Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Vukomerec

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Vukomerec

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Vukomerec (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka URBANE TEHNIKE d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Područje obuhvaćeno ovim planom, naznačeno na grafičkom prikazu, predstavlja područje Vukomerca omeđeno:

- na sjeveru bivšom vojarnom Borongaj (budući sveučilišni kampus),

- na istoku Brsečkom ulicom,

- na zapadu postojećom izgradnjom uz Beramsku ulicu i Brgodski put,

- na jugu koridorom produžene Ulice grada Vukovara.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata plana iznosi oko 9.14 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Vukomerec, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0..... KOPIJA KATASTARSKOG PLANA S GRANICOM OBUHVATA.................................... 1:1000

1..... KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA................................................................................... 1:1000

2..... PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2a... PROMETNA I ULIČNA MREŽA....................................................................................... 1:1000

2b... KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA - TK I ENERGETSKI SUSTAV... 1:1000

2.c.. KOMUNALNA I INFRASTRUKTURNA MREŽA - VODNOGOSPODARSKI SUSTAV................................................................................................................................................. 1:1000

3..... UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA................................................ 1:1000

4..... NAČIN I UVJETI GRADNJE

4.a.. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA.................................................................................................... 1:1000

4.b.. URBANISTIČKO - ARHITEKTONSKI NATJEČaji...................................................... 1:1000

5..... MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI.............. 1:1000

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 4.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (narančasta) M2

3. Javni park (zelena) Z1

4. Društvena namjena - predškolska (crvena) D4

5. Društvena namjena - školska (crvena) D5

6. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena

Članak 5.

U kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6 planira se gradnja građevina stambene i stambeno - poslovne namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene namjene.

U kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6 uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, škole, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge te poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo.

Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 75% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena

Članak 6.

U kazeti B-M2-1 planira se gradnja građevina stambene, stambeno - poslovne, trgovačke te javne i društvene namjene, koje mogu biti i jednonamjenske.

U kazeti B-M2-1 mogu se graditi i uređivati prostori za: poslovnu namjenu (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), stanovanje, prateće sadržaje, javnu i društvenu namjenu, tržnice, manje robne kuće, hotele, rad, šport i rekreaciju, javne garaže, parkove i dječja igrališta, te posebnu namjenu.

U kazeti B-M2-1 ukupni GBP stambene namjene može biti do 49% nadzemnog GBP-a kazete.

1.3. Javni park - Z1

Članak 7.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno-estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je urbanim pravilima ove odluke.

U kazeti C-Z1-1 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.4. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 8.

U kazeti E-D4-1 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 180, djece, tj. 9-10 odgojnih skupina.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.5 Javna i društvena namjena - školska - D5

Članak 9.

U kazeti D-D5-1 planira se gradnja školske ustanove kapaciteta 225 učenika.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 10.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine. Unutar kazete IS predviđa se šetnica širine 15.0 - 20,0 m između dviju kazeta društveno - školske namjene.

Za predmetnu kazetu zajedno sa kazetom D-D5-1 potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

2. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito stambene namjene - M1

Članak 11.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6. Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.a Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Obvezni prostorni pokazatelji kazete za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.2. ovih odredbi.

2.1. Kazeta A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6

Članak 12.

U kazetama A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevine je podrum i 9 nadzemnih etaža;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.2. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

Za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m.

U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, istaci, lođe i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m.

2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazeta A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5 , A-M1-6, B-M2-1, D-D5-1 i E-D4-1

Članak 13.

Koeficijent izgrađenosti k_ig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti k_in je odnos građevne (bruto) nadzemne površine građevina i površine građevne čestice.

GBP - Građevinska (bruto) površina - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Iz navedenih prostornih pokazatelja odnosno najvećih dopuštenih vrijednosti za pojedine kazete, proizlaze prostorni pokazatelji za dio područja obuhvata Plana čiji je razvoj u potpunosti određen ovim planom.

3. Uvjeti smještaja građevina mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

Članak 14.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene postojeće i planirane građevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene). Površine za pretežito poslovnu namjenu smještene su uz značajnije gradske poteze i u središnjim gradskim prostorima.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori za:

- stanovanje;

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- javne garaže;

- parkove i dječja igrališta;

- posebnu namjenu;

- i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena i građevine za preradu.

3.1. Kazeta B-M2-1

Članak 15.

U kazeti B-M2-1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveće visine građevina su podrumi i 9 nadzemnih etaža;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim za građevine javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.3. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 5.1.2. ovih odredbi.

Za gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m.

U gradnji visokih građevina na regulacijskoj liniji, balkoni, istaci, lođe i sl. mogući su iznad javnoprometne površine, ako je koridor ulice najmanje širine 15,0 m.

3.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete B-M2-1

Članak 16.

Koeficijent izgrađenosti k_ig je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti k_in je odnos građevne (bruto) nadzemne površine građevina i površine građevne čestice.

GBP - Građevinska (bruto) površina - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Iz navedenih prostornih pokazatelja, odnosno najvećih dopuštenih vrijednosti za kazetu, proizlaze prostorni pokazatelji za dio područja obuhvata Plana čiji je razvoj u potpunosti određen ovim planom.

4. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

U kazeti D-D5-1 planira se gradnja školske ustanove.

U kazeti E-D4-1 planira se dogradnja ili izgradnja novog vrtića.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.a Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

4.1. Kazeta D-D5-1

Članak 18.

U kazeti D-D5-1 planira se gradnja školske ustanove.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.a Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl.

Kazeta D-D5-1 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja školske ustanove;

- najveće visine građevine su podrum i tri etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,3;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativima iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja zajedno sa kazetom IS.

4.2. Kazeta E-D4-1

Članak 19.

U kazeti E-D4-1 planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 9-10 odgojnih skupina.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.a Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl.

Kazeta E-D4-1 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove;

- najveća visine građevine je jedna etaža;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,3;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativima iz točke 5.1.2. ovih odredbi;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 6. i 6.5. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 20.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1 000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnica, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 21.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ako to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

5.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 22.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Propisan broj parkirališno - garažnih mjesta potrebno je osigurati unutar građevne čestice, s tim da je prioritet smještaj u podzemnim etažama (minimalno 90% potreba parkirališnih mjesta).

U bruto izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema gornjem normativu, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na 4 do 12 sjedećih mjesta;

- ambulante, poliklinike, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Smještaj vozila za osobe s invaliditetom planirat će se prema posebnim propisima.

Detaljno uređenje pojedinih uličnih koridora na području obuhvata Plana prikazano je u kartografskom prikazu broj 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, 2.a - Promet i ulična mreža.

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, bit će parkiralište utvrđeno za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 23.

Predviđeni pješački tokovi planirani su kao načelna pozicija pješačke šetnice širine od 15 do 20 metara, koja će u jednu cjelinu povezati planirane javne i društvene sadržaje i pješačke površine susjedstva i za koju će se provesti arhitektonsko-urbanistički natječaj zajedno sa školskom ustanovom u kazeti D-D5-1.

Na većim pješačkim površinama moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

5.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 24.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u sve ulice unutar obuhvata Plana.

Točne lokacije stajališta, te linije javnog prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 25.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža - tk i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.).

Unutar objekata javne namjene predvidjet će se prostor za smještanje telekomunikacijske opreme od cca. 15-20 m².

Koncesionari na području pokretnih komunikacija za svoje potrebe grade infrastrukturu pokretnih komunikacija.

Za razvoj pokretnih komunikacija planira se izgradnja građevina infrastrukture pokretnih komunikacijskih mreža svih sustava sadašnjih i sljedećih generacija, tj. njihovih tehnologija. To su osnovne postaje s pripadajućim antenskim uređajima, potrebnim kabelskim vodovima i ostalom opremom. Osnovne postaje mogu biti postavljene na samostojeće antenske sustave različitih izvedbi ili na građevinama.

Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se objekti takve telekomunikacijske infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje uvjeta građenja koji su zakonom propisani za takve vrste građevina.

Prostorna distribucija osnovnih postaja s antenskim prihvatima na postojećim građevinama moguća je gdje god to uvjeti omogućavaju.

U građevnim područjima gospodarske, turističke i sportsko-rekreacijske namjene kao i u područjima mješovite namjene (gospodarsko-stambene/gospodarsko-sportsko-rekreacijske) te u području niske obiteljske gradnje moguća je izgradnja samostojećih antenskih stupova za osnovne postaje.

Za samostojeće antenske stupove za osnovne postaje treba, gdje god to tehnološki uvjeti zahtijevaju, osigurati prostor s prilazom s prometne površine.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 26.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA - 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža - tk i energetski sustav i 2.c Komunalna i infrastrukturna mreža - vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.2. i 3.2. ovih odredbi.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 27.

Dan je načelan položaj cjevovoda unutar prometnica koji će se detaljnije definirati lokacijskom dozvolom. Novi vodoopskrbni cjevovodi mogu se graditi i postojeći rekonstruirati etapno. Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata. Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun koristit će podatke stvarnog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

5.3.2. Odvodnja

Članak 28.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica. Oborinske i otpadne vode preuzet će kolektorski kanali u Ulici grada Vukovara.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 29.

Planirane građevine unutar obuhvata Plana opskrbljivat će se prirodnim plinom postojećim i planiranim niskotlačnim plinovodima. Unutar obuhvata Plana po planiranim prometnicama predviđeni su koridori za niskotlačne plinovode. Planirana niskotlačna plinska mreža unutar obuhvata Plana bit će spojena na postojeće niskotlačne plinovode u kontaktnoj zoni obuhvata Plana te će s postojećom niskotlačnom plinskom mrežom na tom području činiti tehničku cjelinu.

NTP se grade podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m te se izvode sukladno propisima za plinovode radnog tlaka do 1 bar. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za NTP i niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno odredbama posebnih propisa.

U sklopu izgradnje, odnosno rekonstrukcije ulica, po kojima su izgrađeni plinovodi, bit će potrebno štiti ili rekonstruirati postojeće plinovode.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne će se dimenzije odrediti izvedbenim projektom temeljem hidrauličkog proračuna.

S obzirom na to da se unutar obuhvata Plana predviđa nova izgradnja sa znatnom potrošnjom plina bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda kojim će se područje unutar obuhvata Plana opskrbljivati prirodnim plinom te po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode.

Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama, mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak koji završava glavnim zaporom. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 30.

Na temelju gore navedenih pokazatelja i izvedene kvadrature pojedinih zona izrađena je raspodjela elektroenergetskih potreba po pojedinim zonama.

Transformatorske stanice locirat će se u kazetama poslovne i pretežito poslovne namjene, te po potrebi i u kazetama stambene namjene. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Postojeći kabeli elektroopskrbne mreže zadržavaju se u svim koridorima gdje je to bilo moguće, neovisno o njihovom položaju unutar novoplaniranog profila ulice, dok se trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

Ukoliko se nova transformatorska stanica ne planira u stambeno - poslovnoj ili poslovnoj građevini, za građevnu česticu nove transformatorske stanice potrebno je osigurati površinu 7x7 metara.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 31.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su osnovom krajobraznog uređenja koja je definirana točkom 3.6.3. u poglavlju I. Obrazloženje ovog plana.

Javne zelene površine uređuju se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete u kojoj se nalaze.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zelenilo uz stambene građevine, zelenilo uz poslovne građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

6.1. Javni park - kazeta C-Z1-1

Članak 32.

Javni park planiran u kazeti C-Z1-1 ukupne je površine cca 9515 m² ili 12.9% naselja.

U kazeti C-Z1-1 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i volumenom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije u istočnom dijelu planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja. U sklopu parka se uređuje i dječje igralište.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtno-tehnička rješenja, omogućavaju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Strukturu planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U sklopu parka se uređuje i dječje igralište. Oprema planiranog dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenih prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima.

6.2. Zelenilo uz mješovite - pretežno stambene građevine - kazete A-M1-1, A-M1-2, A- M1-3, A-M1-4, A-M1-5 i A-M1-6

Članak 33.

Zelene površine integrirane uz stambene građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaju negativnih učinaka od prometa općenito, te osmišljenih zelenih komunikacija između pojedinih sadržaja unutar područja. Ove su enklave integralni dio ukupnoga krajobraznog rješenja naselja i medij kojim naselje prestaje biti samo skup stambenih građevina, već ono funkcionira kao realna društvena stvarnost u kvalitetnom životnom okviru.

Zelenilo na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ima karakter vezivnoga uređajnog tkiva i treba ga tretirati kao kategoriju krajobraznog uređenja.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.3. Zelenilo uz mješovite - pretežno poslovne građevine - kazeta B-M2-1

Članak 34.

Zelene površine kao dio uređenja okoliša poslovnih i trgovačkih građevina nemaju funkcionalno, pa time ni nužno oblikovno isti karakter krajobraznog uređenja preostalog dijela područja.

Na površinama mješovite - pretežno poslovne namjene uređenje okoliša treba nositi pečat urbaniteta više razine s naglaskom na oblikovno - uređajnu komponentu.

Okoliš svake pojedine poslovne cjeline tvori prostorni segment čije krajobrazno uređenje treba sugerirati reprezentativnost i ostvariti prepoznatljivost.

Ova naglašena dekorativnost postiže se odabirom vrsta dekorativnih habitusa, parternog zelenila i cvjetnica i podrazumijeva mogućnost uključivanja vrtno - tehničkih i dizajnerskih posebitosti oblikovanja radi stvaranja identiteta prostornog uređenja.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

6.4. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 35.

U koridorima prometnica formirat će se alejni i drvoredni krajobrazni oblici uključujući pješačke površine i šetnice, parkirališne površine i prostore ugibališta tvoreći mrežu geometrijski dominantnih pravaca.

U koridorima ulica, ako to omogućava raspored komunalne infrastrukture, sadit će se drvoredi stablašica u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

6.5. Zelenilo uz društvenu namjenu - školsku i predškolsku ustanovu - kazete D-D5-1 i E-D4-1

Članak 36.

Zelenilo uz školsku i predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece najmlađeg uzrasta, čije sastavnice uređenja su elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnovu krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba činiti zaštitni vegetacijski sklop - slobodno razveden, bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Takvim zelenim obodom vizualno se definiraju interni prostori za odvijanje dječje igre. U središnji bi dio površine trebalo ugrađivati slobodnostojeće stablašice voluminoznog gabarita krošnje kako bi se osigurala zaštita od sunca. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za igru, treba uvrstiti širu paletu dendromaterijala, kako bi se stvorili poligoni za spoznajno - edukativne aktivnosti. Oprema će uključivati adekvatne sprave koje zadovoljavaju uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

7. Postupanje s otpadom

Članak 37.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja te odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i poslovnih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 38.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda;

- planiranom plinofikacijom prirodnim plinom što je doprinos očuvanju zraka, tla i voda.

8.2. Zaštita zraka

Članak 39.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja prirodnim plinom, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

8.3. Zaštita tla

Članak 40.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

8.4. Zaštita od buke

Članak 41.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda visokog zelenila u koridorima prometnica;

- određivanjem udaljenosti građevnog pravca građevina od regulacijskog pravca za novu gradnju u pravilu najmanje 6 m, dok se za postojeće građevine zadržava postojeća udaljenost.

8.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

8.5.1. Zaštita od požara

Članak 42.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnog požarnog sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 +h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprječavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti građevina od od NTP i niskotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

8.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 43.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1.000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h₁/2 +h₂/2 + 5 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti provest će se gradnjom skloništa osnovne zaštitne otpornosti 100 kPa.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjene temeljem najvećeg GBP-a iznose 3620 mjesta. Konačni kapaciteti pojedinih skloništa odredit će se detaljnijom prostornom razradom temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Potrebe sklonišnih mjesta za kazetu osiguravaju se gradnjom skloništa potrebnog kapaciteta unutar zahvata u prostoru - kazete, i to gradnjom dvonamjenskog skloništa za svaku građevinu veću od 1000 m² GBP-a.

Skloništa će se graditi u sklopu građevina.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta u naselju

9. Mjere provedbe Plana

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 44.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

9.2. Detaljno uređenje prostornih cjelina - kazeta

Članak 45.

Za kazete A-M1-1, A-M1-2, A-M1-3, A-M1-4, A-M1-5, A-M1-6 i B-M2-1 koje su određene i prikazane na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.a. Smještaj građevina u mjerilu 1:1000, ovog plana potrebno je izraditi cjelovito prostorno i programsko rješenje, te ishoditi lokacijsku dozvolu za cijelu kazetu uz iskazane funkcionalne cjeline unutar zahvata odobrenog lokacijskom dozvolom. Temeljem lokacijske dozvole za kazetu u cjelini moguće je ishoditi građevne dozvole za uređenje pojedine građevine i/ili površina i tako pristupiti etapnoj realizaciji planiranih programa.

9.3. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 46.

Na kartografskom prikazu 4. NAČIN I UVJETI GRADNJE - 4.b Urbanističko - arhitektonski natječaji, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- društvena namjena - školska - kazeta D-D5-1 i IS;

- društvena namjena - predškolska - kazeta E-D4-1;

- javni park - kazeta C-Z1-1.

Programe za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja za kazete D-D5-1 i IS, E-D4-1 i C-Z1-1 i IS izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

9.4. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili

urbanim pravilima

Članak 47.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Vukomerec, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Urbanističkim planom uređenja Vukomerec, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 49.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/5

URBROJ: 251-01-04-08-7

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.