14.12.2024.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine.

Opći porezni zakon („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.; u daljnjem tekstu: OPZ) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovnih odredbi u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.

Radi osiguranje interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanja učinkovitosti postupanja poreznih tijela, predlažu se sljedeće izmjene:

''Ovim Prijedlogom zakona predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije s poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima. Porezni akti te ostala pismena koja nisu porezni akti dostavljat će se poreznom obvezniku također elektroničkim putem, kroz sustav ePorezna.

Obveza uporabe ePorezne proširuje se za sve pravne osobe, obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja.

Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica temeljem odredbi članka 44. OPZ-a utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Stoga se propisuje zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga u Republici Hrvatskoj.

U Prijedlogu zakona se predlaže obveza svakog sudionika poreznog postupka da snosi svoje troškove, osim izuzetaka propisanih samim Prijedlogom zakona.''

Posljedično, ovaj Prijedlog zakona:
''imat će pozitivne učinke u području gospodarstva: osiguranje jednakih uvjeta poslovanja, omogućavanje bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava, potpuna digitalizacija pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihova dostava u elektronički pretinac poreznog obveznika.''

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine, radi usklađenja zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Republika Hrvatska postala je 1. srpnja 2013. država članica Europske unije te je zbog usklađivanja propisa na području oporezivanja porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) donesen novi Zakon o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. Zakon o porezu na dodanu vrijednost je usklađen s direktivama koje uređuju oporezivanje PDV-om.

Sustav oporezivanja PDV-om temelji se na primjeni opće stope PDV-a 25 %, dvije snižene stope 5 % i 13 % i stopi 0 %. Za upis u registar obveznika PDV-a primjenjuje se prag u iznosu od 40.000,00 eura koji obuhvaća vrijednost oporezivih isporuka dobara ili usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini.

Radi implementiranja pravne stečevine Europske unije u nacionalno zakonodavstvo na području PDV-a, ovim Prijedlogom zakona predlaže se:

''- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća (SL L 62, 2.3.2020.)

- usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (SL L 107, 6.4.2022.) u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i s tim povezanih izmjena, s učinkom od 1. siječnja 2025.

- povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura. Naime, u razdoblju od 2018. do 2024. godine zabilježena je kumulativna stopa inflacije od 23,7 %. Povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25 % iz čega je vidljivo da prag za upis prati kumulativnu stopu inflacije.

- ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području Europske unije - omogućavanje odbitka pretporeza temeljem rješenja Porezne uprave.''

Posljedično, donošenjem zakona:

''Očekuje se da će se pojednostaviti poslovanje malim poreznim obveznicima koji će oslobođenje od plaćanja PDV-a moći primjenjivati i u državama članicama u kojima nemaju sjedište.

Definirat će se mjesto obavljanja usluga koje se prenose putem interneta ili se na drugi način u virtualnom obliku stavljaju na raspolaganje osobi koja nije porezni obveznik.

Procjenjuje se da će povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura dovesti do smanjenja prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske za 4,6 milijuna eura godišnje.''

Pripremila: Lana Matanović

Fotografija: Novi informator