“Danas je više od 20 posto ljudi u EU-u izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sustavi minimalnog dohotka postoje u svim državama članicama, ali analize pokazuju da oni nisu uvijek primjereni, ne dopiru do svih kojima je to potrebno i ne motiviraju građane da se vrate na tržište rada”, izjavio je povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit.

Stoga Komisija poziva države članice da u okviru obveze smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti u Europi moderniziraju svoje sustave minimalnog dohotka, dodao je Schmit.

Gotovinska plaćanja se uglavnom dopunjuju davanjima u naravi, koja omogućuju pristup uslugama i ciljanim poticajima za pristup tržištu rada.

Komisija navodi da sustavi minimalnog dohotka i mreže socijalne sigurnosti moraju uključivati dostatne poticaje i potporu korisnicima koji mogu raditi u ponovnom ulasku na tržište rada. Stoga bi trebali biti osmišljeni tako da pridonose i potpunom ostvarivanju potencijala zelene i digitalne tranzicije, i to poticanjem tranzicija na tržištu rada i aktivnijeg sudjelovanja osoba u nepovoljnom položaju.

“Sustavi socijalne zaštite pomažu u smanjenju socijalnih nejednakosti. Oni osiguravaju dostojanstven život onima koji ne mogu raditi, a one koji mogu potiču da ponovno počnu raditi. Danas mnogi teško spajaju kraj s krajem, stoga je važno da države članice ove jeseni moderniziraju svoje mreže socijalne sigurnosti primjenom pristupa aktivnog uključivanja kako bi se pomoglo onima kojima je pomoć najpotrebnija”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Komisija u svom prijedlogu, između ostaloga, poziva države članice da odrede razinu potpore dohotku primjenom transparentne i pouzdane metodologije.

Države članice trebale bi najkasnije do kraja 2030. postići odgovarajuću razinu potpore dohotku, uz istodobno osiguravanje održivosti javnih financija.

Svake godine trebale bi preispitati i prema potrebi prilagoditi razine potpore dohotku.

Kriteriji prihvatljivosti trebali bi biti transparentni i nediskriminirajući. Primjerice, kako bi se promicala rodna ravnopravnost i ekonomska neovisnost, posebno žena i mladih odraslih osoba, države članice trebale bi olakšati primanje potpore dohotku po osobi umjesto po kućanstvu, a da se pritom ne povećava nužno ukupna razina naknada po kućanstvu. Osim toga, potrebne su dodatne mjere kako bi se osiguralo da kućanstva sa samohranim roditeljem, koja uglavnom vode žene, primaju minimalni dohodak, navodi Komisija.

Postupci podnošenja zahtjeva trebali bi biti pristupačni, pojednostavljeni i popraćeni informacijama prilagođenima korisnicima. Poticajnim mjerama trebalo bi osigurati dostatne poticaje za ponovno uključivanje na tržište rada, posebno za mlade odrasle osobe.

Države članice trebale bi provoditi pojedinačnu višedimenzionalnu procjenu potreba kako bi utvrdile s kojim se preprekama korisnici suočavaju u pogledu socijalne uključenosti i/ili zapošljavanja te kakva je potpora potrebna za uklanjanje tih prepreka.

Na temelju toga, najviše tri mjeseca od pristupa minimalnom dohotku korisnici bi trebali dobiti plan za uključivanje u kojem se definiraju zajednički ciljevi, vremenski okvir i prilagođeni paket potpore kako bi se to postiglo. Nakon što Vijeće usvoji prijedlog preporuka, države članice  trebale bi svake tri godine izvješćivati Komisiju o napretku u provedbi.

Više od 20 posto građana, odnosno ukupno 94,5 milijuna ljudi, bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u EU-u 2021. Mreže socijalne sigurnosti važan su element u pružanju potpore i pomaganju tim građanima da ponovno uđu na tržište rada ako mogu. Međutim, sustavi socijalne zaštite moraju biti djelotvorniji jer oko 20 posto nezaposlenih osoba izloženih riziku od siromaštva ne ispunjava uvjete za primanje potpore dohotku, a procjenjuje se da oko 30 do 50 posto stanovništva koje ispunjava uvjete ne prima potporu za minimalni dohodak, navodi Komisija.

(HINA, 28. 9. 2022.)

Fotografija: Pixabay