Javnom nabavom takvih vozila kojima se obavlja javni prijevoz postići će se održiv održiv, konkurentan, siguran i dekarbonizirani energetski sustava, istaknuto je.

Miro Bulj (klub Mosta) upozorio je kako u predloženom zakonskom prijedlogu nema ocjene postojećeg stanja, odnosno učincima aktualnog zakona.

Nisu precizirani ciljevi niti što želimo postići, već se samo nekritički preuzimaju direktive EU, ustvrdio je Bulj.

Davor Dretar (klub Domovinskog pokreta) pozdravio je subvencioniranje najave električnih vozila te upozorio kako na tržištu nema u ponudi električnih gospodarskih vozila. Mate Rimac pokazao je smjer kojim treba ići i država bi to trebala podržati, drži Dretar.

Matko Kuzmanić (klub SDP-a) ocijenio je kako je donošenje zakona mali i nedovoljan korak u tom smjeru, jer se odnosi samo na infratsrukturu, no, ne i na vozila. Propušteno je regulirati punionice u jedinicama lokalne samouprave, rekao je Kuzmanić dodavši kako će elektromobilnost imati dalekosežne posljedice na energetiku i ekologiju.

Anka Mrak Taritaš  (klub Centar- Glas) ocijenila je kako je zakon "kamilica" od koje nam neće biti puno bolje, ali ni gore. Upozorila je kako je Zagreb jedan od gradova s najvećim zagađenjem zraka koje generira promet i grijanje, jer industrije više nema, a upravo je ono jedan od najvećih uzroka smrtnosti.

U predizborno vrijeme se puno obećava, a poslije ostvaruje vrlo malo pa bismo konačno željeli vidjeti ostvarenje rezultate prema utvrđenim rokovima, dodala je.

Novim zakonskim prijedlogom, u odnosu na aktualni zakon, uvodi se obveza izvješćivanja Europske komisije o ostvarenim minimalnim ciljevima javne nabave za udio čistih lakih i teških vozila, a koje obveznici javne nabave moraju uzeti u obzir kod svih postupaka javne nabave vozila koji se provode nakon 2. kolovoza 2021.

Također, proširuje se područje primjene Zakona na leasing vozila, unajmljivanje ili najam s pravom otkupa te na ugovore za određene usluge umjesto samo na kupnju vozila.

Popis usluga na koje se odnosi Zakon je bolje definiran te sad uključuje i usluge javnog cestovnog prijevoza, posebnog cestovnog prijevoza putnika, izvanrednog prijevoza putnika, kao i posebne usluge dostave pošte i paketa, obrazložio je državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.

Raspravljen je i Konačni prijedlog izmjena Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka prema kojem se sve luke moraju imati izrađene procjene sigurnosne zaštite. Predloženo je brisanje odredbe kojim je propisana iznimka od pravila da svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se zakon primjenjuje mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke. I to na način da ministarstvo nadležno za pomorstvo, na zahtjev lučke uprave ili ovlaštenika koncesije luke posebne namjene, može izuzeti od izrade procjene sigurnosne zaštite, one luke koje godišnje imaju manje od 12 ticanja brodova.

(HINA, 18. 3. 2021.)