Tiskana izdanja
Sustavi planiranja korištenja zemljišta
• Povijesni prikaz • Postojeće stanje • Prijedlog mogućeg oblikovanja hrvatskog sustava planiranja korištenja zemljišta
Područje: Zemljišnoknjižno pravo
Opseg: 328 str.
Format cm: 24 x 17
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2004.
Šifra: 03250001
Predgovor
Između niza zadaća koje su Ustavom Republike Hrvatske stavljene u nadležnost jedinica lokalne samouprave dodijeljeni su im i poslovi iz lokalnog djelokruga kojima one neposredno osiguravaju nužne potrebe građana, a osobito potrebe koje se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti te zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša (čl. 134. Ustava RH). Važeći hrvatski propisi, nizom zakona uređuju dio ovog kompleksnog područja, poglavito prostorno i urbanističko planiranje, uređenje građevinskog zemljišta, financiranje gradnje tehničke urbanističke infrastrukture, gradnju građevina i strukovne odnose.
Unatoč niza propisa, svjedoci smo dugogodišnjeg neriješenog problema bespravne gradnje, gradnje građevina u područjima bez izgrađene tehničke i društvene urbanističke infrastrukture, gradnje objekata u raspršenim naseljima na temelju lokacijske dozvole te gradnje neprimjerenih građevina u gradskim jezgrama, stambenim zonama, uzduž državnih i županijskih cesta i u obalnom području.
Najveći dio neriješenih problema prouzročen je nedostatnošću propisa o urbanističkom planiranju, uređenju građevinskog zemljišta i primjerenom financiranju tehničke urbanističke infrastrukture sukladno urbanističkoj gustoći i urbanističkom standardu, te nedostatku SUSTAVA PLANIRANJA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA.
Predloženi Sustav planiranja korištenja zemljišta bio bi u potpunosti usklađen s odgovarajućim propisima država članica EU iz Srednje Europe, otklonio bi najveći niz prepreka ulagačima u građevinske zahvate, otvorio prostor hrvatskom gospodarstvu za optimalno, gospodarski prihvatljivo i za okoliš primjereno korištenje hrvatskog prostora - najvažnijeg nacionalnog dobra.
Zahvala autora:
Autor zahvaljuje dr. sc. Jadranku Crniću, dipl iur., doc. dr. sc. Siniši Masteliću Iviću, dipl. ing. geod. i doc. dr. sc. Nenadu Lipovcu, dipl, ing, arh. na korisnim savjetima i prijedlozima koje je autor najvećim dijelom ugradio u ovaj rad. Također zahvaljujem prof. Anti Žužulu na podršci za objavljivanje ovoga rada, gospodinu mr. sc. Josipu Šabanu na organizaciji svih aktivnosti izdavača i posebno urednici gospođi Davorki Foretić, dipl. iur., bez čije pomoći publikacija ne bi bila tako uređena, brojnim kolegicama i kolegama, prijateljima, donatorima i obitelji, koji su svaki na svoj način pomogli da publikacija ugleda svjetlo dana.