Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka

I. OPĆE ODREDBE

Predmet zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju pravila za uspostavu, održavanje i razvoj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: NIPP), kao i uspostava tijela NIPP-a.

Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura prostornih informacija u Europskoj zajednici (INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe, u daljnjem tekstu: INSPIRE direktiva) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanoga s okolišem te o izmjeni uredaba (EZ) br. 166/2006 i (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 2002/49/EZ, 2004/35/EZ, 2007/2/EZ, 2009/147/EZ i 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 338/97 i (EZ) br. 2173/2005 te Direktive Vijeća 86/278/EEZ.

Članak 2.

NIPP je skup tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih čimbenika koji omogućavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i održavanje dijeljenja prostornih podataka određenih ovim Zakonom u svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj, kao i na europskoj razini, a koji će biti sastavni dio europske infrastrukture prostornih podataka definirane INSPIRE direktivom.

Članak 3.

NIPP obuhvaća:

a) izvore prostornih podataka,

b) sustav metapodataka,

c) usluge i tehnologije umreženja,

e) uvjete korištenja,

f) mehanizme koordinacije i nadzora,

g) procese i postupke,

h) geoportal NIPP-a,

i) ljudske kapacitete,

koji se definiraju sukladno odredbama ovoga Zakona.

Značenje pojmova

Članak 4.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona, u provedbi ovoga Zakona i u aktima donesenima na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

2. Nacionalna infrastruktura prostornih podataka određena je člancima 2. i 3. ovoga Zakona.

3. INfrastructure for SPatial InfoRmation in Europe (u daljnjem tekstu: INSPIRE) je inicijativa pokrenuta s namjerom uspostave infrastrukture prostornih podataka Europske unije, a koja je definirana INSPIRE direktivom.

4. Provedbena pravila su provedbena pravila Europske unije, kao i nacionalna provedbena pravila.

5. Geoportal Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (u daljnjem tekstu: Geoportal NIPP-a) je internetska stranica ili njezin ekvivalent koji omogućava pristup uslugama pronalaženja, pregledavanja, preuzimanja, transformacije, pozivanja i ostalim uslugama podataka NIPP-a.

6. INSPIRE geoportal je internetska stranica ili njezin ekvivalent koji omogućava pristup uslugama pronalaženja, pregledavanja, preuzimanja, transformacije i pozivanja usluga prostornih podataka na razini Europske unije.

7. Internetska stranica NIPP-a je službena stranica Nacionalne infrastrukture prostornih podataka.

8. Interoperabilnost (međudjelovanje) podrazumijeva mogućnost kombiniranja skupova prostornih podataka i međudjelovanje usluga bez ponavljajuće manualne intervencije, tako da je rezultat dosljedan i da je dobivena dodana vrijednost skupa podataka i usluga.

9. Prostorni objekt predstavlja apstraktan prikaz pojave iz stvarnog okruženja povezan s određenim položajem ili geografskim područjem.

10. Prostorni podaci su svi podaci koji su direktno ili indirektno povezani s određenim položajem u prostoru ili geografskim područjem.

11. Skup prostornih podataka je jednoznačno odrediva zbirka prostornih podataka.

12. Niz skupova prostornih podataka su skupovi prostornih podataka koji su izrađeni prema istoj specifikaciji.

13. Usluge prostornih podataka podrazumijevaju računalne operacije koje se mogu izvršavati pozivanjem računalne aplikacije nad prostornim podacima sadržanim u skupu prostornih podataka ili na pridruženim metapodacima.

14. Izvor prostornih podataka može biti skup, niz skupova ili usluga prostornih podataka.

15. Metapodaci podrazumijevaju informacije koje opisuju izvore prostornih podataka te omogućavaju njihovo otkrivanje, pregledavanje i upotrebu.

16. Elektronički izvor informacija je izvor informacija koji se održava u elektroničkom ili računalnom formatu i može mu se pristupiti, pronaći ga i pozvati kroz elektroničke mreže ili druge elektroničke tehnologije obrade podataka.

17. Tijela javne vlasti su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

18. Treća strana je svaka fizička ili pravna osoba koja nije tijelo javne vlasti.

Subjekti NIPP-a

Članak 5.

(1) Subjekti NIPP-a su tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i koja su u smislu ovoga Zakona obvezna sudjelovati u uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a.

(2) Treća strana može postati subjekt NIPP-a ako ispunjava uvjete utvrđene ovim Zakonom nakon što Vijeće NIPP-a o tome donese odgovarajuću odluku prema prijedlogu Nacionalne kontaktne točke.

(3) Uvjeti da treća strana postane subjekt NIPP-a su:

a) da u svom djelokrugu ima izvore prostornih podataka,

b) da su izvori iz njezina djelokruga uključeni u popis tema prostornih podataka sukladno članku 9. stavku 1. ovoga Zakona,

c) da su izvori prostornih podataka iz njezina djelokruga u skladu s tehničkim zahtjevima, odnosno provedbenim pravilima.

(4) Treća strana sama snosi troškove pristupa, uspostave i održavanja veze s NIPP-om.

Izvori prostornih podataka

Članak 6.

Ovaj Zakon se primjenjuje na izvore prostornih podataka pod uvjetom:

a) da se odnose na teritorij Republike Hrvatske, unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas i njezina ekološko-zaštitna ili gospodarska područja i druge prostore nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava,

b) da su u elektroničkom obliku,

c) da su u nadležnosti ili djelokrugu subjekata NIPP-a,

d) da se odnose na jednu ili više tema iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona,

e) da se ne odnose na klasificirane prostorne podatke.

Članak 7.

(1) U slučajevima gdje postoji više istovjetnih primjeraka skupova prostornih podataka ovaj Zakon se primjenjuje samo na izvornu verziju skupa prostornih podataka nadležnog subjekta NIPP-a iz kojeg su proizašle kopije.

(2) Ovaj Zakon ne obvezuje na prikupljanje novih prostornih podataka.

Članak 8.

Podaci koji se odnose na teritorij susjednih država, a nalaze se uz pogranični pojas Republike Hrvatske te ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavka 1. točaka b), d) i e) ovoga Zakona, mogu biti obuhvaćeni NIPP-om.

Teme prostornih podataka

Članak 9.

(1) Prostorni podaci iz ovoga Zakona obuhvaćaju teme prostornih podataka koje su razvrstane u tri skupine.

(2) Skupina I. prostornih podataka obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. koordinatni referentni sustavi – sustavi za jednoznačno lociranje prostornih informacija u prostoru u obliku koordinata (x, y, z) ili širine, dužine i visine, koje se temelje na horizontalnom i vertikalnom geodetskom datumu,

2. sustavi geografskih mreža – usklađena mreža višestruke razlučivosti sa zajedničkom početnom točkom i standardiziranim položajem i veličinom mrežnih ćelija,

3. geografska imena – imena područja, regija, mjesta, velikih gradova, općina, predgrađa, gradova ili naselja ili bilo kojeg geografskog ili topografskog obilježja od državnog ili povijesnog značenja,

4. upravne jedinice – jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državne uprave, koje razdjeljuju područja na kojima države članice imaju i/ili primjenjuju jurisdikcijska prava i koje su razdvojene administrativnim granicama,

5. adrese – položaj nekretnina koji se temelji na identifikatoru adresa, najčešće s imenom ulice, kućnim brojem i poštanskim brojem,

6. katastarske čestice – područja koja određuju katastarski registri ili njihovi ekvivalenti,

7. prometne mreže – mreže cestovnog, zračnog, željezničkog i vodnog prometa i pripadajuća infrastruktura, uključujući veze između različitih mreža te transeuropsku prometnu mrežu kako je određena u Odluci br. 1692/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, kao i u naknadnim revizijama te Odluke,

8. hidrografija – hidrografski elementi, uključujući morska područja i sva druga vodena tijela i s njima povezane jedinice, uključujući riječne bazene i podbazene, a prema potrebi, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upravljanje vodama,

9. zaštićena područja – područja koja su određena ili kojima se upravlja u okviru međunarodnog prava, prava Europske unije i država članica, kako bi se postigli posebni ciljevi očuvanja,

10. podaci o minski sumnjivim područjima – područja i/ili građevine koje su općim izvidom utvrđene kao sumnjive ili se ne koriste zbog mogućeg ili stvarnog postojanja minski eksplozivnih sredstava ili neeksplodiranih ubojitih sredstava.

(3) Skupina II. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. visine – digitalni modeli visina za površinu kopna, leda i oceana te uključuje nadmorske visine, dubine mora i obalne linije,

2. pokrov zemljišta – fizički ili biološki pokrov Zemljine površine, uključujući umjetne površine, poljoprivredna područja, šume i šumska zemljišta, prirodna i poluprirodna područja, močvare i vodena tijela,

3. ortofotosnimke – georeferencirani slikovni podaci Zemljine površine sa satelitskih ili zračnih senzora,

4. geologija – geologija je opisana u skladu sa sastavom i strukturom te uključuje stjenovito tlo, podzemne vode, geomorfologiju, nalazišta minerala (koji se ne smatraju mineralnim sirovinama) i fosila te prirodne procese koji ih stvaraju i mijenjaju.

(4) Skupina III. obuhvaća sljedeće teme prostornih podataka:

1. prostorne jedinice za statistiku – jedinice za širenje ili korištenje statističkih informacija,

2. zgrade – geografski položaj zgrada,

3. tlo – tla i slojevi zemlje ispod površine, opisani prema debljini, teksturi, strukturi i sadržaju čestica i organske tvari, kamenitosti, eroziji, ako je primjereno prema postotku nagiba i prema predviđenom opsegu zaliha vode,

4. korištenje i namjena zemljišta – područje opisano u skladu s njegovom sadašnjom i budućom planiranom funkcionalnom veličinom ili u skladu s njegovom društveno-gospodarskom namjenom propisanom prostornim planom (npr. stambenom, industrijskom, poslovnom, poljoprivrednom, šumarskom i sportsko-rekreacijskom),

5. ljudsko zdravlje i sigurnost – geografska raširenost prevladavajućih patoloških pojava (alergije, tumori, bolesti dišnih putova itd.), informacije koje pokazuju učinak na zdravlje (biomarkeri, smanjenje plodnosti, epidemije) ili dobrobit ljudi (umor, stres itd.) koji su direktno (onečišćenje zraka, kemikalije, prorijeđenost ozonskog omotača, buka itd.) ili indirektno povezani (hrana, genetski izmijenjeni organizmi itd.) s kakvoćom okoliša,

6. komunalne i javne usluge – uključuje komunalne sustave kao što su kanalizacija, zbrinjavanje otpada, opskrba energijom i opskrba vodom, upravne i socijalne državne usluge kao što su javna uprava, sjedišta civilne zaštite, škole i bolnice,

7. sustavi za nadzor okoliša – lokacija i djelovanje sustava za nadzor okoliša koji uključuju promatranje i mjerenje emisija, stanje okoliša, kao i drugih parametara ekosustava (biološka raznolikost, ekološko stanje vegetacije itd.) putem ili u ime tijela javne vlasti,

8. proizvodna i industrijska postrojenja – područja industrijske proizvodnje, uključujući i pripadajuće prostorne objekte, odnosno postrojenja za sprječavanje i kontrolu onečišćenja sukladno zakonu kojim se uređuje okoliš te postrojenja za izvlačenje vode, rudnici i skladišta,

9. sustavi za poljoprivredu i akvakulturu – oprema za poljoprivredu i proizvodni prostorni objekti i strojevi (uključujući sustave navodnjavanja, staklenike i štale),

10. rasprostranjenost stanovništva (demografija) – geografska rasprostranjenost stanovništva, uključujući obilježja stanovništva i njihovu aktivnost, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

11. područja upravljanja / zaštićena područja / uređena područja i jedinice za izvješćivanje – područja kojima se upravlja, koja se uređuju ili koriste za izvještavanje na međunarodnoj, europskoj, državnoj ili regionalnoj razini, uključuju odlagališta otpada, zaštićena područja oko izvora pitke vode, područja osjetljiva na nitrate, uređene plovne putove na moru ili unutarnje vode, područja za odlaganje otpada, područja zaštićena od buke, područja s dozvolom za istraživanje ruda i rudarenje, područja riječnih bazena, odgovarajuće jedinice za izvještavanje i područja za upravljanje obalnim pojasom,

12. područja prirodnih opasnosti – osjetljiva područja koja su obilježena u skladu s prirodnim opasnostima (svim atmosferskim, hidrološkim, seizmološkim, vulkanskim pojavama i požarima, koji zbog svojeg položaja, težine i učestalosti imaju potencijal da ozbiljno utječu na društvo) npr. poplave, odroni zemlje i slijeganje tla, snježne lavine, šumski požari, potresi i vulkanske erupcije,

13. atmosferski uvjeti – fizikalni uvjeti u atmosferi koji uključuju prostorne podatke koji se temelje na mjerenjima, uzorcima ili na njihovu spoju te uključuju lokacije za mjerenje,

14. meteorološko-geografska obilježja – vremenski uvjeti i njihova mjerenja: padaline, temperature, ishlapljivanje, brzina i smjer vjetra,

15. oceanografsko-geografska obilježja – fizikalni uvjeti oceana: struje, slanost, visina valova i dr.,

16. morske regije – fizikalni uvjeti mora i slanih vodenih tijela koja su podijeljena u regije i podregije sa zajedničkim osobinama,

17. biogeografske regije – područja s relativno homogenim ekološkim uvjetima koja imaju zajedničke osobine,

18. staništa i biotopi – geografska područja za koja su svojstveni posebni ekološki uvjeti, procesi, strukture i funkcije (za održavanje života) koje fizički pomažu organizmima da žive na njima, uključujući kopnena i vodena područja koja se razlikuju po geografskim, abiotičkim i biotičkim obilježjima, bilo da su u potpunosti prirodna bilo poluprirodna,

19. rasprostranjenost vrsta – geografska raširenost životinjskih i biljnih vrsta, razvrstana po mreži, regiji, administrativnoj jedinici ili drugoj analitičkoj jedinici,

20. izvori energije – izvori energije, uključujući ugljikovodike, vodenu energiju, bioenergiju, solarnu energiju, vjetar i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno,

21. izvori minerala – izvori minerala, uključujući kovinske rude, industrijske minerale i dr., uključuju dubinske, odnosno visinske informacije o veličini izvora ako je potrebno.

(5) Vijeće NIPP-a donijet će odluku o uvođenju nove teme prostornih podataka ili o ukidanju ili promjeni postojeće teme iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a.

(6) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka može biti prilagođen i usvojen odgovarajućim postupkom iz stavka 5. ovoga članka, vodeći računa o navodima iz članka 17. ovoga Zakona, kako bi se uzele u obzir razvojne potrebe za prostornim podacima.

(7) Detaljan opis tema prostornih podataka iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka objavit će Nacionalna kontaktna točka na internetskoj stranici NIPP-a temeljem odluke Vijeća NIPP-a.

Registri NIPP-a

Članak 10.

(1) Registri NIPP-a su Registar subjekata NIPP-a i Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.

(2) Registar subjekata NIPP-a sadrži:

a) naziv, OIB i adresu subjekta NIPP-a,

b) jedinstvenu oznaku subjekta koju subjektu NIPP-a dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) pravnu osnovu temeljem koje su nadležni za izvore prostornih podataka prijavljenih u NIPP,

d) nazive izvora prostornih podatka NIPP-a koji su u nadležnosti subjekta,

e) temu prostornih podataka iz članka 9. ovoga Zakona kojoj pripadaju prijavljeni izvori prostornih podataka i

f) datum prijave subjekta u Registar subjekata NIPP-a.

(3) Registar izvora prostornih podataka NIPP-a sadrži:

a) naziv i sažetak izvora prostornih podataka,

b) jedinstvenu oznaku izvora koju dodjeljuje Nacionalna kontaktna točka,

c) naziv subjekta nadležnog za izvor prostornih podataka,

d) geografski obuhvat izvora prostornih podataka,

e) ograničenja pristupa i korištenja prostornih podataka i

f) datum prijave izvora prostornih podataka u Registar izvora prostornih podataka NIPP-a.

II. USPOSTAVA I ODRŽAVANJE NIPP-a

Geoportal NIPP-a

Članak 11.

Geoportal NIPP-a uspostavlja, održava i razvija Nacionalna kontaktna točka u svrhu upravljanja metapodacima i davanja usluga pronalaženja, pregledavanja, preuzimanja, transformacije i pozivanja izvora prostornih podataka te drugih informacija koje se odnose na Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka.

Sadržaj metapodataka

Članak 12.

Metapodaci sadrže informacije o:

a) usklađenosti izvora prostornih podataka s provedbenim pravilima i specifikacijama,

b) uvjetima pristupa i korištenja izvora prostornih podataka te o naknadama, ako se primjenjuju,

c) kvaliteti i valjanosti izvora prostornih podataka,

d) subjektima NIPP-a odgovornima za upravljanje, uspostavu dijeljenja i održavanje izvora prostornih podataka,

e) ograničenjima javnom pristupu i razlozima ograničenja.

Izrada metapodataka

Članak 13.

(1) Subjekti NIPP-a su obvezni preko geoportala NIPP-a unijeti i redovito održavati metapodatke za izvore prostornih podataka iz svoje nadležnosti ili djelokruga.

(2) Metapodaci se izrađuju sukladno provedbenim pravilima na način da omogućavaju jednostavno pronalaženje i upotrebu izvora prostornih podataka. Cjelovitost i kvalitetu metapodataka osigurava nadležni subjekt NIPP-a.

(3) Metapodaci se vode i čuvaju u elektroničkom obliku u sustavu metapodataka, koji je sastavni dio geoportala NIPP-a. Informacijski sustav metapodataka omogućava subjektima NIPP-a unošenje i ažuriranje metapodataka iz njihove nadležnosti.

(4) Metapodaci za nove izvore prostornih podataka osnivaju se u trenutku stvaranja njegova izvora, a najkasnije jednu godinu nakon stupanja na snagu akta kojim se utvrđuje novi izvor prostornih podataka.

Interoperabilnost (međudjelovanje) izvora prostornih podataka

Članak 14.

(1) Subjekti NIPP-a su dužni osigurati veze između različitih izvora prostornih podataka koji se odnose na istu lokaciju (interoperabilnost) u skladu s provedbenim pravilima.

(2) Informacije za provedbu i osiguranje interoperabilnosti izvora prostornih podataka, uključujući kodove i tehnička rješenja, moraju biti dostupne javnosti i trećim stranama preko internetske stranice NIPP-a.

(3) Interoperabilnost izvora prostornih podataka koji su uključeni u registar izvora prostornih podataka, a odgovaraju izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona osiguravat će subjekti NIPP-a.

(4) Uvjeti interoperabilnosti i, ako je potrebno, harmonizacije izvora prostornih podataka propisani su provedbenim pravilima.

Članak 15.

(1) Prilikom osnivanja novih izvora prostornih podataka ili ažuriranja postojećih, koji su upisani u registar izvora prostornih podataka NIPP-a, subjekt NIPP-a mora utvrditi pravila za jedinstvenu identifikaciju prostornih objekata koji su prvi put zabilježeni, odnosno koji su već jedinstveno identificirani u drugom skupu prostornih podataka, dozvoljavajući subjektu NIPP-a da postavi svoju jedinstvenu identifikaciju, odnosno definira poveznicu s identifikacijskim originalom sukladno provedbenim pravilima za interoperabilnost.

(2) Subjekti NIPP-a osiguravaju da su novokreirani ili opsežno restrukturirani izvori prostornih podataka dostupni, u skladu s provedbenim pravilima, u razdoblju od dvije godine od donošenja provedbenih pravila, kao i da su izvori prostornih podataka koji su još uvijek u uporabi dostupni, u skladu s provedbenim pravilima, u razdoblju od sedam godina od njihova donošenja.

(3) Izvori prostornih podataka su dostupni, u skladu s provedbenim pravilima, prilagodbom postojećih izvora prostornih podataka ili preko usluga za transformaciju iz članka 19. stavka 1. točke d) ovoga Zakona.

Članak 16.

Dijeljenje izvora prostornih podataka na koje se ovaj Zakon odnosi uspostavlja se na način da je usklađeno s provedbenim pravilima koja se odnose na interoperabilnost prostornih podataka i usluga te na druge akte.

Članak 17.

Nacionalna provedbena pravila kao što su tehničke specifikacije i napuci koji definiraju tehničke uvjete interoperabilnosti i, po potrebi, harmonizacije izvora prostornih podataka, a koje donosi Vijeće NIPP-a svrhu uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a moraju obuhvatiti:

a) relevantne zahtjeve korisnika,

b) inicijative i međunarodne norme za interoperabilnost i harmonizaciju podataka,

c) zajednički okvir za jedinstvenu identifikaciju prostornih objekata s kojim bi se mogli povezati identifikatori unutar nacionalnog sustava kako bi se osigurala njihova interoperabilnost,

d) veze između prostornih objekata,

e) ključne atribute i pripadajuće višejezične popise ključnih riječi,

f) informacije o vremenskoj komponenti podataka,

g) ažuriranje podataka,

h) provedivost,

i) procjenu troškova i koristi.

Članak 18.

(1) Subjekti NIPP-a dužni su osigurati dostupnost svih informacija, uključujući metapodatke i tehničke uvjete za interoperabilnost koji su potrebni za usklađenost s provedbenim pravilima, a u skladu s uvjetima koji ne ograničavaju njihovo korištenje za tu namjenu.

(2) Radi osiguravanja cjelovitosti prostornih podataka koji su povezani s geografskim obilježjem, a čiji položaj prelazi granicu između dviju ili više susjednih država, Nacionalna kontaktna točka će u suradnji s nadležnim tijelima u susjednoj državi odlučiti o opisu i položaju takvih zajedničkih objekata.

(3) Postupanja iz stavka 2. ovog članka ne utječu na postupke u kojima se određuje državna granica.

Mrežne usluge

Članak 19.

(1) Nacionalna kontaktna točka i subjekti NIPP-a će u koordinaciji osigurati sljedeće usluge prostornih podataka (u daljnjem tekstu: mrežne usluge) dostupne preko interneta ili druge prikladne vrste elektroničkih komunikacijskih usluga:

a) usluge pronalaženja koje omogućavaju pronalaženje izvora prostornih podataka na osnovi sadržaja metapodataka te prikazivanje sadržaja metapodataka,

b) usluge pregleda koje kao minimum omogućavaju prikaz, navigaciju, povećanje/smanjenje, pomicanje ili preklapanje za pregled dostupnih izvora prostornih podataka te prikaz informacija kazala (legende) i bilo kojeg relevantnog sadržaja metapodataka,

c) usluge preuzimanja koje omogućavaju preuzimanje kopija izvora prostornih podataka ili dijelova tih skupova i, gdje je prikladno, izravan pristup tim podacima,

d) usluge transformacije koje omogućavaju transformaciju izvora prostornih podataka s obzirom na postizanje interoperabilnosti,

e) usluge koje omogućavaju pozivanje usluga prostornih podataka.

(2) Mrežne usluge moraju biti jednostavne za korištenje, javne i lako dostupne.

(3) Opis mrežnih usluga, programskih rješenja, postupaka i metoda mrežnih usluga objavit će se na internetskoj stranici NIPP-a prema prijedlogu subjekta NIPP-a.

(4) Za potrebe usluga pronalaženja izvora prostornih podataka kao minimum kriterija pretrage primijenit će se sljedeća kombinacija:

a) ključne riječi,

b) klasifikacija izvora prostornih podataka,

c) kvaliteta i valjanost izvora prostornih podataka,

d) razina usklađenosti s kriterijima i specifikacijama,

e) geografska lokacija,

f) uvjeti pristupa, razmjene i korištenja izvora prostornih podataka,

g) subjekt NIPP-a odgovoran za uspostavu, upravljanje, održavanje i distribuciju izvora prostornih podataka i usluga.

(5) Usluge transformacije koje se navode u stavku 1. točki d) ovoga članka trebaju se kombinirati s ostalim uslugama koje se navode u tom stavku na način da je omogućeno svim navedenim uslugama da budu upravljane u skladu s provedbenim pravilima.

Članak 20.

Subjekti NIPP-a obvezni su osigurati tehničke mogućnosti za povezivanje svojih prostornih podataka definiranih člankom 9. stavkom 1. ovoga Zakona i odgovarajućih mrežnih usluga definiranih u skladu sa člankom 19. ovoga Zakona s uslugama geoportala NIPP-a.

Dijeljenje prostornih podataka

Članak 21.

(1) Vijeće NIPP-a će donijeti opće uvjete za raspoloživost izvora prostornih podataka u svrhu interoperabilnosti, odnosno odrediti opće uvjete licenciranja, kao i vrednovanja, tamo gdje je to primjenjivo.

(2) Pri propisivanju općih uvjeta vodit će se računa da ne postoje bezrazložna ograničenja koja bi mogla stvoriti praktične prepreke za dijeljenje izvora prostornih podataka koja se javljaju u trenutku korištenja, uz istodobno osiguranje mjera kojima se sprečava svako neovlašteno korištenje.

(3) U svrhu djelovanja koja mogu imati utjecaj na NIPP, opći uvjeti za dijeljenje izvora prostornih podataka moraju biti dostupni na uzajamnim i jednakim osnovama svim tijelima osnovanim temeljem međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska potpisnik.

(4) Subjekti NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona omogućit će pristup, razmjenu i korištenje izvora prostornih podataka NIPP-a tijelima javne vlasti za potrebe obavljanja poslova iz svoje nadležnosti koji mogu imati utjecaja na okoliš, bez naknade.

Ograničenja javnom pristupu

Članak 22.

(1) Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluge iz članka 19. stavka 1. točke a) ovoga Zakona tamo gdje bi taj pristup mogao negativno utjecati na međunarodne odnose, državnu sigurnost i nacionalnu obranu.

(2) Iznimno od članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, subjekti NIPP-a mogu ograničiti javni pristup izvorima prostornih podataka iz članka 6. ovoga Zakona putem usluga iz članka 19. stavka 1. točaka b), c), d) i e) ili uslugama e-trgovine iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona ako bi takav pristup mogao negativno utjecati na:

a) povjerljivost postupaka tijela javne vlasti, ako je takva povjerljivost propisana zakonom,

b) međunarodne odnose, državnu sigurnost ili nacionalnu obranu,

c) mogućnost ostvarenja zaštite prava i pravnih interesa svake osobe na pošteno suđenje ili postupak koji vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka,

d) poslovnu tajnu sukladno posebnom zakonu,

e) povjerljivost statističkih podataka sukladno posebnom zakonu,

f) poreznu tajnu sukladno posebnom zakonu,

g) prava intelektualnog vlasništva sukladno posebnom zakonu,

h) povjerljivost osobnih podataka fizičke osobe sukladno posebnom zakonu,

i) interese ili zaštitu osobe koja dostavi traženu informaciju subjektima NIPP-a na dobrovoljnoj osnovi, a da je se može ili ne može staviti pod zakonsku obvezu da to učini, osim ako je ta osoba pristala na objavu dotičnih informacija i

j) zaštitu okoliša i prirode na koje se takva informacija odnosi, kao što je primjerice položaj rijetkih vrsta.

(3) Razlozi za ograničenje pristupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka procjenjuju se restriktivno za svaki slučaj pojedinačno, uzimajući u obzir javni interes u čiju se svrhu omogućuje pristup izvorima prostornih podataka. U svakom pojedinom slučaju, javni interes kojemu služi otkrivanje uspoređuje se s interesom kojemu služi ograničavanje ili uvjetovanje pristupa.

(4) Pristup podacima o emisijama u okoliš ne može se ograničiti u slučajevima iz stavka 2. točaka a), d), h), i) i j) ovoga članka.

(5) Vijeće NIPP-a donosi odluku o prevladavajućem javnom interesu i otkrivanju podataka iz stavka 3. ovoga članka.

Naplata mrežnih usluga

Članak 23.

(1) Mrežne usluge iz članka 19. stavka 1. točke a) i b) ovoga Zakona koriste se bez naknade.

(2) Subjekti NIPP-a koji pružaju ostale usluge iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo na naknadu za mrežne usluge koju plaća korisnik istih.

(3) Odluku o uvođenju naknade iz stavka 2. ovoga članka donosi Vijeće NIPP-a na prijedlog čelnika subjekta NIPP-a za mrežne usluge iz svoje nadležnosti.

(4) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, subjekt NIPP-a koji pruža uslugu iz članka 19. stavka 1. točke b) ovoga Zakona može uvesti naknadu u slučajevima kada se takva naknada koristi za održavanje izvora prostornih podataka i odgovarajućih usluga podataka.

(5) Podaci koji su dostupni preko usluga za pregledavanje iz članka 19. stavka 1. točke b), mogu biti u obliku koji sprječava njihovo ponovno korištenje u komercijalne svrhe.

(6) Vijeće NIPP-a može propisati detaljnije kriterije i uvjete za utvrđivanje visine naknada iz stavaka 2. i 4. ovoga članka, pri čemu će voditi računa da se zaračunavanje naknada svede na minimum koji je potreban da bi se osigurala nužna kvaliteta i kvantiteta prostornih podataka, kao i razuman povrat uloženih sredstava, uz istodobno poštivanje interesa subjekata NIPP-a koji osiguravaju izvore prostornih podataka.

(7) Ako subjekti NIPP-a naplaćuju naknade za korištenje mrežnih usluga, moraju objaviti iznos naknade iz stavka 2. ovoga članka u svojim sredstvima javnog informiranja i na internetskoj stranici NIPP-a te ih učiniti dostupnima bilo kojem podnositelju zahtjeva.

(8) Ako subjekti NIPP-a naplaćuju naknade za korištenje mrežnih usluga, moraju osigurati e-trgovinu.

(9) Kada subjekt NIPP-a za potrebe ispunjavanja obveze izvješćivanja o okolišu u skladu sa zakonodavstvom Europske unije koristi prostorne podatke NIPP-a, isti su oslobođeni od plaćanja naknade.

(10) Odredbe ovoga članka ne odnose se na naknade za mrežne usluge iz članka 19. ovoga Zakona koje subjekti NIPP-a pružaju u skladu s posebnim propisima, kao ni na naknade za mrežne usluge nad prostornim podacima koji nisu definirani u skladu sa člankom 9. ovoga Zakona.

(11) Ukoliko je subjekt NIPP-a proračunski korisnik državnog proračuna sredstva ostvarena temeljem naknade iz stavka 2. ovoga članka prihod su državnog proračuna.

Članak 24.

(1) Opći uvjeti iz članka 21. ovoga Zakona objavljuju se na internetskoj stranici NIPP-a.

(2) Vijeće NIPP-a će na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća NIPP-a ili Odbora NIPP-a imenovati odgovorna tijela i/ili organizacije i/ili osobe koje će dati očitovanje o razini usklađenosti prostornih podataka i usluga iz nadležnosti ili djelokruga subjekta NIPP-a s provedbenim pravilima, općim uvjetima, usvojenim specifikacijama i protokolima za razmjenu.

Prava i obveze subjekata NIPP-a

Članak 25.

(1) Subjekti NIPP-a su obvezni:

a) pripremiti podatke i metapodatke i uključiti ih u NIPP,

b) skrbiti se o ažuriranju istih,

c) pripremiti informacijsko-komunikacijske sustave prostornih podataka i uključiti ih u NIPP,

d) ispunjavati sve ostale obveze koje proizlaze iz ovoga Zakona.

(2) Za ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je čelnik subjekta NIPP-a.

(3) Ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti obavljanjem poslova i zadataka urednika prostornih podataka i/ili administratora prostornih podataka.

(4) Urednik prostornih podataka priprema prostorne podatke iz članka 9. stavka 1. i metapodatke u skladu sa člankom 13. stavkom 2. ovoga Zakona za uključivanje u NIPP te se skrbi o ažuriranju istih.

(5) Administrator prostornih podataka priprema informacijsko-komunikacijske sustave prostornih podataka za uključivanje u NIPP.

(6) Subjekt NIPP-a koji dostavlja podatke iz članka 8. ovoga Zakona odgovoran je za ishođenje suglasnosti od susjednih država, o čemu je dužan informirati Nacionalnu kontaktnu točku.

(7) Svaki subjekt NIPP-a zadržava pravo intelektualnog vlasništva nad podacima iz svoje nadležnosti.

8) U slučaju da subjekti NIPP-a ne ispunjavaju obveze proizišle iz ovoga Zakona, Nacionalna kontaktna točka će ih o tome pisano obavijestiti i tražiti da isprave nepravilnost u razumnom roku.

9) U slučaju da metapodaci nisu ažurirani i da nastale promjene otežavaju ili onemogućavaju pronalaženje i pregledavanje prostornih podataka, Nacionalna kontaktna točka će pisano obavijestiti subjekt NIPP-a o nastalim problemima. Ako u razumnom vremenu (koje se procjenjuje s obzirom na vrijeme potrebno da se nastali problem riješi i navodi se u pisanoj obavijesti) ne dođe do otklanjanja problema nad izvorom prostornih podataka, Nacionalna kontaktna točka će navedene metapodatke isključiti iz sustava NIPP-a, a pri tome ostaje obveza subjekta NIPP-a da uključi ispravne metapodatke i podatke u sustav NIPP-a.

III. TIJELA NIPP-a I NACIONALNA KONTAKTNA TOČKA

Članak 26.

Tijela NIPP-a su Vijeće, Odbor i radne skupine NIPP-a.

Vijeće NIPP-a

Članak 27.

– Nacionalne kontaktne točke,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite okoliša i prirode,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove graditeljstva i prostornoga uređenja,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove e-Hrvatske,

– tijela državne uprave nadležnog za obranu,

– tijela državne uprave nadležnog za promet, prometnu infrastrukturu i elektroničke komunikacije,

– tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu i šumarstvo,

– tijela državne uprave nadležnog za znanost i obrazovanje,

– tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturne baštine,

– tijela državne uprave nadležnog za gospodarstvo,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove državne izmjere i katastra nekretnina,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove službene statistike,

– tijela državne uprave nadležnog za poslove meteorološke i hidrološke djelatnosti,

– tijela državne uprave nadležnog za sigurnost plovidbe,

– javne ustanove nadležne za obavljanje hidrografske djelatnosti,

– zajednice gospodarstva geodezije i geoinformatike,

– zajednice gospodarstva informatičke tehnologije,

– strukovne udruge ovlaštenih inženjera geodezije.

(2) Predsjednik Vijeća NIPP-a imenuje se iz Nacionalne kontaktne točke.

(3) Tajnik NIPP-a brine se o organizacijskim i administrativnim pitanjima rada tijela NIPP-a. Tajnik NIPP-a službenik je Nacionalne kontaktne točke.

(4) Predsjednik i članovi Vijeća NIPP-a imenuju se na rok od četiri godine.

(5) Vijeće NIPP-a:

– predlaže Vladi Republike Hrvatske strategiju, operativne programe i druge akte od važnosti za uspostavu, održavanje i razvoj NIPP-a,

– promiče uspostavu, održavanje i razvoj izvora prostornih podataka i metapodataka,

– donosi kriterije za uspostavu, održavanje i dijeljenje izvora prostornih podataka u svrhu interoperabilnosti,

– donosi akte iz članka 17. ovoga Zakona,

– donosi odluku iz članka 23. stavka 3. ovoga Zakona,

– donosi opće uvjete,

– donosi odluke o pristupu treće strane NIPP-u,

– prati i usmjerava rad Odbora NIPP-a,

– podnosi godišnje izvješće o uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a Vladi Republike Hrvatske,

– imenuje i razrješuje Odbor NIPP-a,

– imenuje i razrješuje radne skupine NIPP-a za razradu pojedinih zadataka i obveza na prijedlog Nacionalne kontaktne točke, člana Vijeća ili člana Odbora NIPP-a,

– daje smjernice za rad Nacionalne kontaktne točke.

Članak 28.

(1) Stalno provedbeno tijelo NIPP-a je Odbor NIPP-a.

(2) Odbor NIPP-a čine:

– tri predstavnika Vijeća NIPP-a,

– tri predstavnika Nacionalne kontaktne točke,

– voditelji radnih skupina.

(3) Predsjednik Odbora NIPP-a imenuje se iz reda predstavnika Nacionalne kontaktne točke.

(4) Odbor NIPP-a:

– provodi politiku uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a koju je odredilo Vijeće NIPP-a,

– obavlja poslove i zadatke koje mu povjeri Vijeće NIPP-a,

– koordinira i prati rad radnih skupina NIPP-a,

– koordinira provedbene aktivnosti subjekata NIPP-a sukladno smjernicama Vijeća NIPP-a,

– izvještava Vijeće NIPP-a o napretku na uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a.

(5) Radne skupine NIPP-a osnivaju se u svrhu razrade pojedinih zadataka i obveza iz djelokruga uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a.

(6) Članovi radnih skupina biraju se iz državnih tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i drugih pravnih ili fizičkih osoba čiji je djelokrug povezan s infrastrukturom prostornih podataka, uključujući korisnike, proizvođače ili pružatelje dodatnih usluga u vezi s prostornim podacima.

Nacionalna kontaktna točka

Članak 29.

(1) Državna geodetska uprava je Nacionalna kontaktna točka NIPP-a u provedbi INSPIRE direktive.

(2) Nacionalna kontaktna točka odgovorna je za komunikaciju s tijelima Europske komisije u vezi s provedbom INSPIRE direktive, za djelotvornu primjenu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka te obavlja poslove tajništva i koordinacije tijela NIPP-a, kao i poslove tehničke podrške uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a.

(3) Nacionalna kontaktna točka obavlja sljedeće poslove:

– priprema prijedloge za strategiju i operativne programe Vlade Republike Hrvatske u području NIPP-a,

– objavljuje detaljan opis tema prostornih podataka,

– uspostavlja, održava i nadzire rad geoportala NIPP-a,

– uspostavlja i održava javnu uslugu metapodataka u sustavu geoportala NIPP-a na način koji će subjektima NIPP-a omogućiti interaktivno održavanje metapodataka iz svoje nadležnosti,

– radi na interoperabilnosti i, gdje je potrebno, homogenizaciji prostornih podataka,

– koordinira i nadzire primjenu provedbenih pravila u Republici Hrvatskoj,

– razvija i predlaže Vijeću NIPP-a program aktivnosti i mjera potrebnih za ispunjavanje uvjeta za uspostavljanje, održavanje i razvoj infrastrukture prostornih podataka,

– priprema izvještaje o provedbi i korištenju infrastrukture prostornih podataka Europskoj komisiji i javnosti,

– u koordinaciji s tijelima NIPP-a predlaže akte iz članka 17. ovoga Zakona,

– surađuje s Europskom komisijom u pitanjima INSPIRE direktive,

– izvještava subjekte NIPP-a i javnost o aktivnostima povezanim s uspostavom, održavanjem i razvojem NIPP-a,

– prati primjenu i daje prijedloge za poboljšanje provedbe NIPP-a u praksi.

(4) Nacionalna kontaktna točka temeljem stavka 3. ovoga članka nadzire provedbu i korištenje NIPP-a i omogućava Europskoj komisiji i javnosti stalan pristup rezultatima izvješća o praćenju uspostave, održavanja i razvoja NIPP-a.

(5) Nacionalna kontaktna točka temeljem stavka 3. ovoga članka, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine ažurira i prema potrebi objavljuje sažeto izvješće koje sadržava prikaz:

a) koordinacijske strukture za uspostavu i provedbu NIPP-a,

b) doprinosa subjekata radu i koordinaciji NIPP-a,

c) informacija o korištenju infrastrukture za prostorne podatke,

d) informacije iz članka 3. točke d) ovoga Zakona kojima je uređeno dijeljenje prostornih podataka NIPP-a i

e) troškova i koristi u provedbi ovoga Zakona.

IV. RAZVOJ NIPP-a

Članak 30.

Razvoj NIPP-a bit će usklađivan s razvojem INSPIRE-a.

Članak 31.

(1) Nacionalna kontaktna točka je dužna kontinuirano pratiti razvoj infrastrukture prostornih podataka na međunarodnoj razini, razini Europske unije i nacionalnoj razini, kao i sve međunarodne akte, akte Europske unije i nacionalne akte koji su od neposrednog interesa za NIPP te njihovu primjenu.

(2) U izvršavanja obveza iz stavka 1. ovoga članka Nacionalna kontaktna točka dužna je pripremati smjernice za daljnji razvoj, pri čemu će se primjenjivati sljedeća temeljna načela:

– pohranjivanje, raspoloživost i održavanje prostornih podataka na najprikladniji način,

– jednostavno pronalaženje izvora prostornih podataka koji se mogu koristiti sukladno traženoj namjeni i uvjetima,

– omogućavanje dosljednog kombiniranja prostornih podataka iz različitih izvora i njihovo dijeljenje između više korisnika i aplikacija,

– omogućavanje razmjene prostornih podatka između subjekata NIPP-a.

V. NADZOR

Članak 32.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Državna geodetska uprava.

VI. ODGOVORNOST I PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 33.

Ako subjekt NIPP-a svojim djelovanjem ili neispunjavanjem obveza propisanih ovim Zakonom prouzroči štetu za koju temeljem prava Europske unije odgovornost snosi Republika Hrvatska, troškove tako nastale štete snosi subjekt NIPP-a.

Članak 34.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba subjekta NIPP-a iz članka 5. ovoga Zakona ako ne osigura ispunjavanje obveza iz članka 25. stavka 1. točke a), b) i c) ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti poglavlje V. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/07. i 124/10.).

Članak 36.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti Odluka o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka (»Narodne novine«, br. 102/10.) i Odluka o utvrđivanju kriterija i normi razmjene podataka – Provedbena pravila za mrežne usluge u funkciji Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (»Narodne novine«, br. 46/12.).

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.