Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u ocjenu stanja važećeg Zakona o lokalnim porezima, nastavno se navode pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom i  posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći.

„Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj je osim Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.) uređeno i Zakonom koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak. Prema podacima za 2022. godinu, navedenu mogućnost iskoristilo je 55% jedinica lokalne samouprave te se u tim jedinicama na utvrđeni iznos poreza na dohodak dodatno obračunava prirez porezu na dohodak.

Polazeći od ovoga najznačajnijeg izvora prihoda jedinica lokalne samouprave vidljivo je da one imaju nisku fiskalnu autonomiju odnosno mogu utjecati tek na visinu prihoda ostvarenu od prireza porezu na dohodak.

Kako bi se omogućilo povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave potrebna je promjena u nizu propisa, a osobito u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o lokalnim porezima i Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga promjena usmjerena na povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave obuhvaća paket poreznih propisa, vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Prema navedenoj Povelji najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice.

S obzirom na to da se porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, na temelju zakonskih odredbi, utvrđuju i ubiru u pravilu istovremeno, paketom poreznih propisa predlaže se ujediniti ta dva javna davanja u jedno i to na način da se ovim Prijedlogom zakona predlaže ukidanje prireza porezu na dohodak, dok se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže omogućiti jedinicama lokalne samouprave da svojim  odlukama samostalno upravljaju visinom stopa poreza na dohodak te da, bez obzira na ukidanje prireza porezu na dohodak, zadrže željenu razinu prihoda. Navedeno bi, uz značajno pojednostavljenje sustava oporezivanja dohotka, doprinijelo osiguranju fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj jer bi se jedinicama lokalne samouprave omogućilo da određujući visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim zakonom H postižu ciljanu visinu potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća.

Osim po osnovi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, jedinice lokalne samouprave ostvaruju oko 6,8% prihoda od poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i poreza na korištenje javnih površina. Za potrebe poreza na kuće za odmor i poreza na potrošnju, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su samostalno, u granicama propisanima Zakonom, utvrđivati visinu odnosno stopu poreza. Zakonom propisane granice za visinu poreza odnosno najniži i najviši iznos poreza na kuće za odmor se, uz iznimku prilagodbe uvođenju eura, nisu mijenjale od 2001. godine te su pojedine jedinice lokalne samouprave radi ostvarenja fiskalnih prihoda postavile zahtjeve za proširenjem zakonskog raspona kod propisivanja iznosa poreza na kuće za odmor. S već istaknutim ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države predlaže se proširiti raspon u kojem su jedinice lokalne samouprave ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor. Prilikom predlaganja zakonskog raspona za visinu poreza vodilo se računa o načelu ekonomičnosti za provedbu poreznog postupka kod niže granice te o načelu pravednosti i razmjernosti u određivanju gornje granice u okviru propisanom zakonskim odredbama.

Nadalje, novčani iznosi u Zakonu izračunati su uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak), što je dovelo do nepraktičnosti u primjeni te se ovim izmjenama predlaže zaokružiti te iznose, ali na način da ni porezni obveznici ni jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na njihov trenutni položaj.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

 „Radi omogućavanja većeg raspoloživog dohotka osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu, ovim Prijedlogom zakona uređuje se pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Umanjenje se propisuje za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura.

Za sve iznose ukupne bruto mjesečne plaće do 700,00 eura iznos umanjenja je fiksni i iznosi 300,00 eura. Ako ukupan iznos bruto mjesečne plaće iznosi od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike najvišeg iznosa bruto mjesečne plaće na kojeg se primjenjuje pravo na umanjenje mjesečne osnovice u iznosu 1.300,00 eura i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec. Iz navedenoga proizlazi, ako radnik ima višekratnih isplata tijekom mjeseca od jednog ili više poslodavaca, ukupan iznos bruto plaća ne smije prelaziti najviši iznos od 1.300,00 eura kako bi se imalo pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice. Svim osiguranicima kojima iznos bruto plaća prelazi iznos iznad 1.300,00 eura prestaje pravo na korištenje umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Za iznos bruto plaća u rasponu od 700,01 eura do 1.300,00 eura, primjenjujući linearni model izračuna iznosa umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje, osiguranicima se ravnomjernije i pravednije omogućuje korištenje umanjenja. Sukladno navedenome, primjenom linearnog modela izračuna umanjenja osnovice, ako se poveća iznos bruto plaće istovremeno se smanjuje iznos umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. Na primjer, osiguranik koji ima bruto mjesečnu plaću u iznosu 800,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu 250,00 eura primjenjujući linearni model izračuna (0,5 x (1.300 - 800) = 0,5 x 500 = 250 eura). Ako mu se mjesečna bruto plaća poveća na 900,00 eura ima pravo na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa u iznosu 200,00 eura (0,5 x (1.300 – 900) = 0,5 x 400 = 200 eura). Iz navedenoga vidljivo je da se za povećanje bruto plaće za jedan euro umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa smanjuje za 0,50 eura.

Prikaz izračuna umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa i obračuna doprinosa:

Navedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa odnosi se isključivo na primitke po osnovi plaće, a ne i na ostale primitke uz plaću (potpore, nagrade, dnevnice, bonusi isplaćeni iznad neoporezivih iznosa).

Korisnici prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje su svi osiguranici po osnovi radnog odnosa čija ukupna mjesečna bruto plaća ne prelazi iznos od 1.300,00 eura (dodatni rad, dopunski rad, rad u nepunom radnom vremenu koji uključuje i radni odnos umirovljenika do polovice punog radnog vremena i sl.). Navedeno umanjenje primjenjuje se na mjesečnoj razini i smatra se konačnim obračunom (ne provodi se godišnji obračun). Navedeno umanjenje mjesečne osnovice neće utjecati na utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja (neće imati utjecaj na izračun buduće mirovine).

Predlaže se stupanje na snagu odredbi o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje 1. prosinca 2023. kako bi primjena navedenog umanjenja krenula za plaće za prosinac 2023. godine koje se u pravilu isplaćuju u siječnju 2024. godine.

Dodatno, ovim Prijedlogom zakona uređuje se tretman primitka po osnovi nagrade za dobro obavljene usluge (napojnice) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja na način da se tako ostvareni primitak izuzme od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka.

Nadalje, Prijedlogom zakona odredbe o osnovama osiguranja usklađuju se s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te se uvodi nova osnova osiguranja po osnovi udomitelja. Prema Zakonu o udomiteljstvu koji je na snazi od 1. siječnja 2019. udomitelj koji obavlja standardno udomiteljstvo kao i udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo ima prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i prava na plaćene doprinose. Navedene osnove osiguranja u Zakon o mirovinskom osiguranju uvedene su 1. siječnja 2019., a u Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju tek 1. travnja 2023. S obzirom na navedeno te s obzirom da je isto u primjeni od 1. siječnja 2019. kada je Zakon o udomiteljstvu na snazi, ovim Prijedlogom zakona uređuju se navedene osnove osiguranja s točnim pozivanjima na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Odredbe o ostalim primicima uz plaću vezane uz premije osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike ovim se Prijedlogom zakona usklađuju s odredbama Zakona o porezu na dohodak koji je na snazi od 1. siječnja 2020.

Također se i odredbe o dospijeću obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti usklađuju s odredbama propisa o porezu na dobit i propisa o porezu na dohodak.

Ovim Prijedlogom zakona proširuje se izbor koeficijenata za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje i čija je mjesečna osnovica za obračun doprinosa propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta. Isto se propisuje kako bi samostalne obveznike doprinosa koji doprinose plaćaju prema propisanoj mjesečnoj osnovici potaklo na izbor više osnovice što bi za posljedicu imalo veće uplate u mirovinski i zdravstveni sustav.

Prijedlogom zakona mijenjaju se odredbe koje se pozivaju na srednji tečaj kune kada se mirovina/invalidnina primi iz inozemstva te novčane kazne za prekršaje, zbog prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura.

Također, Prijedlogom zakona se odredbe dodatno nomotehnički uređuju te se ispravljaju pogrešna pozivanja na članke drugih propisa.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novog zakona:

„U gospodarstvu postoji velik broj poduzetnika kojima poslovanje ovisi o dobroj usluzi zaposlenih osoba. Upravo zbog zadovoljstva s tom uslugom korisnici usluga - treće osobe dobrovoljno daju nagrade tim zaposlenim osobama koje su u praksi poznate kao napojnice i uobičajeno su pravo zaposlenih osoba neovisno o njihovom odnosu s poslodavcem. Međutim, s obzirom na sve učestalije kartično plaćanje usluga, nagrade za dobro obavljene usluge dane zaposlenim osobama se slijevaju preko računa poslodavaca, stoga je zbog zaštite svih dionika potrebna njihova jasna regulacija. Obzirom da je riječ o primicima koje ostvaruju fizičke osobe, a za koje u sustavu poreza na dohodak nije izrijekom uređen njihov porezni tretman ukazala se potreba za preciznim određenjem tog primitka u sustavu poreza na dohodak. Upravo kako bi se mogla ostvariti prethodno navedena namjera vezano za reguliranje nagrade za dobro obavljenu uslugu u ovom poreznom paketu potrebno je, među ostalim, izmijeniti zakon kojim se uređuje porez na dohodak kao i ovaj Zakon na način da se omogući evidentiranje nagrade za dobro obavljenu uslugu u sustav fiskalizacije. Predmetnim Zakonom je od stupanja na snagu 2013. godine omogućen nadzor evidentiranja prometa ostvarenog u gotovini. Sukladno Zakonu promet gotovinom propisan je kao plaćanje za isporučena dobra ili obavljanje usluge novčanicama, kovanicama, karticama, čekom ili drugim sličnim načinima plaćanja. Međutim, kod poreznih obveznika odnosno poslodavaca kod kojih se poslovanje odnosi i na dio u kojem se dobivaju nagrade za dobro obavljene usluge postavlja se zahtjev da se omogući evidentiranje nagrade za dobro obavljene usluge koje zaprimaju njihovi posloprimci. Navedeni zahtjev postavlja se zbog činjenice da mogu nastati viškovi odnosno manjkovi u blagajni prilikom zaprimanja nagrada za dobro obavljenu uslugu kada se iste primaju u gotovu novcu. Isto tako problem evidentiranja nagrade za dobro obavljenu uslugu postoji i u slučaju kada se nagrada za dobro obavljenu uslugu zaprima preko kartičnog plaćanja pri čemu porezni obveznik odnosno poslodavac prima iznos nagrade za dobro obavljenu uslugu preko svog poslovnog računa. Upravo radi reguliranja statusa nagrada za dobro obavljenu uslugu potrebno je osigurati poduzetnicima mogućnost prijavljivanja nagrada za dobro obavljenu uslugu u sustav fiskalizacije, a koje će se potom evidentirati u sklopu poreznog tretmana primitaka između poslodavca i zaposlene osobe.

Pored navedenog, potrebno je uskladiti odredbe Zakona koje su izražene u kunama, a koje se odnose na plaćanja gotovim novcem između poreznih obveznika odnosno obveznika fiskalizacije kao i novčane kazne za porezne prekršaje, koje je potrebno izmijeniti zbog uvedenog eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine, zbog daljnjeg pojednostavljenja i rasterećenja poslovanja poreznih obveznika.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom navodi se:

„Trenutno se na razini Europske unije u sklopu Radne skupine IV – direktno oporezivanje, razvijaju mjere pojednostavljenja sustava poreza po odbitku u cilju kvalitetnijeg praćenja uz istovremeno omogućavanje veće likvidnosti poreznim obveznicima koji posluju na zajedničkom tržištu, a time i konkurentnosti.

Uzimajući u obzir pojednostavljenja u sustavu poreza po odbitku, razvijenost sustava za suzbijanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza i potrebu za jačanjem konkurentnosti tuzemnih poduzetnika uočena je mogućnost ukidanja poreza po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge koje obavi nerezident tuzemnom poreznom obvezniku. Također, obzirom na razvoj administrativne suradnje, razvoj mjera za suzbijanje prakse izbjegavanja plaćanja poreza i mjera za zajedničku naplatu poreza koje u određenim dijelovima obuhvaćaju države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), ovim Prijedlogom zakona se predlaže i na te države primijeniti oslobođenja od plaćanja poreza po odbitku, ali prema uvjetima propisanim Direktivom Vijeća 2003/49/EZ od 3. lipnja 2003. o zajedničkom sustavu oporezivanja isplata kamata i licencija između povezanih trgovačkih društava različitih država članica i Direktivom Vijeća 2011/96/EU od 30. studenoga 2011. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica. Prema navedenim direktivama pod određenim uvjetima mogu se bez oporezivanja porezom po odbitku isplatiti dividende, udjeli u dobiti, kamate i autorske naknade povezanim osobama na području Europske unije (EU). Redovita stopa poreza po odbitku na dividende i udjele u odbiti isplaćene inozemnim osobama koje nisu fizičke iznosi 10%, a za kamate i autorske naknade stopa je 15%.

Kako se istovremeno na EU razini radi na poticanju uvođenja mjera koje bi obeshrabrile i odvratile poduzetnike od poslovanja s osobama iz nekooperativnih jurisdikcija, porez po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge zadržao bi se za slučajeve kada se te usluge plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe. Dodatno, ovim Prijedlogom zakona stopa poreza po odbitku podiže se sa 20% na 25% za naknade i usluge koje se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u jurisdikcijama koje se nalaze na EU popisu. Povećanjem stope poreza po odbitku očekuje se da će doći do smanjenja obujma poslovanja i postizanje cilja odvraćanja od poslovanja s osobama u jurisdikcijama koje su utvrđene kao nekooperativne za porezne svrhe.

U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“, te se ovim Prijedlogom zakona se propisuje odredba u skladu s tim projektom.

Zbog uočene potrebe za jasnijim uređenjem odredbe vezane za utvrđivanje porezno priznatog rashoda, ovim Prijedlogom zakona se jasnije propisuje postupak utvrđivanja porezno priznatih rashoda po osnovi danih darovanja iznad 2% prihoda.

Vezano za plaćanje obveze poreza na dobit po godišnjoj prijavi s datumom podnošenja Prijave poreza na dobit, uočena je mogućnost olakšanja provedbe toga postupka. Kako bi se knjigovodstvenim servisima ili/i poreznim obveznicima olakšalo usklađenje plaćanja godišnje obveze poreza na dobit neovisno o danu podnošenja Prijave poreza na dobit, ovim Prijedlogom zakona se predlaže godišnju obvezu plaćanja poreza na dobit ili povrat preplaćenog poreza na dobit pomaknuti do zadnjeg dana roka za podnošenje Prijave poreza na dobit.

Nadalje, u procesu zamjene kune s eurom kao službene valute u Republici Hrvatskoj u Zakonu svi iznosi iskazani u kunama su zamijenjeni prema pravilima za preračunavanje u euro temeljem Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, zbog čega su iznosi iskazani u decimalnim brojevima do cenata što je nepraktično za primjenu. Stoga se ovim Prijedlogom zakona određeni iznosi zaokružuju na cijele brojeve, ali u korist poreznih obveznika. Pored toga, ovim Prijedlogom zakona podiže se prag za utvrđivanje dugotrajne imovine (samo za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit) sa 464,53 eura na 665,00 eura, a za priznavanje jedinog i zastarjelog otpisa potraživanja od građana s iznosa od 26,54 eura 40,00 eura.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona, U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„U skladu s obvezama preuzetim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, a radi implementiranja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se:

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/284 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu uvođenja određenih zahtjeva za pružatelje platnih usluga radi suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om do kojih dolazi zbog izbjegavanja plaćanja obveze PDV-a od strane dijela poreznih obveznika koji obavljaju prekogranične isporuke

- izmjena odredbi o ispravku porezne osnovice

- izmjena odredbi kojima su propisani iznosi u eurima koji su izračunani uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o uvođenju eura).“

Kao posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći „očekuje se da će se povećati učinkovitost suzbijanja prekograničnih prijevara u vezi s PDV-om obzirom da će se od pružatelja platnih usluga zahtijevati da vode dovoljno detaljnu evidenciju ako tijekom kalendarskog tromjesečja istom primatelju plaćanja obave platne usluge koje predstavljaju više od 25 prekograničnih plaćanja, kako bi se omogućilo provođenje kontrola nad prekograničnim isporukama. Ne postoje podaci o tome u kojoj će mjeri vođenje evidencije prekograničnih plaćanja utjecati na poslovanje pružatelja platnih usluga.

Izmjenom odredbi o ispravku porezne osnovice pojednostavit će se način ispravka obveze PDV-a, posebice u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja. Također, propisani iznosi u eurima koji su izračunani uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura, propisat će se u cijelom broju radi lakše primjene.

Procjenjuje se da predložene promjene neće imati učinak na državni proračun Republike Hrvatske obzirom da se njima uvode nove obveze pružateljima platnih usluga i pojednostavljuje postupak ispravka porezne osnovice.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator