Zakon o kazalištima

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje kazališne djelatnosti, a osobito osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća, ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom, položaj kazališnih umjetnika i radnika te pitanja od značenja za kazališnu djelatnost.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski spol.

II. KAZALIŠNA DJELATNOST

Članak 3.

(1) Kazališna djelatnost od interesa je za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba.

(2) Kazalište i kazališna družina dužni su u obavljanju kazališne djelatnosti uvažavati kriterije izvrsnosti, stručnosti, kulturne vrijednosti i profesionalne kompetentnosti u smislu dosegnutih nacionalnih i europskih standarda, poticati stvaralačku inovativnost te jamčiti angažman kreativnih stvaratelja i stručnjaka.

Članak 4.

(1) Kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, plesnih, glazbenih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

(2) Kazališnu djelatnost obavljaju kazališta, kazališne družine i kazališne kuće kao samostalne pravne osobe, podružnice odnosno posebne ustrojstvene jedinice unutar druge pravne osobe.

(3) Kazalište i kazališna družina uz temeljnu djelatnost mogu obavljati i druge djelatnosti sukladno posebnim propisima iz područja kulture i umjetnosti.

Članak 5.

(1) Kazališta su pravne osobe koje pripremaju i organiziraju te javno izvode scenska, glazbena i glazbeno-scenska djela, raspolažu kazališnim prostorom funkcionalno pogodnim i opremljenim za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela, potrebnim profesionalnim umjetničkim osobljem te organizacijskim i tehničkim radnicima.

(2) Kazališne družine su pravne osobe koje se osnivaju radi pripreme i izvođenja scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela u kojima djeluje potrebno profesionalno umjetničko osoblje koje ima potvrdu odgovarajuće strukovne udruge da obavlja kazališnu djelatnost sukladno posebnim propisima.

(3) Kazališne kuće su pravne osobe koje raspolažu prostorom funkcionalno pogodnim za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela i potrebnim organizacijskim i tehničkim osobljem.

(4) Kazališta, kazališne družine i kazališne kuće osnovane kao javne ustanove su pravne osobe koje obavljaju kazališnu djelatnost sukladno ovom Zakonu, a kojima je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno zajedno s njima druga pravna i fizička osoba.

(5) Privatna kazališta, privatne kazališne družine i privatne kazališne kuće su pravne osobe kojima je osnivač druga pravna i fizička osoba.

III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA

Članak 6.

Kazalište i kazališna družina mogu se osnovati kao ustanova, trgovačko društvo, umjetnička organizacija ili kao druga pravna osoba uz uvjet da osiguraju rad profesionalnih umjetnika, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 7.

(1) Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu.

(2) Privatno kazalište, privatnu kazališnu družinu i privatnu kazališnu kuću može osnovati druga pravna i fizička osoba.

(3) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu odnosno više osnivača iz stavka 2. ovoga članka može osnovati privatno kazalište, privatnu kazališnu družinu i privatnu kazališnu kuću, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom o osnivanju.

(4) Kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom o osnivanju.

(5) Kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu.

Članak 8.

(1) Kazalište, kazališna družina i kazališna kuća mogu se osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća rješenjem utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu na zahtjev osnivača.

(3) Osnivač kazališta, kazališne družine i kazališne kuće dužan je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar, osim za kazališnu družinu koja se osniva kao umjetnička organizacija za koju se uvjeti za osnivanje utvrđuju rješenjem o upisu u Registar umjetničkih organizacija ministarstva nadležnog za kulturu sukladno članku 9. stavku 3. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Članak 9.

(1) Kazalište, kazališna družina i kazališna kuća upisuju se u sudski ili drugi odgovarajući registar te u Očevidnik kazališta.

(2) Za upis u Očevidnik kazališta potrebno je rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje kazališta, kazališne družine i kazališne kuće te rješenje o upisu u sudski ili drugi registar.

(3) Kada se kazališna družina osniva kao umjetnička organizacija, rješenjem o upisu nalaže se upis u Očevidnik kazališta.

(4) Ako ministarstvo nadležno za kulturu utvrdi da kazalište, kazališna družina i kazališna kuća ne ispunjavaju koji od uvjeta iz članka 5. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, odredit će osnivaču rok u kojem je dužan otkloniti uočene nedostatke.

(5) Ne otkloni li osnivač uočene nedostatke u određenome roku, ministarstvo nadležno za kulturu brisat će rješenjem kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću iz Očevidnika kazališta.

(6) Protiv rješenja o brisanju iz stavka 5. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(7) Očevidnik kazališta vodi ministarstvo nadležno za kulturu, a ministar nadležan za kulturu naputkom propisuje njegov sadržaj i način vođenja.

Članak 10.

(1) Privatno kazalište, privatna kazališna družina i privatna kazališna kuća mogu se osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, a po postupku sukladnom propisima po kojima se osnivaju.

(2) Privatno kazalište, privatna kazališna družina i privatna kazališna kuća imaju tijela propisana posebnim zakonima na temelju kojih su osnovani.

Članak 11.

(1) Kazalište i kazališna družina prestaju s radom sukladno zakonima.

(2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama kazališta i kazališne družine kojima je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za kulturu, po pribavljenom mišljenju kulturnog vijeća nadležnog za dramsku i plesnu te glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost pri ministarstvu nadležnom za kulturu.

Članak 12.

(1) Kazalište i kazališna družina dužni su čuvati dokumentarno i arhivsko gradivo u skladu s propisima o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima.

(2) Prikupljanje i čuvanje dokumentarnog i arhivskog gradiva kazališta i kazališnih družina uređuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za kulturu.

Članak 13.

Ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom pobliže se uređuje statutom i/ili drugim općim aktom kazališta i kazališne družine odnosno općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu, a u skladu sa zakonima i aktom o osnivanju.

Članak 14.

Tijela javnog kazališta i javne kazališne družine su intendant odnosno ravnatelj i kazališno vijeće.

Članak 15.

(1) Intendant upravlja radom nacionalnog kazališta, osmišljava, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište u pravnom prometu i pred tijelima javne vlasti, donosi godišnji program rada i razvoja nacionalnog kazališta, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada kazališta.

(2) Zadaće i ovlasti intendanta pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

Članak 16.

(1) Intendant nacionalnog kazališta imenuje poslovnog ravnatelja te ravnatelja za dramski, operni i baletni program sukladno statutu.

(2) Jednog od ravnatelja iz stavka 1. ovoga članka intendant može imenovati svojim zamjenikom.

(3) Razrješenjem intendanta osobe iz stavka 1. ovoga članka razrješuju se dužnosti i prestaje im rad o čemu odluku donosi vršitelj dužnosti intendanta odnosno novi intendant.

Članak 17.

(1) Javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom upravlja ravnatelj.

(2) Ravnatelj osmišljava, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište odnosno kazališnu družinu u pravnom prometu i pred tijelima javne vlasti, donosi godišnji program rada i razvoja, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada kazališta odnosno kazališne družine.

(3) Zadaće i ovlasti ravnatelja pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

(4) Ravnatelj može, sukladno statutu, imenovati svog zamjenika.

(5) Razrješenjem ravnatelja zamjenik se razrješuje dužnosti i prestaje mu rad o čemu odluku donosi vršitelj dužnosti ravnatelja odnosno novi ravnatelj.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, zamjenik ravnatelja koji je prije imenovanja bio zaposlen u javnom kazalištu odnosno javnoj kazališnoj družini na neodređeno vrijeme ima pravo povratka na rad i rasporeda na radno mjesto koje odgovara njegovu stupnju obrazovanja i radnom iskustvu, a što se pobliže uređuje sporazumom s poslodavcem.

Članak 18.

(1) Intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i gradonačelnika Grada Zagreba.

(2) Ako se zajednički prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne utvrdi u roku od sedam dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva ministra nadležnog za kulturu ili gradonačelnika Grada Zagreba radi utvrđivanja zajedničkog prijedloga, intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu.

(3) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obavlja se na isti način, ali bez provođenja javnog natječaja.

(4) Intendanta nacionalnog kazališta na prijedlog kazališnog vijeća imenuje i razrješava izvršno tijelo osnivača odnosno sporazumno izvršna tijela osnivača kada nacionalno kazalište ima više osnivača.

(5) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta iz stavka 4. ovoga članka obavlja se na isti način, ali bez provođenja javnog natječaja.

(6) Ako u skladu sa stavkom 4. ovoga članka na dan isteka mandata ne bude razriješen intendant nacionalnog kazališta i imenovan novi intendant nacionalnog kazališta odnosno vršitelj dužnosti intendanta nacionalnog kazališta, intendanta nacionalnog kazališta kojemu je istekao mandat razriješit će ministar nadležan za kulturu i imenovati vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta bez provođenja javnog natječaja.

(7) Vršitelj dužnosti intendanta nacionalnog kazališta kojeg je imenovao ministar nadležan za kulturu obavlja svoju dužnost do imenovanja intendanta nacionalnog kazališta odnosno vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta u skladu sa stavkom 4. i/ili 5. ovoga članka.

(8) Ministar nadležan za kulturu ovlašten je imenovati vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta i u drugim slučajevima u kojima intendantu nacionalnog kazališta prestaje mandat odnosno ovlast vršitelju dužnosti intendanta nacionalnog kazališta, a osnivač odnosno osnivači nisu postupili u skladu sa stavcima 4. i 5. ovoga članka.

Članak 19.

(1) Ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava izvršno tijelo osnivača na prijedlog kazališnog vijeća.

(2) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti ravnatelja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na isti način, ali bez provođenja javnog natječaja.

(3) Ako javno kazalište i javna kazališna družina imaju više osnivača iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelja imenuju i razrješuju, na prijedlog kazališnog vijeća, sporazumno izvršna tijela osnivača.

(4) Postupak i način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje aktom o osnivanju i statutom.

(5) Ako osnivači iz stavka 3. ovoga članka na dan isteka odnosno prestanka mandata ne razriješe ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine i ne imenuju sporazumno novog ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja, izvršno tijelo odnosno izvršna tijela osnivača s većinskim udjelom na prijedlog kazališnog vijeća razrješuju ravnatelja kojem je prestao mandat te imenuju novog ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja.

(6) Ministar nadležan za kulturu razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine bez provođenja javnog natječaja u slučajevima u kojima je ravnatelju istekao odnosno prestao mandat ili ovlast vršitelju dužnosti, a osnivač odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga članka.

(7) Vršitelj dužnosti ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine kojega je imenovao ministar nadležan za kulturu obavlja svoju dužnost do imenovanja ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga članka.

(8) Ravnatelja javnog kazališta kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu.

(9) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javnog kazališta, ravnatelja javnog kazališta imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu, uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača.

(10) Ne dostavi li suosnivač mišljenje iz stavka 9. ovoga članka u roku od osam dana od podnesenog pisanog zahtjeva, ministar nadležan za kulturu imenuje i razrješuje ravnatelja javnog kazališta bez pribavljenog mišljenja.

(11) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti ravnatelja javnog kazališta iz stavka 9. ovoga članka obavlja se na isti način, ali bez provođenja javnog natječaja.

Članak 20.

(1) Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine imenuje se na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine.

(2) Uvjeti za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom.

(3) Javni natječaj raspisuje i provodi kazališno vijeće, a raspisuje se najkasnije godinu dana prije isteka mandata intendanta odnosno ravnatelja.

(4) Ne raspiše li kazališno vijeće javni natječaj za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja u propisanom roku, natječaj će raspisati ministarstvo nadležno za kulturu.

(5) Osnivač je obvezan prije raspisivanja natječaja za intendanta odnosno ravnatelja, uvažavajući umjetničke kriterije, utvrditi osnovni programski i financijski okvir za sljedeće mandatno razdoblje.

(6) Programski i financijski okvir iz stavka 5. ovoga članka čini sastavni dio natječaja za imenovanje intendanata ili ravnatelja kazališta i dostupan je kandidatima na uvid.

(7) Natječaj iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama javnog kazališta i javne kazališne družine, a natječaj za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuje se i u »Narodnim novinama«, osim dijela koji se odnosi na programski i financijski okvir za sljedeće mandatno razdoblje.

Članak 21.

Intendant odnosno ravnatelj imenuje se na temelju predloženog mandatnog programa rada koji obvezno sadrži financijski i kadrovski plan ostvarenja predloženog programa.

Članak 22.

(1) Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine za vrijeme trajanja mandata može umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta odnosno kazališne družine jedino uz prethodnu suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

(2) Zamjenik intendanta odnosno zamjenik ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine može umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta odnosno kazališne družine jedino uz prethodnu suglasnost intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

Članak 23.

(1) Kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje osnivač.

(2) Kada je osnivač ili suosnivač javnog kazališta i javne kazališne družine Republika Hrvatska, članove kazališnog vijeća uime osnivača imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za kulturu, a kada je osnivač ili suosnivač javnog kazališta i javne kazališne družine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove kazališnog vijeća uime osnivača imenuje i razrješuje izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Najmanje jedan član kazališnog vijeća bira se iz redova kazališnih umjetnika zaposlenih u javnom kazalištu odnosno javnoj kazališnoj družini, a jedan iz redova svih zaposlenika sukladno općem propisu o radu.

(4) Ako članu kazališnog vijeća iz reda kazališnih umjetnika odnosno zaposlenika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.

(5) Za člana kazališnog vijeća može se imenovati osobu koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij ili s njim izjednačen studij.

(6) Za člana kazališnog vijeća kojeg imenuje osnivač imenuju se istaknuti kulturni djelatnici u području društvenih znanosti, humanističkih znanosti ili u umjetničkom području s radnim iskustvom u javnom kulturnom sektoru, istaknuti znanstvenici odnosno nastavnici u području društvenih znanosti, humanističkih znanosti ili u umjetničkom području te pravni ili ekonomski stručnjaci s iskustvom u području kulture.

(7) Najmanje jedan član kazališnog vijeća nacionalnih kazališta kojeg imenuje osnivač mora biti istaknuti profesionalni dramski, baletni ili operni kazališni umjetnik.

(8) Broj članova kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine koja ima više osnivača mora biti razmjeran osnivačkim udjelima odnosno utvrđen osnivačkim aktom i statutom.

(9) Način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća uređuju se aktom o osnivanju i statutom.

(10) Mandat članova kazališnog vijeća je četiri godine.

(11) Za vrijeme trajanja mandata član kazališnog vijeća iz stavka 6. ovoga članka ne može biti u poslovnom odnosu s tim kazalištem odnosno s tom kazališnom družinom.

(12) Članovi kazališnog vijeća imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad u visini koju odredi osnivač i koja se isplaćuje na teret osnivača.

(13) Kazališno vijeće može se konstituirati kada je imenovana većina članova kazališnog vijeća.

Članak 24.

Kazališno vijeće:

– na prijedlog intendanta odnosno ravnatelja potvrđuje sukladnost godišnjeg programa rada i razvoja javnog kazališta odnosno javne kazališne družine s osnovnim programskim i financijskim okvirom iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona

– na prijedlog intendanta odnosno ravnatelja razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan i plan nabave te njihove izmjene i dopune tijekom godine

– prati ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršavanje

– razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja

– na prijedlog intendanta odnosno ravnatelja donosi statut uz prethodnu suglasnost osnivača odnosno osnivača s većinskim udjelom i druge opće akte kazališta odnosno kazališne družine sukladno statutu

– obavlja i druge poslove određene zakonima, aktom o osnivanju i statutom.

Članak 25.

(1) Intendant i poslovni ravnatelj odnosno ravnatelj dužni su kazališnom vijeću tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja.

(2) Kazališno vijeće dužno je pisano izvijestiti osnivača o razlozima neusvajanja godišnjeg programskog i financijskog izvješća.

Članak 26.

(1) Javna kazališta i javne kazališne družine dužne su podnijeti godišnje izvješće o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja nadležnom upravnom tijelu osnivača te uvijek na njegov zahtjev.

(2) Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dužno je podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu nadležnom za kulturu i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba te uvijek na njihov zahtjev.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi intendant odnosno ravnatelj uz obvezno dostavljanje mišljenja kazališnog vijeća.

Članak 27.

(1) Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata.

(2) Izvršno tijelo osnivača ne može razriješiti intendanta odnosno ravnatelja prije isteka mandata ako su javno kazalište i javna kazališna družina financijski i programski poslovali u okviru osnovnog programskog i financijskog okvira za mandatno razdoblje koji je odredio osnivač prilikom natječaja za izbor intendanta odnosno ravnatelja odnosno ako su kazalište i kazališna družina poslovali u okviru godišnjeg financijskog i programskog plana koji je usvojilo kazališno vijeće.

(3) Izvršno tijelo osnivača ne može razriješiti intendanta odnosno ravnatelja zbog neprihvaćanja godišnjeg programskog i financijskog izvješća ako je na ostvarenje godišnjeg financijskog i programskog plana utjecala viša sila odnosno odluka osnivača kojom je mijenjan opseg ili smjernice programa odnosno ako sam osnivač nije do kraja proračunske godine osigurao sva ugovorena sredstva za rad javnog kazališta i javne kazališne družine.

(4) Izvršno tijelo osnivača razriješit će intendanta odnosno ravnatelja ako je pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela koje je nanijelo štetu poslovanju ili ugledu javnog kazališta i javne kazališne družine.

(5) Prije donošenja odluke o razrješenju intendantu odnosno ravnatelju mora se pružiti mogućnost očitovanja o razlozima razrješenja.

(6) U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka, izvršno tijelo osnivača može razriješiti i članove kazališnog vijeća koje je imenovalo.

(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, a razrješenje intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obavlja tijelo propisano člankom 18. ovoga Zakona.

IV. NACIONALNA KAZALIŠTA

Članak 28.

(1) Nacionalno kazalište organizira se tako da ostvaruje programe dramske, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, uvažavajući teritorijalnu ravnomjernost i regionalnu zastupljenost u obavljanju kazališne djelatnosti.

(2) Nacionalna kazališta dužna su međusobno surađivati, stvarati koprodukcije i poticati gostovanja na temelju reciprociteta i zajedničkog interesa, a u cilju poboljšanja suradnje i kulturne strategije.

Članak 29.

(1) Nacionalna kazališta su:

– Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

– Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

– Hrvatsko narodno kazalište Split

– Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka

– Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu.

(2) Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima status središnjeg nacionalnog kazališta, čije se zadaće propisuju pravilnikom iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Suosnivači Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu su Republika Hrvatska s udjelom od 51 % i Grad Zagreb s udjelom od 49 %.

(4) U sastavu Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka djeluje Talijanska drama.

(5) Djelovanje Talijanske drame pobliže se uređuje statutom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

V. SREDSTVA ZA RAD JAVNOG KAZALIŠTA I JAVNE KAZALIŠNE DRUŽINE

Članak 30.

(1) Sredstva za rad javnog kazališta i javne kazališne družine osigurava osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana, a sredstva za rad uključuju sredstva za plaće, produkcijska sredstva, materijalne rashode, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, ako posebnim zakonima nije drukčije određeno.

(2) Produkcijska sredstva uključuju honorare te troškove opreme i izvođenja programa.

(3) Osnivač je dužan osigurati sredstva za plaće i druga materijalna prava kazališnih umjetnika i kazališnih radnika.

Članak 31.

(1) Ministarstvo nadležno za kulturu sudjeluje u financiranju programa nacionalnih kazališta koje u pravilu obuhvaća mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđuje se ugovorom između ministarstva nadležnog za kulturu, osnivača i nacionalnog kazališta.

(2) Osnivač je dužan osigurati sredstva iz članka 30. ovoga Zakona sukladno kriterijima i standardima koje na prijedlog kazališnog vijeća utvrđuje osnivač, a za nacionalna kazališta ministar nadležan za kulturu pravilnikom.

Članak 32.

(1) Sredstva za rad kazališta i kazališne družine mogu se osiguravati i iz proračuna Republike Hrvatske te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u dijelu u kojem program utvrde kao javnu potrebu.

(2) Sredstva za rad kazališta i kazališne družine osiguravaju se i iz vlastitih prihoda ostvarenih obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih djelatnosti za koje su registrirani, sponzorstvima, darovanjima i na druge načine u skladu sa zakonima.

(3) Sredstva za posebne programe koji uključuju festivale, konferencije, međunarodna gostovanja i druge kulturne događaje osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe.

VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI

Članak 33.

Kazališnu djelatnost obavljaju kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici.

Članak 34.

(1) Kazališni umjetnici zasnivaju radni odnos u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama sukladno općem propisu o radu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rad kazališnih umjetnika osigurava se na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone sukladno kadrovskom planu iz članka 21. ovoga Zakona.

(3) Kazališni umjetnici radni odnos zasnivaju po pozivu ili na temelju javnog natječaja.

(4) Kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra i zbora radni odnos zasnivaju na temelju javnog natječaja.

(5) Način raspisivanja i provođenja javnog natječaja utvrđuje se općim aktima.

(6) Kazališni umjetnici prijavljeni na javni natječaj dužni su pristupiti audiciji, osim ako za neka umjetnička radna mjesta statutom i općim aktima nije utvrđeno drukčije.

(7) Audiciju provodi audicijsko povjerenstvo koje imenuje intendant odnosno ravnatelj na način utvrđen općim aktima.

Članak 35.

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme kazališni umjetnici u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, s obveznim probnim radom u trajanju od šest mjeseci.

(2) Kazališnim umjetnicima nakon četverogodišnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme ili četverogodišnjeg trajanja radnog odnosa na temelju više ugovora o radu kraćih od četiri godine, intendant odnosno ravnatelj dužan je ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako postoji potreba za obavljanjem poslova toga radnog mjesta, a kazališni umjetnici redovito uspješno djeluju u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini u provedbi predviđenog repertoarnog plana.

Članak 36.

(1) S kazališnim umjetnicima kojima istječe ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme bez raspisivanja natječaja.

(2) Kazališni umjetnici s kojima se neće sklopiti novi ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavješćuju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu, a najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na razdoblje kraće od četiri godine.

Članak 37.

(1) Za kazališne umjetnike koji s javnim kazalištem ili javnom kazališnom družinom imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, obvezno se svake četiri godine provodi revizija umjetničkog djelovanja i doprinosa kako bi se utvrdilo jesu li i dalje sposobni umjetnički djelovati i doprinositi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kazališni umjetnici koji djeluju u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini i redovito sudjeluju u provedbi predviđenog repertoarnog plana sukladno ugovoru o radu ne podliježu reviziji umjetničkog djelovanja i doprinosa.

Članak 38.

(1) Reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika provodi stručno tijelo prema propisanim kriterijima.

(2) Sastav, način rada i zadaće stručnog tijela iz stavka 1. ovoga članka, kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa utvrđuju se općim aktom koji donosi intendant odnosno ravnatelj uz prethodnu suglasnost kazališnog vijeća.

Članak 39.

(1) Ako stručno tijelo iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da kazališni umjetnik nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi, intendant odnosno ravnatelj može predložiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ako za to postoji potreba.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne postoji potreba za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili se kazališni umjetnik izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu te ostvaruje pravo na otpremninu sukladno općem propisu o radu odnosno kolektivnom ugovoru.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako za baletnog i plesnog kazališnog umjetnika ne postoji potreba za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili se izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, stječe pravo pristupiti prekvalifikaciji u drugu profesiju, odnosno stječe pravo na stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju koja omogućava pristup drugom zanimanju (u daljnjem tekstu: prekvalifikacija), a što mu je intendant odnosno ravnatelj dužan omogućiti ugovorom o radu na određeno vrijeme kojim se uređuje obveza prekvalifikacije u propisanom roku.

(4) Prekvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka bira sam umjetnik te može trajati najduže četiri godine.

Članak 40.

(1) O ponudi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje obveza prekvalifikacije baletnog i plesnog kazališnog umjetnika, kazališni umjetnik mora se izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

(2) Ugovor o radu iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona sadrži odredbe o upućivanju na prekvalifikaciju, isplati naknade plaće za vrijeme prekvalifikacije, obvezi baletnog i plesnog kazališnog umjetnika da uredno obavještava poslodavca o tijeku prekvalifikacije, kao i druge okolnosti bitne za izvršenje ugovornih obveza.

(3) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se više ne smatra vezan ponudom za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

Članak 41.

(1) Za vrijeme trajanja prekvalifikacije poslodavac osigurava baletnom i plesnom kazališnom umjetniku naknadu prosječne mjesečne brutoplaće isplaćene umjetniku u prethodna tri mjeseca.

(2) Za troškove prekvalifikacije poslodavac osigurava baletnom i plesnom kazališnom umjetniku vaučer kojim se djelomično namiruju mjesečni troškovi prekvalifikacije u iznosu koji ministar nadležan za kulturu utvrđuje odlukom.

(3) Ako baletni i plesni kazališni umjetnik prekine prekvalifikaciju, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu, osim ako je do prekida prekvalifikacije došlo zbog objektivnih okolnosti, bez krivnje baletnog i plesnog kazališnog umjetnika.

(4) Istekom propisanog roka za prekvalifikaciju baletnom i plesnom kazališnom umjetniku ugovor o radu prestaje.

(5) Ako postoji potreba za obavljanjem profesije koju je stekao prekvalifikacijom, intendant odnosno ravnatelj ponudit će baletnom i plesnom kazališnom umjetniku sklapanje ugovora o radu sukladno njegovoj novoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, bez provođenja javnog natječaja.

(6) Za vrijeme trajanja prekvalifikacije baletni i plesni kazališni umjetnik može umjetnički djelovati, što se pobliže uređuje ugovorom o radu iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje obveza prekvalifikacije baletnog i plesnog kazališnog umjetnika.

Članak 42.

Ako se baletni i plesni kazališni umjetnik za kojeg je utvrđeno da nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta odnosno odbije sklopiti ugovor o radu kojim se upućuje na prekvalifikaciju, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu i ostvaruje pravo na otpremninu sukladno općem propisu o radu odnosno kolektivnom ugovoru.

Članak 43.

(1) Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima zaposlenima u izvođačkom dijelu ansambla prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu:

– kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem

– u drugim slučajevima određenim općim propisom o radu.

(2) Baletni i plesni kazališni umjetnici zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 40 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem od čega najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18. i 34/21.).

Članak 44.

Na baletne i plesne kazališne umjetnike zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla koji nakon 20 godina kontinuiranog umjetničkog rada u kazalištu ili kazališnoj družini te ostvarenih 30 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem s poslodavcem sklope dodatak ugovoru o radu da im radni odnos u kazalištu prestaje danom stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu prema članku 43. stavku 2. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 45.

Kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema općem propisu kojim je uređeno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 46.

(1) Vrijednosni bodovi osiguranika – baletnog i plesnog kazališnog umjetnika te plesača – pjevača Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado (u daljnjem tekstu: Ansambl Lado) radi određivanja mirovine iz članka 43. stavka 2. i članka 62. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema odredbama članaka 81. do 84. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) ostvarenih u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih deset kalendarskih godina od 1998. godine nadalje.

(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosni bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunani.

(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.

Članak 47.

(1) Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 46. ovoga Zakona, uvećanih za 45 %.

(2) Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

(3) Svota mirovine određena prema stavcima 1. i 2. ovoga članka smanjuje se ovisno o visini, i to:

1. za 8 % razlika od 265,46 do 398,17 eura

2. za 12 % razlika od 398,18 do 530,89 eura

3. za 16 % razlika od 530,90 do 663,61 eura

4. za 20 % iznos iznad 663,62 eura i dalje.

(4) Svota mirovine smanjena prema stavku 3. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine koja bi pripadala prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

(5) Svota mirovine utvrđena prema ovom članku smanjuje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 71/10., 130/11. i 157/13.).

Članak 48.

Na pitanja u vezi s mirovinskim pravima iz ovoga Zakona, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuje se propis kojim je uređeno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Članak 49.

Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima prema ovome Zakonu.

Članak 50.

Korisniku starosne mirovine iz članka 43. stavka 2. i članka 62. stavka 2. ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena mirovina se ne obustavlja.

Članak 51.

(1) Nacionalnim prvakom opere, drame i baleta hrvatskog kazališta može postati osobito istaknuti kazališni umjetnik.

(2) Nacionalnim prvakom Ansambla Lado može postati osobito istaknuti folklorni umjetnik zaposlen u izvođačkom dijelu ansambla.

(3) Status nacionalnog prvaka dodjeljuje ministar nadležan za kulturu na prijedlog stručnog povjerenstva koje se osniva pri ministarstvu nadležnom za kulturu.

(4) Dodatak na plaću nacionalnog prvaka osigurava osnivač javnog kazališta odnosno javne kazališne družine te Ansambla Lado ako je to utvrđeno općim aktom kazališta odnosno kazališne družine te Ansambla Lado.

Članak 52.

Kazališni radnici radni odnos zasnivaju sklapanjem ugovora o radu sukladno općem propisu o radu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima javnog kazališta odnosno javne kazališne družine.

Članak 53.

(1) Kazališni umjetnici i drugi kazališni radnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati umjetničke i druge poslove izvan kazališta odnosno kazališne družine uz prethodnu pisanu suglasnost intendanta odnosno ravnatelja.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova.

Članak 54.

(1) Osobe koje su zaposlenici javnog kazališta ili javne kazališne družine na temelju ugovora o radu sklopljenog na dulje od godine dana ne mogu osnovati ni biti ravnatelji privatnog kazališta i privatne kazališne družine u vrijeme dok su zaposlenici javnog kazališta ili javne kazališne družine.

(2) Osoba koja se zaposli u javnom kazalištu odnosno javnoj kazališnoj družini na dulje od godine dana dužna je u roku od 15 dana od dana zasnivanja radnog odnosa odreći se prava upravljanja ili prenijeti osnivački udio u privatnom kazalištu ili privatnoj kazališnoj družini.

VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO

Članak 55.

(1) Ansambl Lado je javna ustanova u kulturi koja obavlja djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Djelatnost Ansambla Lado je umjetničko stvaralaštvo i reproduktivno izvođenje hrvatske narodne baštine.

(3) Ansambl Lado djeluje kao plesni folklorni ansambl, folklorni zbor i orkestar.

(4) U Ansamblu Lado folklornu djelatnost obavlja izvođački dio ansambla i prateće službe čiji se opis poslova utvrđuje pravilnikom o radu, na koji prethodnu suglasnost daje ministarstvo nadležno za kulturu.

Članak 56.

(1) U izvođačkom dijelu ansambla i pratećim službama radni odnos zasniva se sukladno općem propisu o radu, statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima Ansambla Lado.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rad izvođačkog dijela ansambla i pratećih službi osigurava se na temelju ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone sukladno kadrovskom planu.

(3) Umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla i korepetitor radni odnos zasnivaju po pozivu ili na temelju javnog natječaja.

(4) Način i uvjeti zasnivanja radnog odnosa po pozivu te način raspisivanja i provođenja javnog natječaja utvrđuje se općim aktima.

(5) Umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla i korepetitor prijavljeni na javni natječaj dužni su pristupiti audiciji, osim ako za neka umjetnička radna mjesta statutom i općim aktima nije utvrđeno drukčije.

(6) Audiciju provodi audicijsko povjerenstvo koje imenuje ravnatelj na način utvrđen općim aktima.

Članak 57.

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla sklapaju u pravilu za razdoblje od najduže četiri godine, a iznimno prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje, s obveznim probnim radom u trajanju od šest mjeseci.

(2) Umjetnicima Ansambla Lado zaposlenima u izvođačkom dijelu ansambla nakon četverogodišnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme ili četverogodišnjeg trajanja radnog odnosa na temelju više ugovora o radu kraćih od četiri godine, ravnatelj je dužan ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako postoji potreba za obavljanje poslova toga radnog mjesta, a umjetnici redovito uspješno djeluju u Ansamblu Lado u provedbi predviđenog repertoarnog plana.

Članak 58.

(1) S umjetnicima Ansambla Lado i zaposlenicima u pratećim službama kojima istječe ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme bez raspisivanja natječaja.

(2) Umjetnici Ansambla Lado i zaposlenici u pratećim službama s kojima se namjerava sklopiti novi ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavješćuju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu, a najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na razdoblje kraće od četiri godine.

Članak 59.

(1) Reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa umjetnika Ansambla Lado zaposlenih u izvođačkom dijelu ansambla provodi stručno tijelo za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa plesača – pjevača Ansambla Lado i stručno tijelo za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa glazbenika Ansambla Lado prema propisanim kriterijima.

(2) Sastav, način rada i zadaće stručnih tijela iz stavka 1. ovoga članka, kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa utvrđuju se općim aktom koji donosi ravnatelj uz prethodnu suglasnost upravnog vijeća.

Članak 60.

(1) Za umjetnike Ansambla Lado zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla koji s Ansamblom Lado imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, obvezno se svake četiri godine provodi revizija kako bi se utvrdilo jesu li i dalje sposobni umjetnički djelovati i doprinositi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla koji djeluju u ansamblu i redovito sudjeluju u provedbi predviđenog repertoarnog plana sukladno ugovoru o radu ne podliježu reviziji umjetničkog djelovanja i doprinosa.

(3) Ako stručno tijelo iz članka 59. ovoga Zakona utvrdi da plesač – pjevač Ansambla Lado zaposlen u izvođačkom dijelu ansambla nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi, ravnatelj Ansambla Lado dužan je postupiti sukladno članku 39. stavcima 1. i 3. ovoga Zakona.

(4) Ako stručno tijelo iz članka 59. ovoga Zakona utvrdi da glazbenik Ansambla Lado zaposlen u izvođačkom dijelu ansambla nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi, ravnatelj Ansambla Lado dužan je postupiti sukladno članku 39. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 61.

Odredbe članaka 40., 41. i 42. ovoga Zakona primjenjuju se i na Ansambl Lado.

Članak 62.

(1) Plesačima – pjevačima Ansambla Lado zaposlenima u izvođačkom dijelu ansambla prestaje radni odnos u ansamblu prestankom ugovora o radu:

– kada navrše 45 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem

– u drugim slučajevima određenim općim propisom o radu.

(2) Plesači – pjevači Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 45 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem, od čega najmanje 25 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 3. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (»Narodne novine«, br. 115/18. i 34/21.).

(3) Na plesače – pjevače Ansambla Lado zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla koji s poslodavcem najkasnije pet godina prije ostvarivanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka sklope dodatak ugovoru o radu da im radni odnos u ansamblu prestaje danom stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu prema stavku 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članka 60. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 63.

(1) Umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla i pratećim službama mogu obavljati umjetničke i druge poslove izvan Ansambla Lado uz prethodnu pisanu suglasnost ravnatelja.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova.

Članak 64.

(1) Osobe koje su zaposlenici Ansambla Lado na temelju ugovora o radu sklopljenog na dulje od godine dana ne mogu osnovati ni biti ravnatelji drugog folklornog ansambla u vrijeme dok su zaposlenici Ansambla Lado.

(2) Osoba koja se zaposli u Ansamblu Lado na dulje od godine dana dužna je u roku od 15 dana od dana zasnivanja radnog odnosa odreći se prava upravljanja ili prenijeti osnivački udio u drugom folklornom ansamblu.

VIII. FESTIVALI I MANIFESTACIJE OD NACIONALNOG ZNAČENJA

Članak 65.

(1) Odlukom o organiziranju festivala ili druge manifestacije od nacionalnog značenja ministar nadležan za kulturu utvrđuje njihov status, ustrojstvo i financiranje, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

– provedbu programa od nacionalnog značaja, odnosno promicanje i očuvanje nacionalnih kulturnih vrijednosti

– doprinos međunarodnoj afirmaciji Republike Hrvatske i njezine kulture

– dokazanu umjetničku izvrsnost programa

– kontinuitet u održavanju i ostvarivanju programskih sadržaja od javnog interesa za Republiku Hrvatsku

– promidžbu hrvatskih umjetnika

– promidžbu kulturne baštine i suvremene umjetnosti

– promidžbu kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga.

(2) Ako se odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi status nacionalnog festivala ili manifestacije za koji financijska sredstva, uz Republiku Hrvatsku osiguravaju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ugovorom se uređuju međusobna prava i obveze u osiguranju sredstava i sva ostala pitanja vezana za njihov rad, a na temelju prihvaćenog programa rada i financijskog plana festivala ili manifestacije.

(3) Predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlukom o organiziranju festivala ili druge manifestacije od lokalnog značenja utvrđuje njihov status, ustrojstvo i financiranje uz odgovarajuću primjenu kriterija iz stavka 1. ovoga članka.

IX. NADZOR NAD RADOM

Članak 66.

Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata kazališta i kazališne družine koji se osnivaju prema odredbama ovoga Zakona te Ansambla Lado obavlja ministarstvo nadležno za kulturu.

X. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 67.

(1) Javna kazališta, javne kazališne družine i kazališne kuće koje su javne ustanove te Ansambl Lado dužni su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti statut, druge opće akte i rad s odredbama ovoga Zakona.

(2) Članovi kazališnih vijeća javnih kazališta i javnih kazališnih družina nastavljaju s radom do razrješenja odnosno imenovanja novih članova kazališnih vijeća u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 68.

Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta, javne kazališne družine i kazališne kuće koja je javna ustanova danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja obavljati svoje poslove i zadaće do isteka mandata odnosno razrješenja dužnosti intendanta odnosno ravnatelja.

Članak 69.

(1) Na baletne i plesne kazališne umjetnike zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla koji su s javnim kazalištem ili javnom kazališnom družinom za poslove tih zanimanja sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 43. ovoga Zakona.

(2) Na plesače – pjevače Ansambla Lado zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla koji su s Ansamblom Lado za poslove tih zanimanja sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članka 62. ovoga Zakona.

Članak 70.

Postupci započeti prema odredbama Zakona o kazalištima (»Narodne novine«, br. 71/06., 121/13., 26/14. i 98/19.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 71.

(1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naputak iz članka 9. stavka 7. te pravilnike iz članka 12. stavka 2. i članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Osnivači javnih kazališta i javnih kazališnih družina dužni su u roku iz stavka 1. ovoga članka utvrditi kriterije i standarde iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Javna kazališta i javne kazališne družine dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opći akt iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ansambl Lado dužan je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti opći akt iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi:

– Pravilnik o očevidniku kazališta (»Narodne novine«, br. 36/20.)

– Pravilnik o kriterijima i standardima za osiguravanje sredstva za nacionalna kazališta (»Narodne novine«, br. 116/08.).

(6) Do stupanja na snagu odluke iz članka 65. ovoga Zakona ostaju na snazi:

– Pravilnik o organiziranju, financiranju i donošenju programa festivala Splitsko ljeto (»Narodne novine, br. 61/18.)

– Pravilnik o organiziranju, financiranju i donošenju programa festivala Dubrovačke ljetne igre (»Narodne novine«, br. 58/11., 31/19.)

– Pravilnik o organiziranju, financiranju i donošenju programa festivala Varaždinske barokne večeri (»Narodne novine«, br. 76/11.)

– Pravilnik o organiziranju, financiranju i donošenju programa festivala Osorske glazbene večeri (»Narodne novine«, br. 55/11.)

– Pravilnik o statusu, financiranju i donošenju programa Međunarodnog dječjeg festivala Šibenik – Hrvatska (»Narodne novine«, br. 104/19., 110/19. – Ispravak)

– Pravilnik o organiziranju, financiranju i donošenju programa Međunarodne smotre folklora Zagreb (»Narodne novine«, br. 69/14., 56/17., 45/19.).

XI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 72.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o kazalištima (»Narodne novine«, br. 71/06., 121/13., 26/14. i 98/19.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o utvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima (»Narodne novine«, br. 39/07.).

Članak 73.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.