Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine nastavno na već podneseni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama od 21. listopada 2021. godine. Predmetni se zakon usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije, Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora na sljedeći način:

„- definiraju se novi pojmovi, kao što su otvoreni podaci, standardna dozvola, anonimizacija, dinamički podaci, istraživački podaci, visokovrijedni skupovi podataka, razumni povrat ulaganja, treća osoba;

- objava informacija za ponovnu uporabu utvrđuje se u elektroničkom obliku i u pristupačnom obliku;

- utvrđuje se obveza objave dinamičkih podataka za ponovnu uporabu odmah nakon prikupljanja, putem sučelja za programiranje (API) i u obliku masovnog preuzimanja;

- utvrđuje se obveza objave visokovrijednih skupova podataka za ponovnu uporabu;

- utvrđuje se obveza objave istraživačkih podataka za ponovnu uporabu, koji su financirani javnim sredstvima i već javno dostupni putem institucijskih i tematskih repozitorija;

- utvrđuje se da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije koje su u posjedu obrazovnih ustanova osim informacija u posjedu ustanova visokog obrazovanja koje se odnose na istraživačke podatke; na informacije koje su u posjedu znanstvenoistraživačkih organizacija i organizacija koje financiraju istraživanja, osim u slučaju ako se informacije odnose na istraživačke podatke i na informacije kojima pristup nije dopušten ili je ograničen zbog zaštite osjetljivih podataka o zaštiti kritične infrastrukture;

- također se utvrđuje da se odredbe o ponovnoj uporabi informacija ne primjenjuju na informacije u posjedu trgovačkih društava u određenim sektorima i u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima ili može imati izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj, a koje su izrađene izvan opsega pružanja usluga od općeg interes, te koje se odnose na djelatnosti izravno izložene tržišnom natjecanju;

- utvrđuje se da po zahtjevu za ponovnu uporabu informacija nisu dužna postupati navedena trgovačka društva, kao ni obrazovne ustanove, znanstvenoistraživačke organizacije i organizacije koje financiraju istraživanja;

- utvrđuje se da tijela javne vlasti ne naplaćuju naknadu za ponovnu uporabu informacija, te da mogu naplatiti stvarne troškove. Također se utvrđuju iznimke, odnosno tijela koja korisniku mogu naplatiti troškove ponovne uporabe, te se kao takva utvrđuju knjižnice, uključujući knjižnice ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi, gore spomenuta trgovačka društva te ostala tijela javne vlasti koja se pretežito financiraju iz vlastitih prihoda.“

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, aktom od 12. svibnja 2022. godine. Navedenim zakonom se nastoji osigurati učinkovitu primjenu Uredbe koja čini njegov naziv. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„U odnosu na Uredbu i osiguranje pretpostavki za njezinu primjenu valjalo je odrediti središnje tijelo, nadležna tijela za postupanje i donošenje odluka te njihov djelokrug, kao i određena pitanja suradnje između tijela. Ujedno, ovim zakonom uređuju se određena pitanja nadležnosti tijela, a osobito pitanje sporazuma o nadležnosti u postupcima međunarodne otmice djece, litispendencije te se detaljnije uređuju određena pitanja provedbe odredbi Uredbe u dijelu kojim se uređuje prijenos nadležnosti.

Donošenjem ovoga zakona određivanjem središnjeg tijela i nadležnih tijela jasno se određuje institucionalni okvir provedbe Uredbe, prepoznajući ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi kao Središnje tijelo Republike Hrvatske, u skladu s uvodnim izjavama Uredbe, te određujući prije svega sudove, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo kao nadležna tijela. Ujedno, ovim zakonom se jasnije određuju pravila postupanja pri upućivanju određenih zamolnica na temelju Uredbe, u pogledu zahtjeva vezanih uz dostavu dokumentacije, sukladno potrebi osiguranja učinkovitog i žurnog postupanja u predmetima koji se tiču roditeljske odgovornosti. Ovim zakonom jasno se određuje provedba odredbi Uredbe kojima se uređuje izbor suda te se propisuje mogućnost postizanja sporazuma o nadležnosti za postupke o roditeljskoj skrbi u vezi s postupcima međunarodne otmice djece.

Također, ovim propisom dodatno je uređeno pitanje litispendencije. Naglasiti će se važnost provođenja žurnog postupka te važnost dobrobiti djeteta i omogućavanja djetetu izražavanje vlastitog mišljenja, s naglaskom na nadležnosti Centra za posebno skrbništvo. Ujedno, tijela se upućuju na primjenu sekundarnog zakonodavstva Europske unije kojim se uređuje uporaba videokonferencije, a uvrštenjem odredbe o poticanju izravne sudačke komunikacije usklađuje se sa zahtjevima koje u tome dijelu postavlja Uredba. Nadalje, ovim zakonom se dodatna vrijednost uvodi odredbom o mirnom rješavanju spora. Jasnim normativnim određenjem pojedinih pitanja o provedbi odredbi Uredbe o pravnoj pomoći, izdavanju i ispravku potvrda i potvrda o neizvršivosti te pravnim lijekovima ostvaruju se zahtjevi pravne sigurnosti, određenosti i javnosti, komplementarno s informacijama koje će biti objavljene na mrežnim stranicama Portala E-pravosuđe, a koje su od značaja za nadležna tijela i za građane. Ovim zakonom dodatno će se urediti i procesna, odnosno provedbena pitanja prijenosa nadležnosti u postupcima o roditeljskoj odgovornosti između sudova različitih država, rukovodeći se najboljim interesom djeteta.“

Prijedlog Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela

Prijedlog Zakona o olakšavanju uporabe financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teških kaznenih djela podnijela je Vlada Republike, aktom od 12. svibnja 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko ocjenjuje postojeće stanje te određuju pitanja koja je potrebno urediti predloženim zakonom:

„Ovim Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (SL L 186, 11. 7. 2019., u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/1153).

Ovim se Zakonom utvrđuju tijela koja će imati izravan i bez naknade pristup informacijama o bankovnim računima sadržanim u Jedinstvenom registru računa, radi obavljanja zadaća u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja ili progona teškog kaznenog djela ili pružanja potpore kaznenoj istrazi teškog kaznenog djela, što uključuje identifikaciju, praćenje i zamrzavanje imovine povezane s takvom istragom. Jedinstveni registar računa je centralizirani registar bankovnih računa kojeg vodi Financijska agencija i čije je vođenje regulirano propisima koji uređuju provedbu ovrhe na novčanim sredstvima. Pristup Jedinstvenom registru računa, u svrhe propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, sada ima Ured za sprječavanje  pranja novca.  Ovaj Zakon propisuje sljedeća nadležna tijela s ovlastima izravnog i bez naknade pristupa informacijama o bankovnim računima: državno odvjetništvo, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Carinska uprava i Ministarstvo unutarnjih poslova – ustrojstvena jedinica nadležna za suzbijanje i otkrivanje kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta i korupcije.

Nadležna tijela će za obavljanje poslova propisanih Zakonom imati izravan pristup identifikacijskim podacima o imateljima bankovnih računa, o osobama ovlaštenim za raspolaganje sredstvima na računu, o stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja računa, te sefovima fizičkih i pravnih osoba. Podaci koji se vode u Jedinstvenom registru računa, kojima će nadležna tijela imati izravan pristup, ne sadrže podatke o prometima po računima odnosno stanjima po računima.

Predloženim Zakonom se nadalje, propisuje pristup Ureda za sprječavanje pranja novca informacijama o provedbi zakonodavstva radi sprječavanja i suzbijanja pranja novca, povezanih predikatnih kaznenih djela i financiranja terorizma i obveza Ureda za sprječavanje pranja novca da pravodobno dostavlja financijske analize ili financijske informacije nadležnim tijelima. Također se propisuje razmjena informacija o bankovnim računima između Europola i financijsko-obavještajne jedinice, koja se obavlja uporabom sustava SIENA. U Republici Hrvatskoj poslove financijsko-obavještajne jedinice obavlja Ured za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Ovim Zakonom propisuje se obveza Financijske agencije da vodi zapise o svakom pristupu informacijama sadržanim u Jedinstvenom registru računa ili pretraživanju tih podataka, kao i sadržaj zapisa. Zapisi se na zahtjev stavljaju na raspolaganje Agenciji za zaštitu osobnih podataka u svrhu obavljanja poslova u okviru djelokruga i nadležnosti utvrđenih Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj 42/18.).“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.