30.01.2025.

Novosti u Zakonu o PDV-u od 1. siječnja 2025.

U skladu s preuzetim obvezama pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju, potrebno je daljnje usklađenje Zakona o porezu na dodanu vrijednost s direktivama Vijeća EU-a koje uređuju oporezivanje PDV-om. Stoga je u okviru novog kruga porezne reforme donesen i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 152/24), čije su izmijenjene zakonske odredbe stupile na snagu i primjenjuju se od 1. siječnja 2025. Sve bitne izmjene i dopune autorica prikazuje u ovom članku.

1. UVOD
Republika Hrvatska (u dalnjem tekstu: RH), kao država članica EU-a, svake godine donosi izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u nastavku teksta: Zakon o PDV-u) radi usklađenja s direktivama koje uređuju oporezivanje PDV-om, a koje se moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.1 Sustav oporezivanja PDV-om u RH temelji se na primjeni opće stope PDV-a od 25 % te primjeni dviju sniženih stopa PDV-a od 5 % i 13 % te stopi 0 %.

Izmjene i dopune Zakona o PDV-u usklađene su sa sljedećim direktivama:

- s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost glede posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća,

- s Direktivom Vijeća (EU) 2022/542 od 5. travnja 2022. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive (EU) 2020/285 u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i s tim povezanih izmjena.

Novosti prema izmjenama Zakona o PDV-u odnose se na:

- povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 60.000,00 eura, što predstavlja povećanje za 50 %

- obvezu upisa u registar obveznika PDV-a od prvog dana koji slijedi nakon prelaska praga od 60.000,00 eura

- uključivanje u prag prometa od 60.000,00 eura isključivo vrijednost isporuka dobara i usluga koje se prema Zakonu o PDV-u smatraju obavljenim u RH

- ukidanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području EU-a, što znači da će pravo na povrat PDV-a koji su zaračunali hrvatski porezni obveznici, moći ostvariti svi porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete, a nemaju sjedište na području EU-a (porezni obveznici iz trećih zemalja), kako bi se osigurala neutralnost PDV-a

- omogućavanje odbitka pretporeza nakon provedenog nadzora, a temeljem rješenja Porezne uprave, tako da isporučitelj može izdati ispravljeni račun, a primatelj isporuke može za nastalu razliku ostvariti pravo na odbitak pretporeza (u skladu s člankom 57. Zakona o PDV-u), u razdoblju oporezivanja u kojem je primio taj račun. Ako se promijeni iznos PDV-a obračunan pri uvozu dobara koji je porezni obveznik odbio kao pretporez, ispravak odbitka pretporeza porezni obveznik može ostvariti na temelju dokumenta Carinske uprave.

2. PREGLED IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PDV-u
Kao bitne novosti koje se uvode u naš sustav oporezivanja PDV-om od 1. siječnja 2025. ističemo i slijedeće:

Mjesto oporezivanja za virtualnu uslugu pristupa događanjima

Izmjenama članka 21. Zakona dodaje se novi stavak prema kojem se mjestom obavljanja usluga pristupa kulturnim, umjetničkim, sportskim, znanstvenim, obrazovnim, zabavnim i sličnim događanjima, kao što su izložbe i sajmovi, ako je prisutnost virtualna ili se prenosi putem interneta, ne smatra mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju, već se smatra mjesto u kojem osoba koja nije porezni obveznik ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Na taj je način omogućeno da se virtualna usluga pristupa događanjima, oporezuje u državi članici potrošnje, odnosno u mjestu sjedišta kupca.

Prema navedenom proizlazi da se za usluge virtualnog pristupa događanjima u skladu s općim načelom, primjenjuje prijenos porezne obveze prema članku 17. stavak 1. Zakona o PDV-u ako se usluga obavlja poreznom obvezniku. (B2B)

Međutim, ako se usluge virtualnog pristupa događanjima, obavljaju osobi koja nije porezni obveznik (B2C), tada se mjesto obavljanja tih usluga smatra mjesto u kojem osoba koja nije porezni obveznik ima sjedište. To, primjerice, za poreznog obveznika iz RH znači da se do praga od 10.000,00 eura, obavlja obračun hrvatskog PDV-a po stopi od 25 % PDV-a, dok se prelaskom praga, hrvatski porezni obveznik treba prijaviti u državi članici zemlje primatelja usluge ili može u RH obaviti prijavu za primjenu posebnog postupka oporezivanja na jednom mjestu u One Stop Shop sustav - OSS.

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada

Odredba članka 38. stavak 3. točka i) Zakona kojom je propisano da se primjena snižene stope PDV-a od 13 % primjenjuje na javnu uslugu sakupljanja komunalnog otpada koju pruža davatelj javne usluge sakupljanja javnog otpada, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje gospodarenje otpadom, izmijenjena je tako da je promijenjena terminologija u kontekstu predmetne javne usluge.

Stoga se terminologija u odredbi o primjeni snižene stope PDV-a na predmetnu javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada usklađuje s posebnim propisom o gospodarenju otpadom, pri čemu se primjena snižene stope PDV-a od 13 % ne mijenja radi čega ne dolazi do promjena u načinu oporezivanja.

Oslobođenje od PDV-a u izvanrednim situacijama

Oslobođenje od plaćanja PDV-a u izvanrednim situacijama uvjetovano je odobrenjem Europske komisije, o čemu se donosi odluka. Kako bi se omogućila brza reakcija u izvanrednim situacijama kao što su prirodne katastrofe, humanitarne krize i druge izvanredne okolnosti, odredbama članka 44. a) Zakona uređeno je da do dobivanja odobrenja Europske komisije ministar financija može naredbom propisati da je plaćanja PDV-a oslobođeno stjecanje dobara unutar EU-a i isporuke tih dobara i usluga povezanih s tim dobrima u tuzemstvu uključujući usluge iznajmljivanja, za dobra koja su namijenjena žrtvama katastrofe.

Međutim, ako se dobra i usluge za koje je primijenjeno oslobođenje od PDV-a, koriste u druge svrhe koje nisu obuhvaćene izvanrednim okolnostima, korištenje tih dobara ili usluga podliježe PDV-u pod istim uvjetima koji su na snazi u trenutku kada uvjeti za oslobođenje više nisu ispunjeni.

Odbitak pretporeza nakon provedenog nadzora na temelju rješenja Porezne uprave

Kako bi bila osigurana neutralnost PDV-a za porezne obveznike, a što se naglašava i u presudama Suda EU-a koje su obvezujuće za države članice, odredbama članka 65.b Zakona propisano je da ako se iznos PDV-a koji je porezni obveznik obračunao ili trebao obračunati na obavljene isporuke, poveća temeljem rješenja Porezne uprave nakon provedenog nadzora, tada porezni obveznik može izdati ispravljeni račun s ispravno obračunatim PDV-om, a primatelj isporuke može, za nastalu razliku, ostvariti pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio taj račun.

Ispravljeni račun koji izdaje porezni obveznik, ne iskazuje se u prijavi PDV-a, pri čemu osim propisanih elemenata računa iz članka 79. Zakona, račun treba sadržavati i sljedeće podatke:

a) klasu, urudžbeni broj i datum rješenja PU-a

b) iznos razlike PDV-a temeljem rješenja PU-a.

Ako se rješenje PU-a na temelju kojeg je došlo do promjene iznosa PDV-a odnosi na više računa, porezni obveznik može izdati jedan zbirni račun u kojem mora biti iskazana razlika u iznosu PDV-a po svakom računu uz navođenje broja toga računa.

Jednako tako, i u slučaju promjene PDV-a obračunatog pri uvozu dobara koji je porezni obveznik odbio kao pretporez, porezni obveznik može na temelju dokumenta Carinske uprave ispraviti odbitak pretporeza za nastalu razliku.

Pri odbitku pretporeza na temelju rješenja PU-a, potrebno je voditi računa da ne dođe do dvostrukog oporezivanja PDV-om, odnosno dvostrukog odbitka pretporeza.

Brisanje uvjeta uzajamnosti pri povratu PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem iz trećih zemalja

Prema članku 67. stavak 1. Zakona o PDV-u koji se primjenjivao do kraja 2024., bilo je propisano da porezni obveznik koji na području EU-a nema sjedište ili stalnu poslovnu jedinicu, ima pravo na povrat PDV-a zaračunatog za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u RH ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u RH, ako je ispunjen i uvjet uzajamnosti.

Propisani uvjet uzajamnosti znači da porezni obveznik sa sjedištem u trećoj zemlji ima pravo na povrat PDV-a ako i hrvatski porezni obveznici ostvaruju pravo na povrat PDV-a u toj trećoj zemlji, pri čemu se ta uzajamnost utvrđivala razmjenom obavijesti između poreznog tijela RH i poreznog tijela treće zemlje.

Izmjenama članka 67. stavak 1. Zakona, od 1. siječnja 2025., briše se uvjet uzajamnosti, što znači da svi porezni obveznici koji imaju sjedište u trećim zemljama, mogu ostvariti pravo na povrat PDV-a koji su im zaračunali hrvatski porezni obveznici, ako ispunjavaju propisane uvjete. To znači da za ostvarivanje prava na povrat PDV-a od 1. siječnja 2025., više ne mora biti ispunjen i uvjet uzajamnosti.

3. NOVI PRAG ZA UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-a U 2025.
Prema izmjeni članka 90. stavak 1. Zakona, od 1. siječnja 2025. povećan se prag za upis u registar obveznika PDV-a na 60.000,00 eura2 umjesto iznosa od 40.000,00 eura koji se primjenjivao do kraja 2024.

Glede primjene novog praga, u prijelaznim i završnim odredbama Zakona propisane su odredbe o obavljenim isporukama u prijelaznom razdoblju, prema kojima porezni obveznici koji su u cijeloj 2024. ostvarili vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga veću od 60.000,00 eura (bez PDV-a), obvezni su bili od 1. siječnja 2025. upisati se u registar obveznika PDV-a, elektroničkim podnošenjem Obrasca P-PDV nadležnoj ispostavi PU-a najkasnije do 15. siječnja 2025. U tom roku mogli su zatražiti izlazak iz sustava PDV-a oni porezni obveznici koji u 2024. nisu ostvarili promet veći od 60.000 eura.3

3.1. Isporuke koje se uključuju u prag za ulazak u sustav PDV-a
Od 1. siječnja 2025. promijenjena su pravila o vrijednosti isporuka dobara i usluga koje se ubrajaju u prag prometa za ulazak i izlazak iz sustava PDV-a.

Naime, člankom 90. stavak 3. Zakona propisane su isporuke dobara i usluga koje se ubrajaju u prag od 60.000,00 eura, a odnose se isključivo na vrijednost isporuka dobara i usluga koje se smatraju obavljenim u RH.

PREGLED IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PDV-u

Prema navedenom, u tuzemni godišnji promet od 60.000,00 eura ulaze:

a) vrijednost isporuka dobara i usluga koje bi bile oporezive kada bi ih isporučio porezni obveznik koji nema pravo na oslobođenje

To su sve oporezive isporuke na području RH po stopi od 5 %, 13 %, 25 %, oporezive isporuke s tuzemnim prijenosom porezne obveze prema članku 75. stavak 3. Zakona (građevinske usluge, isporuke rabljenog materijala, betonskog čelika i željeza)

b) vrijednosti isporuka iz članka 38. stavak 6. Zakona, za koje postoji pravo na odbitak pretporeza

U prag se uključuju isporuke koje su oporezive stopom PDV-a od 0 %, a odnose se na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada (primjena od 1. listopada 2022.)

c) vrijednost isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a iz članka 45. - 49. Zakona

Navedene isporuke uključuju:

- izvoz dobara (isporuke dobara koje iz RH otpremi ili preveze isporučitelj ili neka druga osoba za njegov račun izvan EU-a) - članak 45. Zakona

- oslobođenje pri obavljanju usluga na pokretnoj imovini stečenoj ili uvezenoj u RH u svrhu obavljanja tih usluga, koju iz EU-a otpremi ili preveze pružatelj usluge (za što je potrebna dokumentacija u skladu s carinskim propisima) - članak 46. Zakona

- oslobođenje u vezi s međunarodnim prijevozom (isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru, oslobođene su od plaćanja PDV-a s pravom na odbitka pretporeza) - članak 47. Zakona

- oslobođenje za određene isporuke koje su izjednačene s izvozom (isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, institucijama i tijelima EU-a) – članak 48. Zakona

- oslobođenje za usluge posredovanja koje su obavljene u ime i za račun druge osobe - članak 49. Zakona

d) vrijednosti isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a iz članka 41. Zakona ako se primjenjuje oslobođenje iz toga članka

Oslobođenje za isporuke dobara unutar EU-a primjenjuje se ako su ispunjeni uvjeti:

– dobra se isporučuju drugom poreznom obvezniku u drugoj državi članici, a porezni obveznik kojemu se obavlja isporuka dao je isporučitelju svoj PDV ID broj, isporuke novih prijevoznih sredstava koja se prevoze iz tuzemstva u drugu državu članicu, isporuke dobara koja podliježu trošarinama

– otprema iz tuzemstva u drugu državu članicu, isporuke dobara koja se premještaju u drugu državu članicu.

e) vrijednost transakcija nekretnina i transakcija iz članka 40. stavak 1. točaka a) - g) Zakona, osim ako su te transakcije pomoćne i nisu rezultat redovite djelatnosti poreznog obveznika.

Neovisno o tome što su neke transakcije oslobođene PDV-a, kao što su osiguranja i reosiguranja, odobravanje kredita i zajmova, ugovaranje kreditnih garancija, posredovanja u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama, usluge upravljanja investicijskim fondovima, one ulaze u prag prometa za ulazak u sustav PDV-a, pri čemu porezni obveznik ne ostvaruje pravo na odbitak PDV-a.

Prema tome, kada se porezni obveznik upiše u registar obveznika PDV-a, navedene su usluge oslobođene PDV-a, a porezni obveznik nema pravo priznavanja pretporeza iz ulaznih računa.

3.2. Isporuke koje se ne uključuju u prag za ulazak u sustav PDV-a
Prema odredbi članka 90. stavak 4. Zakona, isporuka materijalnih ili nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika, ne uzima se u obzir u svrhu izračunavanja vrijednosti isporuka koje se uključuju u prag za ulazak u sustav PDV-a.

Isto tako važna novost je da se u izračun praga za ulazak u sustav PDV-a uključuju prometi koji se odnose na obavljene izlazne isporuke poreznih obveznika. Međutim, ne uključuju se prometi koji se odnose na stjecanje dobara unutar EU-a, uvoz dobara iz trećih zemalja, primljene usluge ili dobra koja podliježu mehanizmu prijenosa porezne obveze, kao i obavljene usluge kod kojih mjesto obavljanja nije tuzemstvo, već se određuje prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu primatelja usluge.

To znači da se u prag prometa za ulazak u sustav PDV-a ne ubrajaju usluge obavljene poreznim obveznicima iz EU-a i trećih zemalja, a za koje je propisan prijenos porezne obveze prema članku 17. stavak 1. Zakona ili reverse charge mehanizam.

3.3. Rok za upis u registar obveznika PDV-a
Odredbama članka 90. f stavak 2. Zakona propisano je da porezni obveznik prestaje primjenjivati oslobođenje od plaćanja PDV-a od trenutka kada je prijeđen prag isporuka, što znači da se porezni obveznik treba upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana koji slijedi nakon prelaska praga od 60.000,00 eura.

O činjenici da je prijeđen prag godišnjeg prometa u tuzemstvu iz članka 90. stavak 1. Zakona, porezni obveznik bez odgode obavještava nadležnu ispostavu PU-a prema svome sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a na Obrascu P-PDV, radi upisa u registar obveznika PDV-a.

Poreznog obveznika koji ne podnese obrazac P-PDV u roku, nadležna ispostava Porezne uprave upisuje u registar obveznika PDV-a po službenoj dužnosti, od prvoga dana koji slijedi nakon dana prelaska praga, o čemu donosi rješenje.

3.4. Dobrovoljni upis u registar obveznika PDV-a i ostanak u sustavu
Osim po sili Zakona, a kod isporuka dobara i usluga većih od 60.000,00 eura, porezni obveznici mogu ući u sustav PDV-a i dobrovoljno, bilo kada u godini.

Prema članku 90.h. Zakona, ako je porezni obveznik dobrovoljno podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a, PU ga upisuje u registar obveznika PDV-a od dana navedenog u zahtjevu. Smatrat će se da je zahtjev usvojen ako PU u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva.

Pri dobrovoljnom ulasku u sustav PDV-a, porezni obveznik obračunava PDV od dana navedenog u zahtjevu, koji ne može biti prije dana podnošenja zahtjeva.

Porezni obveznik koji od PU-a dobrovoljno zatraži da se na njega primjenjuje redoviti postupak oporezivanja PDV-om, obvezan je ostati u sustavu PDV-a dvije godine, u tekućoj i sljedećoj kalendarskoj godini, za razliku od prijašnje odredbe kada je dobrovolji upis u registar PDV-a značio ostanak u registru tri godine.

U sljedećem broju čitajte o novostima u primjeni posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznika.

 

1 Za razliku od Direktiva koje se moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo, donesene uredbe izravno se primjenjuju u svim državama članicama EU-a.
2 Direktivom vijeća (EU) 2020/285 omogućeno je državama članicama EU-a uvođenje praga za upis u registar obveznika PDV-a do 85.000,00 eura.
3 Više o izlasku i ulasku u sustav PDV-a u 2025. pročitajte u Informatoru broj 6867 - 6868 od 23. i 30. prosinca 2024.