Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Stručni članci
×
30.11.2013.
Modernizacija prava
Predstavljanje prvih dvadeset knjiga nakladničkog niza HAZU »Modernizacija prava« 26. studenoga 2013.u Zagrebu
U Zagrebu je 26. studenoga 2013., u HAZU održano predstavljanje nakladničkog niza knjiga Modernizacija prava. Uvodnu riječ održao je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a nakladnički niz Modernizacija prava predstavili su prof. dr. sc. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske i akademik Jakša Barbić, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i glavni urednik edicije.
Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je dosad 23 okrugla stola o aktualnim društvenim temama, na kojima su sudjelovali znanstvenici i istaknuti praktičari koji svojim znanjem i iskustvom te interesom za pojedinu temu, mogu pridonijeti da se tema temeljito raspravi sa znanstvenog i praktičnog stajališta. Stoga je pokrenut i nakladnički niz Modernizacija prava, objavljen u dvadeset knjiga.
Tom skupu nazočio je velik broj pravosudnih i državnih dužnosnika te predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Josipović, kao i većina autora iz ovog niza objavljenih knjiga. Skupu je nazočila delegacija sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Stoga, a radi značenja ovog projekta, u cijelosti donosimo izlaganje prof. dr. sc. Jasne Omejec, predsjednice Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja je predstavila taj nakladnički niz, pod nazivom Modernizacija prava i dio izlaganja akademika Jakše Barbića, potpredsjednika HAZU.
Uvodno je sve uzvanike pozdravio akademik Zvonko Kusić, a osobito suce Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovića, zatim je ukazao na značenje pravne teorije i prakse za razvitak i modernizaciju prava Republike Hrvatske.
Značenje razvoja prava za budućnost Republike Hrvatske
Iza pozdravnih riječi akademika Zvonka Kusića, nakladnički niz predstavila je svojim izlaganjem prof. dr. sc. Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda Republike Hrvatske, sljedećim riječima:
»Nakladnički niz Modernizacija prava velik je i važan Akademijin projekt. Naziv tog nakladničkog niza upućuje na to da se u njemu objavljuju knjige u kojima se stalno prate kretanja u pravu, jer se ono u svim državama neprekidno modernizira. Trebalo je hrabrosti, upornosti i vjere da se taj značajan, opsežan i nadasve osobit projekt realizira.
Razvitak Republike Hrvatske i njezina pravnog sustava
Prije više od tri godine, 9. srpnja 2009., na sličnoj svečanosti predstavljeno je prvih deset knjiga tog nakladničkog niza. Današnje predstavljanje dvadeset Akademijinih izdanja u tom nakladničkom nizu pokazuje nekoliko važnih pojava. Prvo, da je Akademija intenzivirala svoj rad na projektu modernizacije hrvatskog prava. Tome pridonosi i činjenica da su trenutačno u tisku već tri nova izdanja s okruglih stolova održanih 2013., koja nisu obuhvaćena ovim predstavljanjem, i to o intelektualnom vlasništvu i sveučilištu, profilima hrvatskog kaznenog zakonodavstva i o hrvatskom insolvencijskom pravu. Drugo, da Akademija širi pravna područja za koja smatra da u Republici Hrvatskoj moraju biti modernizirana. I treće, da tom svojom djelatnošću Akademija pokazuje da je svjesna značenja prava za budućnost zemlje. Ovaj nakladnički niz jasan je izraz njezine brige za razvitak hrvatske države i njezina pravnog sustava.
Podsjetimo se: Akademija je 2004. osnovala Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava u okviru Razreda za društvene znanosti (u nastavku teksta: Znanstveno vijeće), sa zadaćom da na području društvenih znanosti istražuje aktualna društvena zbivanja. Osim članova Akademije, članovi Znanstvenog vijeća postali su i istaknuti znanstvenici izvan njezina sastava i vrsni praktičari. Znanstveno vijeće odmah se na početku opredijelilo za održavanje okruglih stolova o pojedinim temama koje istražuje. Prvi okrugli stol održan je 12. prosinca 2005., a bavio se strategijom reforme pravosudnog sustava.
Na tim okruglim stolovima okupljaju se, ovisno o temi, svi znanstvenici i istaknuti praktičari koji svojim znanjem i iskustvom te interesom za pojedinu temu mogu pridonijeti temeljitoj raspravi o njoj, sa znanstvenog i praktičnog stajališta. Vrijednost tih okruglih stolova osobito je u tome što se rasprava o gorućim pitanjima našeg pravnog poretka odvija živom riječju, živim dijalogom, u međusobnom neposrednom kontaktu prisutnih sudionika. Štoviše, iza svakog okruglog stola ostaje pisani trag: vrijedan zbornik radova u kojem su publicirana sva uvodna predavanja i rasprave s tog stola.
Nakladnički niz Modernizacija prava
Nakladnički niz Modernizacija prava do sada je imao tri urednika. Vrijedan zbornik iz 2008., o državnoj upravi, uredio je akademik Eugen Pusić, koji, na žalost, više nije među nama. Tri novija zbornika, iz 2010., 2011. i 2012., uredio je profesor Arsen Bačić, član suradnik Akademije. Svi se bave problemima ustavne demokracije i predstavljaju nemjerljiv doprinos hrvatskom ustavnom pravu. Predsjednik Znanstvenog vijeća, akademik Jakša Barbić, urednik je preostalih 16 knjiga nakladničkog izdanja Modernizacija prava te istodobno i autor predgovora i zaključaka u tih 16 izdanja. No, on je i više od toga: usudila bih se reći, da bez njega uopće ne bi bilo ni cijelog projekta. Akademik Barbić, osoba iznimne intelektualne snage, silne životne i radne energije, ali prije i iznad svega mudra osoba s vizijom i vjerom u našu sposobnost da tu viziju ostvarimo, s Modernizacijom prava opet je napravio pothvat koji se može mjeriti s najvrednijim stručnim projektima koji su do danas provedeni ili se provode u području prava. Tim djelom akademik Barbić potvrđuje kako se gradi bolja Hrvatska.
Struktura zbornika
Što se tiče strukture zbornika, treba reći da se svaka knjiga, u pravilu, sastoji od pet dijelova: predgovora urednika, prigodnih riječi pri otvaranju okruglog stola predsjednika Znanstvenog vijeća, uvodnih izlaganja odnosno pisanih radova pozvanih predavača, rasprave i zaključaka koje na kraju okruglog stola iznosi njegov predsjedatelj. Iz tih zbornika progovaraju naši najeminentniji znanstvenici i stručnjaci iz različitih grana prava, ali i politolozi, sociolozi i ekonomisti, kao i visoki predstavnici svih grana državne i javne vlasti te osobe iz hrvatskog javnog života različitih profila. Popis dosadašnjih sudionika i autora je fascinantan, a svako znanstveno, stručno i praktično-provedbeno rješenje koje su oni ponudili, ima svoju specifičnu vrijednost u društvenom mozaiku koji tako mukotrpno gradimo.
Reforma prava
Pogledajmo generalnu sliku onoga što je nakladnički niz Modernizacija prava do sada iznjedrio. Promotrimo li tematske cjeline koje su obrađivane u prvih deset knjiga, s onima koje se obrađivane u drugih deset knjiga, mora se zaključiti da je riječ o zanimljivom odabiru tema u tim dvama izdavačkim ciklusima. Od prvog zbornika iz 2006., koji se bavio strategijom reforme pravosudnog sustava, dalje se krenulo na reformu hrvatske državne uprave (2006.), nacionalni program suzbijanja korupcije (2006.), reformu upravnog sudstva i upravnog postupanja (2006.), reformu pravnog obrazovanja (2007.), modernizaciju hrvatskog stvarnog prava (2007.), pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (2007.), da bi se došlo do građanskopravne odgovornosti u medicini (2008.), nakon toga ponovno aktualizirao krucijalni odnos hrvatske države i njezine uprave (2008.), a na kraju, u desetoj knjizi po redu izdanoj 2009., završilo s reformom hrvatskog ustavnog sudstva.
Dok se u prvih deset knjiga pozornost usmjeravala pretežno na pojedina uža, pa i specijalizirana pravna područja iz različitih grana prava, čini mi se kao da je deseta knjiga o reformi ustavnog sudstva iz 2009. najavila okretanje Znanstvenog vijeća u predstojećem razdoblju gotovo u potpunosti prema pitanjima funkcioniranja države odnosno prema problemima javnog, pretežno ustavnog prava. Naime, drugih deset okruglih stolova odnosno zbornika radova, održanih i izdanih u posljednje tri godine, pokazuju svijest i brigu Akademije za hrvatsku ustavnu državu. S obzirom na tegobno društveno okruženje u posljednjim godinama, iz drugih deset izdanih knjiga jasno progovara poziv Akademije na očuvanje fundamentalnih vrijednosti ustavne demokracije u našoj zemlji: nova hrvatska lokalna i regionalna samouprava (2010.), dvadeseta obljetnica hrvatskog Ustava (2010.), izbori zastupnika u Hrvatski sabor i pitanja referenduma (2011.), oblici demokracije (2011.), Hrvatska u Europskoj uniji (2011.), ustavi i demokracija (2011.), vrijednosti suvremenog društva i vizija Hrvatske u 21. stoljeću (2012.), hrvatski pravni sustav (2012.), ustavna demokracija i odgovornost (2013.) i, na kraju, iznimno važno pitanje jezika u pravu (2013.).
Konstitucionalizacija demokracije
Ovaj zaokret prema pitanjima ustavne demokracije odnosno vrijednostima na kojima se ona temelji i koje promiče, još jedan su dokaz da je Akademija pravodobno prepoznala naznake lošeg smjera kretanja hrvatskog društva i pogubnih te vrlo zabrinjavajućih društvenih pojava kojima danas svjedočimo, a kojih je učinak silno pojačan ekonomskom i financijskom krizom kojoj kao da nema kraja.
Kolega i prijatelj, profesor dr. sc. Arsen Bačić, napisao je da nam aktualna društvena zbivanja pokazuju da nam se iza brda nešto valja, da se u Republici Hrvatskoj svom silinom nameće potreba za dijalogom, ali iznad svega opća potreba za konstitucionalizmom, koji ne znači ništa drugo nego ‘’podvrgavanje javne vlasti disciplini pravnih normi’’. Javlja se i potreba za daljnjim korakom, potreba za konstitucionaliziranjem demokratske politike, kao načinom rješavanja odnosa između te politike i ustavnog prava. Zapravo, bit svega je u konstitucionalizaciji demokratske politike. Republici Hrvatskoj danas je potrebna konstitucionalizacija demokracije svim dostupnim sredstvima, smatra profesor Bačić, primjerice, prosvijećenim parlamentom, aktivnijim Ustavnim sudom.
Ukratko, svim čimbenicima koji svojim odlukama s osloncem na Ustav oštro ograničuju mogućnosti eksperimentiranja s oblicima demokratske politike. Zašto je baš ustavna demokracija ideal? Zato što je jedina sposobna da ustavom ograničava demokraciju. Ustav civilizira većinu, a tamo gdje je ustavna demokracija samo »forma bez sadržaja«, potrebno je učiniti i korak naprijed, ocjenjuje profesor Bačić.
Doista, čini se da ustavna demokracija u Republici Hrvatskoj sve više poprima formu bez sadržaja i da je stoga potrebno učiniti korak naprijed. Tu je Akademijina uloga nezamjenjiva, jer ustavna demokracija u Republici Hrvatskoj danas još jednom prolazi kroz razdoblje velikih iskušenja.
Objavljivanjem prvih 20 knjiga, Akademijino Znanstveno vijeće za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava zaokružilo je jedan ciklus obrade tema važnih za hrvatsko društvo. Time je svoj rad izložilo sudu znanstvene, stručne i druge javnosti. Na javnosti je da prosudi kako je taj posao obavljen i ima li potrebe nastaviti s radom na isti ili možda na drukčiji način.
Prijedlog novog izdanja
Dopustite mi na kraju i jedan prijedlog. S obzirom na to da je iza nas zaokruženi nakladnički projekt, koji se uhvatio u koštac s teškom zadaćom promjene pravne svijesti i pristupa pravu u Republici Hrvatskoj, vjerujem da bi bilo vrijedno završetak tog ciklusa simbolično obilježiti jednim posebnim, dobro opremljenim - možda čak i dvojezičnim izdanjem - s izborom najboljeg što je taj projekt do sada dao. Ne sumnjam da bi to jubilarno izdanje predstavljalo kapitalno djelo kojim bi Akademija zadužila cijelo hrvatsko društvo, a našu Hrvatsku približila europskom čitateljstvu.«
Unapređenje pravnog sustava
Akademik Jakša Barbić, potpredsjednik HAZU ističe:
»Predstavljeno je 20 knjiga nakladničkog niza Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Modernizacija prava, u kojima naši najistaknutiji znanstvenici i praktičari, koji svojim znanjem i iskustvom te interesom za pojedinu temu, sa znanstvenog i praktičnog stajališta temeljito raspravljaju važne, aktualne društvene teme, uglavnom vezane uz pravo. Te su teme raspravljene na 23 dosad održana okrugla stola.
Tako je Akademija postala u nas jedinstveni forum na kojemu se redovito raspravljaju značajne društvene teme, a objavljivanjem onoga što je uvodno napisano i što je na njemu rečeno, nakon autoriziranja, ne ostaje samo u sjećanju sudionika okruglih stolova, nego je trajno dostupno svakome koga to zanima. U knjigama 181 autor argumentirano ukazuje na nedostatke u našem pravnom sustavu, u kojemu se danas i specijalisti za pojedina područja teško snalaze, pravnici koji nisu specijalizirani za neko područje, izuzetno teško, a adresati pravne norme nikako i iznose prijedlozi kako da se uočeni nedostaci uklone. Zastupljeno je temeljno načelo da se kritizirati smije samo ako se predlažu rješenja za uklanjanje onoga što se kritizira.
Hrvatska akademija na temelju svog poslanja da bude savjest nacije i da potiče stvaranje modernog hrvatskog društva, time ispunjava svoju zadaću djelovanja na unapređenju pravnog sustava. Objavljivanjem prvih 20 knjiga Akademija je zaokružila značajan dio obrade tema važnih za hrvatsko društvo. Na tome djeluje i dalje pa su tako u tisku ili u pripremi još tri knjige iz područja prava, koje će uskoro biti objavljene. Objavljivanjem prvih dvadeset knjiga Akademija je izložila svoj rad sudu znanstvene, stručne i druge javnosti i prosudbi kako je taj posao obavljen, ali i omogućila da se njihov sadržaj koristi za unapređenje pravnog sustava. Na tome će i dalje sustavno djelovati.«
8.06. HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI