Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 1. stavka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da donosi uredbe kojima se uređuju pojedina pitanja iz djelokruga Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 74/92), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. lipnja 1993. godine donijela

UREDBU

o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

I . OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom se uređuju uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građana kod banaka koje posluju na teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991. godine u javni dug Republike Hrvatske te uvjeti i način korištenja tih deviznih depozita. Pod deviznim depozitima građana u smislu ove Uredbe razumijevaju se:

- devizni depoziti banaka sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke u Hrvatskoj) deponirani kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i

- depoziti na deviznoj štednji i deviznim računima građana kod banaka u Hrvatskoj koje su građani na te banke prenijeli u skladu s odredbama članka 15. i članka 16. Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 71/91, 3/92, 12/92 - u daljnjem tekstu Uredba).

Članak 2.

Stanje deviznih depozita banaka u Hrvatskoj deponiranih kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana, te stanje deviznih depozita prenesenih na banke u Hrvatskoj po odredbama članka 15. i 16. Uredbe uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu prema valutnoj strukturi u kojoj je izvršeno deponiranje, pretvara se u javni dug Republike Hrvatske u smislu ove Uredbe, koji se iskazuje u DEM prema međuvalutarnim odnosima na dan 31. prosinca 1991. godine.

II. DEVIZNI DEPOZITI KOD BIVŠE NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE

Članak 3.

Potraživanja banaka u Republici Hrvatskoj prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije s osnova deponirane devizne štednje građana prenose se na Republiku Hrvatsku. Ugovor o ustupanju potraživanja prema odredbi stavka 1. ovoga članka zaključuje Ministarstvo financija i obavještava Narodnu banku Hrvatsku.

Članak 4.

Javni dug iz članka 2. ove Uredbe postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se iskazuje u DEM. Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u Republici Hrvatskoj.

Članak 5.

Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu dinarska sredstva za isplatu obveza iz članka 4. ove Uredbe i to u 20 polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine i kamate u visini od 5% godišnje. Kamate se obračunavaju dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počevši od 1. siječnja 1992 godine. Kamate obračunate do 30 lipnja isplaćuju se od 1. srpnja, a kamate obračunate do 31. prosinca isplaćuju se prvog radnoga dana iduće godine. Za kamatu koja dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine Republika Hrvatska izdat će bankama obveznice ili potvrde o knjižnim potraživanjima koje glase na DEM ili nose kamatu od 5% godišnje, a amortiziraju se u 6 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 1. srpnja 1994. godine. Obveznice iz stavka 4. ovoga članka Republika Hrvatska može u cijelosti ili djelomično, prijevremeno, iskupiti od pojedinih banaka prema kriterijima koje propiše Ministarstvo financija.

Članak 6.

Sredstva osigurana po odredbi članka 5. ove Uredbe Republika Hrvatska isplaćuje bankama temeljem obračuna kojeg dostavlja svaka banka uz naznaku primijenjenoga tečaja isplate. Rok za kontrolu obračuna i plaćanje kamate iznosi najviše 8 dana od dana primanja obračuna.

Članak 7.

Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a prenešeni ugovorima sukladno članku 3. stavku 2. ove Uredbe, pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine. Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od 100 DEM bez pripisane kamate za 1991 godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovoga članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Kamata na depozit iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine počev od 1. siječnja 1992. godine. Kamata iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine. Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovoga članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom. Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka kamatu obračunatu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 1993. godine, a dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine, banka može isplatiti i u devizama odobrenjem na devizni račun vlasnika štednog uloga.

Članak 8.

Za isplatu devizne štednje prema članku 7. ove Uredbe jamči Republika Hrvatska.

Članak 9.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit iz članka 7. ove Uredbe predaju obveznice koje izdaje Republika Hrvatska. Obveznica iz stavka 1. ovoga članka postoji u dva oblika i to: kao tiskana obveznica na donosioca i kao knjižno potraživanje. Poslove knjigovodstva, prometa te isplate obveznica iz stavka 2. ovoga članka obavljat će banka temeljem zaključenog ugovora s Ministarstvom financija. Po zahtjevu građanina, banka iz stavka 3. ovoga članka predat će građaninu obveznice Republike Hrvatske ili potvrdu o knjižnom potraživanju. Banka može po nalogu građana obavljati sva plaćanja na teret knjižnoga potraživanja kao i prodaju obveznica na tržištu.

Članak 10.

Obveznice iz članka 9. ove Uredbe amortiziraju se u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1895. godine. Obveznica je prenosiva i glasi na DEM, s tim da se isplaćuje u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obveznica će glasiti na 100, 500 i 1000 DEM. Saldo do punog iznosa od najmanje nominalne vrijednosti obveznice od 100 DEM koji preostane nakon što je iznos devizne štednje ili deviznoga depozita pretvoren u obveznice isplaćuje se u dinarskoj protuvrijednosti na dan pretvaranja štednje, odnosno depozita i obveznice. Kamatna stopa na obveznice iznosi 5% godišnje, a obračunava se 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, a obračunata kamata isplaćuje se u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obračun kamata počinje od 1. siječnja 1992. godine, a isplata od 1. srpnja 1992. godine. Ako građanin ne zatraži zamjenu deviznog depozita u obveznice ili knjižno potraživanje, smatra se da je svoj devizni depozit zadržao kao oročeni depozit u smislu članka 7. ove Uredbe.

Članak 11.

Promet obveznicama izdanih sukladno ovoj Uredbi slobodan je i na promet se ne plaća porez. Obveznice koje je primio prema ovoj Uredbi, građanin može koristiti u skladu s odredbama ove Uredbe i Zakona o vrijednosnim papirima.

Članak 12.

Za iznos deviznih depozita koji su građani zamijenili za obveznice iz članka 9. ustupljenih Republici Hrvatskoj banka će umanjiti svoje obveze prema građaninu te svoja potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz članka 4. ove Uredbe.

Članak 13.

Obveznicama iz članka 9. ove Uredbe po njihovoj nominalnoj vrijednosti, pretvorenoj u domaću valutu po tečaju na dan kupnje mogu se: - kupovati stanovi u skladu s propisima koji reguliraju prodaju stanova na kojima postoji stanarsko pravo, - kupovati dionice i udjele poduzeća od Hrvatskog fonda za privatizaciju u skladu s propisima koji reguliraju pretvorbu društvenih poduzeća. U slučaju kupovine stanova obveznicama ili knjižnim potraživanjima prema odredbama ovoga članka, prodavatelj će iz ostvarene kupovine, zakonska namjenska izdvajanja obavljati u skladu s amortizacijskim planom obveznica, odnosno potraživanja koje ima u posjedu.

III. DEVIZNI DEPOZITI KOD BANAKA SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 14.

Na deviznu štednju, odnosno devizna sredstva koja su građani Republike Hrvatske prenijeli do 6. srpnja 1992. godine sukladno Uredbi s organizacijskih jedinica banaka čije je sjedište izvan Republike Hrvatske, na banke u Republici Hrvatskoj, u cijelosti se primjenjuju odredbe članka 4. do 13. ove Uredbe.

IV. OSTALE ODREDBE

Članak 15.

Republika Hrvatska može otkupiti od građana obveznice iz članka 9. ove Uredbe po nominalnoj vrijednosti u sljedećim slučajevima: 1. za popravak stambenih i gospodarskih objekata neophodnih za vraćanje prognanika u mjestu stanovanja; 2. od građana koji su došli u tešku materijalnu situaciju, jer su članovi njihove uže obitelji poginuli ili ranjeni u ratu za obranu Hrvatske; 3. od građana koji su socijalno ugroženi. Ukupnu vrijednost obveznica ili knjižnih potraživanja koja će Republika Hrvatska otkupiti prema stavku 1. ovoga članka utvrdit će Ministarstvo financija i rasporediti na ovlaštene banke. Otkup obveznica ili potraživanja u ime i za račun Republike Hrvatske obavit će ovlaštene banke, po važećem tečaju na dan otkupa, u okviru sredstava raspoređenih na banke od strane Ministarstva financija.

Članak 16.

Stručne, tehničke i administrativne poslove u svezi s provedbom ove Uredbe obavlja Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Ministarstvo financija izdaje po potrebi upute za provedbu ove Uredbe.

Članak 17.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana kod banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 71 /92).

Članak 18.

Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 440-01/93-01/04

Urbroj : 5030105-93-1

Zagreb, 17. lipnja 1993.

Predsjednik

Nikica Valentić, v. r