Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu

1. UVOD

1.1. Važnost prilagodbe klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku

Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje m...

1.2. Vremenski okvir Strategije prilagodbe i rast koncentracija stakleničkih plinova u budućnosti

Strategije prilagodbe polazi od rezultata projekcija klimatskih modela za dva razdoblja uzimajući u obzir dva scenarija rasta koncentracije stakleničkih plinova u budućnosti: RCP4.5 i RCP8.5, kako je to odredio IPCC. Scenarij RCP4.5 smatra se umjerenijim scenarijem za razliku od scenarija RCP8.5 koji se smatra ekstremnijim. Naime, obveze iz Pariškog sporazuma sporo se provode te koncentracija stakleničkih plinova raste i ne prati tzv. RCP2.6 scenarij unutar kojeg su ciljevi Pariškog sporaz...

1.3. Postupak izrade Strategije prilagodbe i metodološki pristup

Pristup izradi Strategije prilagodbe predstavlja kombinaciju stručnog rada skupine sektorskih i međusektorskih stručnjaka i znanstvenika i doprinosa koji je dobiven sudjelovanjem zainteresiranih dionika (predstavnici tijela javne vlasti poput ministarstva, županija, gradova i općina, predstavnici različitih znanstvenih, obrazovnih i stručnih institucija, nevladine udruge, strukovne komore i ostala zainteresirana šira javnost). Izrada dokumenata u svim se fazama temeljila na prijedlozima ko...

2. OPĆI CILJEVI STRATEGIJE PRILAGODBE

Postavljena je vizija »Republika Hrvatska otporna na klimatske promjene«, koja će se ostvariti kroz postizanje cilja (a) smanjiti ranjivosti prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, kao i (b) jačanje otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Iako je priroda sama po sebi ugrožena ona predstavlja okosnicu prilagodbe klimatskim promjenama. Usluge ekosustava očuvane prirode podržavaju socioekonomski razvoj i jačaju otpornost društva i gospodarstva na klim...

3. MEĐUNARODNI KONTEKST I POLITIKA EUROPSKE UNIJE

Prilagodba klimatskim promjenama jako je vezana za lokaciju i kontekst te je na svakoj državi poduzeti mjere koje su njoj prioritetne. No, Europski zeleni plan snažno podupire nastavak rada na politici prilagodbe klimatskim promjenama na svim razinama te u okviru međunarodnih pregovora o klimi. Tako Europski zeleni plan među prioritetima ima donošenje nove Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kao dio aktivnost vezan za klimatsku ambiciju. Prema planu rada Europskog akcijskog...

4. SITUACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ: PROJEKCIJE BUDUĆE KLIME, PROCJENE UTJECAJA I RANJIVOSTI

4.1. Projekcija klime u Republici Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu

Porast globalne temperature od sredine prošlog stoljeća izuzetno je izražen i dominantno je uzorkovan s porastom koncentracije ugljičnog dioksida, najvažnijeg stakleničkog plina. Prema procjeni IPCC iz 2013. godine porast koncentracije ugljičnog dioksida i porast globalne temperature s velikom pouzdanošću mogu se pripisati ljudskom djelovanju.

Uz simulacije »povijesne« klime za razdoblje 1971. – 2000. godine regionalnim klimatskim modelom RegCM izračunate su promjene (projekcije) za...

4.2. Procjena utjecaja klimatskih promjena i ranjivosti sektora na klimatske promjene

Prilagodba klimatskim promjenama u svojoj je osnovi horizontalno pitanje, koje se treba rješavati na integralan način uz visoki stupanj koordinacije među dionicima. Međutim, treba naglasiti da se Strategija prilagodbe temelji na analizi onih sektora i međusektorskih područja koji su relevantni za prilagodbu zbog njihove socioekonomske važnosti za Republiku Hrvatsku i/ili su od važnosti za prirodu i okoliš. U tu je svrhu odabrano osam ključnih sektora (vodni resursi; poljoprivreda; šumarstv...

5. MJERE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA

5.1. Načela za definiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Pristup određivanju sektorskih i međusektorskih (horizontalnih) mjera prilagodbe temelji se na nekoliko općih načela:

■ Znanstveno utemeljen pristup prilagodbi: Primjenom ovoga načela osigurava se smanjenje nepoznanica i neizvjesnosti vezanih uz moguće učinke klimatskih promjena. Kod analize stanja i kod izrade scenarija mogućih učinaka korištena su najnovija znanstvena saznanja u pojedinim sektorima.

■ Komplementarnost prilagodbe i ...

5.2. Mjere prilagodbe

Na temelju općih načela za definiranje mjera, analize postojećeg stanja po sektorima i procjene stupnja ranjivosti i mogućih odgovora na izazove prilagodbe klimatskim promjenama u svakom je sektoru utvrđen skup mjera koji ima za cilj na učinkovit način definirati sustav prilagodbe klimatskim promjenama. Osim navedenih sektorskih mjera definiran je i skup horizontalnih mjera, odnosno međusektorskih mjera (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima od katastrofa). U tablicama u ...

6. PRIORITETI STRATEGIJE PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA

6.1. Postupak definiranja prioritetnih mjera i aktivnosti

Na temelju popisa identificiranih mjera prilagodbe klimatskim promjenama (85 mjera, od kojih su 83 mjere po sektorima, a dvije opće mjere, koje nisu uzete u obzir jer nisu dijelom ni jednog sektora), sektorske mjere su raspodijeljene u pet skupina mjera i to na osnovi nacionalnih prioriteta Strategije prilagodbe, koji su bili identificirani od strane svih dionika tijekom procesa usuglašavanja koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj i potom bili rangirani metodom mul...

6.2. Prioritetne mjere i aktivnosti

Mjere su podijeljene u skupine slijedom pet nacionalnih prioriteta, a mjere unutar svake skupine potom su raspoređene u tri kategorije važnosti. Za svaku mjeru navedene su konkretne aktivnosti za provedbu mjere. Kao rezultat provedenog postupka prioritizacije, mjere i aktivnosti su razvrstane u 14 tablica (6-1 – 6-14).

Prioritet 1. Osiguranje održivog regionalnog i urbanog razvoja

Prilagodba klimatskim promjenama, sprječavanje i upravljanje rizicima ...

7. PROVEDBA STRATEGIJE PRILAGODBE

7.1. Financijski okvir za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama

Kroz Višegodišnji okvir za financiranje Europske unije za razdoblje 2014. – 2020. godine (VOF) po prvi puta je uvedena obveza državama članicama EU-a da minimalno 20 % sredstava unutar cjelokupnog proračuna za sedmogodišnje razdoblje moraju planirati i potrošiti na ulaganja vezana za klimatske promjene. Time se vodila i Republika Hrvatska pa je tako temu prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanje i upravljanje rizicima definirala za financiranje putem europskih strukturnih i investici...

7.2. Financiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama u razdoblju do 2040. godine

Provedba mjera i aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama dugoročno će se financirati iz više različitih izvora – javnih i privatnih. Financijski mehanizmi za prilagodbu klimatskim promjenama pri tome će biti uspostavljeni korištenjem nacionalnih i nadnacionalnih (europskih) sredstava i to iz tri izvora:

■ državni proračun (DP)

■ europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF)

■ privatni sektor (uključuje i javno-privatno partnerstvo – JPP)

■ izvanproračun...

7.3. Izrada akcijskih planova za provedbu Strategije prilagodbe

Strategija prilagodbe provodit će se putem provedbenih akcijskih planova, koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti za određeno petogodišnje razdoblje (Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja). Akcijske planove usvaja Vlada Republike Hrvatske. Akcijski planovi za svaku će mjeru i aktivnost dati opis, način provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja. Na osnovu ove ...

7.4. Potreba jačanja kapaciteta za provedbu Strategije prilagodbe

Studija procjene potreba jačanja kapaciteta za provedbu Strategije prilagodbe temelji se na analizi napravljenoj u suradnji s različitim stručnjacima i tijelima na osnovu čega su dane smjernice za jačanje kapaciteta stručnjaka i kapaciteta institucija za prilagodbu klimatskim promjenama. Ovo je naročito važno u kontekstu nužne preobrazbe gospodarstva i društva kako bi ono bilo održivo što ima snažnu potporu kroz Europski zeleni plan.

■ Potreba razvoja stručnog, savjetodavnog i eduka...

7.5. Institucionalni okvir za provedbu Strategije prilagodbe

Strategija prilagodbe odnosi se na razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Riječ je o iznimno dugom vremenskom horizontu (više od pedeset godina u budućnosti), koji se i za strateško planiranje smatra vrlo neuobičajenim. Naime, promjene klime se najčešće prate u 30-godišnjem razdoblju jer se promjene i trendovi mogu vidjeti tek na dugi rok, što se i samim nazivom Strategije prilagodbe htjelo naglasiti. Iz tog razloga prilagodba klimatskim promjenama nije »jednokratni projekt«...

7.6. Praćenje provedbe Strategije prilagodbe

Učinkovita provedba Strategije prilagodbe mora biti potpomognuta odgovarajućim sustavom praćenja provedbe mjera i aktivnosti i praćenja učinka i djelotvornosti tih mjera i aktivnosti u ukupnoj ranjivosti na klimatske promjene i smanjenju šteta od klimatskih promjena.

Sustav praćenja provedbe Strategije prilagodbe se treba odabrati i uspostaviti. Strategija prilagodbe se mora provoditi u koordinaciji sa svim sektorima i uz participativni pristup i uključivanje svih dionika u njenu pr...

7.7. Izvješćivanje

Izvješćivanje o provedbi mjera i aktivnosti te ocjeni učinka provedbe Strategije prilagodbe slijedit će formate i rokove izvješćivanja u okviru zakonodavstva EU-a i UN-a iz ovog područja. Gdje god je to moguće, treba postupke izvješćivanja uskladiti i osloniti se na postojeće sustave.

Ministarstvo nadležno za okoliš je nadležno i za politiku prilagodbe klimatskim promjenama međutim, no radi se o problematici koja zadire u brojne sektore te je potrebno osigurati dobru koordinaciju i ...

8. STRATEŠKA PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ STRATEGIJE PRILAGODBE I GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU

Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13., 153/13., 78/15. i 12/18.), propisano je da se strateška, između ostalog, obvezno provodi za strategije koje se donose na državnoj razini. Pri tome se strateška procjena utjecaja na okoliš provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, odnosno prije utvrđivanja nacrta konačnog prijedloga strategije i upućivanja u postupak donošenja, a na način propisan Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije...

POPIS KORIŠTENIH KRATICA I AKRONIMA