Knjiga Planiranje korištenja zemljišta – Usporedba načina i sustava planiranja u nekim državama članicama EU i Republike Hrvatske predstavlja nastavak stručnog rada u istraživanju područja planiranja objavljenog u knjigama »Sustavi planiranja korištenja zemljišta« i »Načela procjene tržišne vrijednosti nekretnina«.

U knjizi »Sustavi planiranja korištenja zemljišta« Novi informator, 2004. u sažetom obliku prikazan je povijesni razvitak, postojeće stanje do 2003. i prijedlog mogućeg oblikovanja hrvatskog sustava planiranja, a u knjizi »Načela promjene tržišne vrijednosti nekretnine« Hrvatsko društvo sudskih vještaka, 2007. godina, predstavljene internacionalno priznate procedure i postupci procjene.

U ovoj knjizi nastavljamo otkrivati i istraživati putove razvitka i stanje planiranja korištenja zemljišta te stjecanje dozvola za gradnju u osam država članica Europske unije, a zatim se bavimo detaljno usporedbom hrvatskih i bavarskih propisa koji uređuju prostorno uređenje te regionalno i lokalno planiranje korištenja zemljišta i gradnju. Prikazom činjeničnog stanja može se nedvojbeno zaključiti koja područja hrvatskim propisima uopće nisu uređena, koja su djelomično uređena i koja su različito uređena. Usporedba je provedena po planskim razinama: prostorno uređenje, regionalno planiranje, lokalno planiranje i gradnja te specijalističkim područjima: vrste i namjena građevinskih područja, procjena tržišne vrijednosti nekretnina i komunalni doprinosi. Može se zaključiti da je prijedlog mogućeg oblikovanja hrvatskog sustava planiranja korištenja zemljišta još uvijek aktualan jer, iako su neka predložena pitanja uređena novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, dok su druga pitanja djelomično uređena, još uvijek ostaju određena područja koja bi trebalo urediti na razini država članica Europske unije, poglavito država Srednje Europe na čijoj je pravnoj stečevini utemeljeno hrvatsko građansko pravo, upravno pravo, zemljišne knjige i katastar nekretnina.

U privitku knjige nalaze se prijevodi aktualnih bavarskih, odnosno njemačkih propisa javnog građevinskog prava koji čitatelju omogućuju detaljnije proučavanje pojedinih dijelova komentiranih područja relevantnih zakona i usporedbu pojedinih odredbi s odgovarajućim odredbama hrvatskih propisa. Oni bi, također, mogli biti od koristi kako predlagačima propisa pri reguliranju područja koja se uređuju u graditeljstvu i korištenju zemljišta, tako i nositeljima javnog interesa, gospodarstvenicima i znanstvenicima pri očitovanju na predložene pravne akte ili predlaganju vlastitih alternativnih rješenja.

Autor zahvaljuje Reichardu Wesselu, voditelju ureda Konrad Adenauer Stiftung u Zagrebu i Gerhardu Hessu, glavnom direktoru Bayerisches Bauindustrieverband u Münchenu, na pribavljenoj literaturi, Marini Denona Krsnik, prof., na suradnji tijekom prevođenja izvornih njemačkih tekstova, Željki Potočki, prof., na pažljivom lektoriranju teksta, recenzentima prof. dr. sc. Vladi Belaju, prof. dr. sc. Petru Đukanu i prof. dr.sc. Ivanu Kopriću na korisnim prijedlozima koje je najvećim dijelom autor ugradio u ovaj rad, i posebno urednici Davorki Foretić dipl. iur., bez čije pomoći ova knjiga ne bi bila tako uređena, brojnim kolegicama i kolegama, prijateljima i donatorima, koji su svaki na svoj način pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana.