Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Čulinečka - zapad

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06) Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Čulinečka - zapad

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Čulinečka - zapad (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Prostor obuhvaćen ovim planom utvrđen je GUP-om grada Zagreba, a nalazi se na području Peščenice - Žitnjak i definiran je sljedećim granicama:

- istočno - novoplaniranom Čulinečkom cestom,

- južno - Glavnim odvodnim kanalom (GOK),

- zapadno - industrijskim kompleksom "OKI Polimeri",

- sjeverno - sjeverno od ulice Struge III., u ravnini križanja s Čulinečkom.

Površina opisanog prostora iznosi cca 9,99 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Čulinečka - zapad sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Čulinečka- zapad";

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0..... KOPIJA KATASTARSKOG PLANA SA GRANICOM OBUHVATA................................. 1:1000

1..... KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA................................................................................... 1:1000

2a... PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMETNA I ULIČNA MREŽA .............................................................................................. 1:1000

2.b.. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA................................................................. 1:1000

3..... UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ............................................... 1:1000

4.a.. NAČIN I UVJETI GRADNJE
SMJEŠTAJ GRAĐEVINA............................................................................................................ 1:1000

4.b.. NAČIN I UVJETI GRADNJE
PRORAČUNSKE ZONE ZAHVATA I NATJEČaji................................................................ 1:1000

5..... MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI.............. 1:1000

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Gospodarska namjena-proizvodna (ljubičasta) I1

2. Javni park (zelena) Z1

3. Zaštitne zelene površine (zelena) Z

4. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Gospodarska namjena - I1

Članak 6.

U kazetama A-I1-1, A-I1-2. A-I1-3, A-I1-4 i A-I1-5 planira se gradnja građevina gospodarske i proizvodne namjene. Građevine gospodarske namjene grade se prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama za provođenje Plana.

U kazetama A-I1-1, A-I1-2. A-I1-3, A-I1-4 i A-I1-5 mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine;

- ugostiteljske građevine i građevine za zabavu;

- prometne građevine, javne garaže, športske površine i rasadnici;

- uredski prostori, istraživački centri i građevine javne i društvene namjene i drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu;

- benzinske postaje.

Iznimno, na prostorima određenim za malo poduzetništvo moguće je graditi najviše jedan stan na jednoj građevnoj čestici, isključivo u sklopu poslovne građevine.

1.2. Javni park - Z1

Članak 7.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je urbanim pravilima ove odluke.

U kazeti C-Z1-1 planira se javni park za odmor, šetnju i relaksaciju zaposlenika.

1.3. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 8.

U kazeti B-Z-1 planira se zaštitna zelena površina kao tampon - zona prema postojećim industrijskim pogonima sa zapadne strane područja obuhvata.

1.4. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 9.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine, te benzinske postaje s pratećim sadržajima.

2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina gospodarske namjene - I1

Članak 10.

U kazetama A-I1-1, A-I1-2, A-I1-3, A-I1-4 i A-I1-5 planira se gradnja građevina gospodarske proizvodne namjene.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.a. NAČIN I UVJETI GRADNJE-SMJEŠTAJ GRAĐEVINA, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4.a NAČIN I UVJETI GRADNJE - SMJEŠTAJ GRAĐEVINA, u mjerilu 1:1.000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.2. ovih odredbi. U svim je građevinama moguća gradnja više etaža podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog nivoa podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtnički, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta, skladišni prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovačke građevine.

Uz osnovnu namjenu, mogu se na istoj građevnoj čestici graditi i građevine pratećih sadržaja, koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine (prostori) čija ukupna bruto površina može biti najviše do 30% ukupne bruto površine gospodarskog sadržaja.

Na pojedinačnim građevnim česticama na površinama gospodarske namjene kao prateći sadržaji zone mogu se graditi i:

- prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine,

- ugostiteljske građevine i hoteli,

- uredski prostori i istraživački centri,

- javni i društveni sadržaji,

- prometne i manje komunalne građevine,

- benzinske postaje,

- športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici i

- drugi sadržaji koji upotpunjuju osnovnu namjenu.

Urbanistički parametri (izgrađenost građevne čestice, GBP, k_ig i visina građevine) za gradnju navedenih pratećih sadržaja na pojedinačnim građevnim česticama su isti kao i za građevine gospodarske namjene.

Na površinama gospodarske namjene u obuhvatu Plana, nije moguća gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Građevne čestice na kojima će se graditi građevine gospodarskih djelatnosti moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine (postojeća ulica ili javnoprometna površina za koju je izdana lokacijska dozvola) i priključak na kompletnu inrfrastrukturu.

2.1. Veličina i izgrađenost građevne čestice

Članak 11.

Građevne čestice formiraju se od većih ili manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.

Veličina građevne čestice ne može biti manja od 1.000 m².

Širina građevne čestice ne može biti manja od 20,0 m, mjereno na mjestu građevnog pravca građevine, pri čemu je najveći omjer širine i dužine određen, u pravilu, omjerom 1:5.

Ukupna tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zonama Gospodarske proizvodne namjene: A-I1-1, A-I1-2, A-I1-3, A-I1-4, i A-I1-5 iznosi najviše 50%, odnosno najveći koeficijent izgrađenosti k_ig = 0,5.

2.2. Način gradnje, veličina i smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 12.

Na građevnoj čestici moguća je gradnja jedne ili više slobodnostojećih poslovnih građevina i pratećih sadržaja.

Iznimno, poslovne građevine mogu se graditi prislonjene uz druge poslovne građevine na istoj građevnoj čestici, od kojih moraju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Visina gospodarske građevine mora biti u skladu s namjeravanom namjenom i funkcijom građevine te tehnologijom proizvodnog procesa, a može imati do četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 20,0 m.

Udaljenost građevina od novoga regulacijskog pravca ulice je najmanje 3,0 m, pri čemu regulacijski pravac određuje rub građevne čestice u odnosu na javnoprometnu površinu, osim uz Čulinečku gdje je dopuštena gradnja na regulacijskom pravcu ulice.

Najmanja udaljenost građevine od međa susjednih građevnih čestica mora biti pola visine građevine (h/2), ali ne smije biti manja od 3,0 m.

2.3. Oblikovanje građevine

Članak 13.

Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na suvremenim principima i primjeni najnovijih saznanja o oblikovanju industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti oblikovanju pročelja prema Čulinečkoj cesti, što osim pročelja građevina uključuje i reklamne panoe, osvjetljenje, natpise i ostale elemente industrijskog oblikovanja.

Uvjeti za postavljanje reklamnih panoa utvrđuju se u skladu s posebnim zakonima i propisima.

2.4. Uređenje građevne čestice

Članak 14.

Parkirališne potrebe za sve sadržaje treba riješiti na pripadajućoj građevnoj čestici, prema normativima za određenu namjenu, u skladu s odredbama članka 22. ove odluke.

U zonama gospodarske proizvodne namjene: A-I1-1, A-I1-2, A-I1-3, A-I1-4, i A-I1-5 najmanje 20% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, uređen kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo.

Ulične ograde ne mogu biti više od 1,5 m, a ograde između građevnih čestica ne mogu biti više od 2,0 m, osim u iznimnim slučajevima kada je to nužno radi zaštite građevina ili načina njihova korištenja.

Građevne čestice za gradnju gospodarskih građevina moraju imati osiguran neposredni pristup s javnoprometne površine najmanje širine kolnika 7,0 m.

2.5. Prateći sadržaji

2.5.1. Građevine pratećih sadržaja na pojedinačnim građevnim česticama

Članak 15.

Na pojedinačnim građevnim česticama u zoni gospodarske proizvodne namjene, mogu se graditi građevine pratećih sadržaja, koji upotpunjuju sadržaj gospodarske zone: prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici, prometne i manje komunalne građevine te benzinske postaje.

Na veličinu i izgrađenost građevne čestice, način gradnje, veličinu i smještaj građevine na građevnoj čestici, oblikovanje građevine i uređenje građevne čestice primjenjuju se odredbe za gradnju gospodarskih poslovnih građevina.

2.5.2. Građevine (prostori) pratećih sadržaja na građevnim česticama osnovne namjene

Članak 16.

Građevine (prostori) pratećih sadržaja (prateće skladišne, poslovne, upravne, uredske, trgovačke i uslužne građevine, prodavaonice, izložbeno - prodajni saloni i slični prostori i građevine, ugostiteljske građevine i hoteli, uredski prostori, istraživački centri, javni i društveni sadržaji, športsko - rekreacijski sadržaji, parkovi i rasadnici te prometne i manje komunalne građevine) mogu se graditi na građevnim česticama namijenjenim pretežito gospodarskoj proizvodnoj namjeni, i to u ukupnoj bruto površini koja može iznositi najviše 30% bruto površine gospodarskog sadržaja.

Prateći sadržaji mogu biti unutar glavne građevine, mogu se graditi kao slobodnostojeće građevine ili kao građevine prislonjene uz glavnu građevinu gospodarske namjene.

Građevine pratećih sadržaja koje se grade kao prislonjene moraju od gospodarske građevine na koju se prislanjaju biti odijeljene vatrobranim zidom.

Građevine pratećih sadržaja mogu imati najviše četiri nadzemne etaže, uz mogućnost gradnje podruma, s tim da visina ne prelazi 20,0 m.

Ostali uvjeti za smještaj i način gradnje građevina pratećih sadržaja u zoni gospodarske poslovne namjene određuju se kao za gradnju gospodarskih poslovnih građevina.

2.6. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A-I1-1, A-I1-2, A-I1-3, A-I1-4, i A-I1-5

Članak 17.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni GBP, a k_in obračunava se u odnosu na nadzemni GBP.

Koeficijent k_in se odnosi na kazetu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma.

GBP - Građevinska (bruto) površina - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 18.

Na području obuhvata Plana moguća je gradnja građevina i sadržaja javnih i društvenih djelatnosti kao pratećih sadržaja ili na pojedinačnim građevnim česticama, a grade se i uređuju prema odredbama iz članaka 15. i 16.. ove odluke.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 19.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja stambenih građevina.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 7,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 21.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 22.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica, te na parkiralištima uz ulice.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, bit će parkiralište utvrđeno za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM, mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 23.

Planom je za kretanje pješaka planirano uređenje pješačkih hodnika uz ulice i pješačkih staza u sklopu parkovnih površina.

Pješački hodnici uz ulice obvezno se uređuju na potezima označenima na kartografskom prikazu broj 2.a PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - PROMETNA I ULIČNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Širina pješačkih staza u sklopu parkovnih površina ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, s tim da je najmanja širina pješačke staze 2,0 m.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera te parkiranja vozila.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 24.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

U javnom sustavu pokretnih telekomunikacija, Planom se na postojeće postaje predviđa gradnja novih osnovnih postaja - smještanjem antena više operatera na postojeće ili nove antenske stupove.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Uvjeti i način gradnje komunalne infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima 2.b PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, u mjerilu 1:1.000.

Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba, odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica u osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnica i njihovim širinama.

Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu moguće je graditi i na površinama svih ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

Položaj vodova i uređaja komunalne infrastrukturne mreže načelan je i konačno će se odrediti u postupku izdavanja lokacijske dozvole, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s Planom određenim trasama.

Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 26.

Na području obuhvata Plana planirana je gradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, te je u svim novoplaniranim ulicama predviđen koridor za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda u skladu s posebnim propisima i standardima. Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

5.3.2. Odvodnja

Članak 27.

Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi nepropusno.

Sve građevine na području obuhvata Plana moraju imati predtretman otpadnih voda prije upuštanja u javnu kanalizaciju, što se osobito odnosi na separaciju ulja i masti.

Revizijska okna potrebno je smjestiti u pravilu, u sredinu vozne trake.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta predviđa se u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 28.

Po planiranim prometnicama potrebno je projektirati i izgraditi srednjotlačne plinovode koji će s postojećom i s planiranom plinskom mrežom u okruženju činiti tehničku cjelinu. Planirana plinska mreža unutar obuhvata Plana bit će spojena na postojeće i planirane plinovode u kontaktnoj zoni obuhvata Plana. Dimenzije plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne će se dimenzije odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

STP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m te će biti izveden sukladno propisima za plinovode radnog tlaka do 4 bara. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2 m i srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, a u načelu pri paralelnom vođenju uz druge instalacije iznosi 1 m. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno posebnim uvjetima.

Svaka građevina imat će zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom smještenim u ormariću na fasadi građevine.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža i javna rasvjeta

Članak 29.

Da bi se osigurala opskrba električnom energijom novih potrošača, na području obuhvata Plana predviđena je izgradnja novih transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV koje se trebaju planirati i graditi kao slobodnostojeće građevine ili u sklopu gospodarskih građevina.

Ako se nove transformatorske stanice grade kao slobodnostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice veličine cca 7,0 x 7,0 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice.

Planirano je polaganje srednjonaponske kabelske mreže za koju su osigurani koridori unutar javnih neprometnih površina prometnica uz koje će biti locirane nove transformatorske stanice. Koridori potrebni za niskonaponsku mrežu i mrežu javne rasvjete osigurani su u koridorima novih prometnica.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog poduzeća.

Planom su u svim ulicama osigurani koridori za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je uskladiti s klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija. Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub pješačkog hodnika.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 30.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zaštitno zelenilo, zelenilo uz gospodarske građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

U području obuhvata Plana ne smiju se saditi vrste raslinja koje u pojedinim godišnjim dobima mogu štetno djelovati na dišne organe ljudi.

6.1. Javni park - kazeta C-Z1-1

Članak 31.

Javni park planiran u kazeti C-Z1-1 ukupne je površine cca 18 750 m² ili 18,77% područja.

U kazeti C-Z1-1 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i volumenom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije u centralnom dijelu planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtno - tehnička rješenja, omogućuje korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, te sadržaje za boravljenje i odmor zaposlenika.

Unutar površine C-Z1-1 nije dopuštena gradnja, a najmanje 60 % građevne čestice mora biti prirodni teren.

6.2. Zaštitna zelena površina - kazeta B-Z-1

Članak 32.

Zaštitna zelena površina planirana je u kazeti B-Z-1 ukupne je površine 6 408 m² ili 6,41% područja.

U kazeti B-Z-1 planira se zaštitna zelena površina kao tampon - zona prema postojećim industrijskim pogonima s istočne strane područja obuhvata.

6.3. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 33.

U predmetnim koridorima je u odnosu na njihov profil i razmještaj infrastrukture omogućeno oblikovanje zelenih pojaseva. Krajobrazno i tipološki ovi su pojasevi drvoredi oblikovani drvorednim stablašicama školovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim uvjetima. Ovaj krajobrazni i tipološki oblik predstavlja važan element krajobrazne morfologije i svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa području kao i pješačko kretanje unutar njega. Sadnju visokih stablašica treba isključiti uz zone raskrižja zbog osiguravanja preglednosti.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 34.

Na području obuhvata Plana ne postoje zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra, te sukladno tome nema posebnih uvjeta sa stajališta zaštite i očuvanja prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti.

8. Postupanje s otpadom

Članak 35.

Komunalni i tehnološki otpad iz gospodarskih sadržaja prikupljat će se i odvoziti u skladu s posebnim propisima preko ovlaštenoga komunalnog poduzeća.

Uredno odlaganje otpada uz javne prometne površine potrebno je riješiti košarama za smeće i kontejnerima, na način koji ne nagrđuje okoliš.

Odvojeno prikupljanje (primarna reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa se postavom tipiziranih posuda, odnosno spremnika na građevnim česticama i javnim površinama za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir i karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene baterije i sl.) koji će biti smješteni na kolnim pristupom dostupna i uočljiva mjesta u skladu s uvjetima nadležne službe.

Na području obuhvata Plana moguć je smještaj reciklažnog dvorišta - oporabišta, u skladu s odlukom gradskog tijela nadležnog za gospodarenje otpadom, uz obavezno rješenje tampona zaštitnog zelenila i kolni pristup.

Neopasni otpad jest otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasni otpad i kao takav je naveden u listi otpada - katalogu, u kojem se vrste otpada svrstavaju u grupe prema svojstvima i mjestu nastanka.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega odvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu s posebnim propisima.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnoga.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita okoliša

Članak 36.

Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš utvrđene su prostornim razmještajem i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih gospodarskih sadržaja i tehnologija potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Zaštitu podzemnih voda od zagađenja osigurava se:

- gradnjom vodonepropusnog sustava za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom ispuštanja iz gospodarskih pogona opasnih tvari propisanih Uredbom o opasnim tvarima u vodama,

- odvodnjom oborinskih voda s prometnih površina i parkirališta u javnu kanalizaciju slivnicima s taložnicama.

Zaštita od buke iz gospodarskih pogona osigurava se:

- primjenom akustičkih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije te na putevima njezinog širenja,

- upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva što nisu bučni,

- stalnim nadzorom.

Zaštita od buke uz ceste i željezničku prugu osigurava se sadnjom visokog i niskog zelenila u parkovnim i zaštitnim zelenim površinama.

Planiranom plinofikacijom pridonosi se očuvanju zraka, tla i voda.

9.2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

9.2.1. Zaštita od požara

Članak 37.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 +h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprječavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- u svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti 90 min) nadvisuje krov najmanje 0.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrivača krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara prirodni plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti građevina od VTP-a 10 m, od STP-a 2 m i srednjotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

9.2.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 38.

Na području obuhvata Plana gradit će se skloništa za zaštitu zaposlenika i korisnika gospodarske zone od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u skladu s posebnim zakonima i propisima.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 5. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanja i evakuacije zaposlenika i korisnika gospodarske zone i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 +h₂/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji, projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Skloništa se grade unutar građevina gospodarske namjene ili u zasebnoj građevini na građevnoj čestici građevine gospodarske namjene, a broj sklonišnih mjesta ne može biti manji od 2/3 broja zaposlenika, odnosno ako se radi u smjenama, od 2/3 broja zaposlenika u najvećoj smjeni.

Kod gradnje građevine ili više građevina potrebno je izgraditi dvonamjensko sklonište na njezinoj građevnoj parceli.

U skladu s najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete određen je GBP za stambenu i poslovnu namjenu.

Kapacitet skloništa utvrđen je u skladu s odredbama posebnih propisa kojima je određen broj sklonišnih mjesta za poslovne sadržaje za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smijeni, a prema normativu 20 m²/ 1 zaposleni.

Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se mogu graditi u sklopu građevina ili ispod njih. Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprečavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine, određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

10. Mjere provedbe plana

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 39.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

10.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 40.

Na području obuhvata određena je jedna zona za čije uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Na kartografskom prikazu 4.b NAČIN I UVJETI GRADNJE - PRORAČUNSKE ZONE ZAHVATA I NATJEČAJI, u mjerilu 1:1000, prikazana je prostorno - funkcionalna cjelina - javni park - kazeta C-Z1-1, za koju će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaj radi dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja.

Program za provedbu urbanističko - arhitektonskog natječaja za kazetu C-Z1-1 izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 42.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/8

URBROJ: 251-01-04-08-7

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.