Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske 26. studenoga 2020. godine po hitnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“Odredbama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) propisano je da se raspodjela prihoda od poreza na dohodak uređuje posebnim zakonom, a Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 127/17) definiraju se izvori sredstava i njihova raspodjela.

Donošenje važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 127/17; u daljnjem tekstu: Zakon) dio je cjelovite i sveobuhvatne porezne reforme koja je započela 2016. Navedenim Zakonom je najednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definiran sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Zakonom je također definiran sustav koji je svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurao potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga uz usporedivu razinu poreznog opterećenja.

Provedbom važećeg Zakona sav prihod od poreza na dohodak prepušten je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sama raspodjela prihoda od poreza na dohodak je pojednostavljena u odnosu na Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15 i 115/16). Raspodjela prihoda od poreza na dohodak po važećem Zakonu je sljedeća:

1. udio općine, odnosno grada 60 %
2. udio županije 17 %
3. udio za decentralizirane funkcije 6 %
4. udio za fiskalno izravnanje 17 %.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se snižavanje poreznih stopa s 24 % na 20 %, odnosno s 36 % na 30 %, koje se primjenjuju pri oporezivanju prihoda od poreza na dohodak što će biti od utjecaja na prihode proračuna općina, gradova i županija, ali će uslijed primjene ovoga Zakona u konačnici sve izmjene imati neutralan učinak na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Cilj koji se želi postići je ublažavanje pada prihoda proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave zbog predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak, a kako bi se to postiglo, paralelno s navedenim predloženim izmjenama i dopunama, nužno je donošenje ovoga Zakona. Ovim Zakonom mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak na sljedeći način:

1. udio općine, odnosno grada se povećava sa 60 % na 74 %
2. udio županije se povećava sa 17 % na 20 %
3. udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 %
4. udio za fiskalno izravnanje od 17 % se ukida iz raspodjele.

Umjesto udjela fiskalnog izravnanja, koji se izdvaja iz poreza na dohodak, sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Na temelju ovoga Zakona ministar financija će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Odluku o udjelu sredstava fiskalnog izravnanja za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2021. godinu, koju je donio na temelju članka 9. stavka 6. važećeg Zakona, odnosno donijeti novu odluku o iznosu sredstava fiskalnog izravnanja za svaku pojedinu općinu, grad i županiju za 2021. godinu.”

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske je 26. studenoga 2020. godine uz prijedlog da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku. Pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice takvog uređenja obrazložene su kako slijedi:

“Pojavom zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i s tim u vezi Odlukom o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, od 11. ožujka 2020., otežano je provođenje djelatnosti socijalne skrbi u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja socijalnih usluga s kojima Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ima sklopljen ugovor za pružanje usluga i to zbog bolesti ili izolacije, što je dovelo do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovitih poslova. Redovito obavljanje poslova, u takvim situacijama, moguće je riješiti učinkovitom organizacijom rada koja uključuje mobilizaciju, rekviziciju opreme i prijevoznih sredstava, privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili pružatelja usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen, dok te okolnosti traju.

Budući da Zakon o socijalnoj skrbi ne uređuje organizaciju rada u ustanovama socijalne skrbi, a primjenom Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14,127/17 i 98/19), kao općeg propisakojim su uređeni radni odnosi nije moguće organizirati rad u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga na način da se osigura redovno obavljanje djelatnosti i zadovolje potrebe korisnika za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti, utvrđena je pravna praznina u zakonodavnom sustavu.

Pravnu prazninu moguće je riješiti donošenjem predložene dopune Zakona o socijalnoj skrbi, koja u slučaju nastupa posebnih okolnosti, predstavlja osnovu za donošenje pojedinačnih odluka nadležnog ministra radi mobilizacije radnika, rekvizicije opreme i prijevoznih sredstava, privremene uporabe poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili pružatelja usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen, dok te okolnosti traju.

Također, zbog nastupa posebnih i nepredvidljivih okolnosti kao što je aktualna epidemija zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, kao i potrebe provođenja posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze transmisijom virusa, neophodno je na poseban način urediti područje radnog vremena zaposlenih kod pružatelja socijalnih usluga, osobito onih koji skrbe o posebno osjetljivim skupinama građana, koji mogu biti osobito ugroženi prilikom moguće zaraze.

Budući da nastup izvanrednih okolnosti nije predvidiv, procjena učinaka propisa mogućaje tek nakon nastupa izvanrednih okolnosti. U slučaju nastanka posebnih okolnosti koje se ne mogu predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, kao što je epidemija zarazne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, zbog bolesti ili izolacije dolazi do nedostatka dovoljnog broja radnika za obavljanje redovitih poslova u ustanovama socijalne skrbi. Stoga je u sustavu socijalne skrbi nužno propisati mogućnost mobilizacije stručnih i drugih radnika i urediti područje radnog vremena, rekvizicije opreme i prijevoznih sredstava te privremene uporabe poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga, čime će se osigurati redovito obavljanje djelatnosti i zadovoljavanje potreba korisnika.

Ovim zakonom uređuje se pitanje obavljanja djelatnosti u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera, kao i drugačija organizacija radnog vremena i načina korištenja odmora kako bi se, na što je moguće manju opasnost, izložili korisnici kod pružatelja socijalnih usluga.”

Odabrale i pripremile:
Lea Jagar,
Ana Turić, mag.iur.