19.12.2024.

Novi akti u saborskoj proceduri

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima; Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak; Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Zbog neravnoteže na tržištu nekretnina nastali su brojni negativni učinci na području stanovanja, demografije i turizma u Hrvatskoj: nemogućnost rješavanja stambenog pitanja uslijed značajnog rasta cijene nekretnina, rast kamata na stambene kredite, restriktivna kreditna politika, neprijavljeni najam stambenih jedinica, nemogućnost dugoročnog najma u turističkim mjestima i postojanje 600,000 stambenih jedinica koje nisu na tržištu.

''Suočavamo se s političkim izazovom pristupačnosti stanovanja, koji osobito pogađa mlade, studentsku populaciju i mlade obitelji, a provedba demografske strategije najvažnije je pitanje oko kojeg je potrebno ostvariti društveni konsenzus te graditi poticajno društveno okruženje za vitalnu Hrvatsku.'' Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2024.-2028.g. određeno je da će se donijeti Nacionalni plan stambene politike, koji se namjerava postići nizom mjera, pa tako i poreznim izmjenama.

''Porezom se želi postići umanjenje neravnoteža na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma na strani ponude, povećanje broja reguliranih odnosa u području iznajmljivanja i posljedično povećanje pravne sigurnosti u odnosima između najmodavaca i najmoprimaca, stvaranje uvjeta za ugovaranje stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama, povećanje porezne discipline otklanjanjem nejasnoće oko definicije predmeta oporezivanja te omogućavanje prebacivanja težišta oporezivanja pojedine jedinice lokalne samouprave na oporezivanje imovine.''

U Republici Hrvatskoj postoji porez na imovinu koji se primjenjuje pod nazivom poreza na kuće za odmor. Konačni prijedlog predviđa transformaciju postojećeg poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, na način da se kroz tekst zakona izmijeni naziv poreza iz ''porez na kuće za odmor'' u ''porez na nekretnine'' te preciznije definirana pojam nekretnine i predmeta oporezivanja. Prilagodbom definicija poreznim obveznicima odnosno vlasnicima stambenih nekretnina, nedvojbeno će biti jasna obveza plaćanja poreza za sve nekretnine u njihovom vlasništvu, osim za one koje koriste za stalno stanovanje vlasnika (ne plaća se na prvu nekretninu).

Do sad su jedinice lokalne samouprave (JLS) same odlučivale o uvođenju ilii neuvođenju poreza na kuće za odmor. Na taj način dolazi do neujednačenosti statusa poreznih obveznika. U cilju ujednačavanja statusa poreznog obveznika za sve vlasnike nekretnina, uz propisana oslobođenja te mogućnost da JLS odredi dodatna oslobođenja, dosadašnja opcionalnost uvođenja poreza ukida i uvodi obvezatnost ovoga poreznog oblika. Ovim potezom želi se povećati fiskalna autonomija JLS.

Prihod od naplate poreza na nekretnine sad će se dijeliti između JLS-a i jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nekretnina nalazi.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''Prihvaćene su primjedbe kojima se tražilo brisanje oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine za nekretnine koje su u vlasništvu Republike Hrvatske pa je sukladno navedenom u članku 5. Konačnog prijedloga zakona, a kojim se mijenja članak 27., u stavku 1. točka 8. brisana.   Predlagatelj je u članku 5. Konačnog prijedloga zakona, a kojim se mijenja članak 27., u stavku 1. dodao točku 9. koja propisuje da su od plaćanja poreza na nekretnine oslobođene i nekretnine koje domaćinu, određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje.

Predlagatelj je u članku 6. Konačnog prijedloga zakona, a kojim se mijenja članak 28., izmijenio odredbu stavka 1. točke 2. na način da udio od 20% prihoda od poreza na nekretnine pripada jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem području se nekretnina nalazi.

Predlagatelj je dodao članak 10. u Konačnom prijedlogu zakona odnosno izmijenio je odredbu članka 52. na način da je propisano da se glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak, osim ako je Zakonom drugačije uređeno te zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak porezima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

''Kontinuirani trend negativnog demografskog kretanja, smanjenje broja stanovnika te starenje stanovništva posredno negativno utječe na gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske. Naime, stanovništvo je najvažniji resurs kojim država raspolaže. Stoga je potrebno pronaći načine i kroz mjere fiskalne politike za jačanjem demografske slike zemlje i stvaranjem poticajnog okruženja za zapošljavanje i trajni povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi Republika Hrvatska postala kvalitetnije i poželjnije mjesto za život. Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Poticanje povratka iseljenika je jedan od tri demografska prioriteta jer se Republika Hrvatska suočava s trostrukim demografskim izazovom: starenjem stanovništva, padom nataliteta i iseljavanjem.''

Predlaže se oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak hrvatskih državljana koji bi prijavom prebivališta i boravišta prijavili povratak u Republiku Hrvatsku, nakon što su boravili u inozemstvu neprekidno najmanje dvije godine pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, a nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo, kao i oni hrvatski državljani koji nikada nisu imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ovom poreznom olakšicom izravno će se utjecati na povećanje raspoloživog dohotka što posljedično utječe na povećanje životnog standarda te odluku iseljenih hrvatskih državljana o povratku u Republiku Hrvatsku.

Utjecaj inflacije opterećuje dohodak građana, zbog čega se ukazala potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem. Stoga se predlaže povećati propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na iznos od 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost.

S ciljem dodatnog rasterećenja dohotka predlaže se propisati izmijenjeni raspon niže i više stope godišnjeg poreza na dohodak, a o kojima odlučuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Svaka jedinica lokalne samouprave koja je odlukom propisala poreznu stopu izvan predloženog raspona odnosno u visini trenutno propisanih gornjih granica, zbog prilagodbe novom rasponu, mora donijeti novu odluku o visini porezne stope koja će biti niža od trenutno propisane.

''Porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma iznosi 8,4%, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2% što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. Upravo iz tog razloga predlažu se nove granice iznosa paušalnog poreza po krevetu odnosno smještajnoj jedinici raspisane u četiri kategorije utvrđene prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave. Time se postižu stabilniji stambeni uvjeti za obitelji i zaposlene u područjima s izraženom sezonalnošću najma.''

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''U članku 2. stavku 3. točki 13., kojom se uređuje pravo na uvećanje osobnog odbitka, dodao je odredbu kojom su obuhvaćeni i korisnici prava na inkluzivni dodatak.

U članku 4. dodao je odredbu kojom je pojašnjeno tko može biti predlagatelj odluka koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave.

U članku 7. dodao je odredbu kojom je pojašnjeno da se predložena odredba o umanjenju porezne obveze primjenjuje i na fizičke osobe hrvatske iseljenike, članove obitelji hrvatskog iseljenika, potomke hrvatskog iseljenika ili članove obitelji potomka hrvatskog iseljenika u prekomorske države utvrđene sukladno posebnom propisu, a kojima je odobren privremeni boravak u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva ili im je odobren stalni boravak sukladno Zakonu o strancima. Također, dodao je odredbu kojom je dana ovlast ministru financija za detaljnijim propisivanjem ostvarivanja prava na umanjenje porezne obveze i primjene umanjenja propisanih tim člankom te način provedbe toga članka.

U članku 8. dodao je odredbu kojom je pojašnjeno tko sve može biti predlagatelj odluka koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave te je pojašnjeno unutar kojeg raspona jedinice lokalne samouprave donose odluke za kategoriju jedinica lokalne samouprave koja prema indeksu turističke razvijenosti spadaju u 0 tu kategoriju. Također, predlagatelj je smanjio donju granicu propisanih raspona paušalnog poreza na dohodak za I. i II. kategoriju jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti i to u I. kategoriji sa 150,00 eura na 100,00 eura, a u II. Kategoriji sa 100,00 eura na 70,00 eura. Također, sukladno tome smanjen i iznos paušalnog poreza u slučaju kada jedinica lokalne samouprave ne donese odluku u propisanom roku i to u I. kategoriji sa 225,00 eura na 200,00 eura, a u II. Kategoriji sa 150,00 eura na 135,00 eura.

U članku 11. dodao je odredbu kojom je pojašnjen način postupanja fizičkih osoba u slučaju ispunjenja uvjeta za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost tijekom mjeseca.

U članku 14. dodane su odredbe kojima je pojašnjeno postupanje poreznih obveznika do donošenja i primjene odluka o visini poreznih stopa koje su izvan granica propisanih člankom 4. ovoga Zakona kao i postupanje u svezi godišnjeg obračuna u tom slučaju.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2024. godine.

Uočena su pozitivna makroekonomska kretanja koja izravno utječu na tržište rada, što se projicira na povećanje zaposlenosti odnosno smanjenje stope registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.

Uvođenje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina u posljednjoj izmjeni Zakona, imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Također, ovakvim načinom poticanja zapošljavanja cilj je bio smanjiti stopu nezaposlenosti.

Nakon što je mjerama porezne politike i aktivne politike zapošljavanja nezaposlenost mladih prepolovljena s trendom daljnjeg smanjenja, prioritet Vlade je poticanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme, osobito mladih osoba kojima je to značajno za ekonomsko osamostaljivanje.

Kako se makroekonomska situacija znatno poboljšala te je povećana potražnja za radnom snagom potrebno je redefinirati postojeće olakšice u sustavu doprinosa.

Poslodavci koji trenutno koriste oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava prema odredbama trenutno važećeg Zakona po osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme, ovim Prijedlogom zakona uređuje se da mogu koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme sukladno ovom Zakonu ako sklope s istom osobom ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

''Dodatno se uređuje točka 31. članka 7. Zakona na način da se definira pojam osobe koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad. 

Mijenja se točka 54. članka 7. Zakona odnosno uređuje se pojam osobe koja se prvi put zapošljava na način da za osiguranika po osnovi radnog odnosa ugovor o radu mora biti sklopljen na neodređeno vrijeme.

Uređuje se prijelazna i završna odredba vezana za korištenje prava na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za poslodavce koji su koristili ili trenutno koriste oslobođenje za osobu koja se prvi put zapošljava prema odredbama trenutno važećeg Zakona po osnovi ugovora o radu na određeno vrijeme da isti mogu koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu na neodređeno vrijeme sukladno ovom Zakonu i ako sklope s istom osobom ugovor o radu na neodređeno vrijeme u trajanju do jedne godine.''

Pripremila: Lana Matanović

Fotografija: Novi informator