Zakon o računovodstvu

POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se računovodstvo poduzetnika, razvrstavanje poduzetnika i grupa poduzetnika, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige, popis imovine i obveza, primjena standarda financijskog izvještavanja i tijelo za donošenje standarda financijskog izvještavanja, godišnji financijski izvještaji i konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja, sadržaj godišnjeg izvještaja, izvještaj o održivosti, primjena standarda izvještavanja o održivosti i provjera izvještaja o održivosti, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, izvještaj o informacijama o porezu na dobit, javna objava godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvještaja, Registar godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad primjenom ovoga Zakona te prekršajne odredbe.

Preuzimanje i provedba pravnih akata Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 182, 29. 6. 2013.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom Vijeća 2014/102/EU od 7. studenoga 2014. o prilagodbi Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća zbog pristupanja Republike Hrvatske (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 21. 11. 2014.)

2. Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (Tekst značajan za EGP) (SL L 330, 15. 11. 2014.)

3. Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) (Tekst značajan za EGP) (SL L 169, 30. 6. 2017.)

4. Direktiva (EU) 2021/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice (Tekst značajan za EGP) (SL L 429, 1. 12. 2021.)

5. Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.)

6. Delegirana Direktiva Komisije (EU) 2023/2775 od 17. listopada 2023. o izmjeni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prilagodbi kriterija veličine za mikropoduzeća te mala, srednja i velika poduzeća ili grupe (Tekst značajan za EGP) (SL L, 21. 12. 2023.)

7. Direktiva (EU) 2023/2864 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o izmjeni određenih direktiva u pogledu uspostave i funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke (Tekst značajan za EGP).

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11. 9. 2022., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1606/2002)

2. Uredbe (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (Tekst značajan za EGP) (SL L 393, 30. 12. 2006., u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1893/2006).

Pojmovi i primjena

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o dopuni Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za specifikaciju jedinstvenog elektroničkog formata za izvještavanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 143, 29. 5. 2019., u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/815)

2. Direktiva 2014/65/EU je Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinaka) Tekst značajan za EGP (SL L 173, 12. 6. 2014., u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU)

3. društvo povezano sudjelujućim udjelom ili interesom znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20 % ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu

4. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

5. fer vrijednost je vrijednost kako je uređena Uredbom Komisije (EU) 2023/1803 od 13. kolovoza 2023. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 237, 26. 9. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba br. 2023/1803)

6. funkcijska valuta je valuta kako je uređena Uredbom br. 2023/1803

7. grupa je matično društvo i sva njegova ovisna društva

8. izvještaj o održivosti je izvještaj o informacijama povezanim s pitanjima održivosti kako je uređeno odredbama ovoga Zakona

9. izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti je izvještaj kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

10. javni sektor je bilo koje tijelo središnje vlasti, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili trećih zemalja koje uključuje ustanove, agencije ili subjekte koje kontroliraju navedena tijela vlasti u smislu odredbi članka 26. ovoga Zakona

11. ključni nematerijalni resursi su resursi bez fizičkog sadržaja o kojima ovisi poslovni model poduzetnika i koji su izvor stvaranja vrijednosti za poduzetnika

12. matično društvo je poduzetnik koji kontrolira jedno ili više ovisnih društava

13. netoprihod je godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja

14. ovisno društvo odnosno društvo kći je poduzetnik kojeg kontrolira matično društvo, uključujući i bilo koje društvo koje kontrolira krajnje matično društvo

15. pitanja održivosti su okolišni čimbenici, društveni čimbenici, čimbenici u području ljudskih prava te upravljački čimbenici, uključujući čimbenike održivosti kako je uređeno člankom 2. točkom 24. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Tekst značajan za EGP) (SL 317/1, 9. 12. 2019.)

16. plaćanje je iznos plaćen u novcu ili naravi za aktivnosti opisane u članku 26. ovoga Zakona, a koje obuhvaćaju sljedeće vrste naknada:

1. naknade za prava vezana uz proizvodnju

2. poreze koji se obračunavaju na dobit, proizvodnju ili dobit trgovačkih društava, isključujući poreze koji se obračunavaju na potrošnju kao što su porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak ili porez na promet

3. naknade za korištenje prava

4. dividende

5. bonuse vezane uz ugovaranje, otkrivanje i proizvodnju

6. naknade za licencije, najamnine, ulazne naknade i druge naknade za licencije i/ili koncesije i

7. plaćanja za poboljšanje infrastrukture

17. prezentacijska valuta je valuta kako je uređena Uredbom br. 2023/1803

18. projekt su poslovne aktivnosti koje su predmet jednog ugovora, licencije, najma, koncesije ili sličnog pravnog posla i predstavljaju osnovu za nastanak obveze plaćanja javnom sektoru. Ako je više ugovora međusobno povezano, takvi povezani ugovori smatrat će se projektom

19. revizorsko društvo je pravna osoba kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

20. samostalni revizor je ovlašteni revizor kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija

21. spot tečaj je tečaj kako je uređen Uredbom br. 2023/1803

22. subjekt u djelatnosti rudarstva i vađenja je poduzetnik koji se bavi bilo kojom aktivnošću koja uključuje istraživanje, otkrivanje, planiranje, razvoj i vađenje minerala, nafte, prirodnog plina ili drugih materijala u okviru ekonomskih aktivnosti koje su navedene u području B, odjeljku 05. do 08. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1893/2006

23. subjekt u djelatnosti sječe primarnih šuma je poduzetnik koji se bavi aktivnostima koje su navedene u području A, odjeljku 02., skupini 02.2. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 1893/2006

24. treća zemlja je država koja nije država članica

25. Uredba (EU) br. 575/2013 je Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

26. Uredba (EU) 2020/852 je Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22. 6. 2020., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852)

27. Uredba (EU) 2021/1119 je Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (»Europski zakon o klimi«) (SL L 243, 9. 7. 2021., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/1119)

28. Uredba (EU) 2023/2859 je Uredba (EU) 2023/2859 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2023. o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje su od važnosti za financijske usluge, tržišta kapitala i održivost (SL L, 20. 12. 2023., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2023/2859)

29. značajnost je obilježje informacije za čije se izostavljanje ili pogrešno prikazivanje može razumno očekivati da će imati utjecaja na odluke koje korisnici donose na temelju financijskih izvještaja poduzetnika. Značajnost pojedinačnih stavki ocjenjuje se u kontekstu drugih sličnih stavki.

(2) Subjekt od javnog interesa je sljedeći subjekt ili poduzetnik koji je osnovan u skladu s propisima Republike Hrvatske:

1. izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

2. kreditna institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije

3. društvo za osiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

4. društvo za reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje

5. leasing-društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje leasing

6. društvo za upravljanje UCITS fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi s javnom ponudom

7. društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima kako je uređeno zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

8. UCITS fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

9. alternativni investicijski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

10. mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, dobrovoljni mirovinski fond, obvezni mirovinski fond i mirovinsko osiguravajuće društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva

11. društvo za dokup mirovine kako je uređeno zakonom kojim se uređuje doživotna otpremnina odnosno dokup mirovine

12. faktoring-društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuje faktoring

13. investicijsko društvo, burza, operater MTP-a ili OTP-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira, središnja druga ugovorna strana, operater središnjeg registra vrijednosnih papira, operater sustava poravnanja i/ili namire i operater Fonda za zaštitu ulagatelja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

14. trgovačko društvo i druga pravna osoba obuhvaćena odlukom o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koju donosi Vlada Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske, osim pravnih osoba koje vode poslovne knjige i sastavljaju financijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje proračunsko računovodstvo ili računovodstvo neprofitnih organizacija

15. trgovačko društvo koje samostalno ili zajedno sa svojim ovisnim društvima tijekom prethodne poslovne godine ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

a) zapošljava prosječno više od 5000 radnika tijekom poslovne godine u Republici Hrvatskoj

b) ima aktivu veću od 829.500.000,00 eura na zadnji dan poslovne godine.

(3) Trgovačko društvo i druga pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka koja postane subjekt od javnog interesa tijekom poslovne godine sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa, osim onog iz stavka 2. točke 14. ovoga članka koji sastavlja prve godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu koja slijedi nakon poslovne godine tijekom koje je postao subjekt od javnog interesa.

(4) Trgovačko društvo i druga pravna osoba koja tijekom poslovne godine prestane biti subjekt od javnog interesa sastavlja zadnje godišnje financijske izvještaje kao subjekt od javnog interesa za poslovnu godinu tijekom koje je prestao biti subjekt od javnog interesa.

(5) Prema subjektu od javnog interesa odnosi se kao prema velikom poduzetniku iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona, neovisno o njegovoj ukupnoj aktivi, netoprihodu ili prosječnom broju radnika tijekom poslovne godine, osim ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

Poduzetnik

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona dužan je primjenjivati poduzetnik.

(2) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona je:

1. trgovačko društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

3. poslovna jedinica poduzetnika iz točke 1. ovoga stavka sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji ako prema propisima te države članice ili treće zemlje ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja te poslovna jedinica poduzetnika iz države članice ili treće zemlje koji su obveznici poreza na dobit kako je uređeno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 19. ovoga Zakona), zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20. ovoga Zakona), godišnji izvještaj (članak 21. ovoga Zakona), izvještavanje o održivosti (poglavlje VIII. ovoga Zakona), javna objava (članak 47. ovoga Zakona)

4. kreditna unija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne unije

5. Financijska agencija

6. Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(3) Odredbe ovoga Zakona, osim poduzetnika iz stavka 2. ovoga članka, dužna je primjenjivati svaka pravna i fizička osoba, neovisno o stavcima 4. i 5. ovoga članka, koja je obveznik poreza na dobit za svoju cjelokupnu djelatnost kako je uređeno propisima kojima se uređuju porezi, osim odredbi kojima se uređuje konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja (članak 19. ovoga Zakona), zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja (članak 20. ovoga Zakona), godišnji izvještaj (članak 21. ovoga Zakona), izvještavanje o održivosti (poglavlje VIII. ovoga Zakona), javna objava (članak 47. ovoga Zakona).

(4) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na državni proračun, na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskog i izvanproračunskog korisnika upisanog u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a koji financijsko poslovanje i računovodstvo vodi u skladu s propisom o proračunu.

(5) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na domaću i stranu udrugu i njezine saveze, zakladu, ustanovu, umjetničku organizaciju, komoru, sindikat, udrugu poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljna svrha osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera i koje financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu s propisom kojim se uređuje financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

Razvrstavanje poduzetnika

Članak 5.

(1) Poduzetnik u smislu ovoga Zakona razvrstava se na mikro, malog, srednjeg i velikog ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji financijski izvještaji.

(2) Pokazatelji na temelju kojih se poduzetnik razvrstava su:

1. iznos ukupne aktive

2. iznos netoprihoda

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.

(3) Mikro poduzetnik je onaj koji ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 450.000,00 eura

2. netoprihod 900.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – deset radnika.

(4) Mali poduzetnik je onaj koji nije mikro poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 5.000.000,00 eura

2. netoprihod 10.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(5) Srednji poduzetnik je onaj koji nije ni mikro ni mali poduzetnik i ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura

2. netoprihod 50.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(6) Veliki poduzetnik je:

1. poduzetnik koji prelazi granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 5. ovoga članka

2. kreditna institucija, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, leasing-društvo, društvo za upravljanje UCITS fondovima, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fond, alternativni investicijski fond, mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom, dobrovoljni mirovinski fond, obvezni mirovinski fond te mirovinsko osiguravajuće društvo, društvo za dokup mirovine, faktoring-društvo, investicijsko društvo, burza, operater MTP-a ili OTP-a, središnji depozitorij vrijednosnih papira, središnja druga ugovorna strana, operater središnjeg registra vrijednosnih papira, operater sustava poravnanja i/ili namire i operater Fonda za zaštitu ulagatelja koji ne prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Novoosnovani poduzetnik i poduzetnik sa statusnom promjenom razvrstava se u skladu sa stavcima 3. do 6. ovoga članka na temelju pokazatelja za razdoblje od datuma osnivanja odnosno statusne promjene do kraja njegove prve poslovne godine odnosno na zadnji dan tog razdoblja.

(8) Poduzetnik iz stavka 7. ovoga članka, za potrebe razvrstavanja, iznos netoprihoda preračunava na godišnju razinu.

(9) Poduzetnik iz ovoga članka objavljuje pokazatelje iz stavka 2. ovoga članka za tekuću i prethodnu poslovnu godinu u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje.

Razvrstavanje grupe poduzetnika

Članak 6.

(1) Grupa poduzetnika u smislu ovoga Zakona razvrstava se na malu, srednju i veliku ovisno o pokazateljima utvrđenim na konsolidiranoj osnovi na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju godišnji konsolidirani financijski izvještaji.

(2) Pokazatelji na temelju kojih se grupa poduzetnika razvrstava su:

1. iznos ukupne aktive

2. iznos netoprihoda

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine.

(3) Mala grupa poduzetnika je ona koja na konsolidiranoj osnovi na datum bilance matičnog društva ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 5.000.000,00 eura

2. netoprihod 10.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika.

(4) Srednja grupa poduzetnika je ona koja nije mala grupa poduzetnika i koja na datum bilance matičnog društva na konsolidiranoj osnovi ne prelazi granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta:

1. ukupna aktiva 25.000.000,00 eura

2. netoprihod 50.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika.

(5) Velika grupa poduzetnika je ona grupa koja na konsolidiranoj osnovi prelazi granične pokazatelje najmanje u dva od tri uvjeta iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Grupa poduzetnika može za potrebe razvrstavanja u smislu ovoga članka koristiti zbrojnu bilancu i račun dobiti i gubitka prije konsolidacijskih eliminacija, s time da se u tom slučaju pokazatelji ukupne aktive i netoprihoda iz stavaka 4. i 5. ovoga članka uvećavaju za 20 %.

(7) Matično društvo grupe poduzetnika iz ovoga članka objavljuje pokazatelje iz stavka 2. ovoga članka za tekuću i prethodnu poslovnu godinu u bilješkama uz godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

Postupanje u slučaju promjene pokazatelja razvrstavanja tijekom poslovne godine

Članak 6.a

(1) Ako se tijekom poslovne godine promijene pokazatelji za razvrstavanje iz članaka 5. i 6. ovoga Zakona koji utječu na primjenu standarda financijskog izvještavanja te na sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, za poslovnu godinu koja počinje na dan stupanja na snagu takvih promjena ili ranije primjenjuju se standardi financijskog izvještavanja čija je primjena bila određena na osnovi pokazatelja za razvrstavanje koji su bili na snazi na dan koji neposredno prethodi prvom danu te poslovne godine, osim ako ovim Zakonom ili drugim propisima nije određeno drukčije.

(2) Ako se tijekom poslovne godine promijene pokazatelji za razvrstavanje iz članaka 5. i 6. ovoga Zakona koji utječu na obvezu izvještavanja o održivosti iz članaka 29. i 32. ovoga Zakona, za poslovnu godinu koja počinje na dan stupanja na snagu takvih promjena ili ranije obveznici izvještavanja o održivosti određuju se na osnovi pokazatelja za razvrstavanje koji su bili na snazi na dan koji neposredno prethodi prvom danu te poslovne godine, osim ako ovim Zakonom ili drugim propisima nije određeno drukčije.

Računovodstveni poslovi, dokumentacija i poslovna godina

Članak 7.

(1) Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja te prikupljanje i obrada podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjeg izvještaja, te financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

(2) Poduzetnik je dužan prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, poštujući pri tome standarde financijskog izvještavanja te temeljna načela urednog knjigovodstva.

(3) Poduzetnik je dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika.

(4) Ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela.

(5) Računovodstvena dokumentacija obuhvaća osobito knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje te godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

(7) Ako poduzetnik utvrdi da je neka računovodstvena dokumentacija nepotpuna, neprovjerljiva, netočna ili nerazumljiva, poduzetnik ju je dužan ispraviti bez odgode na način koji će omogućiti identificiranje osobe koja je obavila ispravak, datum ispravka i sadržaj računovodstvenog dokumenta prije i nakon ispravka.

(8) Za bilo koji ispravak računovodstvene dokumentacije potrebno je sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(9) Računovodstvena dokumentacija koja je nečitka ili se ne može prenijeti u čitljiv format ne smatra se računovodstvenom dokumentacijom.

(10) Poduzetnik je dužan poduzeti mjere da računovodstvena dokumentacija bude zaštićena od gubitka, oštećenja i osigurati da potrebna tehnička oprema, nositelji podataka i softver budu zaštićeni od zlouporabe, oštećenja, uništenja, neovlaštenog ometanja, neovlaštenog pristupa, gubitka, krađe ili otuđenja.

(11) Poduzetnik je dužan u svojim poslovnim knjigama evidentirati sve knjigovodstvene promjene u poslovnoj godini.

(12) Poslovna godina jest kalendarska godina, osim u slučajevima navedenim u stavcima 13., 14. i 15. ovoga članka.

(13) Poduzetnik može promijeniti poslovnu godinu u izvještajno razdoblje od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci koje je različito od kalendarske godine ako je to razdoblje izjednačeno s poreznim razdobljem u skladu s propisom kojim se uređuje oporezivanje dobiti.

(14) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica osnivanja poduzetnika, statusne promjene, promjene poslovne godine, prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije te otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

(15) Poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja od početka do kraja likvidacije koja mogu biti duža od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci.

POGLAVLJE II.
KNJIGOVODSTVENA ISPRAVA

Knjigovodstvena isprava

Članak 8.

(1) Knjigovodstvena isprava je svaki interno ili eksterno sastavljen pisani dokument ili elektronički zapis o poslovnom događaju te čini osnovu za unos podataka o poslovnom događaju u poslovne knjige.

(2) Knjigovodstvena isprava mora nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju.

(3) Knjigovodstvena isprava mora sadržavati sljedeće:

1. naziv i broj knjigovodstvene isprave ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene isprave

2. opis sadržaja poslovnog događaja i identifikaciju sudionika poslovnog događaja, uzimajući u obzir da osobni podaci moraju biti primjereni, bitni i ograničeni na ono što je nužno za postizanje svrhe ovoga Zakona

3. novčani iznos ili cijenu po mjernoj jedinici s obračunom ukupnog iznosa

4. datum poslovnog događaja ako nije isti kao datum izdavanja knjigovodstvene isprave

5. datum izdavanja knjigovodstvene isprave

6. potpis osobe odgovorne za sastavljanje knjigovodstvene isprave, osim u slučaju iz članka 9. stavaka 3., 6. i 7. ovoga Zakona.

(4) Poduzetnik je dužan sastaviti knjigovodstvenu ispravu bez odgode, nakon saznanja o činjenici o kojoj treba sastaviti knjigovodstvenu ispravu.

(5) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni.

Sastavljanje i kontrola vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava

Članak 9.

(1) Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor.

(2) Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je internim pravilima i procedurama prenesena ovlast za potpisivanje knjigovodstvene isprave jamči svojim potpisom na izdanoj knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna, uredna i ima potreban sadržaj.

(3) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe iz stavka 2. ovoga članka sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za sastavljanje knjigovodstvene isprave ili jedinstveni identifikator koji predstavlja skup verificiranih procedura i pravila knjiženja poslovnih događaja ugrađenih u informacijski sustav ili mora biti potpisana u skladu s propisima kojima se uređuje elektronički potpis.

(4) Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava, elektronički zapis ili zapis knjigovodstvene pisane isprave ili elektroničkog zapisa na nositelju mikrografske obrade čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima kao posljedicu knjigovodstvene promjene te ako sadržava sve elemente iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Knjigovodstvena isprava je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdao ga je poduzetnik, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje.

(7) Račun za gotovinski promet kod obveznika fiskalizacije može umjesto imena i prezimena osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje sadržavati oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju.

(8) Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može u razumnom roku iz nje nedvojbeno spoznati poslovni događaj.

(9) Poduzetnik ili osoba koju on odredi odgovorna je za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvene isprave.

(10) Prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige poduzetnik ili osoba koju on odredi dužna je provjeriti vjerodostojnost knjigovodstvene isprave te je potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može jednoznačno utvrditi njezin identitet ili u slučaju knjigovodstvene isprave sastavljene kao elektronički zapis iz stavka 3. ovoga članka osigurati njezinu kontrolu i verifikaciju u skladu s internim pravilima i procedurama.

Čuvanje knjigovodstvenih isprava

Članak 10.

(1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa ili pretvorene na nositelju mikrografske obrade.

(2) Knjigovodstvene isprave čuvaju se, i to:

1. isplatne liste – najmanje šest godina

2. analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno

3. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – najmanje 11 godina

4. isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – najmanje 11 godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za knjigovodstvene isprave te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti njihovo korištenje za potrebe nadzora.

(5) Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje knjigovodstvenih isprava u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati knjigovodstvene isprave izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat knjigovodstvenih isprava u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, u skladu s takvim propisima.

(6) Poduzetnik koji knjigovodstvene isprave pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih knjigovodstvenih isprava.

(7) Poduzetnik može knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvoriti u elektronički zapis, ako to nije protivno drugim propisima i ako se time ne umanjuje njihova vjerodostojnost i dokazna snaga, ali se pri tome mora pridržavati odredbi iz članka 8. te članka 9. stavaka 1. do 5., 8., 9. i 10. ovoga Zakona.

(8) Rok čuvanja knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. točaka 1., 3. i 4. ovoga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

(9) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje uvjete pretvaranja knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis.

POGLAVLJE III.
POSLOVNE KNJIGE

Dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige

Članak 11.

(1) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige po načelu sustava dvojnog knjigovodstva.

(2) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige koje čine dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

(3) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se knjigovodstvene promjene, nastale u određenom izvještajnom razdoblju, unose kronološki.

(4) Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više poslovnih knjiga koje su namijenjene za evidenciju promjena na pojedinim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

(5) Svako knjiženje u dnevnik mora imati redni broj ili identifikacijsku oznaku te sadržavati podatke na temelju kojih se pri nadzoru knjiženje može nedvojbeno povezati s pripadajućom knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je kontrolirala knjigovodstvenu ispravu.

(6) Poduzetnik je dužan osigurati slijednost identifikacijskih oznaka i provjerljivost usklađenosti između prometa dnevnika i glavne knjige te glavne knjige i, ako ih vodi, pomoćnih knjiga za izvještajno razdoblje.

(7) Glavna knjiga sustavna je evidencija svih knjigovodstvenih promjena nastalih na financijskom položaju i uspješnosti poslovanja u određenom izvještajnom razdoblju u kojoj se ti događaji grupiraju prema njihovoj vrsti, a na temelju unaprijed pripremljenih konta koja, u skladu s potrebama poduzetnika, osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.

(8) Ako poduzetnik koristi pomoćne knjige, dužan je ažurno prenositi proknjižene promjene ili njihove sažetke u glavnu knjigu.

(9) Glavnu knjigu čine dva odvojena dijela, i to:

1. bilančni zapisi i

2. izvanbilančni zapisi.

(10) Iznosi na kontima glavne knjige za određeno razdoblje moraju biti usklađeni s iznosima iskazanima u bilanci i računu dobiti i gubitka odnosno izvještaju o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(11) Knjigovodstvene promjene na kontu glavne knjige unose se redoslijedom kako su nastale.

(12) Izvadak za pojedini konto mora sadržavati sljedeće:

1. naziv, odnosno ime i prezime te sjedište, odnosno adresu poduzetnika

2. brojčanu oznaku konta

3. naziv konta

4. razdoblje na koje se odnosi

5. početno stanje ako postoji

6. za svaku knjiženu promjenu: jedinstvenu identifikacijsku oznaku knjigovodstvene promjene, datum knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, opis sadržaja promjene, dugovni ili potražni iznos, oznaku pripadajuće knjigovodstvene isprave

7. zaključni ukupni dugovni i potražni promet za razdoblje na koje se izvadak odnosi

8. stanje konta na kraju razdoblja.

(13) Svi knjigovodstveni događaji knjiženi u dnevniku također se unose u glavnu knjigu.

(14) Pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.

Vođenje poslovnih knjiga

Članak 12.

(1) U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.

(2) Poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju.

(3) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine na temelju zaključne bilance sastavljene na kraju prethodne poslovne godine ili na temelju popisa imovine i obveza kod novoosnovanih poduzetnika ili na temelju knjigovodstvene isprave.

(4) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga zaključenih na kraju prethodne poslovne godine.

(5) Poduzetnik je dužan voditi poslovne knjige na način da osigura kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja.

(6) Poduzetnik je dužan poštivati načelo da završna stanja konta iskazana u bilanci na zadnji dan izvještajnog razdoblja moraju biti identična početnim stanjima istih konta na prvi dan sljedećeg izvještajnog razdoblja.

(7) Poduzetnik je dužan odredbu stavka 6. ovoga članka primjenjivati i za konta koja se vode izvanbilančno.

(8) Poduzetnik zaključuje svoje poslovne knjige osobito na:

1. zadnji dan poslovne godine

2. dan koji prethodi statusnoj promjeni

3. dan prije prestanka obavljanja djelatnosti u skladu s posebnim propisima ako je poduzetnik fizička osoba

4. dan koji neposredno prethodi otvaranju stečajnog postupka ili pokretanju postupka likvidacije.

(9) Poslovne knjige moraju se zaključiti najkasnije četiri mjeseca nakon završetka poslovne godine.

(10) Zaključene poslovne knjige mogu se ponovno otvoriti samo prije odobravanja godišnjih financijskih izvještaja, ako je to potrebno kako bi se osigurao istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poduzetnika.

(11) Ako nije drukčije propisano posebnim zakonom, poduzetnik koji mijenja pravni oblik ne zaključuje svoje poslovne knjige zbog preoblikovanja.

(12) Poduzetnik je dužan u izvještajnom razdoblju od dana pokretanja postupka likvidacije otvoriti poslovnu godinu te zatvoriti svoje poslovne knjige s danom zaključenja postupka likvidacije.

Čuvanje poslovnih knjiga

Članak 13.

(1) Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga mora se nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da u njoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, da ju je moguće u svakom trenutku otisnuti na papir i mora se potpisati elektroničkim potpisom u skladu s propisom kojim se uređuje elektronički potpis ili se mora otisnuti na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova i mora je potpisati osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika.

(2) Poslovne knjige čuvaju se, i to:

1. dnevnik i glavna knjiga – najmanje 11 godina

2. pomoćne knjige – najmanje 11 godina.

(3) Poduzetnik može odlučiti čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske, ali samo u drugoj državi članici.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka poduzetnik je u svakom trenutku odgovoran za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev bez odgađanja omogućiti njihovo korištenje za potrebe nadzora.

(5) Poduzetnik koji poslovne knjige pohranjuje pomoću elektroničkih uređaja kojima se jamči online pristup podacima mora na zahtjev omogućiti tijelu koje obavlja nadzor pravo pristupa, preuzimanja i korištenja tih poslovnih knjiga.

(6) Ako je drugim propisima za druge potrebe propisano čuvanje ili odlaganje poslovnih knjiga u pojedinim registrima ili bazama, poduzetnik ne može, bez pisane suglasnosti nadležnog tijela, čuvati poslovne knjige izvan područja Republike Hrvatske i dužan je bez odgađanja osigurati povrat poslovnih knjiga u Republiku Hrvatsku i njihovo odlaganje, u skladu s takvim propisima.

(7) Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se one odnose.

POGLAVLJE IV.
POPIS IMOVINE I OBVEZA

Popis imovine i obveza

Članak 14.

(1) Poduzetnik je dužan na početku poslovanja popisati imovinu i obveze i navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.

(2) Poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.

(3) Popis imovine nije nužan kod promjene cijena dobara ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi.

(4) Osim popisa iz stavka 2. ovoga članka, poduzetnik je dužan popisati imovinu i obveze u slučajevima statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

POGLAVLJE V.
STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

Hrvatski standardi financijskog izvještavanja i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

Članak 15.

(1) Hrvatski standardi financijskog izvještavanja su računovodstvena načela i pravila priznavanja, mjerenja i klasifikacije poslovnih događaja te sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja u skladu s ovim Zakonom i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(2) Međunarodni standardi financijskog izvještavanja su međunarodni računovodstveni standardi kako su uređeni člankom 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

Primjena standarda financijskog izvještavanja

Članak 16.

(1) Poduzetnik je dužan sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja ili Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik iz članka 5. stavaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona te ostali poduzetnici koji se ne mogu razvrstati po kriterijima iz članka 5. ovoga Zakona dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(3) Poduzetnik iz članka 5. stavka 6. ovoga Zakona i subjekt od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona dužan je sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(4) Ovisno društvo odnosno društvo kći koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, a čije matično društvo sastavlja i prezentira godišnje konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, može odlučiti da sastavlja i prezentira svoje godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(5) Matično društvo koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja čije je najmanje jedno ovisno društvo obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja može odlučiti da sastavlja i prezentira svoje pojedinačne i godišnje konsolidirane financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(6) Poduzetnik iz stavaka 2. i 3. ovoga članka za kojega nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, osim poduzetnika za čiji je nadzor poslovanja nadležna Hrvatska narodna banka ili Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU, koristi Hrvatski standard financijskog izvještavanja kojim se uređuje financijsko izvještavanje u takvim okolnostima i druge standarde financijskog izvještavanja propisane tim standardom.

(7) Hrvatski standard financijskog izvještavanja iz stavka 6. ovoga članka može dopustiti ili zahtijevati da poduzetnik iz stavka 3. ovoga članka, osim poduzetnika koji je izuzet u stavku 6. ovoga članka, primjenjuje Međunarodne standarde financijskog izvještavanja te propisati prilagodbe tih standarda koje su nužne zbog neprimjerenosti korištenja pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju.

Odbor za standarde financijskog izvještavanja

Članak 17.

(1) Odbor za standarde financijskog izvještavanja je stručno tijelo koje ima sljedeće nadležnosti:

1. donosi Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

2. priprema za objavu i objavljuje u »Narodnim novinama« Hrvatske standarde financijskog izvještavanja

3. daje tumačenja Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja kada ocijeni da je to bitno za primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja

4. dostavlja ministru financija prijedlog pravilnika o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja u skladu s člankom 18. stavkom 13. ovoga Zakona

5. daje stručna mišljenja na zahtjev Ministarstva financija, o prijedlozima zakonodavnih akata Europske unije i drugim pitanjima iz područja računovodstva

6. analizira i prati razvoj računovodstvene teorije i prakse

7. daje suglasnost na pravilnik iz članka 48. stavka 8. ovoga Zakona

8. daje suglasnost na tehničku uputu za izradu strojno i ljudima čitljivih formata godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

9. obavlja ostale poslove iz svog djelokruga po nalogu ministra financija.

(2) Odbor za standarde financijskog izvještavanja čini 11 članova koje na prijedlog ministra financija imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

(3) Članom Odbora za standarde financijskog izvještavanja može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni prijediplomski i diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni prijediplomski i diplomski studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, uključujući sveučilišni dodiplomski studij, čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odnosno stručni dodiplomski studij, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom je stekao visoku stručnu spremu, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo iz područja financija, računovodstva ili revizije.

(4) Član Odbora za standarde financijskog izvještavanja za svoj rad ima pravo na naknadu u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(5) Odbor za standarde financijskog izvještavanja financira se iz sredstava državnog proračuna.

(6) Odbor za standarde financijskog izvještavanja donosi i objavljuje godišnji program rada i izvještaj o radu na svojoj internetskoj stranici.

(7) Odbor za standarde financijskog izvještavanja o svojem radu izvještava Vladu Republike Hrvatske najkasnije u roku od šest mjeseci za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja.

POGLAVLJE VI.
FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Godišnji financijski izvještaji

Članak 18.

(1) Poduzetnik i pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su sastavljati godišnje financijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.

(2) Godišnje financijske izvještaje čine:

1. izvještaj o financijskom položaju (bilanca)

2. račun dobiti i gubitka

3. izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

4. izvještaj o novčanim tokovima

5. izvještaj o promjenama kapitala

6. bilješke uz godišnje financijske izvještaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mali i mikro poduzetnik dužan je sastaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz godišnje financijske izvještaje.

(4) Poduzetnik koji je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja u sklopu sastavljanja svojih godišnjih financijskih izvještaja nije obvezan sastaviti izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

(5) Godišnji financijski izvještaji moraju pružiti istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja poduzetnika.

(6) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se za poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 12. do 15. ovoga Zakona.

(7) Godišnje financijske izvještaje poduzetnik je dužan sastaviti i u slučajevima promjene poslovne godine, statusnih promjena, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad poduzetnikom, i to sa stanjem na dan koji prethodi početku promijenjene poslovne godine, danu nastanka statusne promjene, danu otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije.

(8) Godišnji financijski izvještaji sastavljaju se i za razdoblje od dana pokretanja postupka likvidacije do datuma završetka postupka likvidacije.

(9) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za godišnje financijske izvještaje.

(10) Godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

(11) Godišnji financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

(12) Trgovačko društvo koje na datum bilance ima dobit raspoloživu za podjelu članovima društva u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva dužno je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokriće:

1. neotpisanih troškova razvoja iskazanih u aktivi i

2. dobiti koja se može pripisati sudjelujućim interesima i koja je iskazana u računu dobiti i gubitka, u iznosu koji nije primljen niti se njegova isplata može zahtijevati ako standardi financijskog izvještavanja dopuštaju ili zahtijevaju navedeni način iskazivanja troškova razvoja odnosno dobiti od sudjelujućih interesa.

(13) Ministar financija, na prijedlog Odbora za standarde financijskog izvještavanja, detaljnije pravilnikom propisuje strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja.

(14) Iznimno od stavka 13. ovoga članka, strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika čije poslovanje je uređeno posebnim propisima, pravilnikom ili odlukom propisuju Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odnosno Hrvatska narodna banka, ako je posebnim propisom određena nadležnost za nadzor njihova poslovanja.

Konsolidacija godišnjih financijskih izvještaja

Članak 19.

(1) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji su financijski izvještaji grupe poduzetnika u kojoj određeni poduzetnik (matično društvo) nad jednim ili više poduzetnika (društvo kći) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje financijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu.

(2) Godišnje konsolidirane financijske izvještaje odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva dužan je sastavljati poduzetnik iz Republike Hrvatske koji u grupi poduzetnika predstavlja matično društvo.

(3) Matičnim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se poduzetnik koji ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

1. ima na izravan ili neizravan način većinu glasačkih prava u drugom poduzetniku ili

2. ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora drugog poduzetnika, a istodobno je član odnosno dioničar tog poduzetnika ili

3. ima pravo izvršavati prevladavajući utjecaj nad drugim poduzetnikom čiji je dioničar ili član na temelju ugovora sklopljenog s tim poduzetnikom ili na temelju odredbi osnivačkog akta, statuta ili u skladu s drugim propisima ili

4. ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora, upravnog odbora ili izvršnih direktora odnosno upravljačkog ili nadzornog tijela poduzetnika (društva kći), koji su tu funkciju obavljali u tekućoj i prethodnoj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo ostvarenjem prava glasa matičnog društva koje je dioničar ili član tog poduzetnika ili

5. ima kontrolu nad većinom glasačkih prava dioničara ili članova u poduzetniku (društvu kći) na temelju sporazuma s drugim dioničarima ili članovima u tom poduzetniku i istodobno je dioničar ili član poduzetnika ili

6. ako može ostvarivati ili ostvaruje vladajući utjecaj ili kontrolu nad drugim poduzetnikom ili

7. ako se matičnim ili ovisnim poduzetnikom upravlja na jedinstvenoj osnovi na temelju ugovora, osnivačkog akta ili statuta ili

8. ako je obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja pojedinačno ili kao grupa te je prema tim standardima obvezan sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Za provedbu odredbe stavka 3. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka glasačkim pravima i pravima imenovanja odnosno opoziva koje ima poduzetnik dodaju se istovrsna prava njegovih društava kćeri te takva prava koja drže druge osobe u svoje ime, a za račun poduzetnika ili njegovih društava kćeri, a oduzimaju se istovrsna prava koja se drže u ime osobe koja nije matično društvo ni njegovo društvo kći ili ih poduzetnik drži u sklopu ugovorenog osiguranja plaćanja pod uvjetom da poduzetnik glasa u skladu s dobivenim nalogom odnosno u interesu osobe koja je dala sredstvo osiguranja plaćanja.

(5) Za provedbu odredbe stavka 3. točaka 1., 4. i 5. ovoga članka od ukupnih glasačkih prava u društvu kćeri oduzimaju se glasačka prava koja ima to društvo kći, njegovo društvo kći ili osoba koja djeluje u svoje ime, a za račun tih poduzetnika.

(6) Na godišnje konsolidirane financijske izvještaje na odgovarajući način primjenjuje se članak 18. ovoga Zakona.

(7) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji ne trebaju uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja društva kćeri koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za godišnje konsolidirane financijske izvještaje grupe, osim ako standardi financijskog izvještavanja ne propisuju drukčije.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka poduzetnik mora u bilješkama uz godišnje konsolidirane financijske izvještaje navesti razloge zbog kojih financijski položaj i uspješnost poslovanja određenog poduzetnika nije uključio u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(9) Matično društvo nije dužno sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje ako se u grupi osim matičnog društva nalaze samo društva kćeri iz stavka 7. ovoga članka ili ako su ispunjeni uvjeti propisani Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja za matična društva koja su obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja.

(10) Detaljniji uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja uređeni su Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, detaljni uvjeti i pravila konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koji su dužni sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 16. stavkom 3. ovoga Zakona uređeni su Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

(12) Godišnji konsolidirani financijski izvještaji čuvaju se trajno u izvorniku.

Zakonska revizija

Članak 20.

(1) Obvezi zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji subjekta od javnog interesa i velikog i srednjeg poduzetnika koji nije subjekt od javnog interesa.

(2) Obvezi zakonske revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe i poduzetnik koji je matično društvo velike i srednje grupe ako nije obveznik zakonske revizije u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) Matično društvo male grupe koje nema obvezu sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja nije obveznik zakonske revizije iz stavka 2. ovoga članka za te godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(4) Ako nije obveznik zakonske revizije u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezi zakonske revizije podliježu i godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji pojedinačni odnosno konsolidirani podaci u godini koja prethodi zakonskoj reviziji prelaze pokazatelje u najmanje dva od sljedeća tri uvjeta:

1. iznos ukupne aktive 2.500.000,00 eura

2. iznos netoprihoda 5.000.000,00 eura

3. prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.

(5) Ako nije obveznik zakonske revizije u skladu sa stavcima 1., 2. i 4. ovoga članka, obvezi zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji poduzetnika koji je podnio zahtjev za uvrštavanje svojih vrijednosnih papira na uređeno tržište.

(6) Zakonskoj reviziji podliježu i godišnji financijski izvještaji poduzetnika koji je sudjelovao u statusnim promjenama kao preuzimatelj ili novoosnovano društvo ako obvezi zakonske revizije ne podliježe prema stavcima 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

(7) Zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i godišnjih izvještaja i konsolidiranih godišnjih izvještaja obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

(8) Revizorski izvještaj mora imati datum sastavljanja te sadržaj, oblik i ostale pojedinosti propisane zakonom kojim se uređuje revizija.

(9) Ako se samostalni revizor ili revizorsko društvo u skladu s propisima kojima se uređuje revizija suzdrži od izražavanja mišljenja, smatra se da obveza poduzetnika iz ovoga članka nije ispunjena.

(10) Revizorski izvještaj čuva se trajno u izvorniku.

POGLAVLJE VII.
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

ODJELJAK I.
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

Sadržaj godišnjeg izvještaja

Članak 21.

(1) Poduzetnik je dužan sastaviti godišnji izvještaj koji sadrži sljedeće:

1. godišnje financijske izvještaje za izvještajno razdoblje, uključujući revizorski izvještaj ako je propisana zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja

2. izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, ako ga je dužan sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

3. izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, ako ga je dužan sastavljati prema odredbama ovoga Zakona

4. izvještaj poslovodstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, mikro i mali poduzetnik, osim mikro i malog poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU, nije dužan izraditi godišnji izvještaj, ali je dužan izraditi godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. ovoga Zakona te u bilješkama uz godišnje financijske izvještaje navesti informacije o otkupu vlastitih dionica odnosno udjela.

(3) Godišnji izvještaj čuva se trajno u izvorniku.

Konsolidirani godišnji izvještaj

Članak 22.

Na konsolidirani godišnji izvještaj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 21. i 24. ovoga Zakona koje se odnose na godišnji izvještaj i izvještaj poslovodstva s time da konsolidirani izvještaj poslovodstva mora sadržavati i sljedeće:

1. u dijelu koji se odnosi na podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos ili ako nominalni iznos ne postoji, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili osoba koja ih drži u svoje ime i za račun tih poduzetnika

2. u dijelu koji se odnosi na sustave unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima, izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mora sadržavati glavne elemente sustava unutarnjih kontrola i upravljanja rizicima poduzetnika koji su obuhvaćeni konsolidacijom, promatranog kao cjelina.

Izuzeća od konsolidacije

Članak 23.

(1) Matično društvo nije dužno sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje za malu grupu osim onog matičnog društva čija mala grupa uključuje subjekte od javnog interesa.

(2) Obvezi sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i konsolidiranoga godišnjeg izvještaja ne podliježe matično društvo u Republici Hrvatskoj, uključujući i subjekt od javnog interesa ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. matično društvo nije izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređenom tržištu države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

2. matično društvo je pod kontrolom matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

3. matično društvo je u stopostotnom vlasništvu drugog matičnog društva pri čemu se ne uzima u obzir vlasništvo koje drže članovi njegovih upravljačkih ili nadzornih tijela izuzetog matičnog društva u skladu sa zakonskom obvezom ili obvezom u osnivačkom aktu ili statutu društva. Ako je matično društvo u devedesetpostotnom i većem vlasništvu, izuzeće od sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja podliježe odobrenju svih preostalih članova društva

4. matično društvo će zajedno sa svim svojim društvima kćeri, osim onih društava koja u skladu s propisima ne ulaze u konsolidaciju, biti konsolidirano u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima drugog matičnog društva koje podliježe zakonima druge države članice

5. drugo matično društvo sastavlja godišnji konsolidirani financijski izvještaj iz točke 4. ovoga stavka i konsolidirani izvještaj poslovodstva, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 32. i 33. ovoga Zakona, u skladu s propisima države članice u kojoj se nalazi ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja

6. matično društvo objavit će godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog matičnog društva i pripadajući revizorski izvještaj u skladu s odredbama ovoga Zakona o javnoj objavi u izvorniku

7. bilješke uz godišnje financijske izvještaje matičnog društva sadržavaju:

a) naziv i sjedište matičnog društva koje sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje iz točke 4. ovoga stavka i

b) navod o izuzeću od obveze sastavljanja godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja odnosno konsolidiranog izvještaja poslovodstva.

ODJELJAK II.
IZVJEŠTAJ POSLOVODSTVA

Sadržaj izvještaja poslovodstva

Članak 24.

(1) Poduzetnik je dužan zajedno s godišnjim financijskim izvještajima izraditi izvještaj poslovodstva za koji je potrebno provesti reviziju usklađenosti s godišnjim financijskim izvještajima sastavljenima za isto izvještajno razdoblje i sa zakonskim odredbama, ako je propisana zakonska revizija godišnjih financijskih izvještaja te koji mora sadržavati istinit i fer prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti s kojima se poduzetnik suočava.

(2) Prikaz iz stavka 1. ovoga članka mora biti uravnotežena i sveobuhvatna analiza razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegova položaja te mora biti u skladu s veličinom i kompleksnošću njegova poslovanja.

(3) Ako je to potrebno za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja i položaja poduzetnika, analiza iz stavka 2. ovoga članka mora uključivati financijske pokazatelje i, prema potrebi, nefinancijske pokazatelje koji su relevantni za određeno poslovanje, uključujući i informacije o zaštiti okoliša i radnicima.

(4) U okviru analize iz stavka 2. ovoga članka izvještaj poslovodstva, ako je to moguće, upućuje i dodatno objašnjava iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima.

(5) Izvještaj poslovodstva sadrži podatke koji se odnose na prikaz:

1. vjerojatnog budućeg razvoja poduzetnikova poslovanja

2. aktivnosti istraživanja i razvoja

3. podataka o otkupu vlastitih dionica u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

4. podataka o postojećim podružnicama poduzetnika

5. koje financijske instrumente koristi, ako je to značajno za procjenu imovine, obveza, financijskog položaja i uspješnosti poslovanja:

a) ciljeva i politike poduzetnika u vezi s upravljanjem financijskim rizicima, zajedno s politikom zaštite svake značajnije vrste prognozirane transakcije za koju se koristi računovodstvo zaštite

b) izloženosti poduzetnika cjenovnom riziku, kreditnom riziku, riziku likvidnosti i riziku novčanog toka

6. informacija o ključnim nematerijalnim resursima ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona, uz objašnjenje kako poslovni model poduzetnika u osnovi ovisi o ključnim nematerijalnim resursima i kako su takvi resursi izvor stvaranja vrijednosti za poduzetnika

7. izvještavanja o održivosti ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona, uključujući izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, ako on nije uključen u revizorski izvještaj

8. informacija u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 koje se uključuju u izvještaj o održivosti ako je poduzetnik obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona.

(6) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za izvještaj poslovodstva.

(7) Izvještaj poslovodstva potpisuje predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

(8) Na postupak utvrđivanja izvještaja poslovodstva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju trgovačka društva o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja.

(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, srednji poduzetnik, osim srednjeg poduzetnika čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice, nije dužan uključivati nefinancijske pokazatelje u izvještaj poslovodstva.

ODJELJAK III.
IZVJEŠTAJ O PRIMJENI KODEKSA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

Obveznici i sadržaj izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 25.

(1) Subjekt od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona dužan je u godišnji izvještaj uključiti izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kao poseban odjeljak godišnjeg izvještaja koji mora sadržavati:

1. a) informacije o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik mora primjenjivati

b) informacije o kodeksu korporativnog upravljanja koji poduzetnik dobrovoljno primjenjuje

c) sve relevantne informacije o primijenjenim mjerama korporativnog upravljanja koje nisu zahtijevane propisima

2. ako poduzetnik u skladu s propisima odstupa od obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja, dužan je navesti dijelove kodeksa korporativnog upravljanja od kojih odstupa te objasniti razloge za odstupanje, a ako poduzetnik odluči ne navesti odredbe obveznog ili dobrovoljno prihvaćenog kodeksa korporativnog upravljanja, dužan je obrazložiti razloge zbog kojih tako postupa

3. opis glavnih elemenata poduzetnikova sustava unutarnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak financijskog izvještavanja

4. ako trgovačko društvo podliježe odredbama zakona kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava, podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica u društvu, uključujući posredno držanje dionica u piramidalnim strukturama i uzajamnim udjelima, imateljima vrijednosnih papira s posebnim pravima kontrole i opisom tih prava, ograničenjima prava glasa kao što su ograničenja prava glasa na određeni postotak ili broj glasova, vremenska ograničenja za ostvarenje prava glasa ili slučajevi u kojima su u suradnji s društvom financijska prava iz vrijednosnih papira odvojena od držanja tih papira, pravilima o imenovanju i opozivu imenovanja članova uprave odnosno izvršnih direktora odnosno nadzornog odnosno upravnog odbora i izmjeni statuta o ovlastima članova uprave odnosno izvršnih direktora odnosno nadzornog odnosno upravnog odbora, posebice o ovlastima da izdaju dionice društva ili stječu vlastite dionice

5. opis načina rada glavne skupštine te njezina ovlaštenja, prava dioničara te kako se njihova prava realiziraju ako ove informacije nisu javno dostupne u propisima

6. sastav i rad izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela i njihovih odbora

7. opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na rod i druge aspekte kao što su, dob, invaliditet ili obrazovanje i struka, ciljeve te politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja mora sadržavati obrazloženje.

(2) Za kodekse korporativnog upravljanja iz stavka 1. točke 1. podtočaka a) i b) ovoga članka koje poduzetnik primjenjuje mora navesti i gdje su oni javno dostupni.

(3) Ako poduzetnik primjenjuje mjere korporativnog upravljanja iz stavka 1. točke 1. podtočke c) ovoga članka koje nisu zahtijevane propisima, mora ih javno objaviti.

(4) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja malog i srednjeg poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka ne mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(5) Ako je poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona u izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uključio upućivanje na izvještaj o održivosti koji sadrži informacije iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio zahtjev iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(6) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno svi izvršni direktori i upravni odbor, u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, odgovorni su za izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

(7) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja potpisuje predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje.

(8) Samostalni revizor ili revizorsko društvo obavlja reviziju dijelova izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja kako je uređeno zakonom kojim se uređuje revizija i o tome izdaje mišljenje na način da ono uključuje: mišljenje i izjavu je li izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja usklađen s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, sastavljen u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovu okruženju, samostalni revizor ili revizorsko društvo utvrdilo značajne pogrešne prikaze u izvještaju o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza.

ODJELJAK IV.
IZVJEŠTAJ O PLAĆANJIMA JAVNOM SEKTORU

Sastavljanje i objavljivanje izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 26.

(1) Veliki poduzetnik i subjekt od javnog interesa koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma dužan je svaku godinu sastavljati i uključiti u godišnji izvještaj, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na poduzetnika koji podliježe pravu države članice i koji je društvo kći ili matično društvo ako su ispunjen sljedeći uvjeti:

1. matično društvo podliježe pravu države članice i

2. plaćanja poduzetnika javnom sektoru uključena su u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru koji sastavlja to matično društvo u skladu s odredbama članka 27. ovoga Zakona.

(3) Pojedinačna plaćanja do iznosa od 100.000,00 eura ili povezana pojedinačna plaćanja u ukupnom iznosu do 100.000,00 eura godišnje ne moraju se uključivati u izvještaj.

(4) Izvještaj mora uključivati sljedeće podatke o djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka:

1. ukupni iznos plaćen svakom javnom sektoru

2. ukupni iznos plaćanja po vrstama plaćanja navedenim u članku 3. stavku 1. točki 16. ovoga Zakona za svaki javni sektor posebno

3. ako su plaćanja vezana uz određeni projekt, tada se mora iskazati iznos plaćanja po vrstama iz članka 3. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona za svaki pojedinačni projekt i ukupni iznos plaćanja za svaki pojedinačni projekt. Plaćanja koja poduzetnik obavlja na razini subjekta mogu se iskazati na toj razini umjesto na razini projekta.

(5) Ako su propisima dozvoljena plaćanja javnom sektoru u naravi, onda se takva plaćanja iskazuju vrijednosno i, gdje je moguće, količinski, a u bilješkama se navodi objašnjenje načina na koji je utvrđena iskazana vrijednost.

(6) Iskazivanje plaćanja u skladu s ovim člankom mora odražavati bit, a ne formu plaćanja ili odnosne aktivnosti.

(7) Plaćanja i aktivnosti ne smiju se umjetno razdvajati ili agregirati radi izbjegavanja primjene ovoga članka.

Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru

Članak 27.

(1) Poduzetnik iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona dužan je sastavljati i objavljivati konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru na način određen člankom 26. ovoga Zakona ako je matično društvo te ako je prema odredbama ovoga Zakona obvezan sastavljati godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(2) Smatra se da matično društvo obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma ako bilo koje njegovo društvo kći obavlja jednu ili obje takve djelatnosti.

(3) Konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru mora uključivati samo plaćanja koja su posljedica obavljanja djelatnosti rudarstva i vađenja i/ili djelatnosti sječe primarnih šuma.

(4) Matično društvo nije obvezno sastavljati konsolidirani izvještaj iz stavka 1. ovoga članka:

1. za malu grupu, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

2. za srednju grupu, osim ako je bilo koji član grupe subjekt od javnog interesa

3. ako podliježe pravu Republike Hrvatske i ako je društvo kći te ako njegovo matično društvo podliježe pravu druge države članice.

(5) Poduzetnik, uključujući i subjekt od javnog interesa, ne mora biti uključen u konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

1. ako je matično društvo u znatnoj mjeri zbog ozbiljnih dugotrajnih ograničenja spriječeno koristiti se svojim pravima na imovinu tog poduzetnika ili na upravljanje tim poduzetnikom

2. ako se, u iznimno rijetkim slučajevima, informacije potrebne za sastavljanje konsolidiranog izvještaja o plaćanjima javnom sektoru ne mogu pribaviti bez neproporcionalno visokih troškova ili znatnog kašnjenja

3. ako se dionice/udjeli u tom poduzetniku drže isključivo radi preprodaje u kraćem roku.

(6) Izuzeća iz stavka 5. ovoga članka vrijede samo ako se takva izuzeća mogu koristiti i u postupku konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja u skladu s odredbama ovoga Zakona odnosno na temelju njega donesenih propisa.

Javna objava izvještaja o plaćanjima javnom sektoru

Članak 28.

(1) Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru iz članaka 26. i 27. ovoga Zakona mora se objaviti na način propisan za javnu objavu godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvještaja u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

(2) Za zakonitost, istinitost, točnost, potpunost i javnu objavu izvještaja o plaćanjima javnom sektoru iz članaka 26. i 27. ovoga Zakona solidarno su odgovorni članovi uprave i nadzornog odbora odnosno izvršni direktori i članovi upravnog odbora u okviru svoje nadležnosti.

POGLAVLJE VIII.
IZVJEŠTAVANJE O ODRŽIVOSTI

Izvještaj o održivosti

Članak 29.

(1) Poduzetnik je obveznik izvještavanja o održivosti ako je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU i

3. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je u svoj izvještaj poslovodstva uključiti izvještaj o održivosti koji sadrži informacije potrebne za razumijevanje njegova utjecaja na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na njegov razvoj, poslovni rezultat i položaj.

(3) Izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku izvještaja poslovodstva.

(4) Izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije poduzetnika u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za poduzetnika povezane s pitanjima održivosti

c) planove poduzetnika, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije poduzetnika s prijelazom na održivo gospodarstvo i s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je relevantno, izloženost poduzetnika aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) kako poslovni model i strategija poduzetnika uzimaju u obzir interese dionika poduzetnika i utjecaje poduzetnika na pitanja održivosti

e) kako je strategija poduzetnika provedena s obzirom na pitanja održivosti

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je poduzetnik utvrdio, uključujući, ako je primjereno, apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050. godinu, opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi poduzetnika povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, kao i njihove stručnosti i vještina u ispunjavanju te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dubinske analize koji provodi poduzetnik u pogledu pitanja održivosti te, ako je primjenjivo, koji je u skladu sa zahtjevima Europske unije o provođenju procesa dubinske analize i propisima Republike Hrvatske

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem poduzetnika i njegovim lancem vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja te drugih štetnih utjecaja koje poduzetnik mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dubinske analize

c) svih mjera koje je poduzetnik poduzeo kako bi spriječio, ublažio, otklonio ili okončao stvarne ili potencijalne štetne utjecaje te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za poduzetnika povezanih s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti poduzetnika o tim pitanjima održivosti te kako poduzetnik upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(5) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka u izvještaju o održivosti izvještava o procesu koji je proveo radi utvrđivanja informacija iz stavka 4. ovoga članka koje je uključio u izvještaj poslovodstva u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(6) Informacije iz stavka 4. točke 1. ovoga članka uključuju, ovisno o slučaju, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(7) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže informacije o vlastitom poslovanju poduzetnika i njegovu lancu vrijednosti, uključujući njegove proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(8) Informacije iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka sadrže upućivanje na druge informacije u izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 24. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija, kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(9) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te utjecaja njegovih poslovnih aktivnosti.

(10) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izrađuje izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

(11) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavaka 1. do 10. ovoga članka, smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona.

(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na:

a) UCITS fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom

b) alternativni investicijski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

c) dobrovoljni mirovinski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju dobrovoljni mirovinski fondovi

d) obvezni mirovinski fond kako je uređen zakonom kojim se uređuju obvezni mirovinski fondovi

e) podružnicu poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, osim u slučaju iz članka 35. ovoga Zakona.

(13) Za provedbu odredaba ovoga poglavlja netoprihod je:

1. godišnji iznos prihoda od prodaje proizvoda i usluga poduzetnika unutar i izvan grupe nakon odbitka rabata i popusta te poreza na dodanu vrijednost i drugih poreza ako su povezani s prihodom, u skladu s primjenjivim standardima financijskog izvještavanja

2. za kreditnu instituciju zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda po osnovi kamata i slični prihodi, s odvojenim iskazivanjem prihoda od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom, 2) prihoda od vrijednosnih papira što uključuje: a) prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, b) prihoda od sudjelujućih udjela, c) prihoda od dionica u povezanim društvima, 3) prihoda od provizija, 4) netodobiti ili gubitak od financijskih aktivnosti i 5) ostalih prihoda iz redovitog poslovanja kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za kreditne institucije

3. za društvo za osiguranje godišnji iznos prihoda od ugovora o osiguranju u određenom razdoblju kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za društvo za osiguranje

4. za mirovinsko osiguravajuće društvo godišnji iznos prihoda od ugovora o mirovinama u određenom razdoblju kako je iskazan u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za mirovinsko osiguravajuće društvo

5. za leasing-društvo zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih poslovnih prihoda u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za leasing-društvo

6. za faktoring-društvo zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih poslovnih prihoda u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za faktoring-društvo

7. za društvo za upravljanje UCITS fondovima i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima godišnji iznos prihoda od upravljanja fondovima, netoprihod od upravljanja portfeljem i prihod od investicijskog savjetovanja iskazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za društvo za upravljanje UCITS fondovima i društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima

8. za mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom i mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom iznos prihoda od upravljanja fondovima iskazani u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondom i mirovinsko društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom

9. za investicijsko društvo iznos prihoda od provizija i naknada za obavljene investicijske usluge i netoprihoda od ulaganja u financijske instrumente kako je iskazano u godišnjem izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za investicijska društva

10. za kreditnu uniju zbroj sljedećih stavki: 1) prihoda od kamata, 2) prihoda od provizija i naknada i 3) ostalih nekamatnih prihoda u računu dobiti i gubitka koji se sastavlja u sklopu godišnjih financijskih izvještaja za kreditnu uniju.

Izvještaj o održivosti za male i srednje poduzetnike

Članak 30.

(1) Iznimno od članka 29. ovoga Zakona, svoj izvještaj o održivosti mogu ograničiti sljedeći poduzetnici:

1. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

3. mala i jednostavna kreditna institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije ako ispunjava kriterije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

4. vlastito društvo za osiguranje i reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje ako ispunjava kriterije iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Izvještaj o održivosti poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije poduzetnika

2. opis politika poduzetnika u odnosu na pitanja održivosti

3. glavne stvarne ili potencijalne štetne utjecaje poduzetnika na pitanja održivosti, kao i sve radnje koje su poduzete s ciljem utvrđivanja, praćenja, sprečavanja, ublažavanja ili otklanjanja takvih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja

4. glavne rizike za poduzetnika povezane s pitanjima održivosti i način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

5. ključne pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 4. ovoga stavka.

(3) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka izrađuje izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Ako je poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka ispunio zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je ispunio zahtjev iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona.

Izuzeće od izrade izvještaja o održivosti

Članak 31.

(1) Društvo kći može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako su to društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva koji je sastavljen u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako su to izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je taj konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade izvještaja o održivosti moguće je primijeniti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva društva kćeri sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili na konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka te na izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 37. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je društvo kći izuzeto od obveze izrade izvještaja o održivosti

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti, koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava koje se primjenjuje na to matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja izuzeto društvo kći i njegova društva kćeri, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog društva kćeri ili u konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Društvo kći dužno je, u skladu s člankom 47. ovoga Zakona, objaviti konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Iznimno od stavka 3. točke 1. podtočke b) ovoga članka, društvo kći može se izuzeti od obveze izrade izvještaja o održivosti ako u svoj izvještaj poslovodstva, umjesto internetske poveznice, uključi izjavu matičnog društva kojom se ono obvezuje da će društvo kći biti uključeno u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka i kada se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire, pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(7) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje, smatra se društvom kćeri matičnog društva te grupe.

(8) Ovaj članak ne primjenjuje se na velikog poduzetnika iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

Konsolidirani izvještaj o održivosti

Članak 32.

(1) Matično društvo velike grupe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona dužno je u svoj konsolidirani izvještaj poslovodstva uključiti konsolidirani izvještaj o održivosti koji sadrži informacije potrebne za razumijevanje utjecaja grupe na pitanja održivosti te informacije potrebne za razumijevanje kako pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovni rezultat i položaj grupe.

(2) Konsolidirani izvještaj o održivosti mora biti jasno istaknut u posebnom odjeljku konsolidiranog izvještaja poslovodstva.

(3) Konsolidirani izvještaj o održivosti sadrži sljedeće informacije:

1. kratak opis poslovnog modela i strategije grupe, uključujući:

a) otpornost poslovnog modela i strategije grupe u odnosu na rizike povezane s pitanjima održivosti

b) prilike za grupu povezane s pitanjima održivosti

c) planove grupe, uključujući provedbene mjere i s time povezane financijske i investicijske planove, kojima se osigurava usklađenost poslovnog modela i strategije grupe s prijelazom na održivo gospodarstvo i s ograničenjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine kako je propisano u Uredbi (EU) 2021/1119 te, ako je relevantno, izloženost grupe aktivnostima koje su povezane s ugljenom, naftom i plinom

d) kako poslovni model i strategija grupe uzimaju u obzir interese dionika grupe i utjecaje grupe na pitanja održivosti

e) kako je strategija grupe provedena s obzirom na pitanja održivosti

2. opis ciljeva s rokovima koji su povezani s pitanjima održivosti koje je grupa utvrdila, uključujući, ako je primjereno, apsolutne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova najmanje za 2030. i 2050. godinu, opis postignutog napretka u postizanju tih ciljeva te izjavu o tome temelje li se ciljevi grupe povezani s okolišnim čimbenicima na nepobitnim znanstvenim dokazima

3. opis uloge izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na pitanja održivosti, kao i njihove stručnosti i vještina u ispunjavanju te uloge ili pristupa koji ta tijela imaju takvom stručnom znanju i vještinama

4. opis politika grupe u odnosu na pitanja održivosti

5. informacije o postojanju programa poticaja povezanih s pitanjima održivosti koji se nude članovima izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela

6. opis:

a) procesa dubinske analize koji provodi grupa u pogledu pitanja održivosti te, ako je primjenjivo, koji je u skladu sa zahtjevima Europske unije o provođenju procesa dubinske analize i propisima Republike Hrvatske

b) glavnih stvarnih ili potencijalnih štetnih utjecaja povezanih s vlastitim poslovanjem grupe i njezinim lancem vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe, mjera poduzetih za utvrđivanje i praćenje tih utjecaja te drugih štetnih utjecaja koje matično društvo mora utvrditi na temelju drugih zahtjeva propisanih pravom Europske unije i Republike Hrvatske prema kojima se treba izvršiti proces dubinske analize

c) svih mjera koje je grupa poduzela kako bi spriječila, ublažila, otklonila ili okončala stvarne ili potencijalne štetne utjecaje te rezultata tih mjera

7. opis glavnih rizika za grupu povezanih s pitanjima održivosti, uključujući opis glavnih ovisnosti grupe o tim pitanjima održivosti te kako grupa upravljanja tim rizicima

8. pokazatelje relevantne za objave iz točaka 1. do 7. ovoga stavka.

(4) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka u konsolidiranom izvještaju o održivosti izvještava o procesu koje je provelo radi utvrđivanja informacija iz stavka 3. ovoga članka, koje je uključilo u konsolidirani izvještaj poslovodstva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(5) Informacije iz stavka 3. točke 1. ovoga članka uključuju, ovisno o slučaju, informacije koje se odnose na kratkoročna, srednjoročna i dugoročna razdoblja.

(6) Informacije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže informacije o vlastitom poslovanju grupe i njezinu lancu vrijednosti, uključujući njezine proizvode i usluge, poslovne odnose i lanac opskrbe.

(7) Informacije iz stavaka 1., 3., 4. i 5. ovoga članka sadrže upućivanje na druge informacije u konsolidiranom izvještaju poslovodstva u skladu s člankom 22. ovoga Zakona i dodatna objašnjenja tih informacija, kao i upućivanje na iznose iskazane u godišnjim konsolidiranom financijskim izvještajima i dodatna objašnjenja tih iznosa.

(8) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima o kojim se pregovara kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te utjecaja njezinih poslovnih aktivnosti.

(9) Ako matično društvo iz stavka 1. ovoga članka utvrdi znatne razlike između rizika za grupu ili njegovih utjecaja te rizika za jedno ili više njegovih društva kćeri ili njihovih utjecaja, u konsolidiranom izvještaju o održivosti pruža adekvatno obrazloženje, ovisno o slučaju, za te rizike i njihove utjecaje.

(10) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka u konsolidiranom izvještaju o održivosti navodi koja su društva kćeri, a koja su uključena u konsolidaciju, izuzeta od obveze izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 31. stavcima 1. i 2. te člankom 33. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(11) Matično društvo iz stavka 1. ovoga članka izrađuje konsolidirani izvještaj o održivosti primjenom standarda izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.

(12) Ako je matično društvo iz stavka 1. ovoga članka ispunilo zahtjeve utvrđene u stavcima 1. do 11. ovoga članka, smatra se da je ispunilo zahtjeve utvrđene u članku 24. stavku 3. i člancima 29. i 31. ovoga Zakona.

Izuzeće od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti

Članak 33.

(1) Matično društvo koje je društvo kći može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako su to matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva drugog poduzetnika koji je sastavljen u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Matično društvo koje je društvo kći matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj o održivosti tog matičnog društva koje je osnovano u trećoj zemlji i ako je taj konsolidirani izvještaj o održivosti sastavljen u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija, te ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Izuzeće od izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti moguće je primijeniti ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. izvještaj poslovodstva matičnog društva kćeri sadrži sljedeće informacije:

a) naziv i registrirano sjedište matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člancima 22. i 32. ovoga Zakona ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva (EU) 2022/2464 ili na način koji je jednakovrijedan standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija

b) internetsku poveznicu na konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili na konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka te na izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti iz članka 37. ovoga Zakona ili iz točke 2. ovoga stavka i

c) informaciju da je matično društvo kći izuzeto od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti

2. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, njegov konsolidirani izvještaj o održivosti i izvještaj o provjeri konsolidiranog izvještaja o održivosti, koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava koje se primjenjuje na to matično društvo, objavljen je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona i drugim propisima koji se primjenjuju na društvo kći.

3. ako matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji, objave iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, koje obuhvaćaju djelatnosti koje obavlja društvo kći koje je izuzeto od izvještavanja o održivosti na temelju članka 31. stavka 2. ovoga Zakona, uključene su u izvještaj poslovodstva izuzetog matičnog društva ili u konsolidirani izvještaj o održivosti koje sastavlja matično društvo s poslovnim nastanom u trećoj zemlji.

(4) Matično društvo dužno je u skladu s člankom 47. ovoga Zakona objaviti konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu koji, ako nije ovjeren, mora sadržavati izjavu o tome.

(5) Iznimno od stavka 3. točke 1. podtočke b) ovoga članka, matično društvo koje je društvo kći može se izuzeti od obveze izrade konsolidiranog izvještaja o održivosti ako u svoj izvještaj poslovodstva, umjesto internetske poveznice, uključi izjavu matičnog društva kojom se ono obvezuje da će matično društvo kći biti uključeno u konsolidirani izvještaj poslovodstva matičnog društva iz stavka 1. ovoga članka ili konsolidirani izvještaj o održivosti matičnog društva iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka i kad se primjenjuje članak 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je stalno povezana sa središnjim tijelom koje ju nadzire, pod uvjetima utvrđenima u članku 10. Uredbe (EU) br. 575/2013, smatra se društvom kći tog središnjeg tijela.

(7) Za provedbu odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka društvo za osiguranje koje je dio grupe na temelju financijskih veza i koje podliježe nadzoru grupe kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje smatra se društvom kćeri matičnog društva te grupe.

(8) Ovaj članak ne primjenjuje se na matično društvo koje je veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

Obavještavanje predstavnika radnika

Članak 34.

(1) Članovi uprave odnosno izvršni direktori i upravni odbor poduzetnika iz članaka 29. i 32. ovoga Zakona dužni su izvijestiti radničko vijeće odnosno sindikalnog povjerenika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća te raspraviti o informacijama o održivosti i načinima pribavljanja i provjere tih informacija te od radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika zatražiti pisano mišljenje.

(2) Mišljenje radničkog vijeća odnosno sindikalnog povjerenika dostavlja se, ako postoji, nadzornom odboru.

Izvještaj o održivosti poduzetnika iz treće zemlje

Članak 35.

(1) Društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, na čije se krajnje matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje i koje ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji sadrži informacije iz članka 32. stavka 3. točke 1. podtočaka c) do e), točaka 2. do 6. i, prema potrebi, točke 8. ovoga Zakona na razini grupe tog krajnjeg matičnog društva iz treće zemlje.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo na društvo kći koje je:

1. veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona

2. srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU i

3. mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU.

(3) Podružnica u Republici Hrvatskoj koju je osnovao poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, te koja nije dio grupe ili je u konačnici drži poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti koji obuhvaća informacije iz članka 32. stavka 3. točke 1. podtočaka c) do e), točaka 2. do 6. i, prema potrebi, točke 8. ovoga Zakona na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se na podružnicu samo ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nema društvo kći kako je navedeno u stavku 1. ovoga članka i ako je podružnica ostvarila netoprihod veći od 40.000.000,00 eura u prethodnoj poslovnoj godini.

(5) Obveza iz stavaka 1. i 3. ovoga članka primjenjuje se na društvo kćer ili podružnicu samo ako je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje, na razini grupe ili, ako to nije moguće, na pojedinačnoj razini, ostvario netoprihod veći od 150.000.000,00 eura u Europskoj uniji za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(6) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužne su dostaviti Financijskoj agenciji, sukladno rokovima iz članka 47. ovoga Zakona, informacije o netoprihodu koji je poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ostvario u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

(7) Izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka koje objavljuje i čini dostupnim društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja se u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka može se sastaviti u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona ili na način koji je jednakovrijedan tim standardima, kako je utvrđeno odlukom o jednakovrijednosti koju donosi Europska komisija.

(9) Ako informacije koje su potrebne za sastavljanje izvještaja o održivosti iz stavka 1. ovoga članka nisu dostupne, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka dužna je zatražiti od poduzetnika na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje da pruži sve potrebne informacije za izvršavanje njihovih obveza.

(10) Ako sve tražene informacije nisu dostavljene, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je pribavila ili prikupila, uključujući izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije stavio na raspolaganje potrebne informacije.

(11) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka zajedno s izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti koji je izradila osoba ili društvo ovlašteno za izražavanje uvjerenja na izvještaj o održivosti na temelju prava poduzetnika na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ili na temelju prava Republike Hrvatske.

(12) Ako poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje ne dostavi izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti u skladu sa stavkom 11. ovoga članka, društvo kći ili podružnica iz ovoga članka u izvještaju o održivosti daje izjavu u kojoj navodi da poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje nije stavio na raspolaganje izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti.

(13) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz ovoga članka solidarno su odgovorni da je u skladu s njihovim saznanjima i sposobnostima izvještaj o održivosti sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(14) Podružnica iz ovoga članka odgovorna je, u skladu s njezinim saznanjima i sposobnostima, da je izvještaj o održivosti koji sastavlja poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje sastavljen, objavljen i učinjen dostupnim u skladu s ovim člankom.

(15) Društvo kći ili podružnica iz ovoga članka objavljuje izvještaj o održivosti iz ovoga članka, zajedno s izvještajem o provjeri izvještaja o održivosti i, ako postoji, izjavom iz stavka 10. ovoga članka u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

Standardi izvještavanja o održivosti

Članak 36.

(1) Izvještaj o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidirani izvještaj o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(2) Izvještaj o održivosti iz članka 30. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom Europskih standarda izvještavanja o održivosti za male i srednje poduzetnike, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(3) Izvještaj o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona sastavlja se i prezentira primjenom standarda izvještavanja o održivosti za poduzetnike iz trećih zemalja, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

Provjera izvještaja o održivosti

Članak 37.

(1) Samostalni revizor ili revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja izražava zaključak na temelju provedenih postupaka provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja o:

1. usklađenosti izvještaja o održivosti iz članka 29. i, ako poduzetnik primjenjuje izuzeće, članka 30. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještaja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona, uključujući usklađenost sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. ovoga Zakona

2. postupcima koje je poduzetnik proveo kako bi utvrdio informacije u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti iz članka 36. ovoga Zakona

3. usklađenosti sa zahtjevima za opisno označavanje izvještaja o održivosti u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Zakona i

4. usklađenosti sa zahtjevima za izvještavanje iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zaključak može dati samostalni revizor ili revizorsko društvo koje ne obavlja zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

(3) Zaključak iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio izvještaja o provjeri izvještaja o održivosti koje je revizorsko društvo dužno sastaviti u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje revizija.

(4) Postupak provjere za stjecanje ograničenog uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje revizija.

POGLAVLJE IX.
JEZIK I VALUTNA JEDINICA

Jezik i valutna jedinica

Članak 38.

(1) Poslovne knjige, godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnji izvještaj, konsolidirani godišnji izvještaj i druge financijske informacije sastavljaju se na hrvatskom jeziku.

(2) Iznosi u poslovnim knjigama, godišnjim financijskim izvještajima, godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, godišnjim izvještajima, konsolidiranim godišnjim izvještajima i druge financijske informacije izražavaju se u službenoj valuti Republike Hrvatske.

Funkcijska valuta različita od službene valute
Republike Hrvatske

Članak 39.

(1) Iznimno od članka 38. stavka 2. ovoga Zakona, poduzetnik može, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, za potrebe sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koristiti i funkcijsku valutu koja je različita od službene valute Republike Hrvatske ako je prema odredbama članka 16. stavka 3. ovoga Zakona obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.

(2) Poduzetnik je dužan voditi računovodstvene evidencije koje su potrebne za financijsko izvještavanje u funkcijskoj valuti koja je različita od službene valute Republike Hrvatske.

(3) Korištenje funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske nema utjecaja na obvezu vođenja poslovnih knjiga u službenoj valuti Republike Hrvatske u skladu s člankom 38. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Odredba stavka 1. ovoga članka nema utjecaj na propise o vođenju poreznih evidencija te strukturi i sadržaju izvještavanja za porezne potrebe.

(5) Ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu koja je različita od službene valute Republike Hrvatske, tada mora sastavljati, utvrđivati i prezentirati godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u službenoj valuti Republike Hrvatske.

(6) Za primjenu odredbi ovoga Zakona, propisa kojim se uređuju trgovačka društva, poreznih i drugih propisa u slučaju iz stavka 1. ovoga članka mjerodavnim se smatraju godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji iskazani u službenoj valuti Republike Hrvatske.

(7) Za javnu objavu iz članka 47. ovoga Zakona poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je predati utvrđene godišnje financijske izvještaje i godišnje konsolidirane financijske izvještaje u funkcijskoj valuti koja je različita od službene valute Republike Hrvatske i u službenoj valuti Republike Hrvatske.

(8) Preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske, kao i iskazivanje određenih pozicija u godišnjim financijskim izvještajima i godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavljati u skladu s odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja i ovoga Zakona.

(9) Elementi kapitala i rezervi preračunavaju se iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske na sljedeći način:

1. temeljni kapital iskazuje se u službenoj valuti Republike Hrvatske kako je iskazan u sudskom registru

2. potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital koji poduzetnik potražuje od članova društva iskazuju se u službenoj valuti Republike Hrvatske u skladu s poslovnim knjigama

3. rezerve kapitala, rezerve dobiti i zadržana dobit iskazuju se u službenoj valuti Republike Hrvatske kako su navedene u odlukama nadležnih tijela na temelju kojih su formirane

4. revalorizacijske rezerve preračunavaju se u službenu valutu Republike Hrvatske korištenjem povijesnog tečaja na datum procjene imovine za koju su priznate revalorizacijske rezerve

5. rezerve fer vrijednosti preračunavaju se u službenu valutu Republike Hrvatske korištenjem spot tečaja na datum bilance.

(10) Tečajne razlike nastale zbog preračuna aktive, obveza i kapitala i rezervi u službenu valutu Republike Hrvatske priznaju se u okviru ostale sveobuhvatne dobiti kao posebna pozicija pod nazivom tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu.

(11) Tečajne razlike iz stavka 10. ovoga članka, uzimajući u obzir odredbe propisa kojim se uređuju trgovačka društva koje uređuju upotrebu dobiti, smatraju se pozicijom za čiji se pozitivni (potražni) iznos povećava, a za negativni (dugovni) iznos ne umanjuju rezerve koje društvo mora imati po zakonu ili statutu i koje se ne smiju podijeliti članovima društva.

(12) Pozitivne tečajne razlike zbog preračuna u prezentacijsku valutu iskazane u stanju na zadnji dan poslovne godine ne smiju se raspodijeliti članovima društva prije prestanka društva niti se iz njih smije povećati temeljni kapital ili rezerve.

(13) Prestankom društva u smislu stavka 12. ovoga članka ne smatra se pripajanje društva drugome društvu, spajanje društva s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem.

(14) Poduzetnik je dužan sastaviti i trajno čuvati potpunu dokumentaciju o preračunu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske te ju je na zahtjev dužan staviti na raspolaganje nadležnim tijelima za potrebe obavljanja nadzora.

(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom iz članka 18. stavka 13. ovoga Zakona način utvrđivanja deviznih tečajeva za preračun iznosa iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske, pozicije za iskazivanje tečajnih razlika u financijskim izvještajima nastalih zbog preračuna iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske, sadržaj bilješki uz godišnje financijske izvještaje koje se odnose na preračun iz funkcijske valute koja je različita od službene valute Republike Hrvatske u službenu valutu Republike Hrvatske te ostale pojedinosti vezane za primjenu ovoga članka.

POGLAVLJE X.
IZVJEŠTAJ O INFORMACIJAMA O POREZU NA DOBIT

Pojmovi

Članak 40.

U smislu ovoga poglavlja pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. krajnje matično društvo je poduzetnik koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje najveće grupe društava

2. godišnji konsolidirani financijski izvještaji su godišnji konsolidirani financijski izvještaji koje priprema matično društvo grupe u kojima se imovina, obveze, vlasnički kapital, prihodi i rashodi iskazuju kao da je riječ o jedinstvenom gospodarskom subjektu

3. porezna jurisdikcija je državna ili nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu autonomiju u pogledu poreza na dobit

4. prihod je:

a) netoprihod za poduzetnike na koje se primjenjuje pravo države članice, a koji ne primjenjuju međunarodne računovodstvene standarde donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1606/2002 ili

b) prihod kako je definiran okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji ili u smislu tog okvira, za druge poduzetnike

5. samostalni poduzetnik je poduzetnik koji nije dio grupe kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 7. ovoga Zakona.

Obveznici izrade izvještaja o informacijama
o porezu na dobit

Članak 41.

(1) Krajnje matično društvo čiji konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod, iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(3) Samostalni poduzetnik čiji prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka prestaje ako prihod, iskazan u godišnjim financijskim izvještajima, ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(5) Obveze iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne odnose se na samostalnog poduzetnika ili krajnje matično društvo i njegova povezana društva ako takva društva, uključujući njegove podružnice, imaju poslovni nastan ili stalno mjesto poslovanja ili stalnu poslovnu aktivnost samo na području Republike Hrvatske i ni u jednoj drugoj poreznoj jurisdikciji.

(6) Obveze iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne odnose se na samostalnog poduzetnika i krajnje matično društvo ako to društvo ili njegova povezana društva objavljuju izvještaj u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, a kojim su obuhvaćene informacije o svim njihovim aktivnostima te, u slučaju krajnjeg matičnog društva, o aktivnostima povezanih društava uključenih u godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(7) Srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći pod kontrolom krajnjeg matičnog društva na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi ukupno 750.000.000,00 eura objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koji se odnosi na to krajnje matično društvo za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(8) Ako informacije ili izvještaj iz stavka 7. ovoga članka nisu dostupni, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći dužan je zatražiti od krajnjeg matičnog društva sve informacije potrebne da bi se ispunila obveza iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Ako krajnje matično društvo ne dostavi sve potrebne informacije iz stavka 7. ovoga članka, srednji i veliki poduzetnik koji je društvo kći sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koji sadržava sve informacije koje posjeduje, koje je dobilo ili pribavilo zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo nije stavilo na raspolaganje potrebne informacije.

(10) Obveza iz stavka 7. ovoga članka prestaje ako ukupni konsolidirani prihod krajnjeg matičnog društva iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima ne prelazi 750.000.000,00 eura za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(11) Podružnica koju je u Republici Hrvatskoj otvorio poduzetnik na kojega se primjenjuje pravo treće zemlje i koji ima pravni oblik usporediv s društvom kapitala, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koji se odnosi na krajnje matično društvo ili na samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka za posljednju od te dvije uzastopne poslovne godine.

(12) Ako informacije ili izvještaj iz stavka 11. ovoga članka nisu dostupni, osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice zastupa osnivača, a u vezi s objavljivanjem iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona, zahtijeva od krajnjeg matičnog društva ili od samostalnog poduzetnika iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka dostavu svih informacija koje su potrebne kako bi ta osoba mogla ispuniti svoju obvezu.

(13) Ako nisu dostavljene sve potrebne informacije, podružnica sastavlja, objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit koji sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je dobila ili pribavila zajedno s izjavom u kojoj se navodi da krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka nije stavio na raspolaganje potrebne informacije.

(14) Obveze iz stavaka 11., 12. i 13. ovoga članka primjenjuju se samo na podružnicu čiji netoprihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(15) Obveze iz stavaka 11. do 14. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako netoprihod za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine ne prelazi pokazatelj iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona.

(16) Obveze iz stavaka 11. do 14. ovoga članka primjenjuju se na podružnicu samo ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

1. poduzetnik koji je osnovao podružnicu je:

a) povezano društvo u okviru grupe na čije se krajnje matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje i čiji konsolidirani prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura ili

b) samostalni poduzetnik čiji prihod iskazan u godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine, prelazi ukupno 750.000.000,00 eura i

2. krajnje matično društvo iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka nema srednje ili veliko društvo kći kako je navedeno u stavku 7. ovoga članka.

(17) Obveze iz stavaka 11. do 14. ovoga članka prestaju ako kriterij iz stavka 16. točke 1. podtočki a) i b) ovoga članka više nije ispunjen za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine.

(18) Obveze iz stavaka 7. do 9. i 11. do 14. ovoga članka prestaju se primjenjivati ako je krajnje matično društvo ili samostalni poduzetnik na kojeg se primjenjuje pravo treće zemlje sastavio izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 42. ovoga Zakona te ako izvještaj o informacijama o porezu na dobit ispunjava sljedeće kriterije:

1. dostupno je javnosti, besplatno i u strojno čitljivom formatu za izvještavanje:

a) na internetskoj stranici krajnjeg matičnog poduzetnika ili samostalnog poduzetnika

b) na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije

c) najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance poslovne godine za koju se izvještaj o informacijama o porezu na dobit sastavlja i

2. u njemu se navode naziv i sjedište društva kći ili naziv i adresa podružnice na koje se primjenjuje pravo Republike Hrvatske ili druge države članice i koja je objavila izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona.

(19) Društvo kći ili podružnica na koju se ne primjenjuju odredbe stavaka 7. do 9. i 11. do 14. ovoga članka objavljuje i čini dostupnim izvještaj o informacijama o porezu na dobit ako je jedina svrha takvog društva kćeri ili podružnice izbjegavanje zahtjeva u vezi s izvještavanjem o informacijama o porezu na dobit.

Sadržaj izvještaja o informacijama o porezu na dobit

Članak 42.

(1) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit koje se zahtijeva u skladu s člankom 41. ovoga Zakona sadrži informacije koje se odnose na sve aktivnosti samostalnog poduzetnika ili krajnjeg matičnog društva, uključujući aktivnosti svih povezanih društava konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima za relevantnu poslovnu godinu.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka su:

1. naziv krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika, oznaka poslovne godine, valuta koja se upotrebljava za prezentiranje izvještaja i, ako postoji, popis svih društva kćeri konsolidiranih u godišnjim financijskim izvještajima krajnjeg matičnog društva za relevantnu poslovnu godinu, s poslovnim nastanom u Europskoj uniji ili u poreznim jurisdikcijama uključenima u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe

2. kratak opis vrste aktivnosti

3. prosječan broj radnika na puno radno vrijeme

4. prihod koji obuhvaća transakcije s povezanim društvima, a koje treba izračunati kao:

a) zbroj netoprihoda, ostalih poslovnih prihoda, prihoda od sudjelujućih udjela, isključujući dividende primljene od povezanih društava, prihoda od drugih ulaganja i zajmova koji su dio dugotrajnih sredstava, drugih prihoda od kamata i sličnih prihoda navedenih u pravilniku kojim se uređuje struktura i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja ili

b) prihod kako je uređen okvirom za financijsko izvještavanje na temelju kojega se pripremaju godišnji financijski izvještaji, isključujući vrijednosna usklađivanja i dividende primljene od povezanih društava

5. iznos dobiti ili gubitka prije oporezivanja

6. iznos obračunanog poreza na dobit tijekom relevantne poslovne godine, koji treba izračunati kao tekući porezni rashod koji je priznat u vezi s oporezivom dobiti ili gubitkom poslovne godine poduzetnika i podružnica u relevantnoj poreznoj jurisdikciji, pri čemu se tekući porezni rashod odnosi samo na aktivnosti poduzetnika u relevantnoj poslovnoj godini i ne uključuje odgođene poreze ili rezerviranja za neizvjesne porezne obveze

7. iznos plaćenog poreza na dobit na novčanoj osnovi, koji treba izračunati kao iznos poreza na dobit koji su poduzetnici i podružnice u relevantnoj poreznoj jurisdikciji platili tijekom relevantne poslovne godine, pri čemu plaćeni porez uključuje porez po odbitku koji su platili drugi poduzetnici u odnosu na plaćanja poduzetnicima i podružnicama unutar grupe i

8. iznos akumulirane dobiti na kraju relevantne poslovne godine, pri čemu akumulirana dobit predstavlja zbroj dobiti iz proteklih poslovnih godina i iz relevantne poslovne godine za koju još nije odlučeno o raspodjeli. U slučaju podružnica, akumulirana dobit jest dobit poduzetnika koji je osnovao podružnicu.

(3) O informacijama navedenima u stavku 2. ovoga članka može se izvijestiti na temelju uputa za izvještavanje iz propisa kojima se uređuje administrativna suradnja u području poreza između Republike Hrvatske, država članica i poreznih jurisdikcija izvan Europske unije.

(4) Informacije iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se korištenjem zajedničkog predloška i strojno čitljivih formata za izvještavanje, kako je uređeno provedbenim aktima Europske komisije.

(5) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, zasebno za svaku državu članicu.

(6) Ako se država članica sastoji od nekoliko poreznih jurisdikcija, informacije se objedinjuju na razini države članice.

(7) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka poslovne godine za koju se izvještaj sastavlja navedena u Prilogu I. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe te se u njemu takve informacije dostavljaju zasebno za svaku poreznu jurisdikciju koja je 1. ožujka poslovne godine za koju se izvještaj sastavlja i 1. ožujka prethodne poslovne godine bila navedena u Prilogu II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

(8) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit iskazuju se i informacije iz stavka 2. ili 3. ovoga članka na zbrojnoj osnovi za ostale porezne jurisdikcije.

(9) Informacije se pripisuju svakoj relevantnoj poreznoj jurisdikciji na temelju poslovnog nastana, postojanja stalnog mjesta poslovanja ili stalne poslovne aktivnosti koja, s obzirom na aktivnosti grupe ili samostalnog poduzetnika, može podlijegati obvezi poreza na dobit u toj poreznoj jurisdikciji.

(10) Ako aktivnosti nekoliko povezanih društava podliježu porezu na dobit u jednoj poreznoj jurisdikciji, informacije koje se pripisuju toj poreznoj jurisdikciji zbroj su informacija koje se odnose na takve aktivnosti svakog povezanog društva i njihovih podružnica u toj poreznoj jurisdikciji.

(11) Informacije o jednoj određenoj aktivnosti ne smiju se pripisivati istodobno više poreznih jurisdikcija.

(12) Jedna ili više informacija koje se moraju objaviti u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka mogu se privremeno izostaviti iz izvještaja o informacijama o porezu na dobit ako bi se njihovim otkrivanjem ozbiljno naštetilo poslovnom položaju poduzetnika na kojeg se taj izvještaj odnosi.

(13) Svako izostavljanje informacija iz stavka 12. ovoga članka mora se jasno navesti u izvještaju o informacijama o porezu na dobit zajedno s obrazloženjem za izostavljanje.

(14) Sve izostavljene informacije u skladu sa stavkom 12. ovoga članka moraju se objaviti u kasnijem izvještaju o informacijama o porezu na dobit, a najkasnije pet godina od datuma izvornog izostavljanja.

(15) Informacije koje se odnose na porezne jurisdikcije uključene u priloge I. i II. Zaključaka Vijeća Europske unije o revidiranom EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe iz stavka 7. ovoga članka nikada se ne smiju izostaviti.

(16) U izvještaj o informacijama o porezu na dobit može se uključiti, u slučaju krajnjeg matičnog društva, na razini grupe, općeniti prikaz u kojem se navode objašnjenja eventualnih bitnih odstupanja između iznosa objavljenih na temelju stavka 2. podtočaka 6. i 7. ovoga članka, uzimajući pritom u obzir, prema potrebi, odgovarajuće iznose iz prethodnih poslovnih godina.

(17) U izvještaju o informacijama o porezu na dobit navodi se je li pripremljen u skladu sa stavkom 2. ili 3. ovoga članka.

Valuta

Članak 43.

(1) Valuta koja se upotrebljava u izvještaju o informacijama o porezu na dobit je valuta u kojoj su iskazani godišnji konsolidirani financijski izvještaji krajnjeg matičnog društva ili godišnji financijski izvještaji samostalnog poduzetnika.

(2) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit može se objaviti u valuti koja je različita od valute koja se upotrebljava u godišnjim financijskim izvještajima, osim u slučaju navedenom u članku 41. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona, gdje je valuta koja se upotrebljava u izvještaju o informacijama o porezu na dobit valuta u kojoj društvo kći objavljuje svoje godišnje financijske izvještaje.

Objavljivanje i javna dostupnost

Članak 44.

(1) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit iz članka 41. stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona ili izjava iz članka 41. stavaka 9. i 13. ovoga Zakona objavljuju se u roku od 12 mjeseci od datuma bilance za poslovnu godinu za koju se izvještaj o informacijama o porezu na dobit sastavlja.

(2) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit i izjava koju objavljuju poduzetnici u skladu sa stavkom 1. ovoga članka moraju biti besplatni i javno dostupni na najmanje jednom od službenih jezika Europske unije najkasnije 12 mjeseci nakon datuma bilance za poslovnu godinu za koju je izvještaj o informacijama o porezu na dobit sastavljen i to na internetskoj stranici:

a) poduzetnika ako se primjenjuje članak 41. stavci 1. i 3. ovoga Zakona

b) društva kći ili povezanog društva ako se primjenjuje članak 41. stavak 7. ovoga Zakona ili

c) podružnice ili poduzetnika koji je osnovao podružnicu ili povezano društvo ako se primjenjuje članak 41. stavak 11. ovoga Zakona.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je izvještaj o informacijama o porezu na dobit, koji je objavljen u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, besplatno i javno dostupan bilo kojoj trećoj strani koja se nalazi u Europskoj uniji u strojno čitljivom formatu za izvještavanje na internetskoj stranici Registra godišnjih financijskih izvještaja.

(4) Internetska stranica poduzetnika i podružnice iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati informaciju o izuzeću iz stavka 3. ovoga članka i upućivanje na internetsku stranicu Registar godišnjih financijskih izvještaja.

(5) Izvještaj o informacijama o porezu na dobit iz članka 41. stavaka 1., 3., 7., 11. i 19. ovoga Zakona i, ako postoji, izjava iz članka 41. stavaka 9. i 13. ovoga Zakona moraju biti dostupni na relevantnoj internetskoj stranici najmanje pet uzastopnih godina od dana objave.

Odgovornost

Članak 45.

(1) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela, krajnjeg matičnog društva ili samostalnog poduzetnika iz članka 41. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona solidarno su odgovorni, u okviru nadležnosti koju imaju na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa, za sastavljanje, objavljivanje i javnu dostupnost izvještaja o informacijama o porezu na dobit u skladu s člancima 41. do 44. ovoga Zakona.

(2) Članovi izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela društva kćeri iz članka 41. stavka 7. ovoga Zakona i osoba ovlaštena da u poslovanju podružnice iz članka 41. stavka 11. ovoga Zakona zastupa osnivača solidarno su odgovorni da je, prema njihovim saznanjima i sposobnostima, izvještaj o informacijama o porezu na dobit sastavljen u skladu s člancima 41., 42. i 43. ovoga Zakona, odnosno da je usklađen, kako je to relevantno, s člancima 41., 42. i 43. ovoga Zakona te da je objavljen i javno dostupan u skladu s člankom 44. ovoga Zakona.

Izjava ovlaštenog revizora

Članak 46.

Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u revizorskom izvještaju navesti je li za poslovnu godinu koja prethodi poslovnoj godini za koju su pripremljeni godišnji financijski izvještaji koji su predmet zakonske revizije objavljen izvještaj o informacijama o porezu na dobit i ako jest, je li objavljen u skladu s člankom 44. ovoga Zakona.

POGLAVLJE XI.
JAVNA OBJAVA

Javna objava

Članak 47.

(1) Obveznici javne objave su:

1. trgovačko društvo kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

2. podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, u Republici Hrvatskoj, kako je uređeno zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

3. kreditna unija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne unije

4. Financijska agencija

5. Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji je obveznik sastavljanja godišnjeg izvještaja u skladu s člankom 21. ovoga Zakona dostavlja Financijskoj agenciji radi javne objave potpuni i točan:

1. godišnji izvještaj s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s člankom 20. ovoga Zakona te izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, ako je obveznik izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 29. ovoga Zakona

2. konsolidirani godišnji izvještaj s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji konsolidirani financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s člankom 20. ovoga Zakona i ako je obveznik konsolidacije u skladu s odredbama ovoga Zakona te izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, ako je obveznik izvještavanja o održivosti na konsolidiranoj osnovi u skladu s članom 32. ovoga Zakona.

(3) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji nije obveznik sastavljanja godišnjeg izvještaja u skladu s člankom 21. ovoga Zakona dostavlja Financijskoj agenciji radi javne objave potpune i točne:

1. godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s člankom 20. ovoga Zakona i

2. godišnje konsolidirane financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem ako njegovi godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s člankom 20. ovoga Zakona i ako je obveznik konsolidacije u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka, uz izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dužan je Financijskoj agenciji dostaviti i odluku o utvrđivanju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka.

(5) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka dužan je nekonsolidirane izvještaje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i revizorski izvještaj dostaviti najkasnije u roku od šest mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine, a poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje odnosno konsolidirani godišnji izvještaj dužan ih je zajedno s revizorskim izvještajem dostaviti najkasnije u roku od devet mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(6) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka koji sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. stavkom 7. ovoga Zakona dužan je godišnje financijske izvještaje dostaviti u roku od 90 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja.

(7) Matično društvo koje objavljuje dokumentaciju iz članka 23. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona dužno ju je dostaviti najkasnije u roku od 12 mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine.

(8) Ako poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka nakon što objavi svoje izvještaje utvrdi da su oni u znatnoj mjeri pogrešni odnosno odluči ih promijeniti, dužan je o tome dostaviti obavijest radi njezine javne objave, i to bez odgode, te je dužan u razumnom roku dostaviti promijenjene izvještaje zajedno s revizorskim izvještajem, ako je poduzetnik obveznik zakonske revizije.

(9) Poduzetnik koji tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužan je do 30. travnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

(10) Odredbe ovoga članka koje se odnose na obvezu javne objave podružnice poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odnose se na:

1. računovodstvene dokumente trgovačkog društva osnivača podružnice, koji su izrađeni, na kojima je obavljena zakonska revizija i koji su objavljeni u skladu s pravom države članice kojim je uređeno trgovačko društvo osnivača podružnice, a u Republici Hrvatskoj se dostavljaju Financijskoj agenciji na hrvatskom jeziku i u ovjerenom prijevodu, radi javne objave u skladu s rokovima iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka i

2. godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvještajem ako godišnji financijski izvještaji podliježu zakonskoj reviziji u skladu s člankom 20. ovoga Zakona.

Elektronički format za izvještavanje

Članak 48.

(1) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom, godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(2) Poduzetnik je dužan utvrditi i predati za javnu objavu, u skladu s rokovima propisanim ovim Zakonom, izvještaj poslovodstva odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstava, u strojno i ljudima čitljivom formatu.

(3) Izvještaji iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sastavljaju se u strojno i ljudima čitljivom formatu u skladu s ovim Zakonom i podzakonskim propisima te kada se to zahtjeva u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815.

(4) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ovoga Zakona i konsolidiranog izvještavanja o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona dužan je opisno označiti izvještaj o održivosti odnosno konsolidirani izvještaj o održivosti, što uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852 u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje i ovim Zakonom.

(5) Matično društvo, osim društva iz članka 23. ovoga Zakona, sastavlja godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirani izvještaj poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje u skladu s provedbenim aktom Europske komisije koji uređuje jedinstveni elektronički format za izvještavanje i ovim Zakonom.

(6) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, izvještaj poslovodstva i konsolidirani izvještaj poslovodstava potpisuju kvalificiranim potpisom predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori ili, u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore, osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 18. stavkom 10. i člankom 19. stavkom 6. ovoga Zakona.

(7) Financijska agencija, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, dužna je izraditi tehničku uputu za izradu strojno i ljudima čitljivih formata godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

(8) Ministar financija, na prijedlog Financijske agencije, uz prethodnu suglasnost Odbora za standarde financijskog izvještavanja, pravilnikom propisuje:

1. nacionalne prilagodbe taksonomije propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja

2. taksonomiju za potrebu javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja i

3. način izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu i druge pojedinosti u vezi s izvještavanjem.

Odgovornost za javnu objavu

Članak 49.

(1) Godišnji financijski izvještaji, godišnji konsolidirani financijski izvještaji, godišnji izvještaj i konsolidirani godišnji izvještaj koji podliježu zakonskoj reviziji moraju biti objavljeni u obliku i sadržaju na temelju kojeg je revizorsko društvo formiralo svoje mišljenje zajedno s punim tekstom revizorskog izvještaja u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik ne smije objavljivati nerevidirane podatke na način koji bi korisnika objavljenih podataka mogao dovesti u zabludu odnosno do zaključka kako je riječ o revidiranim podacima.

(3) Članovi uprave poduzetnika i njegova nadzornog odbora, ako postoji, odnosno izvršni direktori i upravni odbor odgovorni su da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji izvještaj te, ako se sastavljaju, godišnji konsolidirani financijski izvještaji odnosno konsolidirani godišnji izvještaj budu objavljeni u skladu s odredbama ovoga Zakona te su odgovorni za ispravnost pohranjenih isprava.

Financijski podaci za statističke i druge potrebe

Članak 50.

(1) Poduzetnik i pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dužni su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. travnja tekuće godine dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.

(2) Poduzetnik koji do 30. travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu Financijskoj agenciji dostavi izvještaje iz članka 47. ovoga Zakona radi javne objave, pod uvjetom da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje propisanu stavkom 1. ovoga članka.

(3) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje oblik i sadržaj dodatnih podataka iz stavaka 1. ovoga članka na prijedlog Državnog zavoda za statistiku kao središnjeg tijela službene statistike u koordinaciji s ostalim nositeljima službene statistike.

POGLAVLJE XII.
REGISTAR GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Sadržaj Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 51.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja poduzetnika na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi.

(2) Registar godišnjih financijskih izvještaja sadržava podatke o financijskom položaju i uspješnosti poslovanja i dodatne podatke iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi se u elektroničkom obliku i dostupan je na internetskoj stranici Financijske agencije.

(4) U Registar godišnjih financijskih izvještaja pohranjuju se sljedeći podaci:

1. godišnji financijski izvještaji

2. godišnji konsolidirani financijski izvještaji

3. izvještaj revizora zajedno s izvještajima koji su bili predmet zakonske revizije

4. godišnji izvještaj

5. konsolidirani godišnji izvještaj

6. odluka o utvrđivanju godišnjeg financijskog izvještaja

7. prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka

8. izjava o neaktivnosti

9. dodatni podaci za statističke i druge potrebe

10. izvještaji iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

11. obavijesti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona

12. naknadno promijenjeni dokumenti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona.

(5) Registar godišnjih financijskih izvještaja sastoji se od javnog i povjerljivog dijela.

(6) Javni dio registra koji se objavljuje na internetskoj stranici Financijske agencije sadržava sljedeće:

1. godišnje financijske izvještaje

2. godišnje konsolidirane financijske izvještaje

3. godišnje izvještaje

4. konsolidirane godišnje izvještaje

5. revizorski izvještaji zajedno s izvještajima koji su bili predmet zakonske revizije

6. prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka

7. izvještaje iz članka 20. stavka 6. ovoga Zakona

8. obavijesti iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona

9. naknadno promijenjene dokumente iz članka 47. stavka 8. ovoga Zakona.

(7) U javnom dijelu Registra godišnjih financijskih izvještaja objavljuje se za svakog pojedinog poduzetnika dokumentacija koju je radi javne objave dužan dostaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Internetska stranica mora biti postavljena tako da je svima omogućen besplatan i neograničen uvid u podatke iz stavaka 6. i 7. ovoga članka.

Vođenje Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 52.

(1) Registar godišnjih financijskih izvještaja vodi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

(2) Financijska agencija dužna je:

1. uspostaviti, održavati i upravljati Registrom godišnjih financijskih izvještaja

2. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

3. prikupljati i obrađivati podatke iz godišnjih izvještaja i konsolidiranih godišnjih izvještaja

4. omogućiti korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja u skladu s člankom 54. ovoga Zakona.

(3) Financijska agencija dužna je podatke iz članka 51. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona unijeti u Registar godišnjih financijskih izvještaja i javno prikazati na internetskoj stranici u roku od 30 dana od dana zaprimanja utvrđenog, točnog i potpunoga godišnjega financijskog izvještaja od poduzetnika.

(4) Financijska agencija dužna je trajno čuvati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvještaje i revizorske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirane godišnje izvještaje i revizorske izvještaje te drugu dokumentaciju iz članka 47. ovoga Zakona.

(5) Podatke iz članka 50. ovoga Zakona Financijska agencija dužna je čuvati 11 godina od dana zaprimanja od poduzetnika.

(6) Financijska agencija u svrhu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja ovlaštena je prikupljati, evidentirati, obrađivati, arhivirati i javno objavljivati godišnje financijske izvještaje, godišnje izvještaje i revizorske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje, konsolidirane godišnje izvještaje i revizorske izvještaje, distribuirati podatke iz godišnjih financijskih izvještaja te upravljati bazom podataka i osigurati zaštitu baze podataka i dokumenata koji su pohranjeni u arhivu.

(7) Financijska agencija dužna je održavati i ažurirati popis poduzetnika.

(8) Financijska agencija ovlaštena je preuzimati podatke iz sudskog registra krajem svakog mjeseca nastale u prethodnom mjesecu i podatke iz registra Ministarstva financija, Porezne uprave sa stanjem na dan 31. prosinca, radi upisa u Registar godišnjih financijskih izvještaja.

(9) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je dostaviti Financijskoj agenciji popis pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona po unosu poreznih prijava u Informacijski sustav Porezne uprave za prethodnu kalendarsku godinu.

(10) Matično društvo dužno je obvezu konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja o održivosti prijaviti Financijskoj agenciji u Registar godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, a Financijska agencija dužna je održavati i ažurirati popis obveznika konsolidacije.

(11) Pravila postupka i način prijave obveze konsolidacije godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja o održivosti objavljuje Financijska agencija na svojoj internetskoj stranici.

(12) Financijska agencija odgovorna je za vjerodostojnost elektroničkog unosa podataka iz godišnjih financijskih izvještaja i izvještaja održivosti, za javnu objavu te obradu drugih podataka i dokumenata koji se evidentiraju u Registru godišnjih financijskih izvještaja.

(13) Financijska agencija dužna je o primitku godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvještaja namijenjenih javnoj objavi obavijestiti sudski registar bez naknade.

(14) Obavijest iz stavka 13. ovoga članka mora sadržavati podatke o datumu primitka i razdoblju na koje se odnose godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji izvještaj.

(15) Financijska agencija, na temelju podataka u Registru godišnjih financijskih izvještaja, utvrđuje dostavlja li poduzetnik Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te dostavlja li poduzetnik i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(16) Financijska agencija je ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv poduzetnika i odgovorne osobe poduzetnika koji ne dostave Financijskoj agenciji dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona te poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(17) Financijska agencija u roku od mjesec dana po isteku rokova iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis poduzetnika koji Financijskoj agenciji nisu dostavili dokumentaciju za javnu objavu iz članka 47. ovoga Zakona te u roku od tri mjeseca po isteku zakonskih rokova popis poduzetnika i osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona koji ne dostave financijske podatke za statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50. ovoga Zakona.

(18) Financijska agencija dužna je prethodno izvijestiti Ministarstvo financija o paušalnom iznosu za troškove prekršajnog postupka i svim njegovim izmjenama zajedno s izračunom na temelju kojeg je određen.

(19) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te način primanja i postupak provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja odnosno godišnjih izvještaja.

Posebne okolnosti

Članak 53.

(1) Posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

(2) Iznimno od odredbi ovoga Zakona, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ministar financija naredbom propisuje:

1. rok za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave godišnjeg izvještaja iz članka 47. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona s pripadajućim revizorskim izvještajem odnosno godišnjih financijskih izvještaja iz članka 47. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona s pripadajućim revizorskim izvještajem

2. rok za dostavljanje Financijskoj agenciji radi javne objave konsolidiranog godišnjeg izvještaja iz članka 47. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 47. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona zajedno s pripadajućim revizorskim izvještajem

3. rok za predaju izjave o neaktivnosti iz članka 47. stavka 9. ovoga Zakona

4. rok za predaju izvještaja iz članka 50. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

5. rokove za prijavu obveze konsolidacije iz članka 52. stavka 10. ovoga Zakona.

Korištenje podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja

Članak 54.

(1) Financijska agencija dužna je na pisani zahtjev fizičke ili pravne osobe izdati presliku ili ispis godišnjih financijskih izvještaja, godišnjeg izvještaja ili revizorskog izvještaja iz članka 47. ovoga Zakona odnosno njihov izvadak te ispis izvještaja iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

(2) Financijska agencija dužna je podatke koji prema zakonu kojim se uređuje porezni postupak čine dio porezne prijave automatski proslijediti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi te se smatra se da su ovime poduzetnici i pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona podnijeli dio porezne prijave.

(3) Razmjena podataka između Financijske agencije i tijela državne uprave, drugih državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga obavlja se bez naknade.

(4) Financijska agencija dužna je standardne podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja dati u elektroničkom obliku prikladnom za ponovnu uporabu na zahtjev fizičkim ili pravnim osobama radi korištenja u komercijalne ili nekomercijalne svrhe u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima kojima se uređuje ponovna uporaba informacija.

(5) Financijska agencija može korisnicima prema posebno definiranome zahtjevu pripremiti podatke iz Registra godišnjih financijskih izvještaja za njihovu vlastitu uporabu ili za komercijalne svrhe.

(6) Ministar financija detaljnije pravilnikom propisuje sadržaj, uvjete korištenja, opseg podataka i naknadu troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz stavaka 1., 2., 4. i 5. ovoga članka.

Jedinstvena europska pristupna točka

Članak 55.

(1) Za potrebe dostupnosti izvještaja iz stavka 2. ovoga članka na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (engl. ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859 nadležna je Financijska agencija.

(2) Financijska agencija dostavlja sljedeće izvještaje poduzetnika koji su obveznici izvještavanja o održivosti iz poglavlja VIII. ovoga Zakona: izvještaj poslovodstva, konsolidirani izvještaj poslovodstva, uključujući, za oba izvještaja, i informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852, godišnje financijske izvještaje, konsolidirane godišnje financijske izvještaje, revizorski izvještaj, izvještaj o provjeri izvještaja o održivosti, izvještaj o održivosti poduzetnika iz treće zemlje, uključujući i zaključak o provjeri izvještaja o održivosti, izjavu iz članka 35. stavka 10. ovoga Zakona, izvještaj o plaćanjima javnom sektoru te konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru.

(3) Izvještaji iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

1. poduzetnici dostavljaju izvještaje u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci kako je uređeno člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) 2023/2859 ili u strojno i ljudima čitljivom formatu kako je uređeno člankom 2. točkom 4. Uredbe (EU) 2023/2859

2. izvještajima su priloženi sljedeći metapodaci:

a) naziv poduzetnika na kojeg se informacije odnose te ako je poduzetnik koji izvještava o održivosti izuzeto društvo kći iz članka 32. stavka 10. ovoga Zakona, naziv matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe

b) identifikacijska oznaka poduzetnika i ako je poduzetnik koji izvještava o održivosti izuzeto društvo kći iz članka 32. stavka 10. ovoga Zakona, ako postoji, identifikacijska oznaka pravne osobe matičnog društva koje izvještava o održivosti na razini grupe u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (b) Uredbe 2023/2859

c) veličina poduzetnika u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) 2023/2859

d) industrijski sektor ili sektori gospodarskih djelatnosti poduzetnika u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (e) Uredbe (EU) 2023/2859

e) vrsta izvještaja u skladu s člankom 7. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) 2023/2859

f) oznaku o tome sadržavaju li izvještaji osobne podatke.

POGLAVLJE XIII.
NADZOR

Nadzor računovodstvenih poslova

Članak 56.

(1) Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima te propisima donesenim na temelju tih zakona.

(2) Nadzor poduzetnika, isključujući instituciju za elektronički novac, u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li poduzetnik računovodstvene poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa kojima se uređuje obavljanje poslova poduzetnika, a koji sadržavaju odredbe u vezi s računovodstvenim poslovima, nadležna je obavljati i Hrvatska narodna banka odnosno Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ako je tim propisima nadležna za izdavanje odobrenja za rad tim poduzetnicima, uključujući i razdoblje nakon oduzimanja odobrenja za rad.

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je u skladu s ovlastima iz zakona koji uređuje tržište kapitala provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja financijskih informacija izdavatelja u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje, uključujući i informacije izdavatelja koje proizlaze ili se temelje na tim financijskim informacijama izdavatelja te druge financijske informacije koje izdavatelj obvezno ili dobrovoljno objavljuje javnosti u skladu s propisima o objavljivanju propisanih informacija izdavatelja.

(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je u skladu s ovlastima iz zakona kojim se uređuje tržište kapitala provoditi nadzor nad izvršenjem obveze sastavljanja izvještaja o održivosti izdavatelja u skladu s relevantnim okvirom za izvještavanje o održivosti, uključujući i informacije iz članka 8. Uredbe (EU) 2020/852.

(5) Izdavatelj iz stavaka 3. i 4. ovoga članka je izdavatelj kako je uređen zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a financijske informacije iz stavka 3. ovoga članka su financijske informacije kako su određene zakonom koji uređuje tržište kapitala.

(6) Odredbe ovoga Zakona o nadzoru računovodstvenih poslova poduzetnika na odgovarajući način primjenjuju se i na pravne i fizičke osobe iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona.

Nadzor nad izradom i objavom izvještaja o informacijama o porezu na dobit

Članak 57.

Ministarstvo financija, Porezna uprava nadležna je za obavljanje nadzora poduzetnika u dijelu koji se odnosi na izradu i objavu izvještaja o informacijama o porezu na dobit iz članaka 41. i 44. ovoga Zakona.

Način obavljanja nadzora

Članak 58.

Pri provedbi nadzora poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova i izrade i objave izvještaja o informacijama o porezu na dobit Ministarstvo financija, Porezna uprava odgovarajuće primjenjuje odredbe propisa kojima se uređuje postupak poreznog nadzora.

Osobe ovlaštene za nadzor

Članak 59.

Nadzor poduzetnika u dijelu računovodstvenih poslova i izrade i objave izvještaja o informacijama o porezu na dobit provode ovlaštene osobe Ministarstva financija, Porezne uprave.

POGLAVLJE XIV.
PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 eura do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj poduzetnik odnosno pravna i fizička osoba iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona ako:

1. ne vodi računovodstvene poslove, dokumentaciju i poslovnu godinu u skladu s člankom 7. stavcima 2., 3., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga Zakona

2. ne sastavlja knjigovodstvene isprave u skladu s člankom 8. stavcima 2., 3. i 4. i člankom 9. stavcima 1. do 4., 6. i 7. ovoga Zakona

3. ne provjerava knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige u skladu s člankom 9. stavkom 10. ovoga Zakona

4. ne čuva knjigovodstvene isprave u rokovima i na način u skladu s člankom 10. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona

5. ne omogući korištenje knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju izvan područja Republike Hrvatske u skladu s člankom 10. stavkom 4. ovoga Zakona

6. ne omogući pristup, preuzimanje i korištenje knjigovodstvenih isprava pohranjenih pomoću elektroničkih uređaja u skladu s člankom 10. stavkom 6. ovoga Zakona

7. knjigovodstvene isprave koje čuva u izvornom pisanom obliku pretvori u elektronički zapis na način koji je suprotan članku 10. stavku 7. ovoga Zakona i pravilniku iz članka 10. stavka 9. ovoga Zakona

8. ne vodi poslovne knjige u skladu s člankom 11. stavcima 1. do 11., 13. i 14. ovoga Zakona i člankom 12. stavcima 1. do 7. i 12. ovoga Zakona

9. izvadak za pojedini konto ne sadržava najmanje podatke u skladu s člankom 11. stavkom 12. ovoga Zakona

10. ne zaključi poslovne knjige u skladu s člankom 12. stavcima 8. i 9. ovoga Zakona

11. ne zaštiti poslovne knjige koje se vode na elektroničkom mediju u skladu s člankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona

12. ne čuva poslovne knjige u rokovima u skladu s člankom 13. stavkom 2. ovoga Zakona

13. ne omogući korištenje poslovnih knjiga koje se čuvaju izvan Republike Hrvatske u skladu s člankom 13. stavkom 4. ovoga Zakona

14. ne popiše imovinu i obveze u skladu s člankom 14. stavcima 1., 2. i 4. ovoga Zakona

15. ne sastavlja i ne prezentira godišnje financijske izvještaje primjenom Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja odnosno Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja u skladu s člankom 16. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona

16. ne sastavlja godišnje financijske izvještaje u skladu s člankom 18. stavcima 1. i 5. do 8. ovoga Zakona

17. godišnje financijske izvještaje ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori poduzetnika ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 18. stavkom 10. ovoga Zakona

18. ne čuva godišnje financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 18. stavkom 11. ovoga Zakona

19. ne primjenjuje ograničenja raspodjele dobiti u skladu s člankom 18. stavkom 12. ovoga Zakona

20. ne sastavi godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 19. ovoga Zakona, osim u slučajevima izuzeća iz članka 23. ovoga Zakona

21. ne čuva godišnje konsolidirane financijske izvještaje trajno u skladu s člankom 19. stavkom 12. ovoga Zakona

22. kao obveznik zakonske revizije iz članka 20. stavaka 1., 2. i 4. do 6. ovoga Zakona ne revidira godišnje financijske izvještaje, godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje revizija

23. ne čuva revizorski izvještaj trajno u skladu s člankom 20. stavkom 10. ovoga Zakona

24. ne sastavi godišnji izvještaj u skladu s člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona

25. ne čuva godišnji izvještaj trajno u skladu s člankom 21. stavkom 3. ovoga Zakona

26. ne izradi konsolidirani godišnji izvještaj u skladu s člankom 22. ovoga Zakona

27. ne izradi izvještaj poslovodstva u skladu s člankom 24. stavcima 1. do 5. ovoga Zakona

28. izvještaj poslovodstva ne potpišu predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori) odnosno svi izvršni direktori ili u slučaju poduzetnika koji nema upravu odnosno izvršne direktore osobe ovlaštene za njegovo zastupanje u skladu s člankom 24. stavkom 7. ovoga Zakona

29. u godišnji izvještaj ne uključi izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja u skladu s člankom 25. stavkom 1. ovoga Zakona

30. ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru i ne uključi ga u godišnji izvještaj u skladu s člankom 26. stavkom 1. ovoga Zakona

31. ne sastavi konsolidirani izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

32. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 29. ili 30. ovoga Zakona

33. ne izradi konsolidirani izvještaj o održivosti u skladu s člankom 32. ovoga Zakona

34. ne izradi izvještaj o održivosti u skladu s člankom 35. ovoga Zakona

35. ne sastavlja poslovne knjige i godišnje financijske izvještaje i druge financijske informacije na hrvatskom jeziku i u službenoj valuti Republike Hrvatske u skladu s člankom 38. ovoga Zakona

36. ne sastavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 41. stavcima 1., 3., 7. i 11. ovoga Zakona

37. ne objavi izvještaj o informacijama o porezu na dobit u skladu s člankom 44. stavkom 1. ovoga Zakona

38. ne dostavi dokumentaciju iz članka 47. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona Financijskoj agenciji radi javne objave u skladu s rokovima iz članka 47. stavaka 5., 6. i 7. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona u rokovima propisanim naredbom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona

39. kao podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi članici iz članka 47. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona postupi protivno članku 47. stavku 10. ovoga Zakona

40. ne utvrdi i ne preda godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje u skladu s člankom 48. stavkom 1. ovoga Zakona

41. ne utvrdi i ne preda izvještaj poslovodstva odnosno konsolidirani izvještaj poslovodstva u skladu s člankom 48. stavkom 2. ovoga Zakona

42. ne dostavi Financijskoj agenciji financijske izvještaje i dodatne podatke za nadzorne, statističke i druge potrebe u skladu s člankom 50 stavcima 1. i 2. ovoga Zakona ili u slučajevima posebnih okolnosti iz članka 53. stavka 1. u rokovima propisanim naredbom iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poduzetnika.

POGLAVLJE XV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

ODJELJAK I.
NEFINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Nefinancijski izvještaj

Članak 61.

(1) Veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika u svoj izvještaj poslovodstva uključuju nefinancijski izvještaj koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela poduzetnika

b) opis politika poduzetnika u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzetnika, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima te način na koji poduzetnik upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako poduzetnik ne provodi politike povezane s jednim ili više od navedenih pitanja iz stavka 1. ovoga članka, u nefinancijskom izvještaju navodi jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Poduzetnik može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzetnika, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzetnika te učinka njegovih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu iz stavka 1. ovoga članka poduzetnik se može osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvještaja o nefinancijskim informacijama koje je objavila Europska komisija te u tom slučaju dužan je navesti na koje se okvire oslanja.

(6) Poduzetnik ispunjavajući obvezu iz stavaka 1. do 5. ovoga članka ispunio je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija u izvještaju poslovodstva.

(7) Poduzetnik koji je društvo kći izuzima se od obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su taj poduzetnik i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani izvještaj poslovodstva ili zasebni izvještaj drugog poduzetnika sastavljen u skladu s ovim člankom i u skladu s odredbama ovoga Zakona u vezi s konsolidiranim godišnjim izvještajem.

(8) Ako poduzetnik izradi zasebni izvještaj koji se odnosi na istu poslovnu godinu, a tim su izvještajem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijski izvještaj navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je taj poduzetnik ispunio obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se zasebni izvještaj:

a) objavi zajedno s izvještajem poslovodstva u skladu s pravilima o javnoj objavi iz ovoga Zakona ili

b) objavi na internetskoj stranici poduzetnika na koju se upućuje u izvještaju poslovodstva u roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebni izvještaj iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupan na internetskoj stranici poduzetnika najmanje pet godina.

(10) Na poduzetnika koji izrađuje zaseban izvještaj iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađen i uključen u izvještaj poslovodstva ili je sadržan u zasebnom izvještaju iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru nefinancijskog izvještaja iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvještaja iz stavka 8. ovoga članka.

Izvještavanje u okviru izvještaja o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja

Članak 62.

(1) Izvještaj o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja sadrži, među ostalim, opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s izvršnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzetnika s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju.

(2) Ako se takva politika ne provodi, izvještaj mora sadržavati obrazloženje.

Konsolidirani nefinancijski izvještaj

Članak 63.

(1) Subjekti od javnog interesa koji su matična društva velike grupe koja na datum bilance na konsolidiranoj osnovi prelaze kriterij prosječnog broja od 500 radnika u svoj konsolidirani godišnji izvještaj uključuju konsolidirani nefinancijski izvještaj koji sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi najmanje na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

a) kratak opis poslovnog modela grupe

b) opis politika grupe u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode

c) rezultate tih politika

d) osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njezine poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima te način na koji grupa upravlja tim rizicima

e) nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

(2) Ako grupa ne provodi politike povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvještaju navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

(3) U konsolidirani nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka prema potrebi uključuju se pozivanja na iznose iskazane u konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

(4) Matično društvo može izostaviti informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova izvršnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose solidarnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava objektivno i uravnoteženo razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

(5) Prilikom ispunjavanja zahtjeva za objavu informacija iz stavka 1. ovoga članka matično društvo može se osloniti na nacionalne okvire, okvire Europske unije, međunarodne okvire ili neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvještaja o nefinancijskim informacijama koje je objavila Europska komisija te je u tom slučaju matično društvo dužno navesti na koji se okvir oslanja.

(6) Matično društvo ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ovoga članka ispunilo je i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija u izvještaju poslovodstva i konsolidiranom godišnjem izvještaju.

(7) Matično društvo koje je ujedno i društvo kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ovoga članka ako su to izuzeto matično društvo i njegova društva kćeri uključeni u konsolidirani godišnji izvještaj ili zasebni izvještaj drugog poduzetnika sastavljen u skladu s ovim člankom i odredbama ovoga Zakona u vezi s konsolidiranim godišnjim izvještajem.

(8) Ako matično društvo izradi zasebni izvještaj koji se odnosi na istu poslovnu godinu i na cijelu grupu, a tim su izvještajem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirani nefinancijski izvještaj navedene u stavku 1. ovoga članka, smatra se da je to matično društvo ispunilo obvezu iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da se taj zasebni izvještaj:

a) objavi zajedno s konsolidiranim izvještajem poslovodstva u skladu s pravilima o javnoj objavi iz ovoga Zakona

b) objavi na internetskoj stranici matičnog društva na koju se upućuje u konsolidiranom izvještaju poslovodstva u roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

(9) Zasebni izvještaj iz stavka 8. ovoga članka mora biti dostupan na internetskoj stranici matičnog društva najmanje pet godina.

(10) Na matično društvo koje izrađuje zasebni izvještaj iz stavka 8. ovoga članka primjenjuje se stavak 6. ovoga članka.

(11) Samostalni revizor ili revizorsko društvo dužno je u okviru zakonske revizije provjeriti je li konsolidirani nefinancijski izvještaj iz stavka 1. ovoga članka izrađen i uključen u konsolidirani izvještaj poslovodstva ili je izrađen zaseban izvještaj iz stavka 8. ovoga članka.

(12) Poduzetnik može ugovoriti s neovisnom stručnom osobom za relevantna područja provjeru konsolidiranog nefinancijskog izvještaja iz stavka 1. ovoga članka ili zasebnog izvještaja iz stavka 8. ovoga članka.

Nadzor nad izradom i objavom nefinancijskog izvještaja i konsolidiranog nefinancijskog izvještaja

Članak 64.

(1) Ministarstvo financija obavlja nadzor poduzetnika u dijelu koji se odnosi na izradu i objavu nefinancijskog izvještaja iz članka 61. ovoga Zakona i konsolidiranog nefinancijskog izvještaja iz članka 63. ovoga Zakona.

(2) Nadzor poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati na sljedeći način:

1. neposrednim nadzorom ili

2. posrednim nadzorom.

Izvještavanje o izradi i objavi nefinancijskog izvještaja i konsolidiranog nefinancijskog izvještaja

Članak 65.

(1) Poduzetnik kojem poslovna godina nije jednaka kalendarskoj godini izvještava Ministarstvo financija o ispunjenoj obvezi izrade i objave nefinancijskog izvještaja iz članka 61. ovoga Zakona i konsolidiranog nefinancijskog izvještaja iz članka 63. ovoga Zakona.

(2) Financijska agencija dužna je izvijestiti Ministarstvo financija o ispunjenoj obvezi poduzetnika iz članka 61. ovoga Zakona do 31. srpnja tekuće godine za 2023. i članka 63. ovoga Zakona do 31. listopada tekuće godine za 2023.

(3) Financijska agencija dužna je dostaviti Ministarstvu financija sljedeće podatke:

1. popis poduzetnika koji su ispunili obvezu iz članaka 61. i 63. ovoga Zakona i obavijest o načinu na koji je obveza ispunjena

2. popis poduzetnika koji nisu ispunili obvezu iz članaka 61. i 63. ovoga Zakona.

(4) Ministarstvo financija na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis poduzetnika koji u roku ne ispune obveze iz članaka 61. i 63. ovoga Zakona.

(5) Popis iz stavka 4. ovoga članka sadržava naziv, OIB, sjedište ili adresu poduzetnika.

Osobe koje obavljaju nadzor nad izradom i objavom nefinancijskog izvještaja i konsolidiranog nefinancijskog izvještaja

Članak 66.

(1) Nadzor iz članka 64. ovoga Zakona obavljaju inspektori i drugi državni službenici Ministarstva financija ovlašteni za provedbu nadzora.

(2) Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je podatke do kojih je došla u postupku nadzora čuvati kao poslovnu tajnu.

Obavijest o nadzoru

Članak 67.

(1) Obavljanje nadzora – obavijest o nadzoru poslovanja uručuje se najkasnije osam dana prije početka nadzora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ovlaštena osoba može obavijest o nadzoru uručiti prilikom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.

(3) Obavijest o nadzoru mora sadržavati predmet nadzora.

Mjere nadzora i pokretanje prekršajnog postupka

Članak 68.

(1) Inspektor i druga ovlaštena osoba Ministarstva financija ovlaštena za provedbu nadzora može kao nadzornu mjeru izreći:

1. opomenu

2. privremenu zabranu obavljanja djelatnosti.

(2) Ministarstvo financija može pokrenuti prekršajni postupak.

Zadnji nefinancijski izvještaji i zadnji konsolidirani nefinancijski izvještaji

Članak 69.

Poduzetnik je dužan izraditi i objaviti zadnji nefinancijski izvještaj iz članka 61. ovoga Zakona i zadnji konsolidirani nefinancijski izvještaj iz članka 63. ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2023. ili tijekom kalendarske godine 2023. u skladu s rokovima iz članka 47. ovoga Zakona.

ODJELJAK II.
POČETAK IZVJEŠTAVANJA O ODRŽIVOSTI

Prvi izvještaji o održivosti i konsolidirani izvještaji o održivosti

Članak 70.

(1) Odredbe poglavlja VIII. ovoga Zakona primjenjuje poduzetnik:

1. za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma:

a) veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona koji je subjekt od javnog interesa, osim subjekta od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točaka 4. do 15. ovoga Zakona, i koji na datum bilance prelazi kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine

b) matično društvo velike grupe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona koje je subjekt od javnoga interesa, osim matičnog društva koje je subjekt od javnog interesa iz članka 3. stavka 2. točaka 4. do 15. ovoga Zakona, i koje na datum bilance prelazi kriterij prosječnog broja od 500 radnika tijekom prethodne poslovne godine

2. za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma:

a) veliki poduzetnik iz članka 5. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona, osim velikog poduzetnika iz točke 1. podtočke a) ovoga stavka

b) matično društvo velike grupe iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona, osim matičnog društva velike grupe iz točke 1. podtočke b) ovoga stavka

3. za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma:

a) mali poduzetnik iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

b) srednji poduzetnik iz članka 5. stavka 5. ovoga Zakona čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU

c) mala i jednostavna kreditna institucija kako je uređena zakonom kojim se uređuju kreditne institucije ako ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

d) vlastito društvo za osiguranje i reosiguranje kako je uređeno zakonom kojim se uređuje osiguranje ako ispunjava uvjete iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik iz treće zemlje dužan je izraditi i objaviti izvještaj o održivosti iz članka 35. ovoga Zakona za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma.

Mali i srednji poduzetnik

Članak 71.

(1) Mali i srednji poduzetnik čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice kako je uređeno zakonom kojim se uređuje tržište kapitala ili odredbama propisa kojim se prenosi Direktiva 2014/65/EU može odlučiti da u svoj izvještaj poslovodstva ne uključi izvještaj o održivosti za poslovne godine koje počinju prije 1. siječnja 2028.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka mali i srednji poduzetnik čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bilo koje države članice dužni su u svom izvještaju poslovodstva obrazložiti zašto nisu izvijestili o održivosti.

Društvo kći matičnog društva iz treće zemlje

Članak 72.

(1) Društvo kći s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj koje podliježe zahtjevima iz članaka 29. ili 32. ovoga Zakona i na čije se matično društvo primjenjuje pravo treće zemlje može do 6. siječnja 2030. izraditi konsolidirani izvještaj o održivosti iz članka 32. ovoga Zakona koji uključuje sva društva kćeri s poslovnim nastanom u Europskoj uniji matičnog društva iz treće zemlje koje podliježe zahtjevima iz članaka 29. ili 32. ovoga Zakona.

(2) Konsolidirani izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka uključuje objave utvrđene u članku 8. Uredbe (EU) 2020/852 koje obuhvaćaju aktivnosti koje obavljaju sva društva kćeri u Europskoj uniji matičnog društva na koje se primjenjuje pravo treće zemlje, a koja podliježu zahtjevima iz članaka 29. ili 32. ovoga Zakona.

(3) Konsolidirani izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u skladu s člankom 47. ovoga Zakona.

(4) Društvo kći koje izvještava o održivosti jedno je od društva kćeri koje je ostvarilo najveći prihod na pojedinačnoj ili konsolidiranoj razini u Europskoj uniji tijekom najmanje jedne od prethodnih pet godina.

(5) U slučaju iz članka 31. stavka 2. i članka 33. stavka 2. ovoga Zakona konsolidirani izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka smatra se izvještavanjem matičnog društva na razini grupe u pogledu društva uključenih u konsolidaciju.

(6) Smatra se da konsolidirani izvještaj o održivosti iz stavka 1. ovoga članka ispunjava uvjete iz članka 31. stavka 3. točke 3. i članka 33. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona.

Izvještavanje o održivosti u vezi s lancem vrijednosti

Članak 73.

Tijekom prve tri godine primjene zahtjeva za izvještavanjem o održivosti iz članka 29. ili 32. ovoga Zakona, računajući od početka izvještavanja propisanog člankom 70. ovoga Zakona, ako nisu dostupne sve potrebne informacije iz članka 29. stavka 7. ili članka 32. stavka 6. ovoga Zakona, poduzetnik odnosno matično društvo opisuje napore koje je uložio u pribavljanje potrebnih informacija o svojem lancu vrijednosti, razloge zbog kojih nije bilo moguće pribaviti sve potrebne informacije te planove za pribavljanje svih potrebnih informacija u budućnosti.

ODJELJAK III.
PRIJELAZNE ODREDBE

Prijelaz na elektronički format za izvještavanje

Članak 74.

(1) Poduzetnik koji je obveznik izvještavanja o održivosti iz članka 29. ili 32. ovoga Zakona utvrdit će i objaviti izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj poslovodstva u jedinstvenom elektroničkom formatu za izvještavanje iz članka 48. ovoga Zakona za poslovnu godinu od koje postaje obveznik izvještavanja o održivosti u skladu s člankom 70. ovoga Zakona.

(2) Poduzetnik koji je obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja utvrdit će i objaviti godišnje financijske izvještaje ili godišnje konsolidirane financijske izvještaje, izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj poslovodstva u elektroničkom formatu za izvještavanje iz članka 48. ovoga Zakona prvi puta za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma.

(3) Poduzetnik koji je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja utvrdit će i objaviti godišnje financijske izvještaje ili godišnje konsolidirane financijske izvještaje, izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj poslovodstva u elektroničkom formatu za izvještavanje iz članka 48. ovoga Zakona prvi puta za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma.

(4) Za poslovne godine koje prethode poslovnoj godini koja započinje 1. siječnja 2026. i poslovnu godinu 2026. poduzetnik iz stavka 2. ovoga članka utvrdit će i objaviti godišnje financijske izvještaje ili godišnje konsolidirane financijske izvještaje, izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj poslovodstva i u elektroničkom formatu za izvještavanje propisanom Pravilnikom o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (»Narodne novine«, br. 1/16., 93/17. i 50/20.).

(5) Za poslovne godine koje prethode poslovnoj godini koja započinje 1. siječnja 2028. i poslovnu godinu 2028. poduzetnik iz stavka 3. ovoga članka sastavit će i objaviti godišnje financijske izvještaje ili godišnje konsolidirane financijske izvještaje, izvještaj poslovodstva ili konsolidirani izvještaj poslovodstva i u elektroničkom formatu za izvještavanje propisanom Pravilnikom o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (»Narodne novine«, br. 1/16., 93/17. i 50/20.).

(6) Financijska agencija dostavit će Odboru za standarde financijskog izvještavanja na prethodnu suglasnost:

1. nacionalne prilagodbe taksonomije propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja do 30. rujna 2025.

2. prijedlog taksonomije za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja do 1. siječnja 2027.

3. prijedlog pravilnika o načinu izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu i druge pojedinosti u vezi s izvještavanjem do 30. rujna 2025.

(7) Financijska agencija dostavit će ministru financija, zajedno s odlukom Odbora za standarde financijskog izvještavanja:

1. nacionalne prilagodbe taksonomije propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2019/815 za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja do 1. siječnja 2026.

2. prijedlog taksonomije za potrebe javne objave godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja do 30. lipnja 2027.

3. prijedlog pravilnika o načinu izvještavanja u strojno i ljudima čitljivom formatu i druge pojedinosti u vezi s izvještavanjem do 1. siječnja 2026.

(8) Pri izradi taksonomije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dužne su pružiti stručnu pomoć Financijskoj agenciji.

(9) Financijska agencija donijet će tehničku uputu iz članka 48. stavka 7. ovoga Zakona najkasnije do 30. lipnja 2026.

(10) Financijska agencija dužna je za izvještavanje poduzetnika iz stavka 3. ovoga članka šest mjeseci prije početka primjene izvještavanja u elektroničkom formatu iz članka 48. ovoga Zakona učiniti dostupnim aplikativno rješenje za potporu predaji izvještaja, dok su poduzetnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za pripremu izvještaja dužni koristiti vlastita programska rješenja.

Jedinstvena europska pristupna točka

Članak 75.

Financijska agencija dužna je osigurati da izvještaji iz članka 55. ovoga Zakona, koje će poduzetnici objaviti radi javne objave, nakon 10. siječnja 2028. budu dostupni na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (engl. ESAP) uspostavljenoj na temelju Uredbe (EU) 2023/2859.

Nastavak mandata

Članak 76.

Članovi Odbora za standarde financijskog izvještavanja imenovani u skladu s odredbama Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) nastavljaju s radom do isteka mandata.

Donošenje pravilnika i odluka

Članak 77.

(1) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 48. stavka 8. točaka 1. i 3. ovoga Zakona do 30. lipnja 2026.

(2) Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 48. stavka 8. točke 2. ovoga Zakona do 1. siječnja 2028.

(3) Ministar financija donijet će podzakonske akte iz članka 10. stavka 9., članka 17. stavka 8., članka 18. stavka 13., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 19. te članka 54. stavka 6. ovoga Zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske akte iz članka 18. stavka 14. ovoga Zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Rok za donošenje podzakonskih akata iz ovoga Zakona i nastavak važenja podzakonskih akata

Članak 78.

Do dana stupanja na snagu podzakonskih akata iz članka 77. stavka 3. ovoga Zakona na snazi ostaju podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.):

1. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 95/16., 144/20. i 158/23.)

2. Pravilnik o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe (»Narodne novine«, br. 2/17. i 158/23.)

3. Pravilnik o pretvaranju knjigovodstvenih isprava koje se čuvaju u izvornom pisanom obliku u elektronički zapis (»Narodne novine«, br. 76/19.)

4. Pravilnik o načinu vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja, te načinu primanja i postupku provjere potpunosti i točnosti godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća (»Narodne novine«, br. 1/16., 93/17. i 50/20.)

5. Pravilnik o sadržaju, uvjetima korištenja, opsegu podataka i naknadi troškova za isporuku dokumentacije i podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (»Narodne novine«, br. 1/16. i 155/22.)

6. Pravilnik o načinu rada Odbora za standarde financijskog izvještavanja (»Narodne novine«, br. 1/16.)

7. Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 42/18., 122/20., 119/21. i 108/22.)

8. Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih unija (»Narodne novine«, br. 30/17. i 108/22.)

9. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja burze (»Narodne novine«, br. 25/19. i 155/22.)

10. Pravilnik o strukturi, sadržaju, načinu i rokovima dostave godišnjih financijskih izvještaja i revizorskog izvješća, financijskih izvještaja za razdoblja tijekom godine te primjeni kontnog plana za središnji depozitorij vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 91/19, 48/22. i 155/22.)

11. Pravilnik o strukturi i sadržaju, načinu i rokovima dostave godišnjih financijskih izvještaja i revizorskog izvješća te primjeni kontnog plana za središnje druge ugovorne strane (»Narodne novine«, br. 77/19. i 155/22.)

12. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja UCITS fonda (»Narodne novine«, br. 105/17., 98/20., 155/22. i 12/24.)

13. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja društva za upravljanje UCITS fondovima (»Narodne novine«, br. 105/17. i 155/22.)

14. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih izvještaja i drugih izvještaja alternativnog investicijskog fonda (»Narodne novine«, br. 155/22. i 12/24.)

15. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih i polugodišnjih financijskih izvještaja i drugih izvještaja društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (»Narodne novine«, br. 150/22.)

16. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava (»Narodne novine«, br. 150/22.)

17. Pravilnik o godišnjim, tromjesečnim i drugim izvještajima obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 2/20., 98/20., 24/21., 146/22. i 62/24.)

18. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 104/17., 118/21., 146/22. i 52/24.)

19. Pravilnik o godišnjim, polugodišnjim i drugim izvještajima dobrovoljnog mirovinskog fonda (»Narodne novine«, br. 104/17., 98/20., 146/22. i 62/24.)

20. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja i drugih izvještaja mirovinskog društva koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 104/17., 146/22. i 52/24.)

21. Pravilnik o vođenju računovodstva društva za dokup mirovine (»Narodne novine«, br. 155/22.)

22. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje (»Narodne novine«, br. 20/23.)

23. Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja mirovinskog osiguravajućeg društva (»Narodne novine«, br. 30/23.).

Prva primjena

Članak 79.

Financijska agencija i Hrvatska banka za obnovu i razvitak postaju obveznici javne objave prvi puta za poslovnu godinu koja počinje 1. siječnja 2025.

ODJELJAK IV.
ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja

Članak 80.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.).

Stupanje na snagu

Članak 81.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.