Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2024. godine.

Važeći Zakon o alternativnim investicijskim fondovima potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području alternativnih investicijskih fondova. Novine koje donosi Konačni prijedlog u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za alternativne investicijske fondove s pravnom stečevinom Europske unije.

Dana 16. siječnja 2023.g. stupila je na snagu Uredba DORA, čiji cilj je ''konsolidirati i unaprijediti zahtjeve u pogledu informacijskog, komunikacijskog i tehnološkog (u daljnjem tekstu: IKT rizik) rizika. Uredba DORA ima za cilj ojačati ukupnu digitalnu operativnu otpornost financijskog sektora i osigurati da se korisnici mogu oslanjati na usluge financijskih subjekata obuhvaćenih njezinim područjem primjene i u slučaju značajnih poremećaja.''

S obzirom da se Uredba DORA primjenjuje samo na UAIF-ove iznad propisanog praga iz Direktive (EU) 2011/61, bilo je potrebno propisati pravnu osnovu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da podzakonskim aktima propiše mjere i postupke koje su mali i srednji UAIF-ovi iz važećeg Zakona, dužni uspostaviti u pogledu mrežnih i informacijskih sustava kojima upravljaju u svrhu postizanja digitalne operativne otpornosti.

''Direktiva (EU) 2011/61 uređuje pravila prekograničnog poslovanja UAIF-ova osnovanih na području Europske unije. Direktiva (EU) 2011/61, koja je prenesena u važeći Zakon, omogućava državama članicama da obavljanje poslova depozitara AIF-ova osnovanih na njenom teritoriju omoguće kreditnim institucijama, investicijskim društvima ili drugim subjektima koji podliježu bonitetnim propisima i stalnom nadzoru i koji su ovlašteni obavljati poslove depozitara otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom. Proširenje subjekata koji mogu obavljati poslove depozitara i na investicijska društva imalo bi pozitivan utjecaj na tržište kapitala Republike Hrvatske te na daljnji razvoj investicijskih društava koja bi time mogla postati relevantnija i na inozemnim tržištima. Investicijska društva su kao i kreditne institucije značajno regulirani subjekti, sa snažnim kapitalnim zahtjevima te su dovoljno robusna da mogu obavljati poslove depozitara investicijskih fondova.''

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora uputio je predlagatelju primjedbe na tekst Prijedloga zakona u odnosu na članke 8., 13., 14., 21., 22., 23., 27., 28., 36. i 38. radi potrebe nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredbi, a koje je predlagatelj prihvatio.'' 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vanjskim poslovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Jedna od konzularnih funkcija diplomatskih i konzularnih predstavništva je izdavanje privremene putne isprave EU u korist državljana druge države članice.

Donošenjem ovoga Zakona ispunjava se obveza prenošenja u hrvatski pravni sustav Direktive 2019/997 i Delegirane direktive 2024/1986 odnosno propisuju se zakonske pretpostavke za pružanje konzularne zaštite državljanima država članica EU u području izdavanja privremene putne isprave.

Privremena putna isprava EU sastoji se od jedinstvenog obrasca i jedinstvene naljepnice. Jedinstvena naljepnica po svojim tehničkim odnosno sigurnosnim obilježjima odgovora naljepnici Schengenske vize.

Izdaje se mali broj putnih isprava građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama, pa je  procijenjeno kako je ekonomski najisplativije pridružiti se zajedničkoj nabavci država članica EU.

U razdoblju do prosinca 2025. razvit će se informacijski sustav koji će diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske koristiti za obradu zahtjeva za izdavanje privremene putne isprave EU.

Diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske će u ovom razdoblju imati dovoljno vremena za pripremu i prilagodbu novom modelu obrade zahtjeva i izdavanja privremene putne isprave EU.

Pripremila: Lana Matanović

Fotografija: Novi informator