Podzakonski propisi
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
1. VIZIJA I MISIJA NACIONALNOG PROGRAMA PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE
3. PROTUMINSKO DJELOVANJE U PROTEKLOM RAZDOBLJU
3.1. Smanjenje minski sumnjivog područja
3.2. Financiranje protuminskog djelovanja u proteklom razdoblju
3.4. Pomoć osobama stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata
4.2. Socio-ekonomski utjecaj minskog problema
4.3. Kapaciteti ovlaštenih pravnih osoba i Ravnateljstva civilne zaštite
5. CILJEVI NACIONALNOG PROGRAMA
6.1. Uklanjanje minske opasnosti s područja Republike Hrvatske najkasnije do 1. ožujka 2026. godine
6.1.1. Smanjenje MSP-a poslovima razminiranja
6.1.2. Smanjenje MSP-a metodama izvida
7. PREDUVJETI ZA OSTVARIVANJE CILJEVA
7.1. Potrebna financijska sredstva
Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine
Pročišćeni tekst vrijedi od 22.02.2023.
Narodne novine 21/2023
HRVATSKI SABOR
352
Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o protuminskom djelovanju (»Narodne novine«, br. 110/15., 118/18., 98/19. i 114/22.) Hrvatski sabor na sjednici 17. veljače 2023. donio je
NACIONALNI PROGRAM
PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE
1. VIZIJA I MISIJA NACIONALNOG PROGRAMA PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE
Nacionalni program protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) predstavlja viziju, misiju i strateške ciljeve protuminskog djelovanja Republike Hrvatske za razdoblje do 1. ožujka 2026. godine. Konačno stanje je, kao rezultat provedbe Nacionalnog programa, Republika Hrvatska bez minske opasnosti do 2026. godine te izvršene obveze Republike Hrvatske prema preuzetim međunarodnim ugovorima, posebice Konvenciji o zabrani uporabe, stvaranja ...
1.1. Vizija
Republika Hrvatska bez minske opasnosti, u kojoj će se omogućiti sigurniji i bolji život svim građanima, ravnomjerniji i brži gospodarski razvoj, provođenje zaštite okoliša na cjelokupnom teritoriju i u kojoj će žrtve mina integrirane u društvo biti u mogućnosti u potpunosti koristiti svoja prava.
1.2. Misija
Daljnji razvoj učinkovitog i efektivnog sustava protuminskog djelovanja Republike Hrvatske koji će omogućiti:
– osiguranje kvalitete obavljanja svih poslova protuminskog djelovanja u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i Međunarodnim standardima protuminskog djelovanja (International Mine Action Standards – IMAS) te pravilima struke
– sigurno korištenje razminiranog i metodama općeg i tehničkog izvida isključenog područja iz minski sumnjivog područja
– izv...
2. UVOD
Republika Hrvatska se već početkom ratnih operacija na svom području suočila s problemom mina, kao jednom od najtežih posljedica ratnih događanja, te se svrstala u red mnogobrojnih zemalja širom svijeta sa zagađenosti državnog prostora minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima.
Nažalost, zagađenost minama u Republici Hrvatskoj i dalje uzrokuje niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja te poglavito sigurnosnih problema na područjima ratnih djelovanja.
U ...
3. PROTUMINSKO DJELOVANJE U PROTEKLOM RAZDOBLJU
3.1. Smanjenje minski sumnjivog područja
Prve i načelne procjene minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu: MSP) od strane Centra Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje (UNMAC-a) od 13.000 km2 i milijun postavljenih protupješačkih i protuoklopnih mina, iz 1996. godine bile su grube i netočne. Osnivanjem Hrvatskog centra za razminiranje[1](Od 19. 2. 1998. godine do 31. 12. 2018. godine javna ustanova koju je osnovala Vlada RH, a od 1. 1. 2019. godine, temeljem Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o pro...
3.2. Financiranje protuminskog djelovanja u proteklom razdoblju
Financiranje protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj u proteklom razdoblju obavljalo se iz nekoliko izvora:
1. državni proračun Republike Hrvatske
2. javna poduzeća
3. fondovi Europske unije (pretpristupni fondovi i ESI fondovi)
4. donatori, strane vlade i međunarodne organizacije
5. zajmovi Republike Hrvatske kod Svjetske banke.
U razdoblju od 1998. do 2021. godine, sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske izdvojena za razminiranje ...
3.3. Minska stradavanja, informiranje i edukacija stanovništva o opasnostima od MES-a, NUS-a i njihovih dijelova
Od početka ratnih djelovanja 1991. godine do kraja 2021. godine, evidentirano je 1.377 minskih nesreća (incidenata) u kojima je stradalo 2.017 osoba, od kojih su 524 osobe smrtno stradale, a ostali su zadobili teške ili lake tjelesne ozljede.
U razdoblju od 1. siječnja 1996. godine, kada su prestala aktivna ratna djelovanja, do danas evidentirano je 428 minskih nesreća sa 606 stradalih osoba, od čega su smrtno stradale 204 osobe.
U razdoblju od 1991. do 2021. godine na poslov...
3.4. Pomoć osobama stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata
Pomoć osobama stradalima od mina i EOR-a tijekom proteklog razdoblja provodila se na način i u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske i primjenjivim međunarodnim konvencijama, međunarodnim humanitarnim pravom i ljudskim pravima.
Putem međuresorne suradnje osobama stradalima od mina i EOR-a pružana je sva potrebna pomoć prilagođena dobi i spolu, uključujući liječničku skrb, rehabilitaciju i psihološku podršku te je uložen poseban napor u nastojanju da im se osigura njihova ...
3.5. Međunarodna suradnja
U proteklom razdoblju međunarodna suradnja intenzivno se ostvarivala u svakom elementu protuminskog djelovanja, a njezin značaj proistječe ne samo iz obveza Republike Hrvatske preuzetih potpisivanjem i ratifikacijom međunarodnih konvencija, već i potrebom znatnije potpore šire međunarodne zajednice u rješavanju minskog problema na svjetskoj razini.
Dosadašnja međunarodna suradnja i njen razvoj rezultirali su činjenicom da Republika Hrvatska nije bila samo objekt pomoći stranih vlada...
4. SADAŠNJE STANJE
4.1. Stanje MSP-a
MSP Republike Hrvatske na dan 1. siječnja 2022. godine iznosio je 233,9 km2 u što je uključeno 204,4 km2 MSP-a koji je evidentiran u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 MSP-a vojnih lokacija i građevina (0,4 % kopnene površine Republike Hrvatske).
Na temelju provedene analize svih dostupnih informacija i podataka o miniranosti te kontinuiranom provedbom općih i tehničkih izvida za cjelokupni MSP koji se ne odnosi na vojne lokacije i građe...
4.2. Socio-ekonomski utjecaj minskog problema
MSP Republike Hrvatske obuhvaća 7 županija, odnosno 37 gradova i općina, te je od minske opasnosti neposredno ugroženo 183.653 stanovnika, što čini 16,1 % ukupnog stanovništva u županijama s MSP-om, odnosno 4,7 % ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine – Prvi rezultati, DZS).
Tablica 4. Broj stanovnika u općinama i gradovima s MSP-om