Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2025. godine.

Temeljni akt carinskog zakonodavstva na razini Europske unije je Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije. Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, a u punoj je primjeni od 1. svibnja 2016.

''Važećim Zakonom o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije uređuje se provedba carinskog zakonodavstva donesenog na razini Unije koji državama članicama daje ovlaštenje da nacionalnim zakonodavstvom urede pojedina pitanja iz područja carinskog zakonodavstva čije uređenje nije u nadležnosti Unije.''

Uredbom (EU) 2022/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o uspostavi okruženja jedinstvenog sučelja Europske unije za carinu ''uspostavlja se jedinstveno sučelje Unije za carinu koje obuhvaća elektronički sustav razmjene potvrda u okviru jedinstvenog sučelja Unije za carinu. Uredbom (EU) 2022/2399 se uspostavlja mehanizam kojim se carinskim tijelima omogućuje provedba formalnosti koje utječu na postupak carinjenja robe i osigurava djelotvorna interakcija carinskih tijela i partnerskih nadležnih tijela čiji su sustavi i postupci fragmentirani i time nepovezani. Ovim se regulatornim usklađivanjem integriranim carinskim i necarinskim postupcima Unije omogućuje njihovo istodobno provođenje omogućavanjem razmjene informacija između carinskih sustava država članica sudionica i odgovarajućih necarinskih sustava Unije koji upravljaju necarinskim formalnostima.''

U Konačnom prijedlogu se navodi da je nužno u Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije uvrstiti Uredbu (EU) 2022/2399 kojom je prošireno carinsko zakonodavstvo doneseno na razini Unije.

Ministarstvo financija, Carinska uprava na temelju Konačnog prijedloga postaje nacionalno tijelo u Republici Hrvatskoj nadležno za uspostavu i rad nacionalnog okruženja jedinstvenog sučelja za carinu u okviru jedinstvenog sučelja Unije za carinu.

''Protupravna manipulacija sa sredstvima za prepoznavanje robe vrlo često je izravno povezana s kriminalnom namjerom, pri čemu je jasno da se sredstva za prepoznavanje robe, uključujući i carinske plombe, vrlo često trajno i namjerno oštećuju s ciljem počinjenja raznih oblika najtežih kažnjivih djela. Stoga Konačni prijedlog propisuje da se smatra da je stavljeno sredstvo za prepoznavanje robe oštećeno ako se i bez njegovog oštećenja ili uklanjanja može nesmetano ući u tovarni prostor prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba. Određuje se da su okolnosti koje dovode do utvrđenja navedene situacije osobito prerezana cerada ili područje čvrstog dijela spremnika za teret prijevoznog ili prometnog sredstva gdje se nalazi roba, prerezano ili neodgovarajuće postavljeno uže u sistemu plombiranja, nefunkcionalnost dijelova sustava plombiranja, uključivo i neučinkovito postavljena plomba.''

Konačni prijedlog određuje da ''odluku o besplatnoj dodjeli robe čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka iznosu od 15.000,00 eura donosi Povjerenstvo Carinske uprave za besplatnu dodjelu robe, a u slučaju da procijenjena vrijednost prelazi iznos od 15.000,00 eura ministar financija na prijedlog Povjerenstva Carinske uprave za besplatnu dodjelu robe. Predloženim normativnim rješenjem osigurava se dinamičniji model provedbe besplatne dodjele robe kao jednog od propisanih načina za postizanje svrhe učinkovitog i ekonomičnog reguliranja pitanja robe, a u bitnome je na način koji je sukladan normativnom okviru uređenom Prekršajnim zakonom i njegovim podzakonskim propisom - Pravilnikom o načinu postupanja s predmetima oduzetim u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na postupak besplatne dodjele predmeta oduzetih u prekršajnim postupcima koji su postali vlasništvo Republike Hrvatske. ''

Naposljetku, Konačnim prijedlogom zakona provodi se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura i  nomotehničko uređenje prekršajnih odredbi.

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator