Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Traditio iuridica
×
Latinske pravne izreke i izrazi, njihovo porijeklo, pravno značenje i funkcija u suvremenim pravnim sustavima i pravnoj praksi.
Ključna riječ: pravo
❌
19.11.2018.
ZOO (I.)
Povijest nastanka ZOO-a seže u šezdesete godine prošloga stoljeća, kada je u SFRJ unutar Saveznog pravnog savjeta formirana Komisija za pripremu civilnog kodeksa.
Pročitano
22.10.2018.
SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST
Navedena izreka kao načelo stvarnog prava, implicira i da »služnost na služnosti ne može postojati«, tj. da samo pravo služnosti ne može biti objekt nečijeg prava služnosti.
Pročitano
08.10.2018.
CASUS A NULLO PRAESTANTUR
Izreka je nastala na temelju fragmenta klasičnog rimskog pravnika Ulpijana (Ulpianus) (Digesta 50, 17, 23).
Pročitano
20.08.2018.
USUS HODIERNUS PANDECTARUM
Izraz koji se koristi za uporabu pravila rimskog prava kao izvora suvremenog pozitivnog prava u pojedinim svjetskim državama.
Pročitano
11.06.2018.
HANC EGO REM EX IURE QUIRITIUM MEAM ESSE AIO
Izričaj »hanc ego rem ex iure Quiritium meam esse aio« predstavljao je formulu kojom se izricao akt vindikacije (vindicatio), kao zahtjev za zaštitu prava vlasništva ili drugih apsolutnih prava.
Pročitano
28.05.2018.
ŠTO DVOJICA UGLAVE, TA DVOJICA I RAZVRĆI MOGU
Navedena izreka ugrađena je u čl. 1024. Bogišićeva zakonika te sadržava pravilo o sporazumnom raskidu ugovora.
Pročitano
21.05.2018.
DOK NEPRAVO DRUGOME ŠTETE NE ČINIŠ, KORISTI SE ČIM GOD MOŽEŠ I KOLIKO GOD MOŽEŠ
U navedenoj izreci, unesenoj u čl. 998. njegove znamenite kodifikacije (OIZ), Bogišić je ozakonio jednu tekstualnu inačicu temeljnog rimskog pravnog načela neminem laedere (»nikoga ne povrijediti«), odnosno alterum non laedere (»drugoga ne povrije...
Pročitano
14.05.2018.
KO PRAVO SVOJE ZAPUŠTA, NEK SEBE KRIVI AKO GA IZGUBI
Navedena Bogišićevaizreka, ugrađena u čl. 1031. OIZ-a jest - kako je to ispravno utvrđeno već u prvoj opsežnijoj hrvatskoj analizi Bogišićeva zakonika - u svojoj biti parafraza znamenite latinske regule iura vigilantibus scripta (»prava su pisana ...
Pročitano
30.04.2018.
NEPRAVDA JE NAJVEĆA, KAD KO OD ZLA DJELA SVOG JOŠ I KORIST KAKVU PRIMI
Navedena latinska regula sadržava načelo prema kojem nitko ne može zasnivati određeno subjektivno pravo na svojem nemoralnom ili nezakonitom postupku.
Pročitano
23.04.2018.
ČIJA ZEMLJA TOGA I DVORI, ČIJA NJIVA TOGA I USJEV (II.)
U rimskoj pravnoj tradiciji izreka superficies solo cedit također sadržava temeljno načelo stvarnog prava prema kojem sve ono što je trajno spojeno s određenim zemljištem (kuća, sadnica i dr.) pripada kao priraštaj (accessio) nositelju prava vlasn...
Pročitano
16.04.2018.
ČIJA ZEMLJA TOGA I DVORI, ČIJA NJIVA TOGA I USJEV (I.)
U rimskoj pravnoj tradiciji, ta izreka sadržava načelo prema kojem pripadak (pertinencija, accessorium), kao pokretna stvar koju je njezin vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi svrsi neke glavne stvari (npr. gudalo kao pripadak viol...
Pročitano
09.04.2018.
ŠTO DVA UGLAVE TREĆEGA NE VEŽE
U rimskoj pravnoj tradiciji navedena izreka sadržava temeljno načelo obveznog prava, da ugovorni odnos djeluje relativno, tj. isključivo između dužnika i vjerovnika (inter partes) te stoga nema učinka prema trećim osobama.
Pročitano
26.03.2018.
RAZGOVOR JE RAZGOVOR, A UGOVOR STRANAMA ZAKON
Citirana izreka našeg slavnog pravnika Balda Bogišića, unesena u čl. 1020. njegove europski znamenite kodifikacije (OIZ), ima svoj latinski uzor.
Pročitano
05.03.2018.
I KO MUČE NA ŠTO PRISTANE, PRISTAO JE (II.)
Regula qui tacet consentire videtur (»tko šuti, smatra se da pristaje«), ponarodnjena kod Bogišića u obliku i ko muče na što pristane, pristao je, ne vrijedi na razini načela - jednako kao u antičkom rimskom ugovornom pravu, a za razliku od srednj...
Pročitano
26.02.2018.
I KO MUČE NA ŠTO PRISTANE, PRISTAO JE (I.)
Latinski predložak citirane Bogišićeve izreke, uvrštene u čl. 1021. njegove kodifikacije (OIZ), prepoznali bi najvjerojatnije i brojni obrazovani pravni laici: riječ je dakako o reguli qui tacet consentire videtur (»tko šuti, smatra se da pristaje«).
Pročitano
29.01.2018.
KO PRIJE STEČE KAKVO PRAVO, NJEMU I PRVENSTVO;
Navedenu pravnu izreku formulirao je naš znameniti pravnik i polihistor Baltazar (Baldo) Bogišić (1834.-1908.), ugradivši je u članak 1003. svoje iznimno značajne crnogorske kodifikacije (OIZ).
Pročitano
22.01.2018.
NI SVOJIM SE PRAVOM SLUŽITI NEMOŠ', TEK DRUGOME NA ŠTETU IL' DOSADU
Analiza pravne izreke znamenitog cavtatskog pravnika i polihistora Baltazara (Balda) Bogišića (1834.-1908.)
Pročitano
15.01.2018.
ŠTO SE GRBO RODI, VRIJEME NE ISPRAVI;
U najpoznatijem hrvatskom udžbeniku građanskog prava citirana je i jedna izreka koja kao da pripada svijetu narodne epike: što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi (v. Klarić/Vedriš, Građansko pravo, Zagreb, 2006., str. 178). Odakle potječe navedena i...
Pročitano
25.12.2017.
IUSTA CAUSA USUCAPIONIS, lat. valjani pravni temelj dosjelosti
Rimski klasični pravnici razlikovali dosjelost čiji je pravni temelj kupoprodajni ugovor (usucapio pro emptore), dosjelost na temelju nasljeđivanja (usucapio pro herede), na temelju darovanja (usucapio pro donato), na temelju zapisa (usucapio pro ...
Pročitano
11.12.2017.
QUI ANTE LITEM CONTESTATAM DOLO DESIIT REM POSSIDERE, TENETUR IN REM ACTIONE
U klasičnom rimskom pravu nailazimo na dva izuzetka od pravila da je za reivindikaciju (rei vindicatio) pasivno legitimirana osoba koja je u trenutku početka parnice posjednik sporne stvari.
Pročitano
23.10.2017.
US ROMANUM VS. COMMON LAW, hrv. rimsko pravo nasuprot anglosaksonskog prava
Autor ovih redaka nedavno se gotovo slučajno imao prilike upoznati s aktom pod nazivom Akcijski plan za prevenciju i suzbijanje terorizma kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela krajem 2012. godine (Nar. nov., br. 136/12).
Pročitano
18.09.2017.
TRADITIO IURIDICA, OIZ (II.)
Osobito značajan segment OIZ-a jest posljednji razdjel šestog dijela OIZ-a, pod naslovom Neke zakonjačke (pravničke) izreke i postavke koje, i ako ne mogu zakona ni preinačiti ni zamijeniti, mogu mu, ipak, objasniti smisao.
Pročitano
11.09.2017.
TRADITIO IURIDICA OIZ (I.)
Navedeni zakonik posebice je zanimljiv u hrvatskom kontekstu, kao djelo u svjetskim razmjerima znamenitog cavtatskog pravnika i polihistora Balda (Baltazara) Bogišića (1834.-1908.).
Pročitano
04.09.2017.
MEDŽELLA (II.)
Složenija je situacija glede Medželle kao izvora prava bila u Bosni i Hercegovini. Tamo je navedeni zakonik bio u cijelosti na snazi do 1878. godine. Te godine, naime, Austro-Ugarska zauzima Bosnu i Hercegovinu te postupno uvodi svoje zakonodavstvo.
Pročitano
07.08.2017.
CODICE CIVILE (II.)
Kako je istaknuto na kraju prethodnog nastavka rubrike Traditio iuridica, dana 21. travnja 1942., na dan osnutka grada Rima, stupio je na snagu novi Codice civile, zamijenivši prethodni talijanski Građanski zakonik iz 1865. godine. Navedeni zakoni...
Pročitano
20.03.2017.
IUS VIVENDI
Prvi i temeljni probitak začetog djeteta valjda bi ipak bio da se rodi živo.
Pročitano
06.03.2017.
STUDIUM IURIS
U europskom srednjovjekovlju, prvo europsko sveučilište u Bolonji, osnovano 1088. godine, utemeljeno je upravo na studiju rimskog prava, kao prvog i najstarijeg sveučilišnog studijskog predmeta.
Pročitano
02.01.2017.
IUS NATURALE
U rimskoj pravnoj tradiciji, prema definiciji klasičnog pravnika Ulpijana (Ulpianus), pravo koje je po naravi urođeno svim živim bićima (ius quod natura omnia animalia docuit), kao što su zajednica muškarca i žene, rađanje i odgoj potomstva itd. (...
Pročitano
14.11.2016.
ZAKON SUDNYJ LJUDEM
Skraćena i adaptirana staroslavenska verzija Ekloge (’Εκλογὴ τῶν νόμων), najvažnije bizantske zbirke civilnog prava nakon Justinijana, koju su proglasili car Leon III. Izaurijski i njegov sin Konstantin, najvjerojatnije 741. godine.
Pročitano
24.10.2016.
NEMO DE DOMO SUA EXTRAHI DEBET
U rimskoj pravnoj tradiciji, pojmom domus označavalo se mjesto gdje određeni čovjek stalno prebiva te drži pretežan ili znatan dio svoje imovine, bez obzira na činjenicu je li on vlasnik nekretnine u kojoj stanuje ili ne.
Pročitano