Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji

Vlada Republike Hrvatske je 28. siječnja 2021. godine Hrvatskom saboru podnijela Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji sukladno članku 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora, odnosno po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje te se navode osnovna pitanja koja će se urediti predloženim zakonom:

“Postojećim zakonodavnim okvirom propisana je obveza čelnika Prosvjetne inspekcije da razmotri svaku zaprimljenu predstavku te na temelju iste procijeni potrebu za pokretanjem inspekcijskog postupka. Nije, međutim, definirano što sve predstavka mora sadržavati da bi čelnik tijela istu uzeo u razmatranje, kao niti što mora sadržavati predstavka po kojoj bi isti bio dužan postupati. Stoga će se predmetnim izmjenama precizirati da se predstavkom smatra ona predstavka koja sadrži podatke o prijavitelju: ime i prezime, adresu stanovanja te podatke za kontakt, odnosno za pravnu osobu naziv, sjedište i potpis ovlaštene osobe. Time se želi naglasiti potreba da se podnositelj prema Prosvjetnoj inspekciji treba identificirati svojim podacima kako bi ostvario pravo koje proizlazi iz zakona.

Ujedno, trenutne zakonske odredbe vezane uz obvezu čuvanja zakonom ili drugim propisom utvrđene tajne u inspekcijskom postupku nisu razrađene, a postupanje s podacima iz nadzora regulirano je zajedno s podacima o identitetu podnositelja predstavke, što nema istu pravnu podlogu. Predmetnim izmjenama će se jasnije utvrditi obveza čuvanja inspekcijske, odnosno druge službene tajne i propisati kako se u tom smislu postupa s dokumentacijom i podacima u vezi s inspekcijskom postupkom te precizirati postupanje s podacima o podnositelju predstavke. Time će se postići pravna utemeljenost postupanja s podacima iz inspekcijskog nadzora te utvrditi prava i interesi podnositelja predstavke.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 17. ožujka 2020. godine Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o poticanju ulaganja, s Konačnim prijedlogom Zakona. Temeljna pitanja koja se žele urediti predloženim Zakonom jesu:

“- uvođenje nove poticajne mjere za ulaganje u Republici Hrvatskoj - potpore za modernizaciju poslovnih procesa– automatizacija, robotizacija i digitalizacija proizvodno-prerađivačkih procesa, a odnose se na projekte ulaganja isključivo u proizvodno-prerađivačkom sektoru, odnosno na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima iz članka 5. stavak 2. i stavak 3. Zakona. Osnovna namjena potpore za modernizaciju poslovnih procesa je unapređenje postojeće tehnološke razine poslovnih procesa unutar proizvodno-prerađivačke industrije i njena transformacija prema tehnološkoj razini industrije 4.0

- dodatno pojašnjenje pojma „Aktivnosti ugostiteljsko-turističkih usluga“, u smislu jasnih i jednoznačnih tumačenja prihvatljivih kategorija ugostiteljsko-turističkih objekata definirane kategorizacije i prihvatljivih pratećih turističkih sadržaja unutar prihvatljivih kategorija ugostiteljsko-turističkih objekata koji se na temelju odredbi Zakona definiraju kao projekti ulaganja u turizmu visoke dodane vrijednosti

- dodatno pojašnjenje pojma neaktivne imovine u vlasništvu Republike Hrvatske za koju proizlazi namjera korištenja potpore za projekte ulaganja kroz gospodarske aktiviranje neaktivne imovine i to na način da se pod tim pojmom neće se smatrati ona 4 neaktivna imovina u vlasništvu Republike Hrvatske koja ima neriješene vlasničkoimovinske odnose, odnosno na kojoj postoji bilo koja vrsta upisanog tereta, te koja u naravi ima status poljoprivrednog, šumskog ili turističkog zemljišta

- jasnije definiranje prestanak prava korištenja poreznih povlastica za korisnike potpora za ulaganje

- uvođenje jasno definiranih prihvatljivih vrsta instrumenata osiguranja naplate tražbina za slučaj kršenja odredbi Zakona. Tako se određuje da je zadužnica prihvatljiv instrument osiguranja za tražbine do iznosa u protuvrijednosti kuna 500.000,00 eura, a bankarska garancija za tražbine iznad iznosa u protuvrijednosti kuna 500.000,00 eura“

- uvođenje prijelazne mjere kojom se omogućuje korisniku potpore za ulaganje produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja za tri godine u slučajevima kada je došlo do smanjenja propisanog broja novootvorenih radnih mjesta i to zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu rada u Republici Hrvatskoj, odnosno zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta uzrokovanih padom industrijske proizvodnje i padom potražnje roba i usluga na području Europske Unije nedvojbeno uzrokovanih epidemijom koronavirusa.

Navedenim ekonomskim mjerama Vlada Republike Hrvatske će dati poticaj:

- očuvanju radnih mjesta izravno povezanih s projektima ulaganja u Republici Hrvatskoj

- očuvanju materijalne osnove realiziranih projekata ulaganja u Republici Hrvatskoj i

- očuvanju gospodarskih aktivnosti poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj čija je poslovna aktivnost smanjenja uslijed epidemije koronavirusa.

Zaključno, pitanja koja se predlažu urediti ovim izmjenama i dopunama Zakona, pridonijet će:

1. povećanju realiziranih projekta ulaganja
2. rastu produktivnosti gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj
3. ravnomjernom regionalnom razvoju Republike Hrvatske.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 14. siječnja 2021. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, s Konačnim prijedlogom zakona. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

“Slijedom Odluke Ustavnog suda kojom su ukinute odredbe koje prepoznaju stručne studije u okviru HKO-a, na odgovarajući način je potrebno uklopiti stručne studije u HKO, u koju svrhu je i Ustavni sud odredio da ukinute odredbe prestaju važiti 31. prosinca 2020. Predloženim zakonom ne utječe se na statusna pitanja adresata niti njihove stečene kvalifikacije već se te stečene kvalifikacije pozicioniraju na razine HKO-a i Europskog 3 kvalifikacijskoga okvira te predstavljaju transmisiju na Europsko tržište rada.

U Zakonu se tako razlikuje razina kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskih stručnih studija (razina 6.st) od razine kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija (razina 6.sv). Jednako tako, razlikuju se razina kvalifikacija stečenih završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija (razina 7.1.st) od razine kvalifikacija stečenih završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (razina 7.1.sv). Osim što ovakav prijedlog udovoljava zahtjevima postavljenima kroz Odluku Ustavnog suda, ujedno omogućuje i jasno razlikovanje prohodnosti završetkom sveučilišnih 4 studija, budući da je uvjet pristupanja poslijediplomskim (doktorskim) studijima (razina 8.2) posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv. Ovakvim je pristupom učinjena razlika u odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, u kojem je odredbama članka 6. bilo propisano da se na razinu 6 smještaju kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija, i to kvalifikacije stečene završetkom: a) preddiplomskih stručnih studija; b) preddiplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.1. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona smještene su kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, i to kvalifikacije stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija; b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija. Potpuno izostavljanje stručnih studija iz ovoga zakona onemogućilo bi upisivanje standarda vezanih za stručne studije u Registar HKO-a i time provedbu cilja povećanja kvalitete i prohodnosti hrvatskog visokog obrazovanja postavljenog u Nacionalnom programu reformi kao i Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije ("Narodne novine", broj 124/14.).

Također, budući da se akreditacija i reakreditacija studijskih programa propisana Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine", broj 45/09.) provodi na način da se provjerava usklađenost s kvalifikacijskim okvirom i opisnicama sadržanim u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskim okviru ("Narodne novine", br. 22/13., 41/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 64/18. i 47/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u daljnjem tekstu: Zakon), suštinski bi se onemogućila provjera kvalitete stručnih studija i razine ishoda učenja koji se njima postižu, što bi bilo suprotno ne samoj citiranoj Odluci Ustavnog suda te sadržanim izdvojenim mišljenjima ustavnih sudaca, nego i intenciji tužbe temeljem koje je ista donesena, a koja traži jasno razlikovanje stručnih i sveučilišnih studija po razini i svrsi. Navedeno bi ugrozilo ne samo cjelovitu provedbu reformskih ciljeva nego i izvršavanje obveza Republike Hrvatske preuzetih pristupanjem Europskom prostoru visokog obrazovanja, te Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju propisanu obvezu članstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje u europskim udruženjima. Posljedica bi bila otežano priznavanje kvalifikacija stečenih stručnim studijima u Europskoj uniji i na širem Europskom prostoru visokog obrazovanja, što bi ugrozilo ne samo zapošljivost osoba koje su ih stekle nego i osiguranje kvalitete visokih učilišta koje takve kvalifikacije dodjeljuju. Riječ je o oko 20 % ukupnog broja visokoobrazovanih u Republici Hrvatskoj, odnosno nešto manje od 6 % svih stanovnika Republike Hrvatske te oko 40 visokih učilišta koja izvode stručne studije. Također, s obzirom na to da je od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u Registar HKO-a upisano tek 30-ak novih standarda, stečeno je relevantno praktično iskustvo slijedom kojeg je moguće dodatno unaprijediti pojedine odredbe kako bi se postupak upisa standarda pojednostavio, a primjenjivost i kvaliteta standarda povećala i to kroz dodjeljivanje nadležnosti postojećim agencijama u sustavu obrazovanja, a koja mogu brzo i učinkoviti osigurati stručnu podršku cijelom procesu. Nadalje, mijenja se uloga sektorskih vijeća kako bi njihova uloga bila usmjerena na strateško promišljanje i ukazivanje na nužne kompetencije u skladu s potrebama brzih promjena na tržištu rada, potrebama visokog i cjeloživotnog obrazovanja te društvenih potreba. U njihov rad uključit će se ne samo stručnjaci nego i institucije iz kojih dolaze te koja će ih i predlagati. Ovime se osigurava održivost i usustavljuje oslanjanje na resurse širokog kruga dionika. Također, budući da su sektorska vijeća radna tijela, njihov rad treba podržavati stručno i administrativno od strane stručnih tijela koja već djeluju u sustavu odgoja i 5 obrazovanja, odnosno znanosti, a koja posjeduju iskustvo vođenja sličnih radnih skupina i tijela, što agencije svakako jesu.

Ovim se zakonom propisuje i da Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje, umjesto dosadašnjeg uređenja po kojemu je isto imenovao Hrvatski sabor. Navedenim zakonskim rješenjem ubrzava se postupak imenovanja. Navedenim zakonskim rješenjem ostvaruju se ciljevi aktivne politike zapošljavanja ili usklađivanja obrazovnih kvalifikacija za potrebe tržišta rada, s obzirom na činjenicu da Vlada Republike Hrvatske određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Očekivani ishod donošenja zakona je propisivanje ustavno prihvatljivog pravnog rješenja kojim bi se u cijelosti postupilo sukladno navedenoj Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske. Očekuje se da bi ova izmjena trebala dovesti do konsenzusa svih zainteresiranih dionika te bi se time izbjegle daljnje ustavne tužbe i prijepori oko statusa stručnih (vokacijskih) studija u HKO-u, koji traju od donošenja Zakona 2013. Time bi se osigurali uvjeti za dosljednu primjenu binarnog sustava obrazovanja, nastavak reformskih procesa koji za cilj imaju povećanje kvalitete i prohodnosti hrvatskog visokog obrazovanja, a koji su temeljeni na Nacionalnom programu reformi i Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije. Dodatno, ovim izmjenama Zakona bi se omogućila djelotvornija i brža provedba reformskih procesa razvoja i uvođenja novih kurikulumskih dokumenata u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih, a koji su temeljeni na Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje i Programu razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (2016. - 2020.). Također, doprinijet će se održivosti mehanizama i alata HKO-a.”

Odabrale i pripremile:
Ana Turić, mag.iur.
Lea Jagar