Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

ODLUKU

o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba

Članak 1.

U Odluci o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07 i 8/09) u članku 1. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Donose se Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (u nastavku teksta: Izmjene i dopune GUP-a Zagreba), što ih je izradio Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 2013. godine."

Članak 2.

U članku 5. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

"Plan sadržan u elaboratu Izmjena i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba sastoji se od:

A Tekstualnog dijela u knjizi pod nazivom 'Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba 2013.'

B Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:5000, i to:

1) KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA - izmjene i dopune 2013.

2) MREŽA GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI - izmjene i dopune 2013.

3) PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3a) Promet - izmjene i dopune 2013.

3b) Energetski sustav, pošta i telekomunikacije - izmjene i dopune 2013.

3c) Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom - izmjene i dopune 2013.

4) UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

4a) Urbana pravila - izmjene i dopune 2013.

4b) Procedure urbano-prostornog uređenja - izmjene i dopune 2013.

4c) Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode - izmjene i dopune 2013.

4d) Nepokretna kulturna dobra - izmjene i dopune 2013.

C Obveznih priloga

Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana iz stavka 2. točaka A i B ovoga članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke."

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

U dosadašnjem stavku 3. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi: "GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, zaštićene prirodne vrijednosti s mjerama zaštite, revizija 2010., dopuna 2012.;".

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

Članak 3.

U članku 6. točki 1. u alineji 3. iza riječi: "građevnog pravca" točka sa zarezom zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: "ukupna dužina istaka može biti do trećine dužine pripadajućeg uličnog pročelja građevine, istaknuto do 1 m, s tim da se što manje sužava pravo na pogled susjednim građevinama;".

U točki 3.1. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Podrum (Po) je dio građevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan više od 50% svog volumena u konačno uređeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena."

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"Iznimno ispod etaže suterena (S) ili prizemlja (P) moguće je izvesti tehnički podrum bez namjene, ako ga zahtijeva geomehanički izvještaj za gradnju građevine (tehnički podrum se ne uračunava u iskaz GBP-a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojeći teren)."

U točki 6. iza riječi "podzemne" stavlja se točka sa zarezom, a riječi: "i javne" brišu se.

U točki 12. oznaka: "PPo" briše se, a iza riječi: "lođa," dodaju se riječi: "vanjskih stubišta,".

Iza točke 29. dodaje se nova točka 29.a koja glasi:

"29.a nositelj izrade - upravno tijelo Grada Zagreba odgovorno za postupak izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja i sudjeluje u provođenju mjera provedbe plana određene ovom odlukom;".

U točki 32. riječi: "(do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije određeno)" mijenjaju se i glase: "(visina prve nadzemne etaže do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugačije određeno)".

Iza točke 34.a dodaje se nova točka 34.b koja glasi:

"34.b prometna površina - površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza za pristup do građevne čestice;".

Točka 37.a briše se.

Na kraju točke 48. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom te se iza točke 48. dodaje se nova točka 49. koja glasi:

"49. zamjenska građevina - nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, uz uvjet da se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine."

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. točka 12. briše se.

Dosadašnje točke 13. i 14. postaju točke 12. i 13.

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 5.

U članku 9. stavku 2. u alineji 4. riječi: "kongresni centri, " brišu se.

Članak 6.

U članku 10. na kraju stavka 7. briše se točka i dodaju riječi: "te manji parkovi na zasebnim građevnim česticama veličine do 1 ha."

U stavku 9. riječ: "Površina" zamjenjuje se riječima: "U zonama individualne i niske gradnje površina".

U stavku 10. riječi: "kongresni centri, " brišu se.

Članak 7.

U članku 12. stavku 9. riječi: "Gradsko poglavarstvo" zamjenjuju se riječima: "gradonačelnik Grada Zagreba".

Članak 8.

U članku 13. stavak 7. mijenja se i glasi:

"Iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istočno od željezničke pruge omogućuje se gradnja kompleksa URIHO, što uključuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale prateće sadržaje, a na preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istočno od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog velesajma, omogućuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih građevina."

Članak 9.

U članku 14. stavak 8. mijenja se i glasi:

"Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže na lokaciji Srednjoškolskog igrališta u Klaićevoj ulici."

Članak 10.

U članku 15. u stavku 5. riječi: "na lokacijama gradskog projekta, te" brišu se.

Članak 11.

U članku 16., stavku 1. ispred riječi "nestabilne" dodaju se riječi: "zaštite reljefa,".

U stavku 2. iz riječi "zelenila" briše se zarez i riječi: "osim unutar Parka prirode Medvednica," brišu se.

Stavak 6. briše se.

Članak 12.

U članku 18. stavku 2. iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi:

"- građevine i uređaji alternativnih izvora energije;".

Dosadašnje alineje od 6. do 10. postaju alineje od 7. do 11.

U dosadašnjem stavku 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Članak 13.

U članku 19. stavku 4. riječ: "Završja," briše se.

Članak 14.

Ispred članka 21. podnaslov: "1.2.12. Površine za budući razvoj - BR" mijenja se i glasi: "1.2.12. Površine svih namjena".

Članak 21. briše se.

Članak 15.

U članku 23. stavku 1. iza riječi: "površina" dodaju se riječi:"i urbanih pravila".

U stavku 4. oznake: "A i B," zamjenjuju se riječima: "A, B i Z2 unutar područja ekološke mreže".

Članak 16.

U članku 24. u stavcima 1. i 2. iza riječi: "Građevine" dodaju se riječi "i zahvati".

Članak 17.

U članku 25. stavku 2. riječ: "te" zamjenjuju se riječima: "poželjno je da", a iza riječi: "imaju" dodaju se riječi: "neka od".

Članak 18.

U članku 27. stavku 2. iza riječi: "400 m," dodaju se riječi: "iznimno do maksimalno 1000 m,".

U stavku 4. alineji 2. riječ: "najmanje," zamjenjuje riječima: ", u pravilu,", a na kraju stavka točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "te ako se zemljište nalazi uz uređene javne zelene površine na kojima je moguće organizirati siguran boravak djece;".

Iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- prostorni kapaciteti građevine određuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno 200 djece, a maksimalni kapaciteti za 17 - 20 odgojnih skupina s 340 - 400 djece. Dječji vrtić s područnim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina s ukupno 600 djece."

U stavku 5. riječi: "sa najviše dvije nadzemne etaže," zamjenjuje se riječima: "jednoetažne, dvoetažne, iznimno kao troetažne u gusto naseljenim područjima,".

U stavku 7. alineja 1. mijenja se i glasi:

"- prostorni kapacitet srednjoškolske građevine određuje se za najviše 32 razredna odjela, odnosno do 800 učenika u školi;"

Iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- optimalni kapacitet srednjoškolske građevine je od 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 - 500 učenika;".

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

Iza 7. stavka dodaju se novi stavci 8. i 9. koji glase:

"Osnovni standard školskog prostora, u pravilu, treba osigurati rad škole u jednoj smjeni, a iznimno, do stvaranja potrebnih uvjeta, u dvije smjene.

Prilikom planiranja osnovnih i srednjih škola na niskokonsolidiranome gradskom području - prostorima urbane obnove (3. 1.) i nove regulacije na neizgrađenom prostoru (3. 2), potrebno je osigurati rad škola u jednoj smjeni."

Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 10. i 11.

Članak 19.

U članku 38. stavak 6. briše se.

U stavku 18. riječi: "Planirani pristupni put", zamjenjuju se riječima "Planirana pristupna cesta", riječ: "najduži" zamjenjuje se riječju: "najduža", riječ: "njega" zamjenjuje se riječju: "nju", a iza riječi: "s najviše" dodaje se riječ: "po".

U stavku 19. riječi: "planirani pristupni put", zamjenjuju se riječima: "planirana pristupna cesta", oznaka: "3,0" zamjenjuje se oznakom: "3,5", riječ: "najduži" zamjenjuje se riječju: "najduža", riječ: "njega" zamjenjuje se riječju: "nju", a iza riječi: " s najviše" dodaje se riječ: "po".

U stavku 25. dodaje se druga rečenica koja glasi: "Etapna širina ograničavajući je faktor za izgradnju građevina i u odnosu na nju odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke koje određuju maksimalnu visinu i kapacitet građevina."

U stavku 26. riječi: ", ukoliko je prometno-tehničko rješenje uklopivo u cjelovito rješenje koridora ulice u punom profilu" brišu se.

Na kraju stavka 29. briše se točka i dodaju se riječi: "tako da se osigura širenje mreže gradskih trgova koji slijede glavne pješačke putanje gradskog područja na udaljenostima u pravilu od 500 do 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje."

Iza stavka 29. dodaje se novi stavak 30. koji glasi:

"Uređenje kolnih ulaza u blok ili građevinu osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i širine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugrožavanja sigurnosti pješaka arhitektonskim barijerama."

Članak 20.

U članku 39. iza stavka 8. dodaju novi stavci 9., 10. i 11. koji glase:

"Gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru omeđenom: ulicama Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Krešimira IV., Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, južnim rubom Botaničkog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom, radi ograničenja motornog prometa u središtu grada.

U toj je zoni moguća gradnja garaža isključivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najviše 1GPM/1 stan.

Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže na lokaciji Srednjoškolskog igrališta."

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 12.

Dosadašnji stavak 10. mijenja se i glasi:

"Parkiranje je moguće na svim ulicama osim gradskim avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloživom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pješake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoći i sl.). Ako se parkirališta grade uz glavni kolnik glavne gradske ulice, tada moraju biti kosa (30º ili 45º), a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti uzdužna, kosa i okomita. Ako se parkirališta grade uz kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice, dopuštena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti veća od 50 km/h."

Iza dosadašnjeg stavka 10. koji postaje stavak 13. dodaje se novi stavak 14. koji glasi:

"Građevna čestica u stambenoj i mješovitoj, pretežito stambenoj namjeni može imati iznimno dva ulaza na parkiralište, odnosno garažu."

Dosadašnji stavci 11. i 12. postaju stavci 15. i 16.

Članak 21.

U članku 42. stavku 3. iza riječi "biti", dodaju se riječi: "kontinuirane i".

Iza 4. stavka dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"Pri izradi provedbenih planova za nova stambena naselja i zone veće od 1 ha, širina pješačkog hodnika kod visokogradnje ne može biti manja od 2, 25."

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 22.

U članku 44., iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

"Gradnja i postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i antenskih prihvata, odredit će se imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA."

Članak 23.

U članku 46. stavku 3. riječ: "Zadarska," briše se.

Članak 24.

U članku 47. stavku 1. na kraju alineje 7. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom te se dodaju nove alineje 8. i 9. koje glase:

"- grade retencijski bazeni;

- grade ispusti u prijemnik i druge građevine za javnu odvodnju otpadnih voda."

Članak 25.

U članku 48. u stavku 2. oznaka: "5,0", zamjenjuju se oznakom: "10,0".

Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

"Pojas s obje strane potoka u kojem nije dopuštena gradnja uređuje se kao zelena površina u kojoj se osiguravaju uvjeti za revitalizaciju potoka, te se uređuju, u pravilu, kao pješačke, a ovisno o lokalnim uvjetima i biciklističke komunikacije.

Prostori uz potoke su mogući pravci društvenog i gospodarskog razvoja i integriranja grada osobito kada služe tercijarnim i kvartarnim djelatnostima - odmoru i rekreaciji. Preduvjet razvoja je uređenje pješačkih komunikacija i prostora ugodnih za boravak ljudi na otvorenome."

Članak 26.

U članku 50. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

"Uređaji i građevine za korištenje obnovljivih izvora energije mogu se postavljati u skladu s urbanim pravilima ove odluke i pravilima struke u svim namjenama."

Članak 27.

U članku 51. stavku 5. iza riječi: "vodove 110 kV" dodaju se riječi: "s pripadajućim koridorom posebnog režima".

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

"Gradnja i postavljanje uređaja alternativnih izvora energije, odredit će se tehničkim uvjetima za tu vrstu građevina i uređaja imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA, te uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na susjedstvo."

Članak 28.

U članku 52. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Uz uvjet da nemaju negativni utjecaj na susjedstvo omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje sunčeve energije, imajući u vidu ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA."

Članak 29.

U članku 53. stavak 8. mijenja se i glasi:

"Iznimno, postojeći i planirani plinoopskrbni vodovi mogu se voditi, u pravilu, istom trasom, na površinama svih namjena, ovisno o lokalnim tehničkim uvjetima, u skladu s odredbama članaka 22. i. 56. ove odluke."

Članak 30.

U članku 54. stavku 2. pod podnaslovom: "Posebno vrijedni dijelovi prirode" riječ: "krajolici" zamjenjuje se riječju: "krajobrazi".

Iznad stavka 4. podnaslov: "Krajolici" zamjenjuje se podnaslovom: "Krajobrazi".

U stavku 4. riječ: "krajolik" zamjenjuje se riječju: "krajobraz", a iza riječi: "Jakovčina," dodaju se riječi: "dolina potoka Kustošaka s livadama Gorenci, Krvarići i Završje,", riječi: "Mikulići (dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica)" brišu se, riječi: "(zaštićene unutar Parka prirode Medvednica) brišu se, riječi: "(dio krajolika zaštićen unutar Parka prirode Medvednica)" brišu se, riječi: "značajni krajobraz Savica," brišu se, a iza riječi: "obuhvaća" riječ: "krajolike" zamjenjuje se riječju: "krajobraze".

U stavku 5. pod podnaslovom: "Vrijedni pojedinačni dijelovi prirode" iza riječi: "hrasta" točka sa zarezom zamjenjuje se točkom a riječi: "Radmanovačka ulica 6/8, stablo crne topole." brišu se.

Podnaslov: "Uređenje parkova arhitekture" mijenja se i glasi: "Uređenje parkovne arhitekture".

U stavku 21. riječi: "dijela parka prirode Medvednica," brišu se.

U stavku 27. riječi: "dijela parka prirode Medvednica," brišu se.

Članak 31.

U članku 56. iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

"Omogućuje se gradnja i postavljanje uređaja za korištenje obnovljivih izvora energije uz uvjet da nemaju negativan utjecaj na kvalitetu stanovanja, imajući u vidu i ograničenja u odnosu na MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA."

Dosadašnji stavci od 7. do 16. postaju stavci od 8. do 17.

U dosadašnjem stavku 7. iza riječi: "Gradnja" dodaje se riječ: "helidroma,".

U dosadašnjem stavku 9. iza riječi: "građevine," riječi: "odnosno nove građevine izgrađene na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, uz uvjet da se ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine", brišu se, a iza riječi: "kojom se" dodaje se riječ "bitno".

U dosadašnjem stavku 15. riječ: "javnoj" zamjenjuje se riječju: "javnoprometnoj", a iza riječi: "površini" dodaju se zarez i riječi: "javnom parku".

U dosadašnjem stavku 16. riječi: "anketnim urbanističko-arhitektonskim" zamjenjuju se riječju: "javnim".

Iza dosadašnjeg stavka 16. koji je postao stavak 17. dodaju se novi stavci 18., 19. i 20. koji glase:

"Kod planiranja gradnje stambenih i stambeno-poslovnih građevina osigurati minimalne sanitarne standarde: da svaki stan ima za ljetnog solsticija direktno sunčevo osvjetljenje od minimalno 2 sata na dan.

Provedbenim dokumentima prostornog uređenja osigurati da se kod planiranja novih stambenih odnosno stambeno-poslovnih susjedstva u skladu s pravilima struke, osigura korištenje obnovljivih izvora energije, barem minimalni standard pratećih sadržaja naselja, da svaka urbanistička cjelina, u pravilu, ima svoj trg, igralište i parkovnu površinu kao i spoj na gradsku prometnu mrežu, a što odgovara konačnom broju korisnika tog prostora.

U zonama niske i visoke izgradnje potrebno je osigurati preduvjete za zdravi život djece uređenjem pratećih sadržaja - parkova i igrališta u skladu s pravilima struke bilo u sklopu predvrtova, dvorišta bloka bilo javnih gradskih prostora - ulica, trgova ili parkova."

Dosadašnji stavci od 17. do 21. postaju stavci od 21. do 25.

Dosadašnji stavak 22. mijenja se i glasi:

"Poslovne građevine, hoteli i građevine javne i stambene namjene mogu se graditi i s visinama višim od devet nadzemnih etaža kada je to predviđeno ovim planom, odnosno potvrđeno provedbenim dokumentima prostornog uređenja."

Iza dosadašnjeg stavka 22. koji je postao stavak 26. dodaju se novi stavci od 27. do 31. koji glase:

"Osim u zonama zabrane gradnje građevina viših od 9 etaža određenim člankom 92. ove odluke, zabrana gradnje građevina viših od 9 etaža proteže se i na one lokacije koje ne zadovoljavaju sljedeće uvjete:

- smještaj uz gradske avenije ili glavne gradske ulice;

- prihvatljiv ukupan utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na zaštićene dijelove grada;

- blizinu sustava javnog prometa;

- zadovoljavajuću prometnu propusnost okolnih ulica;

- poboljšanje gradske infrastrukture u široj zoni;

- dodatno uređenje javne površine oko građevine, u pravilu, ispred građevine, a što se dokazuje postupkom izrade i prihvaćanja programa za povođenje natječaja odnosno postupkom izrade i donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja.

Izgradnja građevina viših od devet nadzemnih etaža eventualno i većeg k_i nadzemno od 3,5 omogućava se u zonama visoke gradnje oznake 2.9 posebno tamo gdje je takva gradnja preduvjet saniranja nekog gradskog područja, gdje se renoviraju enklave substandardne gradnje ili gdje takva gradnja rješava neki drugi gradski problem.

Najveća visina građevina viših od 9 etaža je 100 m odnosno 25 nadzemnih etaža, osim za građevine visina kojih se određuje provedbenim dokumentima prostornog uređenja, odnosno za koje je do stupanja na snagu ove odluke proveden javni natječaj.

Mogućnosti izgradnje građevina viših od 9 etaža i visina viših od 100 m preispituje se samo postupcima izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja koji su posebno istaknuti programskim smjernicama za izradu tog plana u ovoj odluci.

Specifični oblikovni, sadržajni i tehnički zahtjevi kao i mjere zaštite od mogućih nepovoljnih utjecaja na strukturu i način korištenja tog dijela grada određuju se programom javnog natječaja koji se provodi po proceduri iz članka 99. ove odluke, a što znači da se osim uvjeta koje mora zadovoljavati lokacija traži usklađenost s osnovnim zahtjevima u vezi sa sigurnošću i tehničkim uvjetima gradnje, korištenjem, održavanjem i eventualno uklanjanjem građevine i u pravilu javno korištenje prizemlja."

Dosadašnji stavci 23. i 24. postaju stavci 32. i 33.

U dosadašnjem stavku 23. riječ: "obavezan" briše se.

U dosadašnjem stavku 24. iza riječi: "prostora od" briše se riječ "vitalnog", iza riječi: "velesajma," dodaju se riječi: "prostora kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukićeva i prostora poslovno-stambenog kompleksa na lokaciji Ilica 212-214," a iza riječi "vizure" briše se riječ "vitalnog".

Dosadašnji stavak 25. briše se.

Dosadašnji stavci od 26. do 30. postaju stavci od 34. do 38.

U dosadašnjem stavku 27. riječi: "u članku 91." zamjenjuju se riječima: "u članku 92."

Članak 32.

U članku 58. stavku 2. alineji 8. iza riječi: "drugim" dodaju se riječi: "kvalitetnim".

Alineja 14. mijenja se i glasi:

"- za novu uličnu gradnju, za sve nove građevine javne i društvene namjene i za uređenje javnih otvorenih prostora obvezan je javni natječaj;".

U alineji 15. riječi: "urbanističko-arhitektonski", zamjenjuju se riječju: "javni".

Iza alineje 15. dodaju se nove alineje 16. i 17. koje glase:

"- iznimno, omogućuje se realizacija javne namjene 'Muzej osjeta Zagreb' (revitalizacija postojećeg tunela Grič), uz uvjet da se realizira unutar prostora tunela Grič, bez kompleksnijih zahvata i izgradnje u okolnome podzemnom i nadzemnom prostoru, osobito na prostoru Vranicanijeve poljane koja je arheološki lokalitet;

- na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke."

Članak 33.

U članku 59. stavku 2. alineji 4. iza riječi: "drugim" dodaje se riječ: "kvalitetnim".

U alineji 5. riječi: "uz mogućnost uređenja kolnog pristupa" brišu se.

U alineji 7. riječi: "umjesto postojećih i novih građevina", riječi: "novih građevina umjesto postojećih", riječi: ", u pravilu," te riječi: ", uz mogućnost intervencije u niveleti javnoprometnih površina, ako nije moguće na drugačiji način i postoji javni interes" brišu se.

Alineja 8. mijenja se i glasi:

"- gradnja javnih garaža nije moguća na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na prostoru omeđenom ulicama: Vlaškom, Bauerovom, Trgom Petra Krešimira IV, Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, južnim rubom Botaničkog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Kršnjavoga, Kačićevom i Ilicom, radi ograničenja motornog prometa u središtu grada. U toj zoni moguća je gradnja garaža isključivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najviše 1GPM/1 stan. Iznimno, omogućuje se gradnja javne podzemne garaže s pratećim sadržajima na lokaciji Srednjoškolskog igrališta."

Iza alineje 8. dodaje se nova alineja 9. koja glasi:

"- unutar blokova Donjeg grada moguća je izgradnja garaža samo za potrebe stanovnika bloka kapaciteta do maksimalno 100 PM, maksimalne dubine 2 (dvije) podzemne etaže, i to prema normativu najviše 1 PGM/1 stan. Odobravanju gradnje garaža, prethodi izrada prometne studije kojom se utvrđuje prometna usklađenost s užom (blok) i širom zonom obuhvata (kontaktni blokovi);".

Dosadašnje alineje od 9. do 12. postaju alineje od 10. do 13.

U dosadašnjoj alineji 9. riječ: "arhitektonski" zamjenjuje se riječju: "javni", a riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuje se riječju: "javni."

U dosadašnjoj alineji 10. oznaka: "4,5" zamjenjuje se oznakom: "3,0", a na kraju alineje dodaje se rečenica koja glasi: "Za sve blokove Donjeg grada na kojima se planiraju kompleksni zahvati uređenja kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska struktura / morfologija bloka potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog uređenja, uz uvjet da k_in ne bude veći od 3,0;".

U dosadašnjoj alineji 12. na kraju alineje dodaje se rečenica koja glasi: "Uređenje prostora i opseg mogućeg zahvata definirat će se detaljnim konzervatorskim propozicijama za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja, a grafički prikaz - kategorizacija građevnog fonda sastavni je dio konzervatorske podloge za izradu detaljnijeg plana uređenja;".

Iza dosadašnje alineje 12. koja je postala alineja 13. dodaje se nova alineja 14. koja glasi:

"- na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke."

U stavku 3., točke 1., 2., 7., 10. i 11. s pripadajućim tekstom brišu se.

U stavku 4., pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:" u alineji 13. iza riječi: "i to" dodaje se riječ: "najviše".

U alineji 17. iza riječi. "bez povećanja" točka sa zarezom zamjenjuje se zarezom i dodaju se riječi: "osim za izgradnju dizala;".

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene, ugostiteljsko-turističke namjene i u zoni infrastrukturnih sustava:" u alineji 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Članak 34.

U članku 60. stavku 2. alineja 7. mijenja se i glasi:

"- na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke."

U stavku 3., u alineji 1. iza riječi: "poluugrađenih" dodaju se riječi: " i ugrađenih".

U alineji 11. iza riječi: "građevina" dodaju se riječi: "umjesto postojećih".

U alineji 12. iza riječi: "uvučeni kat;" dodaje se riječ: "najmanje".

U alineji 13. riječi: "(1 PGM/1 stan)" zamjenjuju se riječima: "(najmanje 1 PGM/1 stan)".

U alineji 15. iza riječi: "strana," dodaju se riječi: "do visine križanja s Pavlinovićevom,".

U alineji 16. riječi: "u Ulici Vladimira Nazora," brišu se.

U alineji 17. riječi: "rekonstrukcija građevine ako je visinom usklađena s urbanim pravilom, drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni." zamjenjuju se riječima: "omogućava se zadržavanje u prostoru građevine u zatečenim tlocrtnim i visinskim gabaritima."

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:", u alineji 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Pod podnaslovom: "c) u zoni ugostiteljsko-turističke namjene i zoni športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom - R1:" u alineji 7 riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Članak 35.

U članku 61. stavku 3. pod podnaslovom: a) u zoni stambene i mješovite namjene:", u alineji 4. iza riječi: "u rekonstrukciji", dodaju se riječi: "i gradnji zamjenske građevine".

U alineji 12. iza riječi: "12 m" točka sa zarezom zamjenjuje se zarezom i dodaju riječi: "a za područje Šćitarjevske ulice, maksimalna dubina građevina je 16,0 m.".

U alineji 13. iza riječi: "na preostalom dijelu Kanala" brišu se riječi: "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog tijela zaštite", iza riječi: "obavezno zadržavanje" dodaju se riječi: "transparentne ograde,", iza riječi: "predvrta", dodaju se riječi: "i postojeće parcelacije", a iza riječi: "Cvjetnom naselju," briše se veznik "i" te se dodaju riječi: "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog tijela zaštite, te predvrta u".

U alineji 16. iza riječi: "Zvonimirove," dodaju se riječi: "obvezno zadržavanje predvrta i postojeće parcelacije,", iza riječi: "detaljnim pravilima" dodaju se riječi: "i uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog tijela zaštite", a iza riječi: "gradnji" dodaju se riječi: "novih".

U alineji 17. riječi: "iznimno, uz sjevernu stranu Zvonimirove ulice između Livadićeve i Rusanove moguće je spajanje građevnih čestica uz ulicu i izgrađenost do 60%;" brišu se.

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene i športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom:", u alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Članak 36.

U članku 62. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", u alineji 5. iza riječi "rekonstrukciji", dodaju se riječi: "i gradnji zamjenske građevine".

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:", u alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Članak 37.

U članku 63. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:" alineja 1. mijenja se i glasi:

"- gradnja i rekonstrukcija u skladu s urbanom matricom i tipologijom gradnje građevina izvedenih prema izvornoj koncepciji urbanističkog rješenja po kojem je započeta gradnja naselja, u smislu poštivanja pretežite visine te međusobne razdaljine građevina a u skladu s urbanim pravilima iz članaka 74. i 76. Nerealizirani sadržaji mogu se dovršiti u korist povećanoga zajedničkog standarda stambenog susjedstva, bez mogućnosti naknadne prenamjene novih javnih sadržaja;".

U alineji 2. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Iza alineje 6. dodaju se nove alineje 7. i 8. koje glase:

"- prenamjena uređenih javnih zelenih površina i igrališta nije moguća;

- javne zelene površine i igrališta planirana izvornim urbanističkim planom potrebno je privesti namjeni i nije ih moguće prenamjenjivati;"

Dosadašnje alineje od 6. do 13. postaju alineje od 8. do 15.

U dosadašnjoj alineji 10. riječ: "dijelove" zamjenjuju se riječima: "cjelovite prostore individualne izgradnje a koji su dijelovi".

U dosadašnjoj alineji 11. iza riječi: "- iznimno," dodaju se riječi: "radi obnove poteza prostora niske gradnje,".

U dosadašnjoj alineji 13. iza riječi: "južnu stranu" dodaju se riječi: "Tijardovićeve", a riječ: "Dekanići" briše se.

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene, ugostiteljsko-turističke namjene i športsko-rekreacijske namjene - šport s gradnjom:" u alineji 4. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U alineji 5. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

Članak 38.

U članku 64. stavku 3. alineji 1. riječ: "arhitektonskom" zamjenjuje se riječju: "javnom".

Iza alineje 5. dodaju se nove alineje 6. i 7. koje glase:

"- gradnja visokih objekata nije dopuštena uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora definiranog postojećim građevinskim pravcima objekta Vukovarska 35 (arh. Galić) na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) na jugu; isto i za prostor Miramarske ulice definiran objektima Miramarska 22 i Miramarska 23;

- radi afirmacije morfoloških i strukturalnih obilježja prostora uređenih prema regulatornoj osnovi iz 1953., koju karakterizira izgradnja soliternih objekata okruženih zelenilom, omogućuje se uređenje ovih prostora isključivo izgradnjom slobodnostojećih objekata s hortikulturno uređenim okolnim prostorom gdje preteže autohtono visoko zelenilo."

Članak 39.

U članku 65. stavku 3. alineji 4. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Alineja 9. mijenja se i glasi:

"- iznimno, unutar groblja Mirogoj moguća je gradnja upravne zgrade i proširivanje arkada prema javnom natječaju, sukladno odredbama iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke, omogućiti optimalnu spomeničku prezentaciju nepokretnoga kulturnog dobra - graditeljskog sklopa Kompleksa groblja Mirogoj, odnosno uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti na prostoru duž zapadne strane Aleje Hermanna Bollea. Za prostor zapadno od Aleje Hermanna Bollea obuhvaćen urbanim pravilima 1.8. i 2.11. i prostornim međama kulturnog dobra, propisuje se obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja UPU Hermanna Bollea - zapad;".

Članak 40.

U članku 67. u stavku 1. riječi: "unutar Parka prirode Medvednica," brišu se.

Članak 41.

U članku 68. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", alineji 13. iza riječi: "rekonstrukcija" dodaju se riječi: "i gradnja novih", a iza riječi: "građevina" dodaju se riječi: "umjesto postojećih".

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene i ugostiteljsko-turističke namjene:", u alineji 8. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Članak 42.

U članku 69. stavku 2. alineja 5. briše se.

U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:" u alineji 13. iza riječi: "rekonstrukcija" dodaju se riječi: "i gradnja novih", a iza riječi: "građevina" dodaju se riječi: "umjesto postojećih".

U alineji 15. iza riječi: "Karažnik," briše se veznik: "i" i dodaju se riječi: "istočno i zapadno od ulice Medptoki kod raskrižja s Gospodskom i uz".

U alineji 22. riječi: "arhitektonsko-urbanističkog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Iza alineje 23. točka se zamjenjuje točkom sa zarezom i dodaje se nova alineja 24. koja glasi:

"- iznimno uz ulicu Jurja Ves omogućuje se gradnja novih građevina i rekonstrukcija postojećih na česticama površine najmanje 500 m², a ostalo prema detaljnim pravilima."

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene, poslovne namjene K1 i ugostiteljsko-turističke namjene:" u alineji 10., riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U alineji 11. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

U alineji 12. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Članak 43.

U članku 70. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", u alineji 16. iza riječi: "Kovačevićeve," dodaju se riječi: "te uz južnu stranu Petrove ulice između Ulice B. Čikoša do Duknovićeve ulice,", a iza riječi: "postojeće ulice);" dodaju se riječi: "uz južnu stranu Petrove ulice između Ulice B. Čikoša do Duknovićeve ulice obvezno zadržavanje predvrta i postojeće parcelacije bez značajnih promjena dubine izgradnje;"

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:", u alineji 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Članak 44.

U članku 71. stavku 2. alineja 5. briše se.

U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", u alineji 12. iza riječi "građevina", dodaju se riječi: "umjesto postojećih".

U alineji 18. iza riječi "potkrovlje", dodaju se riječi: "(bez bučnih sadržaja i povećanog prometa u odnosu na okolnu gradnju, tako da sadržaj ne ometa stanovanje)".

U alineji 24. iza riječi: "Avenija Dubrava" dodaju se riječi: "i uz Trpanjsku ulicu", a iza riječi: "k.o. Dubrava" dodaju se riječi: "i na k.č.br. 4101/16 k.o. Rudeš".

U alineji 25. iza riječi "Oporovečke", dodaju se riječi: "i južno od kampusa Borongaj".

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:" u alineji 7. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U alineji 8. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

Članak 45.

U članku 73. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:" u alineji 12. iza riječi "rekonstrukcija", dodaju se riječi: "i gradnja zamjenske građevine".

U alineji 16. riječi: "Vrinice, VII. Retkovec," brišu se.

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:", iza alineje 1., dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- gradnja samostojećih, a iznimno poluugrađenih građevina;".

Dosadašnje alineje od 2. do 7. postaju alineje od 3. do 8.

U dosadašnjoj alineji 4. iza oznake: "5,0 m", dodaju se riječi: "za poluugrađenu građevinu iznimno može biti i manja, ali ne manje od 3,0 m".

U dosadašnjoj alineji 7. riječ: "arhitektonski" zamjenjuje se riječju: "javni".

Članak 46.

U članku 74. stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:" u alineji 12. iza riječi "rekonstrukcija", dodaju se riječi: "i gradnja zamjenske građevine".

U alineji 16. oznaka: "k_in3" zamjenjuje se oznakom: " k_in2,5,", a iza riječi: "visinom poteza" dodaju se riječi: ",te uz Novu cestu gdje je najveći k_in2,5, a najveća visina je pet nadzemnih etaža, pri čemu se peta etaža oblikuje kao potkrovlje ili uvučeni kat;".

U alineji 17. oznaka: "k_in2,9" zamjenjuje se oznakom: "k_in 2,5".

U alineji 21. oznaka: "4210/1" zamjenjuje se oznakom: "4210".

U alineji 23. riječ: "Vrinice," briše se.

Pod podnaslovom: "b) u zoni javne i društvene namjene:", u alineji 7. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

Pod podnaslovom: "c) u zoni poslovne namjene:", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- iznimno u zoni poslovne namjene K1 uz Gospodsku ulicu, a prema grafičkom prikazu, omogućava se zadržavanje izvedene građevine prema postojećem stanju izvedenosti, drugi lokacijski uvjeti nisu ograničeni."

Članak 47.

U članku 75. stavku 3. alineja 1. mijenja se i glasi:

"- u nedovršenim prostorima individualne, niske i visoke gradnje, omogućuje se dovršetak postojeće tipologije, primjenjuju se urbana pravila iz članaka 71., 74. i 76. ove odluke. Promjena tipologije moguća je ako se formiraju nove prostorne cjeline ili urbani blok - zona omeđena javnim prostorom (ulicom ili parkom), te na površinama na kojima je propisana obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja;".

Iza dosadašnje alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- odnos prema susjedstvu i mjera osiguravanja javnog interesa propituje se i određuje u postupku prihvaćanja programa za izradu plana;".

Dosadašnja alineja 2. mijenja se i glasi:

"- pojedinačna transformacija prostora individualne ili niske gradnje u prostor visoke gradnje nije moguća;".

Dosadašnje alineje od 3. do 5. postaju alineje od 4. do 6.

Članak 48.

U članku 76. stavku 2. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- Na području Zagrepčanka - Heinzelova, J. Gredelj, Zagrebački velesajam - istok, URIHO - Držićeva, preispitat će se i mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineje od 2. do 6. postaju alineje od 3. do 7.

Dosadašnja alineja 2. mijenja se i glasi:

"- očuvanje elemenata identiteta (elementi urbane matrice s naglaskom na vrijednim neizgrađenim prostorima i pješačkim pravcima, ambijentalna obilježja i prostorni doživljaji, izvorne graditeljsko-oblikovne karakteristike i sl.);".

U dosadašnjoj alineji 3. iza riječi: "podizanje" dodaje se riječ: "urbanog", a iza riječi: "te" dodaje se riječ: "obveznim".

U dosadašnjoj alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskim" zamjenjuju se riječju: "javnim", a riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog".

U stavku 3. pod podnaslovom: "a) u zoni stambene i mješovite namjene:", iza alineje 26. dodaje se nova alineja 27. koja glasi:

"- unutar obuhvata UPU Frank zadržavanje pretežito stambene namjene bloka (M1), prenamjena i uređenje dvorišta u funkciji stanovanja; propozicije uređenja bloka prema detaljnim pravilima 'iznimno na području Črnomerca'; rekonstrukcije, rušenje i nova gradnja uz prethodnu integralnu valorizaciju stanja te povijesne i funkcionalne vrijednosti bloka, odnosno pojedinih građevina;".

Dosadašnje alineje od 27. do 33. postaju alineje od 28. do 34.

U dosadašnjoj alineji 31. riječi: "uz južnu stranu Petrove ulice" zamjenjuju se riječima: "na dijelu prostora uz Božidarevićevu ulicu, Benkovićevu ulicu, te između Bukovačke ulice i Duknovićeve ulice,".

U dosadašnjoj alineji 33. iza riječi: "uz Gospodsku ulicu" dodaju se riječi: "i uz Heinzelovu ulicu," a iza riječi: "Gospodskoj 84-86" dodaju se riječi: " i na k.č.br. 1978/3 k.o. Peščenica".

Iza dosadašnje alineje 33. koja je postala alineja 34. dodaje se nova alineja 35. koja glasi:

"- iznimno, za lokaciju Remize ZET-a u Ozaljskoj ulici, do preseljenja na novu lokaciju, moguća je rekonstrukcija, manja dogradnja i nadogradnja radi redovitog održavanja i funkcioniranja."

Pod podnaslovom: b) u zoni javne i društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene:" u alineji 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U alineji 4. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

Članak 49.

U članku 77. stavku 2. alineji 7. riječi: "DPU Groblje Završje," brišu se.

Pod podnaslovom: "a) javna i društvena namjena:", u alineji 9. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

Podnaslov: "b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i trgovački kompleksi)" mijenja se i glasi: "b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovački kompleksi i ugostiteljsko-turistička namjena)".

Pod dosadašnjim podnaslovom: "b) gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, i trgovački kompleksi)", u alineji 18. riječi: "pri čemu se peta etaža oblikuje kao potkrovlje;" brišu se.

U alineji 22. iza riječi: "branitelja" dodaju se riječi: "i na lokaciji u Jankomiru, prema grafičkom prikazu,".

Alineja 23. mijenja se i glasi:

"- iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istočno od željezničke pruge omogućuje se gradnja kompleksa URIHO, što uključuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale prateće sadržaje, a na preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istočno od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog velesajma, omogućuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih građevina."

Pod podnaslovom: "c) športsko-rekreacijska namjena - šport s gradnjom", u alineji 12. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

Pod podnaslovom: "f) infrastrukturni sustavi", u alineji 4. iza riječi: "pojas", dodaju se riječi: "najmanje širine 10 m".

U alineji 5. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog"

Pod podnaslovom "g) groblje", u alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom", a iza riječi "natječaju", dodaju se riječi: "uz obavezu izrade DPU-a".

Članak 50.

U članku 78. stavku 2. pod podnaslovom: "Parkovi:", alineja 7. mijenja se i glasi:

"- program za izradu krajobrazne studije, odnosno krajobraznu studiju izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba, a verificira nositelj izrade plana, a za one od strateške važnosti za razvoj grada (konstitucijske prirodne elemente identiteta grada: Medvednica i Sava) Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada. Krajobraznom se studijom utvrđuje ukupni maksimalni GBP građevina;"

U alineji 10. riječi: "ili verificira Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada;", zamjenjuju se riječima: "Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba, a verificira nositelj izrade plana;".

U alineji 11. riječi: "i UPU Centar - Šestine" brišu se.

Na kraju alineje 13. dodaje se nova rečenica koja glasi: "Radi optimalne spomeničke prezentacije nepokretnoga kulturnog dobra - kompleksa groblja Mirogoj i uklanjanja uzroka i posljedica ugroženosti ovog graditeljskog sklopa, za prostor zapadno od Aleje Hermanna Bollea obuhvaćen urbanim pravilima 1.8. i 2.11. propisuje se obveza izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja UPU Hermanna Bollea - zapad (s krajobraznom studijom i konzervatorskom podlogom)."

Članak 51.

U članku 79. stavku 2. alineja 9. briše se.

Dosadašnje alineje od 10. do 12. postaju alineje od 9. do 11.

Članak 52.

U članku 80. stavku 1. iza oznake: "(2.13.)" dodaju se riječi: "na zaštitnim zelenim površinama".

U stavku 2. iza riječi: "stambene građevine", dodaju se riječi: "s najviše tri stana", a riječ: "parceli" zamjenjuju se riječima: "građevnoj čestici".

Članak 53.

U članku 81. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke."

Članak 54.

U članku 82. stavku 2. alineja 5. briše se.

Dosadašnje alineje od 6. do 8. postaju alineje od 5. do 7.

U dosadašnjoj alineji 6. iza riječi: "propisana" zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: "otvori na građevini mogu se planirati u funkciji osnovne namjene građevina, bez obzira na udaljenost građevine od susjedne međe" brišu se.

U stavku 3. točki: "3. UPU Ciglana", iza alineje 4. dodaje se nova alineja 5. koja glasi: "- izgradnja trga;".

Dosadašnje alineje od 5. do 7., postaju alineje od 6. do 8.

U dosadašnjoj alineji 6. iza riječi "dvorane" dodaju se riječi: "i zatvorenog bazena".

Dosadašnja alineja 8. se briše.

U točki: "4. UPU Sveti Duh", u alineji 1. iza riječi: "opreme" brišu se riječi: "(vodosprema izvan obuhvata plana)".

U alineji 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskom" zamjenjuju se riječju: "javnom".

U točki: "5. UPU Savska - Šarengradska - jug", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;"

Dosadašnje alineje od 2. do 5. postaju alineje od 3. do 6.

U točki: "6. UPU Savska - Šarengradska - sjever", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineje od 3. do 4. postaju alineje od 4. do 5.

U točki: "9. DPU NK Zagreb" naziv točke mijenja se i glasi: "9. UPU NK Zagreb".

Alineja 5. briše se.

U nazivu točke: "10." riječ: "jug" briše se, a alineje od 1. do 4. zamjenjuju se stavcima 1. i 2. koji glase:

"Za površinu poslovne namjene te javne i društvene namjene između planirane ulice Karažnik i Aleje Bologne (južni dio) predviđa se:

- transformacija u prostor visokoga urbanog standarda, oblikovanjem i sadržajima prilagođen značenju zapadnog ulaza u grad;

- omogućiti integraciju stambene namjene visine do 5 etaža, kao i supstituciju objekata cementare javnim i poslovnim sadržajima;

- omogućiti poboljšanje komunalne infrastrukture - osobito odvodnje kao preduvjeta sanacije klizišta;

- preispitati mogućnosti dreniranja i korištenje podzemnih voda.

U širem području nekadašnje Tvornice cementa, sjeverno od planirane ulice Karažnik (sjeverni dio plana):

- planirati površine gospodarske, stambene, mješovite, športsko-rekreacijske namjene i društvene namjene;

- preduvjet gradnje u utjecajnoj zoni klizišta je provedena sanacija klizišta;

- uređenje reciklažnog dvorišta za građevni otpad i odlaganje zemlje, u funkciji sanacije klizišta;

- tipologiju gradnje sjeverno od planirane ulice Karažnik prilagoditi gradnji u kontaktnoj zoni."

U točki: "11. UPU Oranice - TEP - Tematski park", u alineji 6. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

U točki: "13. UPU Tvornica autobusa", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineje 3. i 4. postaju alineje 4. i 5.

U točki: "16. UPU Istočni kolodvor", na kraju alineje 5. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 6. briše se.

U točki: "17. UPU Studenski kampus Borongaj", na kraju alineje 5. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 6. briše se.

U točki: "23. UPU Heinzelova - Radnička - željeznička pruga", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineja 3. postaje alineja 4.

U točki: "24. UPU Martinovka - zona istok", iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;

- preispitat će se opcije realizacije projekta Sveučilišna aleja;".

Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 5.

U točki: "27. UPU Potez uz Savu južno od ulice Prisavlje", alineja 6. mijenja se i glasi:

"- planiranje zone za šport i rekreaciju - šport s gradnjom - R1 na potezu istočno od Mosta Slobode."

U točki: "32. UPU Cvjetno naselje za zonu istočno od HRT-a", alineja 6. briše se.

U točki: "35. UPU Klanječka - Tomislavova", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;"

Dosadašnje alineje 3. i 4. postaju alineja 4. i 5.

U točki: "36. UPU Prečko - istok", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 4.

U točki: "38. UPU Munja", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

U točki: "41. UPU Radnička - Slavonska avenija", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža radi stvaranja i oblikovanja poteza otvorenih gradskih prostora koji su sastavni dio veze naselja park Maksimir, kampus Borongaj do naselja Savica - Šanci, osobito do nove sportsko-rekreacijske zone uz jezera Savica;".

Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3.

U točki: "43. UPU Elka" alineja 1. mijenja se i glasi:

"- transformacija industrijske zone u zonu mješovite namjene;".

Iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;"

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

Članak 55.

U članku 83. stavku 2. briše se alineja 5.

Dosadašnje alineje od 6. do 8. postaju alineje od 5. do 7.

U stavku 3. u točki: "1. DPU Gračani Dolje", u alineji 5. riječi: "urbanističko-arhitektonski" zamjenjuju se riječju: "javni".

U točki: "4.a UPU Stara Loza - Donje Prečko II.", alineja 5. briše se.

Dosadašnje alineja 6. postaje alineja 5.

U točki: "5. UPU Športski park Jarun" na kraju alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 3. briše se.

U točki: "6. UPU Vrbani III.", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 4.

U točki: "9. UPU Remetinec rotor - istok", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

Dosadašnja alineja 4. briše se.

U točki: "10. UPU Remetinec rotor - zapad", iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 3. postaje alineja 4.

Na kraju dosadašnje alineje 3. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a dosadašnja alineja 4. briše se.

U točki: "11. UPU Savski park - istok", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3.

Na kraju dosadašnje alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a dosadašnja alineja 3. briše se.

U točki: "12. UPU Savski park - zapad", iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3.

Na kraju dosadašnje alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a dosadašnja alineja 3. briše se.

U točki: "13. UPU Slobodne carinske zone Jankomir" na kraju alineje 2. točka se zamjenjuje točkom sa zerezom i dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

U točki: "17. UPU Mladoles II." na kraju alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 3. briše se.

U točki: "20. UPU Park Novi Zagreb" na kraju alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 3. briše se.

U točki: "28. UPU Podbrežje" na kraju alineje 1. točka se zamjenjuje točkom sa zerezom i dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

U točki: "30. UPU Buzinski Krči - Ranžirni kolodvor jug" na kraju alineje 2. točka se zamjenjuje točkom sa zerezom i dodaje se nova alineja 3. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

U točki: "32. UPU Sajam automobila" iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- preispitat će se mogućnost gradnje građevina viših od 9 etaža;".

Dosadašnja alineja 2. postaje alineja 3.

U točki: "33. UPU Savski park - istok (Sanitarno odlagalište Jakuševec)" na kraju alineje 3. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 4. briše se.

Iza točke: "41.a UPU Trnava II." dodaju se nove točke: "41.b UPU Trnava III." i "41.c UPU Trnava IV." koje glase:

"41.b UPU Trnava III.

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene radi podizanja urbanog standarda,

povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture.

41.c UPU Trnava IV.

- uređenje novog dijela naselja mješovite namjene radi podizanja urbanog standarda, povezivanja i dovršenja postojećeg naselja kao homogene cjeline;

- definiranje adekvatnog mjerila i tipologije gradnje u skladu s okolnom izgradnjom;

- uređenje novih javnih prostora i gradske infrastrukture."

U točki: "43. UPU Resnik II." dosadašnje alineje od 1. do 4. zamjenjuju se novim alinejama 1. i 2. koje glase:

"- organizacija prostora gospodarske namjene i detaljnije razgraničenje između podvrsta gospodarske namjene;

- uređenje komunalno neopremljenog i neizgrađenog prostora i njegovo povezivanje s gradskom prometnom mrežom."

U točki: "54. UPU Branovečina I." iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- područje krajobraza potoka Čučerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka koja se uređuje prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;".

Dosadašnje alineje od 2. do 5. postaju alineje od 3. do 6.

Na kraju dosadašnje alineje 5. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a dosadašnja alineja 6. briše se.

U točki: "54.a UPU Branovečina II." iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:

"- područje krajobraza potoka Čučerska reka formira se kao cjelovita zona javnog parka koja se uređuje prema urbanim pravilima iz članka 78. ove odluke;".

Dosadašnje alineje od 2. do 4. postaju alineje od 3. do 5.

U točki: "59. UPU Grmoščica" na kraju alineje 3. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 4. briše se.

U točki: "60. UPU Müllerov breg" u alineji 1. iza riječi:"krajolika" zarez se zamjenjuje točkom sa zarezom, a riječi: "očuvanje i uređenje ornitološkog rezervata" brišu se.

U točki: "61. UPU Prečko - zapad" na kraju alineje 2. točka sa zarezom zamjenjuje se točkom, a alineja 3. briše se.

Točka: "65. UPU područja nekadašnje Tvornice cementa u Podsusedu - sjever" briše se.

Članak 56.

Članak 85. mijenja se i glasi:

"Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom i drugim propisima te odredbama ove odluke, a sadržane su u elaboratu GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA, KONZERVATORSKA PODLOGA, Opći i posebni uvjeti zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara, zaštićene prirodne vrijednosti s mjerama zaštite, revizija 2010., dopuna 2012. iz članka 5. ove odluke."

Članak 57.

Članak 86. mijenja se i glasi:

"Za potrebe Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba izrađen je popis prirodnih vrijednosti zaštićenih na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05., 139/08 i 57/11). Obavljena je sistematizacija i prikaz u tabelama za dijelove prirode po kategorijama te kartografski prikaz.

Djelatnost zaštite prirode u Hrvatskoj zasniva se na odredbama Zakona o zaštiti prirode. Prema odredbama tog zakona priroda je kao cjelina pod zaštitom, samo određeni dijelovi žive i nežive prirode, koji su zbog znanstvene, kulturno-obrazovne, povijesne ili estetske vrijednosti od posebnog značenja za Hrvatsku, stavljaju se pod posebnu zaštitu.

Zakonom o zaštiti prirode uređen je sustav zaštite i cjelovitog očuvanja prirode kao sveukupnosti biološke i krajobrazne raznolikosti.

Suvremeni pristup zaštite temelji se na očuvanju prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti polazeći od pretpostavke sveobuhvatne, tj. integralne zaštite nedjeljivih elemenata graditeljske i prirodne, odnosno prostorne baštine.

A Zaštićene prirodne vrijednosti na temelju Zakona o zaštiti prirode:

1. spomenik prirode;

2. značajni krajobraz;

3. spomenik parkovne arhitekture.

A2 Područja ekološke mreže, odnosno područja važna za divlje svojte i stanišne tipove na temelju Uredbe o proglašenju ekološke mreže.

B Prirodna područja koja se predlažu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode:

1. krajobraz;

2. šume;

3. parkovna arhitektura.

C Dijelovi prirode koji se štite mjerama Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba:

1. gradske park-šume;

2. krajobrazi i krajobrazne cjeline;

3. parkovna arhitektura.

Uređenje i zaštita dijelova prirode koji se štite mjerama GUP-a određeni su člankom 54. ove odluke.

Za sve zahvate i radove unutar područja zaštićenih na temelju Zakona o zaštiti prirode i Uredbe o proglašenju ekološke mreže potrebno je ishoditi mjere i uvjete zaštite prirode od nadležnog tijela."

Članak 58.

Članak 87. mijenja se i glasi:

"A ZAŠTIĆENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI UNUTAR OBUHVATA GUP-a PO KATEGORIJAMA S MJERAMA ZAŠTITE I UREĐENJA

SPOMENIK PRIRODE

- Prilaz Gj. Deželića 51, STABLO PUSTENASTE PAULOVNIJE (412)*

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

- Savica

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

- Junkovićev put 2, Dvorac Junković, park (650)*

- Jurjevska ulica 27, vrt (26)*

- Jurjevska ulica 30 (630)*

- Trg N. Š. Zrinjskog (634)*

- Trg J. J. Strossmayera (636)*

- Trg kralja Tomislava (635)*

- botanički vrt PMF (647)*

- botanički vrt FBF (591)*

- Park Ribnjak (628)*

- Mlinovi 72, Leustekov park (92)*

- Mallinov park (31)*

- park Maksimir (172)*

- Prilaz Gj. Deželića 14, VRT (881)*

- Paunovac 7, stablo obalnog mamutovca (880)*

- Perivoj srpanjskih žrtava (904)*

- park Opatovina (911)*

- Trg kralja Petra Krešimira IV. (910)*

- Trg kralja Petra Svačića (912)*

A2 Područja ekološke mreže odnosno područja važna za divlje svojte i stanišne tipove na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine 109/07):

1. Medvednica;

2. termalni izvori kod Podsuseda;

3. livada Vrhovec;

4. šuma Maksimir;

5. Sava;

6. rijeka Sava.

SPOMENIK PRIRODE

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine broj 70/05, 139/08 i 57/11) definira kategoriju spomenika prirode kao pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova žive i nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Spomenik prirode koji se nalazi na području županije ili Grada Zagreba proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.

Akt o proglašenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zaštićene prirodne vrijednosti upisuju se u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u Ministarstvu kulture.

Spomenici prirode mogu biti: geološki, geomorfološki, hidrološki, botanički, prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i dr.

Kriterij za utvrđivanje ove kategorije je izvornost i očuvanost, tj. neizmijenjenost dijela ili skupine dijelova prirode.

Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja je sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednost.

Mjere zaštite i uređenja

Spomenicima prirode upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja.

Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

ZNAČAJNI KRAJOBRAZ

Prema Zakonu o zaštiti prirode, članku 16. značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu.

U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

Značajnim krajobrazima upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja.

Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Mjere zaštite i uređenja temelje se na odrednicama:

- zadržati postojeći prostorni odnos prirodnih zajednica šuma, vodotoka, livada, vlažnih staništa u odnosu na poljodjelske površine oranica, voćnjaka, vinograda i manjih površina vrtova,

- prema mogućnostima i načinu gospodarenja obnoviti nekadašnje površine livada koje nestaju zbog širenja izgradnje ili zbog promjene načina života u prigradskim selima i naseljima,

- izraditi detaljnu valorizaciju bioloških, geoloških, kulturnih i estetskih svojstava svakoga pojedinog krajolika,

- kartirati prirodne i kultivirane biocenoze krajobraza i istaknuti specifičnost u odnosu na biljne zajednice, floru i faunu,

- prilikom uređivanja korita vodotoka očuvati prirodne tokove s pratećom vegetacijom,

- spriječiti daljnje onečišćenje medvedničkih vodotokova od otpadnih i fekalnih voda izgradnjom kanalizacijske mreže,

- očuvanje karakterističnih i vrijednih vizura,

- objekti se mogu graditi i dograđivati samo unutar građevinskog područja, nova izgradnja ne smije prelaziti karakteristične gabarite naselja, odnosno njegove povijesne strukture,

- treba izbjegavati unošenje volumena, oblika i građevinskog materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji gradnje,

- nova izgradnja i sadržaji svojim volumenom i funkcijom ne smiju utjecati na degradaciju i zagađenje krajobraza tako da mijenjaju njegova obilježja zbog kojih je zaštićen,

- udoline potoka treba očuvati u cijelosti s maksimalnom zaštitom od izgradnje,

- mogućnosti izgradnje u zaštićenom krajoliku treba prethoditi izrada krajobrazne studije.

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE

Prema Zakonu o zaštiti prirode spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koja ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost.

Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji je sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje, kojima bi se mogle promijeniti ili narušiti vrijednosti zbog kojih je zaštićen.

Spomenik parkovne arhitekture koji se nalazi na području županije ili Grada Zagreba proglašava županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.

Akt o proglašenju objavljuje se u 'Narodnim novinama', a zaštićene prirodne vrijednosti upisuju se u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, koji se vodi u Ministarstvu kulture.

Po načinu vrtnog i parkovnog oblikovanja spomenik parkovne arhitekture oblikovan je kao perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo i dr.

Temeljni kriteriji za zaštitu i utvrđivanje spomeničkih vrijednosti pojedinog objekta parkovne arhitekture su očuvanost objekta, povijesno-stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, parka, drvoreda ili kojega drugog oblika parkovnog oblikovanja, estetska očuvanost i vrijeme nastanka.

Znatno su šire određivani kriteriji zaštite parkovne baštine u talijanskoj povelji ICOMOS-IFLA o povijesnim vrtovima koji se očituju u uvodnoj definiciji povijesnog vrta:

'Povijesni vrt je arhitektonska i biljna kompozicija koja sa stajališta povijesti ili umjetnosti ima općedruštveno značenje i kao takav smatra se spomenikom.'

Temeljni cilj i zadatak evidentiranja objekata parkovne arhitekture je da se zaštite i očuvaju autentični prostori kao dokaz razvoja parkovne misli kroz razna povijesna razdoblja i događanja. Parkovno oblikovani prostori su integralna cjelina sa spomenicima arhitekture i dio su kulturno povijesne baštine.

Mjere zaštite i uređenje:

- povijesne perivoje, vrtove, drvorede, groblja treba očuvati u cijelosti, a dopušteni su samo oni zahvati koji ne narušavaju i ne mijenjaju njihove estetske, kulturno-povijesne vrijednosti;

- perivoji, parkovi, vrtovi i dr. ne mogu se smanjivati niti prenamijeniti za druge potrebe;

- obnova spomenika parkovne arhitekture temelji se na povijesnoj matrici, izvornim biljnim vrstama drveća i grmlja na temelju prethodno izrađene povijesne studije, koja će odrediti metode obnove parka, perivoja, vrta;

- vrijedne skupine, kao i pojedinačne vrste drveća veće starosti, potrebno je sanirati najsuvremenijom metodom;

- zamjenska sadnja treba se izvoditi s istovjetnim vrstama, ne narušavajući prvotnu povijesnu kompoziciju prostora;

- nužno je ukloniti sve sadržaje koju su interpolirani unutar parkovne površine, a narušavaju povijesnu kompoziciju prostora.

Za sve eventualne zahvate potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

EKOLOŠKA MREŽA

Za područja ekološke mreže propisuju se sljedeće mjere i uvjeti zaštite prirode:

1. Medvednica

- očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi revitalizirati ih;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- gospodareći šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control agents'), te osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

- u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama.

2. Termalni izvori kod Podsuseda

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode;

- sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata;

- očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima;

- očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni;

- očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze;

- ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini.

3. Livada Vrhovec

- održavati stanište;

- zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervata.

4. Šuma Maksimir

- osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama.

5. Savica

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi ih revitalizirati;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati ako su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa;

- pažljivo provoditi turističko-rekreacijske aktivnosti.

6. Rijeka Sava

- osigurati pročišćavanje otpadnih voda;

- očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi ih revitalizirati;

- osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati ako su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta;

- očuvati povezanost vodnoga toka;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;

- izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ako to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja;

- održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa;

- očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa."

Članak 59.

Članak 88. mijenja se i glasi:

"B PRIRODNA PODRUČJA KOJA SE PREDLAŽU ZA ZAŠTITU NA TEMELJU ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Evidencijom i valorizacijom u prostoru evidentirana su prirodna područja koja po svojim biološkim, ekološkim, estetskim, stilskim, te umjetničkim i kulturno-povijesnim odlikama predstavljaju kvalitetu za zaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode i upis u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. Navedena područja predlažu se za zaštitu u kategorijama: značajnog krajobraza, park-šuma i spomenika parkovne arhitekture.

KRAJOBRAZ

- dolina potoka Branovec s vinogradima sjeverno od Oporovca i Novoselca,

- dolina potoka Ribnjak i Okrugljak;

ŠUMA

- Jelenovac - Vrhovec

- park-šume centra,

- Tuškanac - Dubravkin put - Cmrok,

- Zelengaj, Kraljevec, Pantovčak, Prekrižje;

PARKOVNA ARHITEKTURA

- park Grič

- Strossmayerovo šetalište,

- Ul. M. Jandrića 21, perivoj crkve sv. Ksavera,

- Laščinska cesta 77, vrt Očić,

- Trg maršala Tita,

- Trg I., A. i V. Mažuranića,

- Trg Marka Marulića,

- Trg Ante Starčevića,

- groblje Mirogoj s krematorijem.

PARK-ŠUME

Park šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejsažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi dopuštene su samo radnje i mjere potrebne za održavanje i uređenje, tj. radovi koji su u skladu s njenom namjenom - članak 8. Zakona o zaštiti prirode.

Park-šumu proglašava zaštićenom Gradska skupština Grada Zagreba na temelju stručnog obrazloženja na koje je potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Akt o proglašenju objavljuje se u službenom glasilu Grada Zagreba, a nakon toga se donosi rješenje o upisu u Upisnik zaštićenih dijelova prirode, koji se vodi centralno za čitavu Republiku Hrvatsku u Ministarstvu kulture.

Mjere zaštite za ovu kategoriju propisuje gradonačelnik Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Park-šume su logičan slijed prirodnih šumskih zajednica koje se rasprostiru na odgovarajućim staništima i što je vrlo važno, one su prirodne klimatogene zajednice koje trebaju imati poseban postupak i zaštitu.

Zagrebačke park-šume sastoje se od više šumskih zajednica. Najrasprostranjenija je šuma hrasta kitnjaka s običnim grabom. Tu šumu nalazimo u svim park-šumama pribrežja od Podsuseda do Sesveta. U nešto višim položajima hrastu kitnjaku i običnome grabu pridružuje se obična bukva tvoreći submontansku šumu s trepavičastim šašem. U zagrebačkoj nizini nalazimo u park-šumama šumu hrasta lužnjaka i običnog graba te šumu hrasta lužnjaka i velike žutilovke dok uz Savu nalazimo šumu vrba i topola.

Park-šume svojim položajem i izgledom zadovoljavaju naziv općekorisne funkcije svrstane u ekološke (zaštitne) i društvene (socijalne) funkcije. Ekološke funkcije šuma možemo diferencirati na hidrološke, proituerozijske, klimatske, protuimisijske, vjetrobrane i za zaštitu prometnica, kao i šume različitih izvora zaštite. Ekološku funkciju ima šuma integriranih zaštitnih funkcija, koja zbog toga stječe veću vrijednost sa socijalnog stajališta jer je značajno ekološko uporište koje uvjetuje stabilnost prostora.

Društvene (socijalne) funkcije diferenciraju se na turističke, estetske, rekreacijske i zdravstvene.

Estetska funkcija šuma uvjetuje u krajoliku sklad i ljepotu. Ta funkcija dolazi najviše do izražaja u urbanim zonama, tj. samim naseljima ili neposredno u njihovu okruženju. Rekreacijska funkcija šume je veća što je bliža urbanim zonama jer je pristupačnija te je i njezina upotrebna vrijednost veća.

S obzirom na zagađenja neposrednog okoliša u urbanim zonama, sve je veći broj stanovnika, koji rekreativno boravi u šumskim kompleksima. Stoga je potrebno njihovo uređenje provoditi u skladu s njenom namjenom. To se ponajprije odnosi na uređenje staza i putova, livadnih površina, izgradnju vidikovaca, paviljona, natkrivenih mjesta za odmor i dr.

Općekorisne funkcije šume ne mogu se osigurati konzervacijom zatečenog stanja, nego održavanjem trajne dinamike ravnoteže prirodnih šumskih ekosistema.

S obzirom na iznimnu važnost takvih šuma, koje su utkane u sve dijelove grada, značajni su prirodni resursi, koji zahtijevaju poseban i intenzivniji tretman u vezi sa zahvatima njege, obnove i održavanje.

Park-šumama upravlja javna ustanova. Javna ustanova donosi plan upravljanja koji se provodi godišnjim programom zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se uređuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja.

Za sve eventualne zahvate na zaštićenom spomeniku prirode potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode nadležnog tijela.

Mjere zaštite i uređenja

- u park-šumama dopušteni su samo oni zahvati i radnje svrha kojih je njezino održavanje i uređenje. Radovi njege park-šuma mogu se podijeliti u ove faze: radovi s tlom radi poboljšanja edafskih uvjeta postojećem i budućem mladom naraštaju (rahlenje tla, uništavanje korova, odvodnja i dr.);

- zaštita mlade sastojine od različitih štetočina (biljaka, životinja, mikroorganizama i dr.) i nepovoljnih ekoloških čimbenika (mraz, žega, suša i dr.); njega podmlatka nakon dovršnih sječa; njega sastojina čišćenjem; njega sastojina proredom, ostali zahvati koji povećavaju estetsku i proizvodnu vrijednost stabala i sastojina u park-šumi (rezanje grana, oblikovanje krošanja, podsađivanje i dr.);

- izraditi fitocenološku kartu i Program gospodarenja s posebnom namjenom za šumske površine predviđene za zaštitu. To se odnosi uglavnom na privatne šume, dok za šume u državnom vlasništvu postoji Šumsko-gospodarska osnova u skladu sa Zakonom o šumama;

- šume ne mogu imati druge namjene nego se trebaju očuvati u sadašnjim površinama, stoga treba izraditi kartu šumskih površina te predvidjeti i širenje šuma na ogoljelim šumskim površinama i na izvornim šumskim staništima;

- nije dopuštena izgradnja na potencijalnim šumskim površinama i u šumi;

- cilj i smjernice gospodarenja određuju se u skladu s namjenom, a to je ponajprije odmor i rekreacija;

- ophodnju treba poistovjetiti s fiziološkom zrelošću stabala;

- čuvati prirodni integritet šume i poduzimati mjere njege za održavanje zdravstvenog stanja šumskih sastojina (čišćenje i pravilan uzgoj podmlatka);

- degradirane dijelove šume treba obnoviti zadovoljavajući estetske uvjete;

- rubne zone park-šume u blizini naselja treba očistiti od različitog otpada;

- na pojedinim mjestima gdje je slaba zastupljenost podmatka i prizemnog rašća, potrebno je obavljati uzgojne zahvate na pomlađivanju šume;

- urediti putove i staze te opremiti parkovnim elementima;

- spriječiti svako daljnje širenje izgradnje unutar šumskih površina.

KATEGORIJE ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA I SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE opisane su u prethodnom dijelu teksta (članak 87.).

Izrada stručne podloge kojom se utvrđuju vrijednosti područja, koja se predlažu za zaštitu, na temelju članka 22. Zakona o zaštiti prirode u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Evidentirane prirodne vrijednosti imaju neospornu vrijednost koju treba i nadalje očuvati osmišljenom i racionalnom namjenom prostora. Navedene prirodne vrijednosti, do donošenja zaštite, potrebno je i nadalje štititi mjerama GUP-a, osobito gdje su narušene estetske i prirodne osobitosti krajobraza, a radi sprečavanja neracionalnog korištenja prirodnih resursa.

Osnova za očuvanje evidentiranih prirodnih vrijednosti u obuhvatu Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba proizlazi iz Zakona o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima te Konvencije o biološkoj raznolikosti.

Temeljni ciljevi Konvencije su očuvanje i unapređenje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti te razumno korištenje prirodnih dobara na načelima održivosti. Zaštita i očuvanje postojećih krajobraznih i prirodnih vrijednosti Grada Zagreba provode se na temelju Zakona o zaštiti prirode i mjerama GUP-a."

Članak 60.

Članak 90. mijenja se i glasi:

"U Generalnome urbanističkom planu određen je način zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara provedbom mjera zaštite prema utvrđenom sustavu zaštite za određenu vrstu kulturnog dobra:

1. Arheološka baština:

1.a. Arheološko područje

1.b. Arheološki pojedinačni lokalitet

2. Povijesna graditeljska cjelina:

2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb

2.b. Gradsko naselje

2.c. Seosko naselje

3. Povijesni sklop i građevina:

3.a. Graditeljski sklop

3.b. Civilna građevina

3.c. Sakralna građevina

4. Memorijalna baština:

4.a. Memorijalno i povijesno područje

4.b. Spomen (memorijalni) objekt

5. Etnološka baština:

5.a. Etnološko područje

5.b. Etnološka građevina

Opće mjere zaštite:

- Radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, kao i u njegovoj neposrednoj blizini, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnoga dobra, mogu se poduzimati uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.

- Gradnja i postavljanje uređaja alternativnih izvora energije, postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture, antenskih prihvata, uređaja za pasivno korištenje sunčeve energije i sl. na prostoru nepokretnoga kulturnog dobra moguće je jedino uz prethodno odobrenje nadležnog tijela zaštite.

- Za provedbene dokumente prostornog uređenja iz članka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnog kulturnog dobra, sukladno članku 56. Zakona o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara, nadležno tijelo izrađuje konzervatorsku podlogu koja sadrži opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara u području obuhvata plana.

- Za javne natječaje iz članka 99. ove odluke, koji se odnose na prostore nepokretnoga kulturnog dobra, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i o čuvanju kulturnih dobara, konzervatorske propozicije nadležnog tijela zaštite moraju biti ugrađene u program za provedbu natječaja."

Članak 61.

Iznad članka 91. dodaje se naslov koji glasi: "1. Arheološka baština".

Članak 91. mijenja se i glasi:

"Ovim je planom obuhvaćena arheološka baština - arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na prostoru obuhvata Plana.

Arheološka baština su vrijedna arheološka područja i arheološki pojedinačni lokaliteti na području kojih se pretpostavlja, odnosno očekuje ili je provedenim arheološkim istraživanjima i/ili slučajnim nalazima, pronađena vrijedna arheološka građa značajna za proučavanje kulturno-povijesnog kontinuiteta i duge naseljenosti prostora od prapovijesti, antike do srednjeg i novog vijeka.

Zbog velikog značenja arheološke baštine, ali i nužnih daljnjih arheoloških istraživanja ubiciranih arheoloških područja i pojedinačnih arheoloških lokaliteta, ovom konzervatorskom podlogom obuhvaćena je i evidentirana arheološka baština na području Plana.

1.a. Arheološko područje

Arheološko područje je prostor na kojem se, na temelju šireg povijesno-kulturološkog konteksta mogu očekivati arheološki nalazi.

Zaštićena arheološka područja na području obuhvata Plana:

Blato; Botinec; Čučerje - Gradina; Gornji grad, Nova Ves, Kaptol, Vlaška; Gračani - Gračanska cesta; Gračani - Isce; Ilica; Remete - Gradišće; Resnik; Savska cesta.

Mjere zaštite:

- pri izvođenju građevinskih radova koji zadiru u slojeve pod zemljom, a izvode se na prostoru koji je na kartama označen kao evidentirano arheološko područje, obvezan je arheološki nadzor nadležnog tijela;

- u slučaju arheološkog nalaza pri izvođenju radova oni se moraju prekinuti i o nalazu izvijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara;

- u slučaju arheološkog nalaza obvezno je provesti daljnja arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- po potrebi izraditi plan istraživanja i zaštite arheoloških područja osobito onih gdje se mogu očekivati arheološki nalazi;

- za sve zahvate unutar granica zaštićenoga arheološkog područja potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

1.b. Arheološki pojedinačni lokalitet

Arheološki pojedinačni lokalitet je obilježen nalazom arheoloških struktura ili se na njemu s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili očekuje arheološki nalaz.

Zaštićeni arheološki pojedinačni lokaliteti na području obuhvata Plana:

Bakačeva kula; Banjavčićeva, Banjavčićeva 3 -15; Blato - Karlovačka cesta; Borongaj - aerodrom; Bosutska; Botinec; Čučerje - kamenolom; Dežmanov prolaz; Dotršćina; Držićeva; Dubrava - Auto Dubrava; Dubrava - Remiza; Gornje Vrapče - Vrapčanska cesta; Gračanska cesta (do br. 88); Horvati; Ilica 312; Jarun; Jarunsko jezero; Kruge 4; Kustošija; Maksimir; Markuševec - Gradinjak; Markuševec: Črna voda - kamenolom; Mirogojska cesta; Muzej grada Zagreba; Nova Ves 9; Opatovina 9; Peščenica; Petrinjska, Petrinjska 9; Podsused - Banski vinogradi; Podsused - Goljak; Podsused - rukavac Save; Podsused - Sv. Martin; Prirodoslovni muzej; Savska, Savska cesta 56, 56A / Vukovarska; Stenjevec - Dolje; Stenjevec - župna crkva; Susedgrad; Sv. Duh; Sv. Klara; Špansko; Štefanovec; Trnava; ušće Lašćinčaka - Radnička cesta; Vranicanijeva poljana; Vrapče - Bolnička; Vrapče - Vrapčanska; Vukomerec - potok Štefanovec; Zagorska.

Mjere zaštite:

- prije izvođenja građevinskih radova na području evidentiranoga pojedinačnog arheološkog lokaliteta obvezno je provesti arheološka istraživanja uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- provedba istraživanja i zaštite arheoloških lokacija, gdje se s velikom vjerojatnošću pretpostavlja i/ili se očekuje arheološki nalaz, osobito na lokalitetima koji se spominju kao najstarije župe Zagrebačke biskupije;

- za sve zahvate unutar granica zaštićenoga arheološkoga pojedinačnog lokaliteta potrebno je ishoditi prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara."

Članak 62.

Iznad članka 92. dodaje se naslov koji glasi: "2. Povijesna graditeljska cjelina".

Članak 92. mijenja se i glasi:

"Ovim su planom obuhvaćene zaštićene povijesne graditeljske cjeline na području Plana: zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, te zaštićene povijesne graditeljske cjeline gradskih i seoskih naselja.

U postupku zaštite povijesnih graditeljskih cjelina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti prostorne i graditeljske strukture, te zoniranje područja kulturnog dobra na zone zaštite 'A' i 'B'.

Mjere zaštite povijesnih graditeljskih cjelina s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra i utvrđenim zonama zaštite 'A' i 'B', prikazane su na kartografskom prikazu 4d) Nepokretna kulturna dobra.

Zona zaštite 'A'

Potpuna konzervatorska zaštita odnosi se na povijesnu graditeljsku cjelinu ili njezine dijelove koja sadrži iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni utvrđuju se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće poštivanje tradicije, namjene i sadržaja prostora. Na području ove zone strogo se kontrolira unošenje novih struktura i sadržaja neprikladnih sačuvanim kulturno-povijesnim vrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebama može se prihvatiti uz minimalne intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.

Zona zaštite 'B'

Djelomična konzervatorska zaštita odnosi se na dijelove povijesne graditeljske cjeline koja sadrži vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Sustavom mjera zaštite u ovoj zoni, utvrđuju se zaštita i očuvanje osnovnih elementa povijesno-planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih građevina i drugih, za ukupnost određene povijesne graditeljske cjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevine i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone dopuštaju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez bitnih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije, sanacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije radi povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima, koji proizlaze iz suvremenih potreba.

Inventarizacija i kategorizacija građevinskog fonda na području povijesnih graditeljskih cjelina

Valorizacija građevnog fonda unutar zaštićenih povijesnih cjelina provodi se radi očuvanja građevina kao predmeta zaštite, koji prezentira prepoznatljivi povijesni identitet sredine, te da se primjenom odgovarajućih mjera zaštite i konzervatorskih propozicija stvore pretpostavke za optimalnu spomeničku prezentaciju kako same građevine tako i zaštićene prostorne cjeline.

Kao osnovno načelo utvrđeno je da je svaka povijesna građevina jedan od glavnih i bitnih elemenata u strukturi povijesnog prostora i nositelj njegovih specifičnih obilježja, čuvar i prezentant njegovih povijesnih karakteristika i ambijentalnih osobitosti, odnosno dokumentira i upotpunjuje povijesnu matricu grada.

Radi zaštite i očuvanja sveukupnih kulturno-povijesnih vrijednosti, povijesne matrice i identiteta prostora te povijesnih građevina, unutar zaštićenih povijesnih cjelina da bi se stvorili uvjeti za obnovu i afirmaciju tih vrijednosti, utvrđuje se:

Kategorizacija građevnog fonda:

Kategorija Z/A

Povijesne građevine koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra i građevine za koje će se provesti postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra.

Kategorija B0

Povijesne građevine visoke arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja, a koje u bitnome određuju povijesnu fizionomiju i sliku, te ambijentalne karakteristike neposredne okoline i grada u cjelini.

Kategorija B1

Povijesne građevine određene arhitektonske kvalitete i stupnja očuvanosti izvornih obilježja; građevine koje utječu na povijesnu fizionomiju ili ambijentalnost predjela i interpolacije novijeg vremena koje su slijedile mjerilo i arhitektonsko-tipološke osobitosti pripadajuće sredine.

Kategorija B2

Povijesne građevine djelomičnog stupnja očuvanosti i izraženosti izvornih obilježja; građevine određenoga povijesnog sloja gradnje koje u određenoj mjeri upotpunjuju povijesnu fizionomiju prostora i tvore segmente specifične ambijentalnosti; građevine bez osobitih arhitektonskih vrijednosti.

Kategorija C

Povijesne građevine kojima su bitno izmijenjena izvorna obilježja, bez osobitih su arhitektonsko-graditeljskih obilježja i vrijednosti, kasnije gradnje i dogradnje, odnosno gradnja koja ne posjeduje ambijentalno ili funkcionalno značenje u povijesnoj strukturi naselja i koja nije formativna komponenta cjeline.

Kategorija D

Recentna produkcija koja ne podliježe konzervatorskom vrednovanju - građevine sagrađene od 70-tih godina 20. stoljeća.

Detaljne mjere zaštite provedene kategorizacije povijesnih građevina unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina sadržane su u konzervatorskoj podlozi koja je sastavni dio Elaborata Plana.

Kategorizacija građevnog fonda povijesnih građevina unutar zaštićenih povijesnih graditeljskih cjelina sustavno će se ugrađivati u konzervatorsku podlogu.

2.a. Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb

Povijesnu urbanu cjelinu Grad Zagreb kao kulturno dobro karakterizira povijesna slojevitost i različitost morfoloških, tipoloških, prostornih i ambijentalnih obilježja pojedinih predjela, te različitost stupnja vrijednosti i očuvanosti povijesne strukture.

S obzirom na navedena obilježja zonirana je Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, te su određeni sustavi zaštite:

'A'- Područje izuzetno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Primjenjuje se na prostorne i građevne strukture izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za sliku grada, te s građevnom supstancom visoke spomeničke vrijednosti, koja kao graditeljsko nasljeđe Zagreba definira njegovu povijesnu urbanu matricu.

Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su:

- povijesna jezgra Gornjeg grada i Kaptola s povijesnim podgrađima i središnjim gradskim trgom, područje Nova Ves - Medvedgradska, područje Donjeg grada planirano i pretežno dovršeno do kraja 19. st., područja planske rezidencijalne izgradnje na podsljemenskom pobrežju nastala krajem 19. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, područja nastala širenjem grada na istok krajem 19. i početkom 20. stoljeća te između dvaju svjetskih ratova, prostorna cjelina središnjega gradskog groblja Mirogoj, te prostorna cjelina Predsjednički dvori - vila Weiss.

Ovoj zoni odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom te raznolikošću namjena i sadržaja.

Zaštitu koja proizlazi iz spomeničkih svojstava povijesne urbane strukture, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, te pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara, potrebno je provoditi cjelovito, što podrazumijeva očuvanje i obnovu izvornih karakteristika, uklanjanje uzroka i posljedica ugroženosti te osiguranje optimalne spomeničke prezentacije kulturnog dobra.

Opći uvjeti zaštite:

- sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza te postojeće - očuvane povijesne parcelacije;

- sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja;

- održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima kao što su javna rasvjeta, zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, uređivanje parcela te predvrtova i karakterističnih ograda;

- sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao;

- očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, jer su dio autentičnoga arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja;

- postojeću kvalitetnu gradnju u dvorištu bloka ili parcele, koja je izgrađena sukladno ranijim propisima, moguće je zadržati, a principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i uklanjanje degradirajućih elemenata i sadržaja;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- u naseljima ili dijelovima naselja, kao i u potezima koji su zatečeni kao devastirani ili nedovršeni, moguća je interpolacija i gradnja zamjenskih objekata, uz poštivanje mjerila i ostalih lokalnih uvjeta te uz prethodnu valorizaciju lokacije;

- za novu gradnju kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba javnog natječaja;

- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara,

- za sve kompleksne zahvate uređenja pojedinih blokova na području Donjeg grada kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog uređenja.

Posebni uvjeti zaštite za područje 1. GORNJI GRAD I KAPTOL, prema grafičkom prikazu:

Na području povijesnoga gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja očuvanih vrijednosti i uklapanja u takav povijesno uvjetovani ambijent;

- obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara,

- obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora,

- nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara, kao i građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora,

- iznimno, takav je zahvat moguć isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevine,

- mogućnost izgradnje novih objekata kao interpolacija u definiranome povijesnom tkivu, odnosno mogućnost zamjenske gradnje, uz očuvanje karakteristične povijesne parcelacije, ograničena je isključivo na minimalan broj lokacija za koje se detaljnijom konzervatorskom obradom utvrdi mogućnost uklanjanja postojeće graditeljske strukture koja ne posjeduje spomeničku, kulturno-povijesnu, ambijentalnu i graditeljsku vrijednost; odnosno ne posjeduje obilježja graditeljske strukture vrijedne očuvanja kao povijesnog sloja izgradnje koji upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti, s obzirom na arhitektonske, građevinske, graditeljsko-tipološke karakteristike, značajne povijesne funkcije i namjene,

- nova odnosno zamjenska izgradnja, treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje, a nije dopuštena gradnja za namjene koje zahtijevaju intenzivan promet vozila,

- za novu izgradnju potrebno je provesti javni natječaj, kojem treba prethoditi detaljnija konzervatorska obrada i arheološka istraživanja,

- Rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene tavana, karakterističnih etaža, prizemlja i podruma;

- rekonstrukcije, adaptacije i prenamjene potrebno je provoditi radi sanacije, uređenja, afirmacije i optimalne prezentacije izvornih povijesnih, ambijentalnih, morfoloških i strukturalnih obilježja prostora i graditeljske strukture; mjerila i očuvane karakteristične povijesne parcelacije, uklanjanja degradirajućih elemenata sadržaja; maksimalnim očuvanjem izvorne stambene namjene; te uspostavom onih namjena koji doprinose revitalizaciji ambijenta; a prema specifičnim obilježjima svake pojedine lokacije,

- nisu dopuštene rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje, kao intervencije na povijesnoj graditeljskoj strukturi koja je nositelj karakteristične povijesne matrice, a kojima se bitno utječe i mijenjaju izvorna/postojeća kvalitetna graditeljska i oblikovna obilježja, mjerilo i gabariti,

- iznimno, ovi zahvati su mogući na pomoćnim objektima na parceli, rekonstrukcijom kojih i eventualno minimalnim povećanjem volumena se omogućava istovremeno uklanjanje ostale nekvalitetne izgradnje na parceli;

- Adaptacije tavana

- na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, posebno na povijesnim palačama na liniji bedema Gradeca, kanoničkim kurijama na Kaptolu, kao i na zgradama koje svojim krovištem određuju sliku trga ili ulice, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije, te kontinuitet krovnih kosina s karakterističnom vrstom pokrova - crijepom, kao pete fasade grada,

- adaptacija i prenamjena tavana u stambeni prostor, isključivo unutar postojećeg/izvornog gabarita, moguća je na građevinama koje po svojoj tipologiji (građanske i obrtničke kuće 18. i 19. st) tradicionalno koriste krovišta, uz uvjet da takav zahvat bude u funkciji procesa revitalizacije povijesne jezgre, poštuje osnovni tip i gabarit krovišta, te omogući građevinsku sanaciju i seizmičku zaštitu građevine,

- Adaptacije karakterističnih etaža

- adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera,

- Adaptacije prizemlja i podruma

- nisu dopuštene adaptacije prizemlja u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.),

- u uličnim i pomoćnim dvorišnim objektima moguće su adaptacije prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena povijesnom gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa,

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja,

- nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohu pločnika - pješačkih površina (usijecanja, gradnja pristupnog stubišta) radi izvedbe ulaza u te prostore,

- u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornoga tradicijskoga konstruktivnog sustava - svođene konstrukcije,

- obvezna dokumentacija za utvrđivanje posebnih uvjeta je arhitektonski snimak postojećeg stanja građevine ili dijela građevine na kojem se planira zahvat, s prikazima karakterističnih detalja, prijedlog zahvata te opis radova,

- za rekonstrukcijske i sanacijske zahvate te adaptacije koje zadiru u konstruktivni sustav povijesnih građevina, posebno onih spomeničke vrijednosti, obvezna je provedba detaljnijih istražnih radova (konzervatorskih, restauratorskih, arheoloških) i statička ekspertiza građevinsko-konstruktivnog stanja i ugroženosti od vlage,

- promet - radi prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora koji su nositelji identiteta prostora te omogućiti gradnju odgovarajućeg broja garažno-parkirališnih mjesta na lokacijama izvan ove zone.

Posebni uvjeti zaštite za područje 2. DONJI GRAD, prema grafičkom prikazu:

Na području povijesnoga gradskog središta kao potpuno morfološki i strukturalno definiranom prostoru, svi zahvati u prostoru i graditeljskoj strukturi uvjetovani su obvezom poštivanja i afirmacije vrijednosti prostora - elemenata urbanog koncepta i povijesne matrice, povijesne graditeljske strukture, te uklapanja zahvata u takav povijesno uvjetovani ambijent.

Karakteristični elementi urbanog koncepta i povijesne matrice:

- obveza očuvanja karakteristične mreže komunikacija, trgova, trgova-parkova i perivoja, njihovih trasa, izvornog formata i fizionomije, nivelete, regulacijske i građevne linije, parterne i hortikulturne obrade, te svih elemenata vrijedne povijesne urbane opreme;

- obveza očuvanja prostornih i funkcionalnih žarišta i simbola kontinuiteta života, te povijesne organizacije prostora;

- obveza očuvanja karakterističnih, do danas očuvanih, prostornih jedinica - insula i blokova, očuvanjem njihova formata, morfologije, dimenzije, građevne linije, karakteristične parcelacije i organizacije prostora, mjerila i dipozicije objekata, parternog uređenja slobodnih površina i kvalitetnog zelenila;

- zaštita karakterističnog mjerila - visine izgradnje, radi očuvanja homogenosti strukture i povijesne slike grada, posebno raznolikosti visina uličnih građevina, što pretpostavlja da se pri interpolacijama i rekonstrukcijama treba slijediti pretežito/karakteristično mjerilo područja odnosno ambijenata, te uklapanje u određeni povijesni ambijent tako da se održi čitljivost povijesne matrice;

- obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

- obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

- mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, radi povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

- nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

- mogućnost i obvezu uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi Donjeg grada, odnosno koji predstavljaju izrazitu degradaciju povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostora.

Gradnja novih objekata

- nova odnosno zamjenska izgradnja, kao interpolacija u potezu definiranom povijesnom graditeljskom strukturom koja posjeduje spomenička obilježja, odnosno koja kao povijesni sloj izgradnje upotpunjuje povijesnu fizionomiju prostora ili tvori segmente specifične ambijentalnosti; treba u svim elementima - morfološki, mjerilom i gabaritima biti u skladu s povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije - uličnog poteza, odnosno bloka; i kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;

- za novu uličnu gradnju, za sve nove građevine javne i društvene namjene te za cjelovito uređenje javnih prostora (trgova, parkova i pješačke zone) obvezan je javni natječaj;

- na perimetru (obodu) bloka mogućnost gradnje novih objekata, odnosno zamjenske gradnje, određena je kao:

- mogućnost popunjenja neizgrađenih građevnih parcela,

- zamjena dotrajalih i nekvalitetnih građevina koje nemaju utjecaja na fizionomiju prostora, ili kao cjelovit rekonstrukcijski zahvat prostorne jedinice - bloka, radi povećanja njihove prostorne, graditeljske i sadržajne kvalitete; uz obvezu očuvanja postojeće i dovršenja karakteristične koncepcije, morfoloških i strukturalnih obilježja i mjerila bloka - poteza, poštivanja karakteristične zatečene parcelacije; te kao kvalitativni doprinos i afirmacija sveukupnih vrijednosti prostora;

- unutar prostora bloka, radi dovršenja nedefiniranih ili sređivanja degradiranih obilježja prostora ili zatečene graditeljske strukture, moguće je interpolirati nove građevine koje svojim volumenom, pozicijom i oblikovanjem, afirmiraju postojeće i stvaraju nove kvalitete, elemente uređenja i oblikovanja prostora; pri čemu ti volumeni svojim gabaritima i oblikovanjem ne smiju onemogućiti percepciju povijesnog ambijenta neposredne okoline i optimalnu spomeničku prezentaciju povijesne strukture;

- blokovi označeni u grafičkom prikazu (Martićeva - Smičiklasova - Trg žrtava fašizma - Tomašićeva, blok Cesarčeva, Preradovićeva - Hebrangova - Gajeva - Berislavićeva, Žerjavićeva - Gundulićeva - Hebrangova - Preradovićeva, Ilica - Frankopanska - Prilaz Gj. Deželića - Medulićeva, Ilica - Kačićeva - Prilaz Gj. Deželića - Kačićeva, Klaićeva - Krajiška - Prilaz Gj. Deželića - Primorska, Ilica - Gundulićeva - Varšavska - Frankopanska, Trg bana Jelačića - Praška - Teslina - Gajeva, Trg bana Jelačića - Petrinjska - Amruševa - Praška, Frankopanska - Varšavska - Gundulićeva - Masarykova, Gundulićeva - Varšavska - Preradovićeva - Masarykova, Bogovićeva - Gajeva - Teslina - Preradovićeva, Teslina - Gajeva - Berislavićeva - Preradovićeva, Vlaška - Vončinina - Rubetićeva - Schlosserove stube), određeni su za prioritetnu izradu detaljnih konzervatorskih propozicija i studija bloka.

Gradnja visokih objekata (viših od 9 etaža) nije dopuštena:

- na prostoru sjeverno od željezničke pruge, između Trga Francuske Republike na zapadu i Heinzelove na istoku, uz iznimku prostora Bloka Badel prostora kongresnog centra na lokaciji bloka Savska - Jukićeva i prostora poslovno-stambenog kompleksa na lokaciji Ilica 212-214, za koje će se parametri gradnje definirati konzervatorskim propozicijama za program natječaja, odnosno posebnim uvjetima;

- unutar prostornog koridora Središnje osi, između zgrade NSK i Trnjanske ulice, odnosno unutar vizurnih linija Most slobode, crkva sv. Marka i Most slobode, Katedrala;

- unutar prostornog koridora Savske ceste, odnosno između vizurnih pravaca Jadranski most, crkva Krista Kralja na Mirogoju, te Jadranski most i Ilički neboder;

- radi očuvanja i afirmacije urbane morfologije i matrice, isto se odnosi i na prostor uz Ulicu grada Vukovara unutar koridora definiranog postojećim građevinskim pravcima objekata Vukovarska 35 (arh. Galić), na sjeveru i Vukovarska 52 (arh. Fabris) na jugu;

- u preostalom prostoru omogućava se gradnja visokih objekata pozicioniranih, u pravilu, uvučeno od postojećih građevnih pravaca, s tim da je s obzirom na mogući utjecaj na okolnu izgradnju i vizure na središnji dio povijesne jezgre, pozicija, format i volumen takve izgradnje uvjetovan obvezom prethodne detaljnije analize svake pojedine lokacije.

Rekonstrukcije - adaptacije, nadogradnje i dogradnje na povijesnoj graditeljskoj strukturi

Rekonstrukcije - adaptacije

- Rekonstrukcije - adaptacije građevina potrebno je provoditi radi sanacije, uređenja i optimalne prezentacije izvornih povijesnih i ambijentalnih vrijednosti prostorne i graditeljske strukture; uklanjanja degradirajućih elemenata i sadržaja; maksimalnog očuvanja izvorne namjene; te uspostave onih namjena koji doprinose afirmaciji vrijednosti građevine i ambijenta.

- Adaptacije tavana

- na prostorima, potezima, ambijentima i karakterističnim povijesnim prospektima grada, na građevinama koje svojim krovištem određuju fizionomiju prostora, sliku trga ili ulice, te na pojedinačnim kulturnim dobrima, nisu dopuštene adaptacije i prenamjene kojima se bitno utječe na integritet povijesne strukture i mijenja izražajnost i izvornost krovne konstrukcije,

- na ostalim građevinama mogućnost adaptacije uvjetovana je obvezom očuvanja postojećeg/izvornog gabarita, tipa, konstruktivnih i oblikovnih elemenata krovišta, te omogućavanjem građevinske sanacije i seizmičke zaštite građevina.

- Adaptacije karakterističnih etaža

- adaptacije su moguće u okvirima koji omogućavaju očuvanje izvornoga karakterističnoga tlocrtnog koncepta i konstrukcije, graditeljsko-oblikovnih i obrtničkih karakteristika i materijala interijera.

- Adaptacije prizemlja i podruma

- nisu dopuštene adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u poslovne prostore namjena kojih nije primjerena spomeničkoj i ambijentalnoj vrijednosti prostora i graditeljske strukture (skladišta, autolimarije, građevinske bravarije i sl.),

- u uličnim i dvorišnim građevinama moguće su adaptacije i prenamjene prizemlja i podruma u lokale namjena kojih je primjerena gradskom središtu, uz uvjet da se očuvaju karakteristična izvorna graditeljska i oblikovna obilježja prostora (konstrukcija, pročelje), te uz primjenu materijala i oblikovnih elemenata koji korespondiraju s tradicijskim elementima gradnje i nemaju bitnog i trajnog utjecaja na integritet povijesne strukture i ambijentalne vrijednosti; isto se odnosi i na rješenje reklamnih natpisa,

- ulaze u te prostore osigurati iz veže, hodnika ili dvorišta pripadajućeg objekta, a izvedbom ulaza ne smiju se degradirati arhitektonsko-oblikovna i graditeljska obilježja građevine, posebno pročelja,

- nije dopušteno rastvaranje uličnih pročelja kao i intervencije u plohi pločnika - pješačkih površina (usijecanja, gradnja prilaznog stubišta i sl.) radi izvedbe ulaza u te prostore,

- u potpunosti treba očuvati i u maksimalnoj mjeri omogućiti prezentaciju izvornoga konstruktivnog sustava (svođene konstrukcije podruma i prizemlja).

Nadogradnje

- nisu dopuštene nadogradnje pojedinačnih kulturnih dobara i povijesne graditeljske strukture koja je po oblikovnoj dovršenosti, arhitektonskim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant povijesnih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora,

- nadogradnje kao mogući oblik intervencije prihvatljive su na pojedinim nižim građevinama koje su uokvirene višom izgradnjom, a same ne posjeduju značajna i kvalitetna arhitektonsko-graditeljska obilježja određenoga povijesnog sloja izgradnje. U slučaju nadogradnje potrebno je ostvariti oblikovnu usklađenost nadograđene etaže s ukupnim volumenom objekta i ambijentalnim osobitostima predjela.

Dogradnje

- nisu dopuštene dogradnje kojima se bitno mijenja izvorna/zatečena koncepcija i definirani gabariti građevine,

- iznimno, dogradnja kao oblik intervencije moguća je na temelju detaljnog elaboriranja stanja i potreba za očuvanje vitalnih funkcija građevine i kvalitete stanovanja.

Promet

- radi prometnog rasterećenja prostora potrebno je maksimalno reducirati mogućnost parkiranja na javnim površinama, posebno tamo gdje je onemogućeno pješačko komuniciranje, oko glavnih povijesnih žarišta, reprezentativnih građevina i prostora, koji su nositelji identiteta prostora, te omogućiti gradnju javnih garaža na lokacijama izvan ove središnje zone.

Gradnju garaža za potrebe postojeće, odnosno nove gradnje, moguće je predvidjeti unutar bloka.

Posebni uvjeti zaštite za 3. PODRUČJE PLANSKI REGULIRANE REZIDENCIJALNE IZGRADNJE DO POLOVICE 20. STOLJEĆA, prema grafičkom prikazu

- obveza očuvanja karakterističnih elemenata urbanog koncepta, povijesne matrice i fizionomije;

- obveza očuvanja karakterističnih morfoloških i strukturalnih prostornih obilježja, mjerila i tipologije gradnje, ambijentalnih i prirodnih vrijednosti predjela, te prirodne konfiguracije terena;

- obveza očuvanja i sanacije pojedinačnih kulturnih dobara;

- obveza očuvanja, obnove i sanacije objekata povijesne graditeljske strukture koja je po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj izgradnje kao nositelj i prezentant specifičnih ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora;

- mogućnost rekonstrukcije i sanacije objekata koji nemaju navedena obilježja povijesne graditeljske strukture vrijedne očuvanja, u svrhu povećanja kvalitete objekata i njihove uklopljenosti u povijesni ambijent;

- nije dopušteno uklanjanje pojedinačnih kulturnih dobara te građevina koje su po svojim arhitektonsko-oblikovnim, graditeljskim, kulturno-povijesnim, morfološkim i tipološkim obilježjima, povijesni sloj gradnje vrijedan očuvanja kao nositelj i prezentant prostornih obilježja i ambijentalnih osobitosti, te u bitnome određuje fizionomiju prostora. Iznimno, takav zahvat moguć je isključivo prema uvjetima iz članka 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te uz detaljnu valorizaciju arhitektonsko-oblikovnih i graditeljskih obilježja građevina;

- mogućnost uklanjanja objekata bez arhitektonskih vrijednosti i bez bitnoga ambijentalnog ili funkcionalnog značenja u povijesnoj strukturi predjela, odnosno koji izrazito degradiraju povijesne i ambijentalne vrijednosti prostora;

- nova ili zamjenska gradnja treba u svim elementima - morfološki, mjerilom, gabaritima i namjenom, biti u skladu s kulturno-povijesnim i ambijentalnim obilježjima lokacije, te kvalitetno arhitektonsko ostvarenje;

- pri izgradnji novih ili rekonstrukcije postojećih građevina objekata, radi očuvanja homogenosti i ambijentalnih vrijednosti predjela, potrebno je omogućiti uklapanje novog volumena u određeni povijesni ambijent tako da se održi čitljivost povijesne matrice, omogući oblikovanje hortikulturno uređenje slobodnih površina (predvrtova i vrtova) i očuvanje kvalitetnog zelenila; te sukladno tom maksimalno prilagodi način rješavanja prometa u mirovanju; nije dopušteno ukupne garažno-parkirališne površine predvidjeti izvan gabarita osnovne građevine.

'B' - Područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Primjenjuje se na dio Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb, s vrijednom prostornom i građevnom strukturom te pretežno očuvanom kvalitetnom građevnom supstancom, odnosno gradske predjele unutar kojih su cjelovito zaokružene njegove temeljne prostorno-urbane i arhitektonsko-graditeljske karakteristike.

Ovim sustavom zaštite obuhvaćeni su:

- obodno područje Donjeg grada u granicama njegova planskog širenja na zapad, uključujući prostorne cjeline iličkih vojarni, te na istok između Petrove, Zvonimirove i Vrbanićeve ulice, s južne strane prostor do željezničke pruge, s vizurnim koridorima Savske ceste i 'Središnje osi', te sjeverni predjeli između Jelenovca, Pantovčaka, Prekrižja, Okrugljaka te predjel između Mlinova i Gračanske ceste.

Ovoj zoni odgovara režim zaštite osnovnih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture.

Mjere zaštite:

Za dijelove područja kulturnog dobra - Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, za koja je utvrđen sustav zaštite 'B', pri planiranju uređenja prostora, gradnje novih ili rekonstrukcije postojećih građevina, navedene mjere zaštite primjenjuju se adekvatno stupnju vrijednosti i očuvanosti prostorne i graditeljske strukture:

- potpuna zaštita odnosi se na očuvanje fizionomije, gabarita izgradnje, urbanih interijera i sl., uz mogućnost nužnog prilagođavanja postojeće supstance suvremenim potrebama;

- unutar prostornog koridora Savske ceste i 'Središnje osi' potpuna zaštita odnosi se na očuvanje glavnih ekspozicija, karakterističnih vizura i slike povijesne jezgre, te sukladno tome određivanje gabarita nove gradnje;

- u slučaju zamjenske gradnje ili pojedinačne interpolacije, kao i rekonstrukcije postojećih zgrada, svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru - oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine te njezin smještaj na parceli, uređenje parcele, način priključenja parcele i objekta na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu - moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakoga pojedinog naselja, odnosno lokalnim uvjetima;

- za gradnju uličnih objekata, za sve nove građevine javne i društvene namjene te za uređivanje gradskih trgova obvezan je javni natječaj;

- za sve kompleksne zahvate uređenja blokova: Blok 'Badel', Branimirova - Domagojeva - Ul. kneza Borne - Erdỏdyjeva, Ul. I. Kršnjavoga - Kačićeva - Pierottijeva - Jukićeva, Vlaška - Vončinina - produžena Jurkovićeva - Jurkovićeva - Petretićev trg, blok 'Frank', Hanuševa - Ul. Republike Austrije -Talovčeva kojima se bitno mijenja njihova postojeća prostorna i građevinska struktura/morfologija bloka potrebno je izraditi provedbeni dokument prostornog uređenja.

2.b. Gradska naselja

Zaštita gradskih naselja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i poštivanje izvornih urbanističko-arhitektonskih zamisli, te se moguće intervencije u njima ponajprije odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući primijenjenu karakterističnu tehnologiju i građevinske materijale.

Zaštićena gradska naselja na području obuhvata Plana:

- Dio naselja - povijesna jezgra Podsuseda, Z-1529;

- Dio naselja - povijesna cjelina Cvjetno naselje, Z-1543;

- Dio naselja - povijesna cjelina naselja 'Željeznička kolonija', Z-1530.;

- Dio naselja 'Prva hrvatska štedionica' na Trešnjevci, Z-1542;

- Dio naselja - arhitektonski ansambl gradskih vila u Novakovoj ulici, Z-1544;

- 'Zelena potkova' urbanističko-arhitektonska i parkovna cjelina trgova, Z-1536.

Zaštićena gradska naselja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne urbanističko-arhitektonske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A' i 'B'.

Zona zaštite 'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A' valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove izraženih urbanističko-arhitektonskih, kulturno-povijesnih, pejsažnih ili ambijentalnih vrijednosti, naglašenog značenja za užu i širu sliku grada, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne urbane strukture, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina;

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za gradska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih gradskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, povijesnoj matrici naselja, urbanističko-arhitektonskim i graditeljskim specifičnostima, te karakterističnoj tipologiji izgradnje:

- sanacija i održavanje očuvane povijesne urbane matrice i parcelacije, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih poteza i građevina, radi kvalitetne spomeničke prezentacije;

- očuvanje izvornosti i autentičnosti prostora formiranjem cezura oko najvrjednijih dijelova naselja uz odvajanje novih zona za gradnju i sprečavanje njihova pretvaranje u amorfnu preizgrađenost gradskog prostora;

- sanacija i održavanje svake građevine očuvanih izvornih graditeljskih obilježja;

- održavanje i uređivanje neizgrađenih površina i urbane opreme naselja vodeći računa o zatečenim vrijednostima i obilježjima prostora kao što su zelenilo i hortikulturna rješenja, oblikovanje i opremanje parkovnih površina, urbana oprema;

- održavanje i uređivanje predvrtova s karakterističnim ogradama i slično;

- sprječavanje neprimjerenih dogradnji i/ili adaptacija građevina kojima se bitno mijenja njihova izvorna arhitektonska zamisao, gabariti, oblikovanje i stilske karakteristike;

- očuvanje izvorne i karakteristične tipologije krovova, koji značajno utječu na sliku naselja i vizure unutar i izvan njega;

- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje;

- postojeću izgradnju unutar bloka ili parcele bez spomeničkih svojstava moguće je zadržati, uz uklanjanje neprimjerenih elemenata i sadržaja te njenim usklađivanjem sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima mikrolokacije;

- za nove izgradnje, kao i za uređivanje gradskih trgova, preporuča se provedba javnog natječaja;

- u zoni zaštite 'A' iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima;

- u zoni zaštite 'B' u slučaju nove izgradnje, zamjenske izgradnje kao i rekonstrukcije pojedinačnih građevina svi elementi relevantni za određivanje zahvata u prostoru moraju se podrediti ograničenjima i obvezama koje proizlaze iz izvornih urbanističkih i arhitektonskih specifičnosti svakoga pojedinog naselja (oblik i veličina građevinske parcele, namjena, veličina i oblikovanje građevine, materijal, uređenje parcele i smještaj građevine na parceli, način priključenja parcele i građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu);

- za sve zahvate unutar granica zaštićenih gradskih naselja potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

2.c. Seoska naselja

Zaštita seoskih naselja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti i povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike naselja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

Zaštićena seoska naselja na području obuhvata Plana:

- Dio naselja - povijesna cjelina naselja Čučerje, Z-1547;

- Dio naselja - povijesna cjelina naselja Gornje Vrapče, Z-1537;

- Povijesna jezgra seoskog naselja Resnik, Z-2160.

Zaštićena seoska naselja su očuvane vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline, za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A' i 'B'.

Zona zaštite'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A' valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom graditeljskom strukturom visoke spomeničke vrijednosti, koji pokazuju povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice naselja, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina.

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za seoska naselja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne urbane strukture i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih povijesnih građevina.

Mjere zaštite:

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar područja zaštićenih seoskih naselja razlikuju se i primjenjuju ovisno o utvrđenoj zoni zaštite, ambijentalnim i pejsažnim specifičnostima, povijesnoj matrici naselja te karakterističnoj tipologiji izgradnje:

- zaštita slike naselja, njegove povijesne matrice i karakterističnog mjerila;

- zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

- očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - šuma, livada, oranica, voćnjaka;

- afirmiranje sadnje i njegovanja autohtonih biljnih vrsta;

- zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu seoskog naselja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

- održavanje karakteristične povijesne matrice i organizacije prostora naselja;

- očuvanje oblika, trase i dimenzije komunikacija i ostalih javnih površina naselja;

- očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

- njegovanje tipične organizacije parcela sa stambenim i poljoprivrednim građevinama;

- čuvanje preostalih etnoloških građevina i gospodarskih sklopova, što podrazumijeva njihovu sanaciju, restituciju i eventualno rekonstrukciju prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar seoskih naselja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

- zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova naselja, zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina, od kojih pojedini imaju simbolična i povijesna značenja;

- sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata i njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala;

- zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila naselja, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

- u zoni zaštite 'A' iznimno je moguća interpolacija i gradnja zamjenskih građevina uz prethodnu detaljnu konzervatorsku i prostornu valorizaciju mikrolokacije i usklađivanje s postojećim spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima."

Članak 63.

Iznad članka 93. dodaje se naslov koji glasi: "3. Povijesni sklop i građevina".

Članak 93. mijenja se i glasi:

"Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni povijesni sklopovi i građevine - graditeljski sklopovi, civilne građevine i sakralne građevine na prostoru grada Zagreba.

U postupku zaštite povijesnih sklopova i građevina provedena je valorizacija po principu očuvanosti i vrijednosti kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih karakteristika.

Mjere zaštite graditeljskih sklopova unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

3.a. Graditeljski sklop

Zaštićeni graditeljski sklopovi su očuvanja vrijedni graditeljski i urbanističko-arhitektonski kompleksi različitih namjena (stambena, proizvodno/gospodarska, industrijska, javna, sakralna i sl.) koji su svojom visokom očuvanošću i arhitektonskom, pejsažnom vrijednošću najvažniji prostorni akcent na području grada Zagreba.

Zaštićeni graditeljski sklopovi na području obuhvata Plana:

- Park Maksimir, Maksimirski perivoj, Z-1528;

- Kompleks groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea, Z-1526;

- Kulturno-povijesna cjelina 'Pionirski grad' (Grad mladih) na Granešini, Miroševečka cesta bb, Z-2285;

- Kulturno-povijesna cjelina Pupinovo naselje, Prilaz Pavla Vuk-Pavlovića 1 -15 i 18, Z-2288;

- Dio naselja - kolonija gradskih kuća na Ciglani, Klaićeva 9, 9A, 9B, 11, 11A, 11B, Z-1549;

- Dio naselja - stambeno naselje 'Gogoljin brijeg', Medovićeva, Filipovićeva, Ul. Ferde Kovačića, Petrova, Z-1541;

- Dio naselja - kolonija gradskih kuća 'Mali stanovi za invalide i izbjeglice iz Istre', Veprinačka 1 -15 / Mošćenička 2-16, Z-1550;

- Kurija Junković s gospodarskim objektima, s mlinom-vodenicom, majurom i drugim gospodarskim objektima te parkovnom površinom vrtom i voćnjakom, Junkovićev put 2, Z-0498;

- Kukovićeva kuća, Ul. Andrije Hebranga 9 -11, Gajeva 28, Ul. Ante Kovačića 2-4, Preradovićeva 29, Z-0471;

- Kompleks bivše Prve hrvatske štedionice, danas stambeno-poslovna zgrada, Ilica 5, Margaretska 1-3, Bogovićeva 6, Z-0224;

- Kompleks stambenih kuća Nadarbine Nadbiskupije zagrebačke - 'Vatikan', Vlaška 70 A-E, 72A-C, Ul. Antuna Bauera 2-8, Martićeva 29-37, Ratkajev prolaz 1-7, Z-0491;

- Sklop dviju poslovno-stambenih ugrađenih kuća Wellisch, Martićeva 13, Vlaška 60, Z-1042;

- Dio naselja - 'Zakladni blok', kao arhitektonska cjelina trgovačko-stambenih i poslovnih zgrada, Gajeva 2, 2A, 2B, 2C / Bogovićeva 1, 1A, 1B, 2, 4 / Ul. Frana Petrića 1, 3, 5, 7 / Ilica 1, 1A, Z-1535;

- Niz najamnih stambenih zgrada, Gajeva 47, 49, 51, 51/1, 53, 55, 55/1, Z-2152;

- Stambene zgrade, Prilaz Gjure Deželića 42, 44, 46, Z-2142;

- Kompleks stambenih zgrada, Petrova 15, 15A, 15B, Lobmayerove stube 2, Babonićeva 1, Z-2144;

- Glavna zgrada kompleksa vojnih objekata 'Rudolfove vojarne', Ul. Republike Austrije 20, Z-1233;

- Zgrada Glavnog kolodvora i peroni s podzemnim pristupima i nadstrešnicama, Tomislavov trg 12, Z-0460;

- Kompleks građevina Tehničkog muzeja, Savska cesta 18, Z-213;

- Kompleks Katedrale Uznesenja Marijina, Nadbiskupskog dvora s kapelom sv. Stjepana, utvrdama i parkom Ribnjakom na Kaptolu, Kaptol 31, Z-0202;

- Kompleks samostana klarisa s kaptolskom kulom "Popov turen" (Muzej grada Zagreba), Opatička 20 -22, Z-0194;

- Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, s alejom Križnog puta i perivojem na Ksaveru, Jandrićeva 21 (Ksaver), Z-0724;

- Grkokatoličko sjemenište s crkvom sv. Ćirila i Metoda, Ćirilometodska 1 / Vranicanijeva 2, Z-0615;

- Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskog, Frankopanska 15 -17, Z-0331;

- Evangelička crkva sa župnim dvorom, Gundulićeva 28, Z-0333;

- Kompleks Franjevačkog samostana s crkvom sv. Franje Asiškog, Kaptol 9 / Opatovina 24, Z-0209;

- Dječačko sjemenište, Voćarska cesta 106, Z-213;

- Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove, Palmotićeva 31, 33, 35, Z-0455;

- Crkva sv. Martina i salezijanski samostan, Vlaška 36, Z-0671;

- Sakralni kompleks u Markuševcu, sastavljen od župne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja, kapele Majke Božje Anđeoske, župnog dvora te gospodarskog objekta, Markuševečka cesta, Z-1314;

- Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i samostan u Remetama, Česmičkoga 1, Z-1316;

- Crkva Blažene Djevice Marije i župni dvor, Granešina, Z-2282;

- Industrijski krajolik - kompleks nekadašnje Strojarnice državne željeznice, Trnjanska cesta 1, 7-11C, Z-1540;

- Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa Paromlin, Koturaška cesta 1, Z-1533;

- Kompleks Zagrebačke pivovare sa zgradom porte, upravnom zgradom, restoranom s vrtom i vodotornjem, Ilica 224, Z-0670;

- Industrijski krajolik - povijesna cjelina industrijskog kompleksa 'Gradska klaonica i stočna tržnica', Heinzelova 66, Z-1534;

- Industrijski krajolik - povijesna cjelina Aerodrom Borongaj, dio kompleksa tvornice Končar d.d., Borongajska cesta bb, Z-1531;

- Zgrada negdašnje glavne proizvodne hale, dvokatni segment uredsko-skladišne zgrade i probni toranj s ostakljenim spojnim komunikacijskim mostom Tvornice električnih žarulja 'TEŽ' Folnegovićeva 10;

- Kompleks Psihijatrijske bolnice Vrapče s pripadajućim perivojem, Bolnička cesta 32, Z-0704;

- Kulturno-povijesna cjelina Zagrebačkog velesajma, Avenija Dubrovnik 15, Z-2951;

- Kulturno-povijesna cjelina Građevinski školski centar, Avenija V. Holjevca 3 -17, Z-2287;

- Kulturno-povijesna cjelina Brodarski institut, Avenija V. Holjevca 20, Z-2284;

- Kompleks zgrada Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-5249;

- Kulturno-povijesna cjelina Studentski dom 'Stjepan Radić', Jarunska 2, Z-2286;

- Urbano-arhitektonski ansambl, pješački pasaž spoja Masarykove 10 i Varšavske 3-5; Masarykova 10, Prolaz sestara Baković 1-3, Varšavska 3-5, Z-4753.

Zaštita graditeljskog sklopa podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu njegove povijesne i graditeljske strukture, prostornih i pejsažnih specifičnosti te pripadajućih pojedinačnih građevina.

Za zaštićene graditeljske sklopove, u postupku izrade rješenja o zaštiti, izrađena je konzervatorska dokumentacija s detaljnim mjerama njegove zaštite i očuvanja.

Mjere zaštite:

Mjere zaštite za zaštićene graditeljske sklopove razlikuju se i primjenjuju ovisno o njihovim urbanističko-arhitektonskim, graditeljskim i ambijentalnim specifičnostima:

- sanacija i održavanje cjelovite povijesne i graditeljske strukture radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije graditeljskog sklopa;

- sanacija i održavanje pojedinačnih i formativnih građevina sklopa s očuvanim izvornim graditeljskim obilježjima;

- obvezna je valorizacija i izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije s propozicijama zaštite i očuvanja, te dopuštenim i mogućim intervencijama unutar definiranih prostornih međa sklopa;

- gradnja i uređenje unutar sklopa mogući su prema detaljnim konzervatorskim i urbanističkim propozicijama nadležnih tijela, osim za sklopove za koje je obvezna izrada detaljne urbanističke dokumentacije na temelju konzervatorske podloge s propozicijama zaštite i očuvanja građevina te mogućih intervencija;

- do donošenja detaljnijeg plana na područjima označenih graditeljskih sklopova mogući su samo zahvati radi održavanja postojeće graditeljske strukture, uz mogućnost uklanjanja isključivo pojedinih građevina ili njihovih dijelova neprimjerenih elemenata i sadržaja, da bi se uskladili sa spomeničkim i ambijentalnim vrijednostima sklopa;

- nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara;

- za gradnju unutar prostorne međe zaštićenog sklopa obvezan je javni natječaj.

3.b. Civilna građevina

Zaštićene civilne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju određeno kulturno-povijesno značenje i/ili visoke arhitektonsko-graditeljske kvalitete, različitih graditeljskih i tipoloških karakteristika te stupnja očuvanosti izvornih obilježja. Uz stambene građevine to su i građevine javne namjene te građevine specifičnih funkcija i sadržaja: dvorci, ljetnikovci, kurije, stare škole, župni dvorovi i sl.

Zaštićene civilne građevine na području obuhvata Plana:

- Mrtvačnica na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0682'

- Vila Kopista, Babonićeva 25, Z-5213

- Stambena kuća, Bakačeva 8, Z-1054

- Kuća Müggendorfer, Basaričekova 3, Z-0982

- Stambene kuće, Basaričekova 5, Z-0983

- Stambena kuća, Basaričekova 7, Z-0614

- Palača Jelačić, Basaričekova 22, Z-0984

- Kuća Arko, Basaričekova 24, Z-0985

- Stambena zgrada, Berislavićeva 6-8, Z-0330

- Zgrada Napretkove zadruge, Bogovićeva 1, Z-0470

- Zgrada (slobodnostojeća drvena prizemnica), Bosanska 54, Z-0728

- Poslovna zgrada 'Tempo', Boškovićeva 5, Z-2151

- Staklenik u nadbiskupskom vrtu, Branjugova 1, Z-0674

- Kuća Ružička, Brezovačkoga 3/ Mesnička 44, Z-0780

- Kuća Šandor, Brezovačkoga 4, Z-0986

- Kuća Antolković, Brezovačkoga 10, Z-0987

- Kuća Lefler, Brezovačkoga 12, Z-0988

- Ljetnikovac, Bukovačka cesta 220, Z-2281

- Ljetnikovac, Bukovačka cesta 245, Z-2954

- Ljetnikovac Tkalčić, Bukovačka cesta 254, Z-0684

- Ljetnikovac Heinzel, Bukovačka cesta 267, Z-0685

- Ljetnikovac 'Veseljak' s vrtnom sjenicom, Bukovačka cesta 341, Z-0686

- Ljetnikovac Štos, Bukovečki krč 6, Z-0687

- Pogonska zgrada nekadašnje tvornice 'Iskra', Bužanova BB, Z-3674

- Zgrada pučke škole Remete, Črešnjevec 3 (stara adresa Vinec 3), Z-0688

- Zgrada (nekadašnji mlin), Črnomerec 94, Z-4001

- Palača Raffay-Plavšić (danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti), Ćirilometodska 3, Z-0616

- Palača Erdödy-Keglević (danas Pravni fakultet), Ćirilometodska 4/ Jezuitski trg 2, Z-0617

- Stara gradska vijećnica, Ćirilometodska 5/ Kuševićeva 2/ Freudenreichova 1, Z-0618

- Stambeno-poslovna zgrada, Ćirilometodska 8/ Trg svetog Marka 10, Z-0989

- Palača Amadeo (danas Hrvatski prirodoslovni muzej), Demetrova 1, Z-0619

- Palača Mesić, Demetrova 3, Z-0990

- Kuća Makanec, Demetrova 5, Z-0991

- Palača Magdalenić-Drašković-Jelačić (danas Dječji vrtić Tatjane Marinić), Demetrova 7-9, Z-0620

- Palača Škrlec-Balbi s povijesnim bunarom u dvorištu, Demetrova 11, Z-0621

- Kuća Patačić, Demetrova 13, Z-0992

- Stambena kuća s dvokatnim tornjem, Dubravkin put 3, Z-1321

- Kula Lotrščak, Dverce 1, Z-0180

- Zgrada Osnovne škole Augusta Cesarca, Ferenščica 2. 9A, Z-4469

- Zgrada vatrogasnog doma, Fijanova 6, Z-0731

- Kuća Keglević, Frankopanska 1/ Ilica 39, Z-0669

- Palača Igerčić, Freudenreichova 3, Z-0622

- Kuća Shell s Marićevim prolazom, Gajeva 5/ Praška 6, Z-0664

- Gradska vila, Ul. Ivana Gorana Kovačića 2, Z-0661

- Ljetnikovac Kune Waidmana s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovačića 17, Z-1322

- Ljetnikovac Grbac s vrtom, Ul. Ivana Gorana Kovačića 33, Z-1323

- Vila Ehrlich-Marić (danas Hrvatski muzej arhitekture HAZU), Ul. Ivana Gorana Kovačića 37, Z-2953

- Vila Alexander, Gornje Prekrižje 12, Z-1056

- Vila Pflüger, Gornje Prekrižje 21, Z-5369

- Kuća Fuhrmann, Gornje Prekrižje 30, Z-0689

- Ljetnikovac Vidrić s vrtom, Gornje Prekrižje 51, Z-1317

- Ljetnikovac Sollar s vrtom, Gornje Prekrižje 75, Z-1318

- Vincilirska kuća, Gospočak 82, Z-1057

- Gospodarstvo Puntijar, Gračanska cesta 65, Z-0690

- Zgrada jašione bivše Konjaničke vojarne, Gradišćanska 26, Z-2393

- Kuća Daubači, GRIČ 1, Z-0623

- Kuća Šuflaj, Grič 2/ Kapucinske stube 1, Z-0993

- Palača Hidrometerološkog zavoda, GRIČ 3/ Markovićev trg 1/ Strossmayerovo šetalište 16, Z-0627

- Zidanica, nekadašnji ljetnikovac biskupa Josipa Galjufa, Grškovićeva 23, Z-0497

- Zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, Gundulićeva 6-6A, Z-0332

- Kuća Kallina, Gundulićeva 20/ Masarykova 19, Z-1036

- Kuća Klein, Gundulićeva 29, Z-1037

- Poslovna zgrada Elektra, Gundulićeva 32, Z-2150

- Tramvajska čekaonica Zvijezda, Gupčeva Zvijezda, Z-1055

- Nekadašnji Plemićki konvikt, danas Gimnazija Tituša Brezovačkog, Habdelićeva 1/ Kamenita 11, Z-0624

- Palača Zakmardi-Domin, Habdelićeva 2, Z-0994

- Palača Vranyczany-Dobrinović, danas zgrada HAZU s Modernom galerijom i Kabinetom grafike HAZU, Ul. Andrije Hebranga 1 -3/ Strossmayerov trg 12, Z-0334

- Ljetnikovac (Letnik Pantovčak), Hercegovačka 81, Z-0729

- Zgrada Ocean filma, Horvaćanska cesta 32, Z-3673

- Kuća Stanković, Ilica 2/ Trg bana Jelačića 1, Z-0335

- Poslovno-stambena zgrada Srpske pravoslavne crkvene opštine, Ilica 7, Z-0336

- Zgrada SPCO, ILICA 9/ Preobraženska 2, Z-2659

- Kuća Vasić, Ilica 11, Z-2655

- Kuća Priester (Stambeno poslovna zgrada), Ilica 12, Z-0337

- Kuće Stöger i Kolmar, Ilica 13 -13/1, Z-2656

- Zgrada Lovački rog (Jägerhorn), Ilica 14, Z-0338

- Kuća Ebenspanger, Ilica 15, Z-2657

- Kuća Job, Ilica 17, Z-2658

- Stambeno-poslovna kuća, Ilica 24, Z-1038

- Zgrada Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, Ilica 25 -27/ Gundulićeva 2, Z-5253

- Palača prve hrvatske obrtne banke d.d., Ilica 38, P-4194

- Kuća Majcen, Ilica 42, Z-0339

- Zgrada, nekadašnji hotel Pruckner, Ilica 44, Z-0445

- Kuća Rath, Ilica 55, Z-0446

- Zgrada Akademije likovnih umjetnosti s parkom, Ilica 85, Z-4740

- Palajnovka, Ilirski trg 1, Z-0995

- Vila 'Dolnji Jakčin', Jabukovac 5, Z-0727

- Vila Radan, Jabukovac 39, Z-5215

- Zgrada nekadašnje Pučke škole u Jakuševcu, Jakuševečka 82, Z-4003

- Villa Kallina s vrtom, Jandrićeva 68, Z-2155

- Ljetnikovac Andrijević, Jelenovac 44, Z-0726

- Isusovački samostan, danas Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Z-0184

- Zgrada Gradske osnovne škole Jordanovac, Jordanovac 108, Z-2149

- Zgrada Kolegija Družbe Isusove, Jordanovac 110, Z-0500

- Kuća Feller-Stern, Jurišićeva 1 -1A/ Trg bana Jelačića 11, Z-0449

- Palača Stern, Jurišićeva 3, Z-5597

- Zgrada Hrvatske poštanske banke, Jurišićeva 4/ Petrinjska 1, Z-0663

- Kuća Deutsch, Jurišićeva 24, Z-1320

- Stambeno-poslovna zgrada, Jurišićeva 26, Z-1039

- Kuća Mažuranić, Jurjevska 5, Z-0659

- Vila Lubienski s pripadajućim gospodarskim objektom i parkom, Jurjevska 27, Z-0196

- Vila Feller s pripadajućim vrtom, Jurjevska 31 -31A, Z-0660

- Kuća Mlinarich, Jurjevska 32, Z-1063

- Vila Čepulić, Jurjevska 63A, Z-5536

- Kamenita vrata, Kamenita 3, Z-0181

- Zgrada, Kamenita 5, Z-0625

- Kuća, Kamenita 7, Z-0996

- Kuća Alighieri, Kamenita 9/ Habdelićeva 4, Z-0997

- Kuća, Kamenita 15, Z-0998

- Kanonička kurija, Kaptol 1/ Pod zidom 11, Z-0203

- Kanonička kurija, Kaptol 3, Z-0204

- Kanonička kurija, Kaptol 4, Z-0197

- Kanonička kurija, Kaptol 5, Z-0205

- Kanonička kurija, Kaptol 6, Z-0206

- Kurija prepoziture, Kaptol 7, Z-0207

- Kantorska kurija, Kaptol 8, 8a, Z-0208

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 10, Z-0210

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 12, Z-0198

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 13, Z-0199

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 14, Z-0211

- Kanonička kurija, Kaptol 15, Z-0212

- Prišlinova kula, Kaptol 15A, Z-0658

- Kanonička kurija, Kaptol 18/1, Z-0200

- Kanonička kurija, Kaptol 19, Z-0213

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 21, Z-0214

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 22, Z-0215

- Kanonička kurija s pripadajućim gospodarskim objektima, Kaptol 24, Z-0201

- Kanonička kurija, Kaptol 26, Z-0216

- Kanonička kurija 'Lektorija' s nekadašnjom kućom notara, Kaptol 27/1, 27/2, Z-0217

- Kanonička 'Znikina' kurija, Kaptol 28, Z-0218

- Palača Nadbiskupskog sjemeništa, Kaptol 29, Z-0219

- Palača Kulmer, Katarinin trg 2 -3/ Jezuitski trg 1/ Ćirilometodska 2, Z-0999

- Zgrada Gornjogradske gimnazije, Katarinin trg 5, Z-1000

- Palača Dverce, Katarinin trg 6, Z-0626

- Tvornica duhana u Zagrebu, Klaićeva 13, Z-2646

- Zgrada Klinike za dječje bolesti, Klaićeva 18, Z-0450

- Stambena zgrada s kinodvoranom, Kordunska 1, Z-2148

- Osnovna škola Jordanovac, područna škola Kozjak, Kozjak 27, P-4178

- Poslovna zgrada - objekt nekadašnje 'Samospojne središnjice i pošte', Krapinska 45, Z-2390

- Zgrada Gimnazije, Križanićeva 4 -4A, Z-2147

- Vila Rein s vrtom, Krležin Gvozd 23/ Dubravkin put 1, Z-1062

- Dom zdravlja Trnje, Kruge 44, Z-2648

- Kuća Lustig, Kumičićeva 10, Z-1040

- Zgrada III. gimnazije, Kušlanova 52, Z-2385

- Stambena zgrada, Laginjina 7 -9, Z-2146

- Kuća Gorjanović-Kramberger, Ul. V. Lisinskoga 2/ Mesnička 45, Z-0650

- Novi ljetnikovac biskupa Haulika (župni dvor sv. Jeronima), Maksimirska 125, Z-0480

- Paviljon Jeka, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0478

- Vidikovac, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0472

- Ljetnikovac biskupa Haulika, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0474

- Švicarska kuća, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0476

- Svilana, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0482

- Pčelinjak, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0481

- Vratarska kućica, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0475

- Gospodarske zgrade Haulikova, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0479

- Vila Meixner, Mallinova 14, Z-5679

- Kuća Šenoa, Mallinova 27, Z-0730

- Zgrada osnovne škole dr. Ante Starčevića, Ul. Leopolda Mandića 55, Z-4470

- Palača Zrinski, Markovićev trg 3, Z-0185

- Iblerov neboder, Martićeva 9/ Iblerov trg 7, Z-1472

- Kuća Bauda, Marulićev trg 7, Z-5465

- Zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Hrvatski državni arhiv), Marulićev trg 21, Z-0226

- Kuća Oršić-Divković, Masarykova 21-23, Z-0451

- Zgrada Radovan - poslovno-stambena zgrada, Masarykova 22, Z-2154

- Zgrada Policijske uprave Zagreb, Matičina 4/ Petrinjska 32, Z-1041

- Kuća, Matoševa 1/ Kapucinske stube 2, Z-1001

- Kuća Brdarić, Matoševa 3, Z-1002

- Građanska kuća Lederer, Matoševa 5, Z-0187

- Građanska kuća, Matoševa 7, Z-0186

- Palača Rauch, Matoševa 9, Z-0188

- Palača Levačić, Matoševa 11/ Mesnička 38, Z-1003

- Stambene kuće, Matoševa 13/ Mesnička 40, Z-1004

- Kuća Drašković, Matoševa 15, Z-1005

- Kuća 'Frank', Mažuranićev trg 1/ Ul. Andrije Hebranga 33, Z-0452

- Stambene zgrade Strižić, Mažuranićev trg 8/ Ul. Jurja Žerjavića 16, Z-2391

- Zgrada Etnografskog muzeja, Mažuranićev trg 14, Z-0662

- Zgrada nekadašnje Hrvatske banke za promet nekretninama, Medulićeva 2/ Ilica 59, P-4133

- Muška učiteljska škola (danas zgrada Prve ekonomske škole), Medulićeva 33, Z-0453

- Kompleks zgrada Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska 2, Z-3346

- Kuća Izraela Rosenfelda, Mesnička 1, Z-0454

- Kuća Jelačić, Mesnička 4, Z-1006

- Kuća Tomich, Mesnička 6, Z-1007

- Građanska kuća, Mesnička 16, Z-0646

- Kuća pekara Krausa, Mesnička 34, Z-1008

- Stambena kuća, Mesnička 37, Z-0647

- Kuća Igerčić, Mesnička 41, Z-0648

- Palača, Mesnička 43/ Ul. V. Lisinskoga 1, Z-0649

- Kuća Tituša Brezovačkog, Mesnička 47, Z-0652

- Kuća slastičara Kordana, Mesnička 49, Z-0651

- Vila Pongratz, Mikulići 133, Z-2581

- Zgrada Državnoga osiguravajućeg zavoda, danas Croatia osiguranje d.d., Miramarska cesta 22, P-3758

- Atelje Meštrović, Mletačka 8, Z-0191

- Kuća Juraić, Mletačka 10, Z-1009

- Ljetnikovac Wutte, Mlinarska cesta 53, Z-0654

- Vila Leustek s parkom, Mlinovi 72, Z-0692

- Kurija s perivojem i kapela u Botincu, Ul. dr. Luje Naletilića 84, Z-3447

- Vila Mallin, danas samostan sv. Josipa, Naumovac 12, Z-0696

- Ljetnikovac Naste Rojc, Nazorova 26, Z-1064

- Vila Kraus - obiteljska kuća, Nazorova 29, Z-2145

- Zgrada Pravnog fakulteta, nekadašnji samostan, Nazorova 51, Z-1324

- Dvojna kuća Belaj, Nazorova 54-54A, Z-5495

- Ljetnikovac Šafranek-Wiesner, Nazorova 55, Z-1325

- Vila Pajkurić, Nazorova 64, Z-5570

- Stambena kuća s pripadajućim vrtom, prizemnim dvorišnim objektom i kapelicom, Nova Ves 1, Z-1010

- Stambeno-poslovna kuća, Nova Ves 2/ Zvonarnička 1, Z-1011

- Kurija altarije sv. Mihovila, Nova Ves 3, Z-1475

- Prebendarska kurija sv Uršule na Novoj Vesi 4/1 i kurija na Novoj Vesi 4, Nova Ves 4 -4/1, Z-0656

- Dvije ugrađene stambene kuće, Nova Ves 5 -5A, Z-1476

- Prebendarska kurija altarije sv. Doroteje, Nova Ves 6, Z-0483

- Prebendarska kurija altarije sv. Magdalene, Nova Ves 7, Z-0484

- Prebendarska kurija altarije sv. Jakova, Nova Ves 8, Z-0485

- Prebendarska kurija, Nova Ves 12, Z-0486

- Nekadašnja zgrada Biskupske ubožnice, danas Zagreb film, Nova Ves 18, Z-0487

- Slobodnostojeća, prizemna, stambena kuća, Nova Ves 22, Z-1477

- Ljetnikovac biskupa Aleksandra Alagovića, Nova Ves 86, Z-0489

- Vila Okrugljak, Okrugljak 6, Z-0499

- Uglovna, četverokrilna jednokatna stambeno-poslovna palača, Opatička 2/ Kamenita 2, Z-1012

- Nekadašnja palača grofa Bombellesa, Opatička 4, Z-1013

- Trokrilna stambena palača Rauch, Opatička 6, Z-1014

- Stambena kuća, Opatička 7, Z-1015

- Palača Bužan, Opatička 8, Z-0628

- Zgrada, Opatička 9, Z-0629

- Palača bogoštovlja i nastave, danas Instituta za hrvatsku povijest, Opatička 10, Z-0192

- Kuća Geisler, Opatička 11, Z-1016

- Palača grofa Kristofora Oršića, Opatička 12, Z-1017

- Palača Oršić (danas Učenički dom Marije Jambrišak) s vrtom, Opatička 14, Z-0630

- Zgrada, Opatička 15, Z-0631

- Kuća bilježnika Štajdahera s vrtom, Opatička 16, Z-1018

- Palača Drašković/Ilirska dvorana, Opatička 18, Z-0193

- Kuća Iliraca, Opatička 21, Z-0632

- Kuća Bedeković, Opatička 23, Z-0633

- Kuća Frigan, Opatička 27/ Demetrova, Z-0195

- Palača Drašković (danas zgrada Državnog arhiva u Zagrebu), Opatička 29/ Demetrova 17, Z-2582

- Zgrada, Opatovina 11/ Skalinska 4, Z-0657

- Kuća Dornik i prizemna kuća uz ulicu, Opatovina 23, Z-1019

- Kuća pekara Fuchsa, Opatovina 25, Z-1020

- Vila Ilić, Paunovac 7, Z-2153

- Novinarski dom, Perkovčeva 2/ Rooseveltov trg 4/ Ul. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 4, Z-2-952

- Kuća Frisch i jednokatna dvorišna zgrada, Petrinjska 11, Z-1044

- Kuće Eisner (dvije stambene zgrade), Petrinjska 50-52, Z-2389

- Zgrada Tehnološkog fakulteta, Pierottijeva 6, Z-0666

- Stambeno-poslovna zgrada, Preobraženska 4, Z-1043

- Kuća Winkler - stambena zgrada, Preradovićeva 14, Z-2143

- Jednokatna stambena zgrada, Preradovićeva 24, Z-0457

- Ugrađena jednokatna, stambena kuća, Prilaz Gjure Deželića 4, Z-1473

- Zgrada Kockica, Prisavlje 14, Z-3677

- Kuća, Radićeva 5, Z-1021

- Kuća Kostelec, Radićeva 12/ Tkalčićeva 11, Z-1022

- Kuća Cerovšek, Radićeva 20/ Krvavi most 1, Z-1023

- Kuća Demeter-Corvin, Radićeva 24, Z-1024

- Kuća Tiskara Albrecht, Radićeva 26/ Kožarska 3, Z-1025

- Zgrada Prve hrvatske štedionice, Radićeva 30/ Kožarska 7, Z-5212

- Palača Dömöthorfy, Radićeva 32, Z-1319

- Kuća senatora Kovačića, Radićeva 37/ Kamenita 1, Z-0634

- Kuća Bužan, Radićeva 64, Z-0635

- Kuća Bužan, Radićeva 66, Z-1028

- Zgrada osnovne škole Rapska s pripadajućim školskim dvorištem i parkom, Rapska 3, Z-3675

- Nekadašnja pogranična stražarnica, Remetinečka cesta 1, Z-1058

- Kuća Schwartz s vrtom, Remetski kamenjak 28, Z-0694

- Palača Mikuličić, Ribnjak 1, Z-5551

- Stambena zgrada, Ribnjak 16, Z-2131

- Stambena zgrada, Ribnjak 20, Z-2130

- Stambena zgrada, Ribnjak 38, Z-2129

- Ljetnikovac Vila Olga s parkom, Rim 84, Z-0695

- Vila Frangeš, Rokov perivoj 2, Z-0653

- Obiteljska kuća Deutsch, Rokov perivoj 8, Z-1326

- Obiteljska kuća, Rokova 9, Z-2132

- Zgrada Donjogradske gimnazije, Rooseveltov trg 5, Ul. J. Kršnjavoga 2, Ul. Vjekoslava Klaića 1, Z-0459

- Željeznički Zeleni most na Savi, Savska cesta, P-3853

- Savski most - stari cestovni most u produžetku Savske ceste, Savska cesta/ Remetinečka cesta, Z-0679

- Francuski paviljon Zagrebačkog zbora, u krugu Studentskog centra, Savska cesta 25, Z-0678

- Dvije zgrade sa spojnim dijelom Ministarstva unutarnjih poslova RH, Savska cesta 39/ Ulica grada Vukovara 33, Z-5808

- Poslovni toranj Zagrepčanka, Savska cesta 41, Z-2800

- Sklop zgrada bivše Ženske realne gimnazije sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Zagrebu, s igralištima i parkom, danas zgrada Učiteljske akademije, Savska cesta 77, Z-5267

- Zgrada Gradske osnovne škole 'August Šenoa', Selska cesta 95, 95-1, 95-2, Z-1059

- Palača Hrvatske poljodjelske banke d.d., Smičiklasova 17/ Martićeva 6/ Patačićkina 1, Z-5254

- Zgrada Osnovne škole Kustošija, Sokolska 7, Z-3930

- Kuća Lukanc, Stančićeva 1, Z-1045

- Starčevićev dom, Starčevićev trg 6/ Tomislavov trg 13, Z-1046

- Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4/ Matičina 2, Z-0668

- Kuća Rado, Strossmayerov trg 7, Z-2135

- Kuća Slavex, Svačićev trg 13, Z-1047

- Stambena zgrada 'Kemikalija', Svačićev trg 14, Z-5537

- Kompleks nekadašnjeg Novincijata sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog, Sveti Duh 129, Z-4002

- Zgrada Slavenske, kasnije Državne hipotekarne banke u Zagrebu, Šoštarićeva 2 -4/ Vlaška 53, Z-5279

- Zgrada Hrvatskoga liječničkog doma, Šubićeva 9, Z-1060

- Stambena zgrada, Šubićeva 64, Z-2156

- Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 14, Z-0171

- Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 16/ Skalinska 2-2A, Z-0172

- Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 18/ Skalinska 1, Z-0173

- Stambena kuća, Tkalčićeva 20, Z-0174

- Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 25, Z-0175

- Stambeno-poslovna kuća, Tkalčićeva 27/ Kožarska 2, Z-0176

- Stambena kuća, Tkalčićeva 29/ Kožarska 4, Z-0177

- Jednokatna stambena zgrada, Tkalčićeva 31/ Kožarska 6, Z-0178

- Poslovno-stambena zgrada, Tkalčićeva 33, Z-0179

- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva 36, Z-0167

- Stambeno-poslovna zgrada, Tkalčićeva 63, Z-0168

- Stambena zgrada, Tkalčićeva 68, Z-0169

- Stambena zgrada, Tkalčićeva 78, Z-0170

- Kuća Peleš, Tomićeva 3, Z-1048

- Kuća Feller s interierom, Tomislavov trg 4, Z-5535

- Kuća Bukovac, Tomislavov trg 18, Z-2280

- Umjetnički paviljon, Tomislavov trg 22, Z-0222

- Gradsko dječje sklonište, Trakošćanska 45, Z-3671

- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 71 -73, Z-3678

- Stambeno-poslovna zgrada, Tratinska ulica 77, 79/ Nova cesta 103, Z-3679

- Kuća Rado, Trg bana Jelačića 5/ Pod zidom 4, Z-1049

- Zgrade nekadašnje Gradske štedionice, Trg bana Jelačića 9-10/ Cesarčeva 2, Z-

- Kuća Živković, Trg bana Jelačića 12, Z-0447

- Kuća Felbinger, Trg bana Jelačića 15, Z-0448

- Palača burze za robu i vrednote, Trg hrvatskih velikana 3/ Ul. F. Račkoga 1/ Martićeva 2, Z-0225

- Zgrada Gospodarskog društva, Trg maršala Tita 3, Z-0461

- Zgrada Hrvatskoga učiteljskog doma, Trg maršala Tita 4/ Ul. Andrije Hebranga 40, Z-0462

- Kompleks zgrada "Hrvatskog sokola" i "Kola", Trg maršala Tita 5, 6, 6A, 7, Z-0667

- Zgrada Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 9 -11, Z-0463

- Zgrada Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, Z-0464

- Zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta, Trg maršala Tita 15, Z-0221

- Glazbeni paviljon i ostala oprema parka, Trg Nikole Zrinskog, Z-0469

- Palača Buratti (zgrada Vrhovnog suda Republike Hrvatske), Trg Nikole Zrinskog 3, Z-0465

- Kuća Antolković, Trg Nikole Zrinskog 6/ Đorđićeva 1, Z-0466

- Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Nikole Zrinskog 11, Z-0223

- Palača Medaković, Trg Nikole Zrinskog 15, Z-1050

- Palača Ožegović, Trg Nikole Zrinskog 17/ Berislavićeva 1, Z-0467

- Palača Vranyczany-Dobrinović (danas zgrada Arheološkog muzeja), Trg Nikole Zrinskog 19, Z-0468

- Zgrada Gradske vijećnice, Trg Stjepana Radića 1, Z-2141

- Koncertna dvorana 'Vatroslav Lisinski' i Dom Matice iseljenika, Trg S. Radića 4/ Trnjanska cesta BB, Z-0677

- Župni dvor s gospodarskom zgradom u Čučerju, Trg sv. Marije Čučerske 2, Z-2960

- Palača Banski dvori, Trg svetog Marka 1, Z-0636

- Palača Banski dvori, Trg svetog Marka 2/ Matoševa 12, Z-0637

- Kuća Ferić, Trg svetog Marka 3/ Mletačka 2, Z-0638

- Palača Ustavnog suda Republike Hrvatske, Trg svetog Marka 4, Z-0639

- Župni dvor crkve sv. Marka Evanđelista, Trg svetog Marka 5/ Basaričekova 1, Z-0640

- Palača Grlečić-Jelačić, Trg svetog Marka 9, Z-0641

- Zgrada Doma hrvatskih likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma BB, Z-0665

- Robna kuća Na-Ma Trnsko, Trnsko 29, Z-0680

- Drveni paviljon, Tuškanac, Z-0495

- Vila Paskiević-Čikara, Tuškanac 10/ Krležin Gvozd 2, Z-2394

- Vila Benedik, Tuškanac 14, Z-2958

- Obiteljska kuća Nikić, danas Dom za djecu i mladež, Tuškanac 15, Z-1327

- Vila Baranyai - obiteljska kuća s pripadajućim vrtom, Tuškanac 18, Z-2140

- Obiteljska kuća Mihelj-Kroflin, Tuškanac 21/1, P-3118

- Vila Hühn, Tuškanac 24, Z-5216

- Ljetnikovac Werner, Tuškanac 36, Z-1328

- Vila Botteri, Tuškanac 54 A, Z-0655

- Vrt 'Capanik', Tuškanac 100, Z-0496

- Kuća Sinković, Ulica 29.X 1918. 4, Z-1029

- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 35-35A, Z-2138

- Stambeni blok, Ulica grada Vukovara 43-43A, Z-0675

- Višestambena osmerokatnica Vojne mornarice, Ulica grada Vukovara 52 A-E, P-3664

- Uredska zgrada (GPGZ PU Trnje i Katastar), Ulica grada Vukovara 56-60, Z-5767

- Stambena zgrada, Ulica grada Vukovara 62 A-D, Z-2137

- Zgrada Radničkog sveučilišta 'Moše Pijade', Ulica grada Vukovara 68, Z-0676

- Uredska zgrada 'Palača pravde', Ulica grada Vukovara 84 -86, Z-5773

- Višestambena zgrada 'Kruge', Ulica grada Vukovara 222 -224, P-3759

- Višestambena zgrada, Ulica grada Vukovara 238, P-3760

- Sklop građevina Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Unska 3, Z-5675

- Zgrada kina 'Europa', Varšavska 3, Z-3929

- Kuća Kreneis-Horvat, Vijenac 6, Z-5676

- Stambena kuća, Visoka 4, Z-0190

- Stambena zgrada, Visoka 6, Z-0189

- Palača Babočaj-Gvozdanović s vrtom, Visoka 8, Z-1030

- Stambena kuća s vrtom, Visoka 10, Z-1031

- Kuća Brigljević s vrtom, Visoka 12, 12/1, Z-1032

- Kuća Hoch-Marjanović, Visoka 14, Z-0642

- Kuća Sablić, Visoka 16, Z-0643

- Vila Rastić-Turković s vrtom, Visoka 18, Z-0644

- Palača Pongratz u Visokoj 22 i kuća u Mesničkoj 23 s pripadajućim vrtom, Visoka 22/ Mesnička 23, Z-0645

- Kuća Lacković-Žigrović, Vlaška 5, Z-0490

- Orfanotrofij (danas Katolički bogoslovni fakultet), Vlaška 38, Z-0672

- Zgrada, bivši hotel 'Sidro', Vlaška 40, Z-1052

- Kuća Rosinger, Vlaška 69, Z-1053

- Biskupska vrtna kuća, Vlaška 72, Z-0492

- Topnička vojarna, Vlaška 87, Z-0494

- Vila Deutsch, Vončinina 20, Z-2136

- Kuća Špulka, Vranicanijeva 1, Z-1033

- Stambena prizemnica, Vranicanijeva 4, Z-1034

- Stambeno-poslovna prizemnica, Vranicanijeva 6, Z-1035

- Stara zgrada škole u Gornjem Vrapču, Vrapčanska 116, Z-0703

- Kurija župnog dvora u Gornjem Vrapču, Vrapčanska 165, Z-0720

- Zgrada strojarnice zdenca Gradskog vodovoda, Zagorska 1/ Magazinska cesta, P-3644

- Kuća Blažeković, Zamenhoffova 1, Z-1061

- Stambena zgrada, Zorkovačka 2-4, Z-3672

- Kuća Bollé, Ul. Jurja Žerjavića 4, Z-1051

- Zgrada stare škole, Žitnjak Martinci 57, Z-3933

Zaštita civilne građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, posebno pročelja, krovišta, stubišta, te osnovnog konstruktivnog sustava, kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele odnosno posjed s kojima čini izvornu kvalitetnu cjelinu.

Mjere zaštite:

- očuvanje i sanacija civilne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili posjedom s kojima čini cjelinu, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja civilne građevine;

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika civilne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme (PVC ili metalna stolarija, pokrov bitumenskom šindrom i sl.) koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

- nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

3.c. Sakralna građevina

Zaštićene sakralne građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne sakralne građevine koje spadaju među najstarije i najvrjednije kulturno-povijesne i arhitektonsko-graditeljske spomenike na zagrebačkom prostoru. Župne crkve najstarijih zagrebačkih župa, očuvane crkve, kapele i poklonci na užem i širem području grada, nezaobilazni su dio povijesnog kontinuiteta naseljenih prostora, ujedno i prepoznatljivi orijentiri i akcenti u prostoru.

Zaštićene sakralne građevine na području obuhvata Plana:

- Kompleks arkada s crkvom Krista Kralja na Mirogoju, Aleja Hermanna Bollea BB, Z-0681

- Kapela sv. Martina, Aleja Seljačke bune, Podsused (kod Sutinskih vrela), Z-0718

- Župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Dolac, Z-1474

- Crkva sv. Mihaela Arhanđela, Gračani, Z-0723

- Crkva sv. Marka Evanđelista, Jakuševec, Jakuševečka 80, Z-0709

- Crkva sv. Katarine Aleksandrijske, Katarinin trg, Z-0183

- Kapela sv. Jurja, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0473

- Crkva sv. Klare u Klari, Mrkšina 67, Z-0712

- Kapela Majke Božje žalosne, Nova Ves, Z-1471

- Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves, Z-0488

- Kompleks crkve sv. Marije Pomoćnice i Omladinskog doma salezijanaca, Omiška 8 -10, Z-4468

- Crkva sv. Preobraženja, Preobraženska, Z-0456

- Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića/ Primorska, Z-0220

- Kapela sv. Roka u Šestinama, prilaz Kraljičinu zdencu (Šestine), Z-2386

- Kapela sv. Roka, Rokov perivoj, Z-0458

- Crkva sv. Antuna u Stenjevcu, Samoborska cesta 94, Z-3571

- Crkva sv. Marka Križevčanina, Selska cesta 91, Z-2134

- Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Stenjevec 5, Z-0719

- Crkva sv. Mirka, Šestinski trg (Šestine), Z-2157

- Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije u Čučerju, Trg sv. Marije Čučerske, Z-0722

- Crkva sv. Marka Evanđelista, Trg svetog Marka, Z-0182

- Biskupski majur (danas Uršulinski samostan), Vlaška 75/ Vončinina 1, Z-0493

- Crkva sv. Petra i župni dvor, Vlaška 93, Z-0673

- Crkva sv. Barbare, Vrapčanska, Z-0721

Zaštita sakralnih građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata, kao i vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te očuvanih sakralnih inventara. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće neposredno okruženje koje, svojom funkcijom, povijesno-kulturološkim karakteristikama i ambijentalnim vrijednostima, čini sa sakralnom građevinom nedjeljivu cjelinu.

Mjere zaštite:

- očuvanje i sanacija sakralne građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama; zajedno s pripadajućom parcelom ili parcelama s kojima čini cjelinu, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja sakralne građevine;

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika sakralne građevine te pripadajuće parcele ili posjeda, uz očuvanje izvorne namjene;

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, dogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

- nije dopušteno uklanjanje građevine radi gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara."

Članak 64.

Iznad članka 94. dodaje se naslov koji glasi: "4. Memorijalna baština".

Članak 94. mijenja se i glasi:

"Ovim je planom obuhvaćeno memorijalno (povijesno) područje kao podvrsta zaštićene memorijalne baština na prostoru Plana.

U postupku zaštite provedena je valorizacija memorijalnih, kulturno-povijesnih i arhitektonsko-graditeljskih karakteristika memorijalne baštine.

Mjere zaštite memorijalne baštine unutar obuhvata Plana, kao sastavni dio Konzervatorske podloge, prate kartografski prikazi s ucrtanim prostornim međama kulturnog dobra.

4.a. Memorijalno i povijesno područje

Groblja, kao memorijalna (povijesna) područja, višestoljetni su sastavni dio prostorne organizacije povijesnih seoskih i gradskih naselja, i nalaze se unutar cinktora župne crkve zaštićenih središta naselja Gračani, Vrapče, Stenjevec te drugih prigradskih župa.

Također, memorijalna (povijesna) područja su i autentična područja povijesnog događaja, visokih memorijalnih i povijesnih vrijednosti.

Na području Plana zaštićeno je:

- Mjesto povijesnih događaja - kompleks šume Dotrščina, broj Registra Z-1527.

Mjere zaštite:

Zaštita memorijalnog (povijesno) područja podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu povijesnih i memorijalnih obilježja, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja te strukture:

- očuvanje povijesne matrice memorijalnog (povijesnog) područja i svih njegovih dijelova radi kvalitetne spomeničke prezentacije;

- očuvanje pejsažnih i ambijentalnih karakteristika memorijalnog (povijesnog) područja;

- očuvanje pojedinačnih izvornih elemenata koji su sastavni dio memorijalnog (povijesnog) područja;

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih obilježja memorijalnog (povijesnog) područja, uz očuvanje izvorne namjene;

- nisu dopuštene intervencije na prostoru memorijalnog (povijesnog) područja ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter;

- nije dopuštena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru memorijalnog (povijesnog) područja.

4.b. Spomen (memorijalni) objekt

Ovim su planom obuhvaćeni zaštićeni spomen (memorijalni) objekti - reprezentativni javni spomenici i fontane, značajna djela monumentalne portretne plastike, spomen-obilježja i spomenička nadgrobna plastika visoke umjetničke, kulturne, povijesne te urbanističke i arhitektonske vrijednosti.

Zaštićeni spomen-objekti na području obuhvata Plana:

- Spomenik Ruđeru Boškoviću, Bijenička cesta 54, Z-3503

- Spomenik Moši Pijade u parku Doma zaklade Lavoslava Schwarza, Bukovačka cesta 55, Z-3559

- Pil sv. Šimuna Stilite i skulpturalna kompozicija sv. Pavla Pustinjaka ispred župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, Česmičkoga 1, Z-3569

- Mozaik u dvorištu Osnovne škole Dragutina Domjanića, Gajnice 31, Z-4085

- Spomenik palim borcima narodnooslobodilačke borbe, Gospodska / Bolnička cesta, Z-3562

- Spomenik 'Nošenje ranjenika' u atriju Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, Z-3567

- Fontana sa skulpturom 'Borba' ('Ribar sa zmijom'), Jezuitski trg, Z-3500

- Skulptura Zlatarevo zlato, Kamenita 3, Z-4084

- Ruka prijateljstva (Pozdrav), Ul. kneza Branimira / Harambašićeva/ Svetice, P-3532

- Sokolska mogila, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-4083

- Obelisk, Maksimirski perivoj (Park Maksimir), Z-0477

- Spomenik don Frani Buliću, Marulićev trg, Z-4082

- Spomenik Nikoli Tesli, Masarykova 2/ Preradovićeva/ Teslina, Z-3502

- Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću, Mesnička / Ilica, Z-4081

- Spomenik prosinačkim žrtvama, Park prosinačkih žrtava, Z-3565

- Spomenik Ivanu Goranu Kovačiću, Park Ribnjak, Z-4080

- Skulptura borca, Podsusedski trg, Z-3563

- Skulptura 'Majka i dijete', Rockefellerova 4, Z-3506

- Zdenac Elegija, Rokov perivoj, Z-4079

- Spomenik Eugenu Kumičiću, Rooseveltov trg, Z-4078

- Spomenik 'Strijeljanje talaca', Strossmayerov trg, Z-3564

- Spomenik Josipu Jurju Strossmayeru, Strossmayerov trg, Z-3501

- Spomenik palim ilegalcima 'Plamen', Sveti Duh 64, Z-3560

- Nadgrobni spomenik dr. Ante Starčevića, Šestinska cesta, groblje Šestine, Z-4077

- Spomenik Andriji Meduliću, Tomislavov trg, Z-3505

- Spomenik banu Josipu Jelačiću, Trg bana Jelačića, Z-3499

- Spomenik sv. Jurja, Trg braće Hrvat. zmaja, Z-4076

- Skulptura Mali dječak, Trg kralja Krešimira IV., Z-4075

- Spomenik kralju Tomislavu, Trg kralja Tomislava, Z-4073

- Zdenac života, Trg maršala Tita, Z-3504

- Spomenik Sveti Juraj ubija zmaja, Trg maršala Tita, Z-4074

- Spomenik Petru Preradoviću, Trg Petra Preradovića, Z-4072

- Spomenik Vladimiru Nazoru, Tuškanac, park, Z-3566

Zaštita spomen (memorijalnog) objekta podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih njegovih očuvanih izvornih elemenata, oblikovanja i namjene te povijesnih i memorijalnih obilježja.

Mjere zaštite:

- sanacija i održavanje spomen (memorijalnog) objekta u svim njegovim dijelovima, skulpturalnim, arhitektonskim i urbanističkim karakteristikama, zajedno s pripadajućom parcelom ili okolnim uređenjem, a sve radi njegova očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja spomen (memorijalnog) objekta;

- očuvanje svih pojedinačnih izvornih elemenata koji su sastavni dio spomen (memorijalnog) objekta;

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih oblikovnih karakteristika spomen (memorijalnog) objekta, uz očuvanje njegove izvorne namjene;

- nisu dopuštene intervencije na spomen (memorijalnom) objektu ili u njegovoj neposrednoj blizini koje mogu ugroziti njegov spomenički karakter;

- nije dopuštena primjena elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru spomen (memorijalnog) objekta."

Članak 65.

Iznad članka 95. dodaje se naslov koji glasi: "5. Etnološka baština".

Članak 95. mijenja se i glasi:

"Pojedinačne etnološke građevine u najvećem su broju evidentirane unutar sačuvanih primjera povijesnih seoskih cjelina i ambijenata. Unutar ostalih naselja koja su izgubila svoja izvorna obilježja i tradicijsku strukturu nalaze se pojedinačni primjeri etnoloških građevina. Svima je zajedničko obilježje da prezentiraju najstariji način gradnje stambenih i gospodarskih, seoskih kuća, te tako čuvaju duh tradicije seoskoga drvenog graditeljstva ovog kraja. Velik dio etnoloških građevina u vrlo je lošem i zapuštenom stanju.

Posebno vrijedna etnološka baština evidentirana je kroz etnološka područja, a navedeni su i najznačajniji pojedinačni primjeri etnoloških građevina.

Za sve zahvate potrebno je ishoditi konzervatorske propozicije nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara.

5.a. Etnološka područja

Zaštita etnoloških područja podrazumijeva očuvanje njihove autentičnosti, očuvane povijesne matrice, prostorne organizacije, smještaja u prirodnom okolišu, tradicijske građevne strukture i karakteristične slike područja. Moguće intervencije u njima ponajprije se odnose na sanaciju i održavanje kako prostora u cjelini, tako i svake pojedine etnološke građevine, poštujući tradicijski način gradnje i građevinske materijale.

Zaštićena etnološka područja na području obuhvata Plana:

- Poljoprivredni krajolik - zapadna padina ulice Donji Brezinščak, Z-1532;

- Etnološko područje Oporovečki vinogradi, Z-2167;

- Etnološko područje Novoselečki vinogradi, Z-2168;

- Etnološko područje Severi u naselju Novaki Granešinski, Z-2166.

Zaštićena etnološka područja su očuvanja vrijedne prepoznatljive prostorne i ambijentalno-graditeljske cjeline za koje su sukladno provedenoj valorizaciji prostora utvrđene zone zaštite 'A', 'B' i 'C'.

Zona zaštite 'A' - područje iznimno dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture

Zona zaštite 'A' valorizacijom je utvrđena za etnološka područja iznimno izraženih kulturno-povijesnih, graditeljskih, pejsažnih i ambijentalnih vrijednosti, s očuvanom tradicijskom graditeljskom arhitekturom visoke spomeničke vrijednosti, koji pokazuje povijesni kontinuitet življenja na tom prostoru i njegovanje tradicijskog načina života i gospodarenja.

Na području zone zaštite 'A' primjenjuje se potpuna konzervatorska zaštita povijesne matrice područja, prostornih i pejsažnih obilježja te pojedinačnih etnoloških građevina.

Zona zaštite 'B' - područje različitog stupnja očuvanosti povijesne strukture

Zona zaštite 'B' valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s vrijednom prostornom i pretežno očuvanom kvalitetnom tradicijskom graditeljskom strukturom.

Na području zone zaštite 'B' primjenjuje se konzervatorska zaštita očuvanih elemenata povijesne matrice područja i pejsažnih vrijednosti te očuvanih pojedinih skupina i pojedinačnih etnoloških građevina.

Zona zaštite 'C' - područje sačuvanih pojedinačnih elementa povijesne strukture

Zona zaštite "C" valorizacijom je utvrđena za etnološka područja ili njihove dijelove s pojedinim sačuvanim elementima povijesne matrice, mjerila, tipologije i/ili ambijentalnih karakteristika, te se njome osigurava kvalitetna prezentacija vrijednosti zona zaštite 'A' i 'B'.

Na području zone zaštite 'C' primjenjuje se konzervatorska zaštita pojedinih sačuvanih elemenata osnovne povijesne strukture etnološkog područja, ponajprije radi zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, očuvanja kompozicijskih vrijednosti naselja, zaštita vizura, panorama i obrisa te drugih vrijednosti krajolika uz očuvanje karaktera gradnje i pojedinačnih očuvanih građevina, u svrhu osiguranja kvalitetne prezentacije vrijednosti zona zaštite 'A' i 'B'.

Mjere zaštite:

Mjere zaštite, uvjeti za rekonstrukciju ili novu izgradnju unutar zaštićenih etnoloških područja razlikuju se i primjenjuju ovisno o ambijentalnim i pejsažnim specifičnostima, njegovoj povijesnoj matrici te karakterističnoj tradicijskoj tipologiji izgradnje:

- očuvanje povijesne slike, gabarita i obrisa etnološkog područja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda-vizura;

- zaštita povijesne matrice, parcelacije i karakterističnog mjerila gradnje;

- zaštita reljefa i specifičnih osobina pripadajućeg krajobraza;

- očuvanje autohtonih elemenata pejsaža - vinograda, voćnjaka, oranica, livada, šuma;

- afirmiranje sadnje i njegovanje autohtonih biljnih vrsta;

- zaštita i sanacija vodotoka i njihovih karakterističnih krajobraznih obilježja u sastavu etnološkog područja ili njegovoj blizini, kao i sprečavanje zagađivanja i degradacije njihova prirodnog toka;

- očuvanje povijesnih oblika, trasa i dimenzija komunikacija (stare ceste, pješačke staze, putovi obilježeni raspelima i pokloncima);

- očuvanje prostornih detalja, visokog i niskog zelenila, ograda, mostića, prilaza okućnicama odnosno parcelama, zdenaca, bunara, raspela i drugih elementa opreme vanjskih prostora;

- zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva dijelova zemljišta, vodotoka, šuma, livadnih površina od kojih pojedini imaju simbolična i povijesna značenja;

- očuvanje tipične organizacije parcela sa stambenim i gospodarskim građevinama, odnosno očuvanje pojedinačnih okućnica etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

- pojedinačne etnološke građevine koje su smještene unutar etnoloških područja potrebno je obnavljati i zadržati 'in situ';

- očuvanje i obnova zatečene tradicijske drvene izgradnje što podrazumijeva njezino održavanje, sanaciju i eventualno rekonstrukciju pojedinačnih građevina prema propozicijama nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara;

- njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala te sprečavanje unošenja stranih oblikovnih i građevinskih elemenata;

- zadržavanje visine izgradnje u granicama postojećeg mjerila, s uporabom uglavnom kosog krova, oblikovno usklađenog s karakterističnim postojećim krovovima naselja;

- ograničavanje širenja etnološkog područja i zadržavanje zelenih prirodnih cezura prema okolnom prostoru da bi se zadržala njegova samosvojnost i povijesni identitet.

Za zaštićena etnološka područja potrebno je izraditi detaljne planove uređenja, koji će sadržavati detaljniju konzervatorsku dokumentaciju s posebnim uvjetima zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

5.b. Pojedinačne etnološke građevine

Zaštićene etnološke građevine su očuvanja vrijedne pojedinačne građevine koje posjeduju specifičnu tradicijsku graditeljsko-tipološku kvalitetu i određeno kulturno-povijesno značenje. Uz stambene građevine i komore to su i gospodarske građevine različitih namjena: kuharne s krušnim pećima, koševi za kukuruz, štale, sjenici, svinjci, klijeti i mlinovi-vodenice.

Zaštićene pojedinačne etnološke građevine na području obuhvata Plana:

- Komora, Brezovička cesta 5, Z-2744

- Tradicijska kuća, Čučerska cesta 192, Z-2755

- Mlin-vodenica na potoku Dubravica, Dubravica 109, Z-2956

- Vodenica na potoku Ribnjak, Gračanski Ribnjak 20, Z-0691

- Drvena, prizemna, stambena kuća, Granešina 23, Z-0705

- Tradicijski stambeni i gospodarski objekti, Jalševečka cesta 220, Z-2748

- Tradicijska kuća, Martinci 30, Z-2753

- Tradicijski stambeni objekt i komora, Martinci 32, Z-2751

- Tradicijska okućnica, Oporovečki dol 60 /1, Z-2749

- Tradicijska kuća, Patačići 35, selo Čugovec, Z-2754

- Tradicijska okućnica, Patačići 37, selo Čugovec, Z-2742

- Tradicijska stambena kuća, Peršuni 13, selo Čugovec, Z-2746

- Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 2. 9, Z-2739

- Stambeni tradicijski objekt, Petruševec 3. 10, Z-2743

- Stambeni tradicijski objekt i gospodarstvo, Rakaljska 4 (Vukomerec), Z-2738

- Tradicijska stambena zgrada s gospodarskom zgradom, Remete 40, Z-0693

- Tradicijsko gospodarstvo, Remetinec 40, Z-2740

- Tradicijska kuća, Resnički gaj 2. 3, Z-2752

- Stambeni tradicijski objekt, Resnički put 76, Z-2745

- Tradicijski stambeni objekt, Resnički put 78, Z-2750

- Tradicijska kuća, Resnik 1. 85 /1, Z-0700

- Tradicijsko gospodarstvo, Resnik 5. 3, Z-0701

- Drvena, prizemna, stambena kuća, Resnik 5. 6, Z-0702

- Stambeni tradicijski objekt, Trnava 1. 73, Z-2741

- Mlin-vodenica Varović, Vrapčanska 201, Z-2747

Zaštita etnološke građevine podrazumijeva potpunu konzervatorsku zaštitu svih očuvanih izvornih obilježja u vanjštini i unutrašnjosti građevine, mjerila, oblikovanja, graditeljskih i konstruktivnih elemenata kao i očuvanih vrijednih izvornih elementa oblikovanja i opreme u interijeru te izvorne namjene. Također, zaštita obuhvaća i pripadajuće parcele, odnosno okućnicu, s kojima je izvorna kvalitetna cjelina.

Mjere zaštite:

- očuvanje i sanacija etnološke građevine u svim njenim dijelovima, arhitektonskim i tipološkim karakteristikama i izvornoj namjeni; zajedno s pripadajućom parcelom ili okućnicom s kojima je kvalitetna cjelina, a sve radi očuvanja i kvalitetne spomeničke prezentacije;

- nužnost sustavnog praćenja i kontrole stanja etnološke građevine,

- svi zahvati trebaju omogućiti očuvanje, sanaciju i obnovu izvornih arhitektonskih i tipoloških karakteristika etnološke građevine te pripadajuće parcele ili okućnice, u pravilu, uz očuvanje izvorne namjene, a eventualna nova namjena mora se prilagoditi očuvanoj građevnoj strukturi;

- njegovanje tradicijskog načina oblikovanja, gradnje i materijala;

- nisu dopuštene intervencije koje mogu ugroziti spomenički karakter, bilo da se radi o rekonstrukciji, nadogradnji, preoblikovanju, preparcelaciji bilo prenamjeni u sadržaje koji nisu primjereni karakteru građevine, odnosno karakteru šireg okoliša;

- nije dopuštena ugradnja i zamjena građevnih elemenata, materijala i opreme koji nisu primjereni povijesnom i spomeničkom karakteru građevine;

- iznimno je moguće kvalitetnije primjere etnoloških građevina koje su smještene u naseljima što su izgubila svoja izvorna tradicijska obilježja, preseliti na neku drugu lokaciju;

- nije dopušteno uklanjanje građevine u svrhu gradnje zamjenskih, osim iznimno pod uvjetima propisanim člankom 64. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara."

Članak 66.

Podnaslov iznad članka 96. koji glasi: "Pojedinačna kulturna dobra" briše se.

Članak 96. briše se.

Članak 67.

Članak 98. mijenja se i glasi:

"Na području grada Zagreba ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Mjere smanjivanja i sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš:

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda:

- zaštita svih vodotoka i stajaćica na području Zagreba radi očuvanja, odnosno dovođenja u planiranu vrstu vode utvrđene kategorije;

- planiranje i gradnja građevina za odvodnju otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

- povećavanje kapaciteta prijemnika gradnjom potrebnih vodnih građevina;

- zabrana, odnosno ograničenje ispuštanja opasnih tvari propisanih uredbom o opasnim tvarima u vodama;

- sanacija zatečenog stanja u industriji i odvodnji te sanacija ili uklanjanja izvora onečišćavanja;

- sanacija postojećih deponija i kontrolirano odlaganje otpada;

- sanacija šljunčara i zabrana eksploatacije šljunka;

- uspostavljanje monitoringa s proširivanjem i uređenjem mjernih postaja te osiguravanjem stalnog praćenja površinskih i podzemnih voda;

- vođenje jedinstvenoga informatičkog sustava o kakvoći površinskih i podzemnih voda;

- na razini cijeloga vodonosnoga sustava provoditi mjere zaštite koje će osigurati da kakvoća podzemne vode ne prelazi standarde za pitku vodu, kao ni granične vrijednosti koncentracija tvari;

- izrada vodnog katastra.

Vodozaštitno područje izvorišta vode podijeljeno je na tri zone zaštite za koje se propisuju smjernice za zaštitu:

I. zona zaštite izvorišta - zona strogog režima zaštite:

- obuhvaća područje u granicama najmanje 10 m od izvora;

- mora se ograditi i zaštititi od neovlaštenih ulazaka, a namjenjeno je isključivo crpljenju vode, odnosno drugim sadržajima u funkciji vodoopskrbe.

U I. zoni zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u vezi s eksploatacijom, kondicioniranjem i transportom vode u javni vodoopskrbni sustav.

U okviru aktivnosti iz prethodnog stavka zabranjuje se postojanje i izgradnja bilo kakvih građevina osim onih koje su potrebne za pogon, održavanje i očuvanje zahvata vode, a osobito:

- izgradnja taložnica, garaža i radionica,

- skladištenje i korištenje nafte i naftnih derivata,

- skladištenje i korištenje opasnih i radioaktivnih tvari,

- skladištenje i korištenje kemijskih sredstava osim onih za kondicioniranje vode za piće,

- skladištenje i korištenje sredstava za bonifikaciju tla i zaštitu bilja,

- izgradnja i korištenje stanova za čuvare i njihove obitelji,

- izgradnja drenaže i upojnih zdenaca,

- izgradnja i korištenje prometnica za prolaz vozila i pješaka preko izvorišta.

II. zona zaštite izvorišta - zona strogog ograničenja:

- određuje se na temelju hidrogeoloških karakteristika vodonosnika (područje izvan I. zone do linije od koje podzemna voda ima minimalno vrijeme zadržavanja u podzemlju od 50 dana prije ulaska u vodozahvatni objekt),

- mora se obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati primjena mjera zaštite od onečišćenja i zagađivanja patogenim mikroorganizmima.

Na području II. zone zabranjuje se:

- ispuštanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih s prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

- gradnja građevina za gospodarenje opasnim otpadom i građevina za odlaganje i obradu ostalih vrsta otpada,

- gradnja novih industrijskih postrojenja i uvođenje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad,

- skladištenje i oporaba opasnog otpada te obrada i odlaganje svih vrsta otpada, izgradnja skladišta nafte i naftnih derivata i benzinskih postaja,

- gradnja pogona za proizvodnju, skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari te cjevovoda za transport opasnih tvari,

- gradnja lokalnih prometnica bez oborinske odvodnje s odvođenjem izvan II. zone, gradnju autocesta, magistralnih cesta i željezničkih pruga, gradnja groblja i proširenje postojećih, osim u svrhu polaganja urni,

- površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina najdublje 1 m iznad najviše kote visoke podzemne vode,

- poljodjelska proizvodnja osim u skladu s propisima o ekološkoj proizvodnji, upotreba herbicida na bazi atrazina,

- stočarska i peradarska proizvodnja osim za potrebe seljačkog gospodarstva po propisima ekološke proizvodnje,

- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnim i županijskim cestama) i željezničkim prugama bez provođenja propisanih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora te dobivenih odobrenja i suglasnosti,

- izgradnja zdenaca izvan sustava javne opskrbe vodom,

- proširenje postojećih građevinskih područja osim iznimno interpolacije uz formirane prometnice i izvedenu infrastrukturu.

III. zona zaštite izvorišta - zona ograničenja i kontrole:

- obuhvaća područje izvan granica II. zone, a prostire se do granice izračunatog područja napajanja;

- treba se obilježiti odgovarajućim natpisima te osigurati zaštitu od teško razgradivih kemijskih ili radioaktivnih onečišćenja.

Na području III. zone zabranjuje se:

- ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških, procjednih i oborinskih prometnih površina) na tlo i u podzemlje,

- gradnja građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada, gradnja kemijskih industrijskih postrojenja,

- gradnja prometnica bez oborinske odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja prije ispuštanja u najbliži vodotok na područjima bez izgrađenoga javnoga sustava odvodnje,

- gradnja prometnica bez sustava oborinske odvodnje i priključenja na javni sustav odvodnje na područjima gdje je taj sustav izgrađen,

- obavljanje poslova oporabe, obrade i odlaganja opasnog otpada,

- izgradnja pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih tvari i radioaktivnih tvari te cjevovoda za transport opasnih tvari, izuzimajući uskladištenje nafte i naftnih derivata uz odgovarajući režim zaštite,

- izgradnja industrijskih postrojenja i otvaranje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one nastaju kao otpad bez priključenja na javni sustav odvodnje,

- površinska i podzemna eksploatacija mineralnih sirovina,

- skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina,

- prijevoz opasnih tvari lokalnim cestama, autocestama i magistralnim cestama (državnih i županijskih cesta) i željezničkim prugama bez provođenja odgovarajućih mjera zaštite u skladu s propisom o prijevozu opasnih tvari i izvan odobrenih koridora,

- upotreba herbicida na bazi atrazina.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka:

- u središnjemu gradskom prostoru unapređivanjem javnoga gradskog prijevoza putnika (uvođenjem za okoliš prihvatljivih vrsta pogona i načina prijevoza odnosno mobilnosti, npr. autobusi na plin, elektromobili, bicikli, pješačenje, itd.);

- štednjom i racionalizacijom energije, uvođenjem plina, proširivanjem CTS-a te razvojem dopunskih alternativnih energija;

- prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti;

- unapređenjem i proširenjem lokalne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka - pri odabiru lokacija mjernih postaja primjenjuju se mjerila posebnih propisa i normativa koji uređuju područje zaštite zraka;

- vođenjem informacijskog sustava o kakvoći zraka.

Smanjenje prekomjerne buke:

- provodit će se prema Zakonu o buci i pripadajućim pravilnicima čime se sprječava nastajanje prekomjerne buke pri lociranju građevina, sadržaja ili namjena te smanjuje prekomjerna buka u dopuštene granice;

- izradom karte imisija buke Grada Zagreba koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja;

- praćenjem provođenja zaštite od buke na temelju karte imisije buke;

- do izrade karte buke nove građevine, sadržaji i namjene lociraju se na temelju mjerenja i proračuna koji su ujedno i sastavni dio karte buke.

Sprječavanje daljnjeg širenja proizvodnih gospodarstvenih djelatnosti koje predstavljaju rizik, odnosno opasnost po okoliš u slučaju tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće u gospodarskim objektima i prometu (onečišćavanjem zraka, vode, tla te bukom, opasnošću od akcidenata, eksplozija, požara i sl.), obvezom saniranja njihova štetnog utjecaja na okoliš ili dislociranjem, uz druge preventivne mjere.

Provođenje posebnih mjera sanitarne zaštite i drugih mjera radi sprječavanja negativnog utjecaja građevina i opreme za gospodarenje otpadom na okolni prostor kao što su:

- praćenje stanja okoliša, posebno onečišćavanja podzemnih i površinskih voda te

- drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša;

- stalna kontrola vrste i sastava otpada;

- kontrola stanja uređaja i opreme te sustava zaštite;

- postavljanje ograde i zaštitnog zelenila oko građevina i uređaja;

- kontrola deponijskog plina;

- kontrola flore i faune u okolici i na deponiju.

Primjena mjera zaštite stabilnosti tla - uređenje erozijskih područja i sprječavanje ispiranja tla (gradnja regulacijskih građevina, pošumljavanje i sl.), preventive mjere zaštite od klizišta:

Detaljnim geotehničkim istraživanjima propisat će se uvjet za prethodnu sanaciju terena koja može podrazumijevati i složene sanacijske mjere (dreniranje, nasipavanje, potporne konstrukcije i sl.). Sanacija terena može se obaviti i tako da su izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina dio sanacijskih mjera s tim da uvjet sanacije terena sadržava posebne geotehničke uvijete za gradnju građevina. Na područjima klizišta zabranjuju se sljedeći radovi:

- kopanje zdenca, jaraka (osim plitkih jaraka za površinsku odvodnju), jama, putova i sl.,

- obavljanje građevinskih radova (osim radova saniranja terena),

- obrađivanje zemljišta u poljoprivredne svrhe,

- remećenje humusnog pokrova tla, osim ako je to na temelju verificiranih detaljnih geotehničkih istraživanja dopušteno,

- šumsko zemljište se ne smije prenamijeniti u poljodjelske površine ili u građevinska zemljišta, a sječa šuma dopuštena je samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava opstanak šume i šumskog raslinstva,

- ne dopušta se izvedba rovova za infrastrukturu linijske građevine bez prethodno pribavljenih uvjeta koje će izdavati nadležni geotehnički katastar.

Sanacija okoliša i privođenje planskoj namjeni prostora na kojima su eksploatirane mineralne sirovine.

Programom mjera za unapređivanje stanja u gradskom prostoru i programom zaštite okoliša utvrdit će se posebne mjere zaštite, sanacije i razvoja pojedinih gradskih predjela.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Mjere zaštite određene su Generalnim urbanističkim planom, a temelje se na polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, a što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja prema stupnju konsolidiranosti prostora za urbano područje grada (na površini od 220 km²);

- policentričnim razvojem pojedinih gradskih dijelova i omogućavanjem disperznog razmještaja gospodarskih zona, vodeći brigu o njenom karakteru i onoj vrsti industrije koja može predstavljati rizik za okoliš;

- razmještajem građevina javne i društvene namjene na širem gradskom području;

- mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš;

- očuvanjem postojećih šumskih kompleksa unutar grada;

- osiguravanjem ravnoteže između urbaniziranih gradskih dijelova i njihova prirodnog okruženja očuvanjem kultiviranog krajolika i drugih negradivih površina;

- planiranjem građevina i uređaja za zaštitu od poplava rijeke Save i stogodišnjih voda potoka s Medvednice i akumulacija te uređenje korita potoka.

Da bi se očuvala razina postojeće zaštite i održavali postojeći vodnogospodarski objekti određuju se sljedeće preventivne mjere:

- uređenje korita vodotoka mora zadovoljiti zahtjeve obrane naselja i poljoprivrednih površina od poplave uz preporuku da se zahvati za obranu od poplava provode tako da ne narušavaju kvaliteta dolinskih krajolika;

- uređenje vodotoka i zaštita od poplava i bujica sukladno Zakonu o vodama i na temelju vodnogospodarske osnove;

- ne obavljati radnje kojima se može ugroziti stabilnost nasipa i drugih vodnogospodarskih objekata;

- u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 10,0 m od nožice nasipa zabranjuje se orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje;

- u inundacijskom području i na udaljenosti manjoj od 20,0 m od nožice nasipa zabranjuje se podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim zaštitnih vodnih građevina;

- u neuređenom inundacijskom pojasu, dok ne bude definirana vanjska granica tog područja te utvrđena pripadnost vodnom dobru toga područja, na udaljenosti manjoj od 10,0 m (kod većih vodotoka), odnosno manjoj od 5,0 m (kod manjih vodotoka) od ruba korita, ne podizati zgrade, ograde i druge građevine osim zaštitnih vodnih građevina;

- obavljati ostale aktivnosti iz članka 106. Zakona o vodama te ostalih članaka koji određuju režim korištenja prostora vodnih građevina;

- za svaki zahvat u prostoru koji je u vezi s vodnim režimom potrebno je osigurati minimalnu protoku ('biološki minimum') da bi se spriječile negativne posljedice uzduž toka;

- omogućavanjem alternativnog korištenja vodoopskrbnog sustava i otvorenih vodnih površina;

- mjerama sanacije okoliša i privođenjem planskoj namjeni prostora na kojima su eksploativne mineralne sirovine;

- korištenjem alternativnih izvora energije;

- boljim prometnim povezivanjem gradskih dijelova gradnjom većeg broja mostova preko rijeke Save te povećavanjem broja prijelaza (prolaza) preko željezničke pruge;

- gradnjom gušće ulične mreže;

- povećavanjem broja ulazno-izlaznih uličnih pravaca;

- planiranom visinom građevina;

- određivanjem površina za gradnju prema stupnju ugroženosti od potresa (područje Grada Zagreba je u potresnoj zoni jačine potresa od VII. do XI. MSC);

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva, uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje;

- mjerama za zaštitu kulturnih dobara;

- mjerama za zaštitu od požara, uz obvezno osiguranje i gradnju svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje."

Članak 68.

Iznad članka 99. podnaslov: " 12.1. Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja i izrade studija" mijenja se i glasi: "12.1. Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja, provedbe javnih natječaja i izrade studija".

Članak 99. mijenja se i glasi:

"Provedbeni dokumenti prostornog uređenja

Obveza donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja određena je urbanim pravilima ove odluke, a prema grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b) Procedure urbano-prostornog uređenja.

Polazišta za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, te stavljanje izvan snage provedbenih dokumenata prostornog uređenja izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

Programske smjernice za izradu provedbenih dokumenata prostornog uređenja iz članaka 82. i 83. ove odluke su usmjeravajuće.

Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.

Javni natječaji

Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja označeni su prostori za koje je obvezan javni natječaj.

Javni natječaji za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina

Radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređenje gradskih površina, njihovo oblikovanje i oblikovanje građevina, raspisivat će se javni natječaji za:

- javne površine (trgovi, parkovi i pješačke zone);

- građevine javne namjene, športske i kongresne dvorane osim pratećih i pomoćnih objekata javne namjene te infrastrukturnih objekata;

- nove ulične građevine u visokokonsolidiranim područjima gradskoga povijesnog središta;

- građevine više od devet etaža;

- uređenje prostora i gradnju uz gradske avenije i glavne gradske ulice (Ulicu grada Vukovara, križanje Radničke ceste, ulice Svetice, Heinzelove ulice i Slavonske avenije, Slavonsku aveniju od željezničke pruge do Čulinečke ulice, Savsku, Držićevu, Ljubljansku od Zagrebačke do Savske, Slavonsku od Savske do Držićeve, Aveniju Dubrovnik, Ulicu Republike Njemačke i Aveniju Većeslava Holjevca od Ul. J. Antalla i Ulice Damira Tomljanovića - Gavrana do Vatikanske ulice, Radničku cestu od Slavonske avenije do Save, Jadransku aveniju u zoni kompleksa jedne namjene i zoni visoke gradnje i druge);

- za gradnju novih mostova na rijeci Savi;

- za druge građevine i površine za koje se to odredi provedbenim dokumentima prostornog uređenja, odnosno zaključcima gradonačelnika Grada Zagreba.

Postupak za javni natječaj za odabir stručnog rješenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja

Program za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja je podloga za provedbu natječaja za odabir stručnog rješenja.

Odabrano stručno rješenje postaje podloga za izradu provedbenog dokumenta prostornog uređenja.

Postupak za javni natječaj za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina

Program za provedbu natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina je podloga za provedbu natječaja.

Provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u digitalnom formatu prema općim uvjetima provedenog natječaja.

Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Postupak za javni natječaj za gradnju građevina viših od 9 etaža kad su lokacije određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja

Kada su lokacije za gradnju građevina viših od 9 etaža određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja, za te se lokacije izrađuje program i provodi javni natječaj u skladu s urbanističkim odredbama provedbenog dokumenta prostornog uređenja.

Provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u digitalnom formatu prema općim uvjetima provedenog natječaja.

Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Postupak za javni natječaj za gradnju građevina viših od 9 etaža kad lokacije nisu određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja

Za gradnju građevina viših od devet etaža, kad lokacije nisu određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja, izrađuje se program i provodi javni natječaj.

U postupku izrade programa provjerava se mogućnost gradnje građevina viših od devet etaža na određenoj lokaciji, a u skladu s odredbama članka 56. ove odluke.

O programu za provedbu natječaja provodi se javna rasprava.

Nositelj izrade objavljuje javnu raspravu u dnevnom tisku i na web stranici grada Zagreba.

Nakon objave javne rasprave program za provedbu natječaja daje se na javni uvid u trajanju od 15 dana.

Nositelj izrade zaprima primjedbe i prijedloge te priprema izvješće o rezultatima javne rasprave i upućuje program gradonačelniku Grada Zagreba na utvrđivanje.

Nakon provedenog natječaja provoditelj natječaja dužan je nositelju izrade dostaviti protokol o provedenom natječaju i nagrađene radove u digitalnom formatu prema općim uvjetima provedenog natječaja.

Rezultate natječaja nositelj izrade objavljuje u dnevnom tisku i na web stranici grada Zagreba, a javni uvid traje najdulje 15 dana.

Iznimno od stavka 6. ovoga članka, te urbanih pravila navedenih u člancima 60. - 77. ove odluke, za gradnju tipskih područnih dječjih ustanova kapaciteta do četiri odgojne skupine kao i gradnju tipskih osnovnoškolskih ustanova kapaciteta do osam razrednih odjela, provodi se, za svaki tip projekta, jedan javni natječaj, uz prethodnu potvrdu takvih uvjeta od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Iznimno od stavka 6. ovog članka, za postavu kioska za trgovinu na malo i uslužnu djelatnost u zonama i na građevnim česticama javne i društvene namjene nije obvezna provedba javnog natječaja.

Iznimno od stavka 6. za izgradnju građevina mjesne samouprave i građevina dobrovoljnih vatrogasnih društava GBP do 600 m², nije potrebno provoditi javni natječaj.

Ako se u razradi natječajnog rada odstupi od utvrđenoga natječajnog programa, a promjene ne zahtijevaju ponavljanje natječaja, izmjene i dopune natječajnog programa provode se po postupku po kojem je i utvrđen natječajni program. Izmjene i dopune natječajnog programa verificira nositelj izrade uz prethodnu pribavljenu suglasnost Ocjenjivačkog suda i autora.

Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.

Studija utjecaja na okoliš

Na grafičkom prikazu 4. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA, 4b Procedure urbano-prostornog uređenja, označeni su prostorni obuhvati za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš, pri čemu se studija izrađuje sukladno uvjetima posebnog propisa, a za svaki pojedini zahvat u označenom prostoru za koji je studija propisana."

Članak 69.

Članak 101. mijenja se i glasi:

"Generalnim urbanističkim planom omogućuje se izrada gradskih projekata i određuje postupak provođenja gradskog projekta.

Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata određuju se prema temama i područjima gradskih projekata.

Osnovna polazišta za razradu gradskih projekata prema temama su:

- javni programi stanovanja; potrebno je promovirati principe zdravog stanovanja i 'zelenog grada' te ekonomske učinkovitosti; ujedno osigurati pješačku povezanost sa susjednim naseljima te ravnomjerni raspored gradskih sadržaja;

- afirmacija gradskih linijskih sistema - poteza: Sava uključujući zaštitu vodonosnika, gradskih potoka, kontaktne zone prema Parku prirode Medvednica, koridora gradske željeznice, koridora glavnih gradskih avenija i glavnih gradskih ulica te poteza zelenila i sl; ponajprije tako da navedeni linijski sistemi grada omogućavaju bolju komunikaciju, stvaranje odnosno uvid u povijesna lica grada, zbog čega je potrebno zadržati javno korištenje navedenih otvorenih gradskih prostora - njihovu maksimalnu širinu, primjereno hortikulturno uređenje, nastavljanje poteza drvoreda, prostora pješačko-biciklističke komunikacije te ritam parkova koji se na njih vežu;

- gradnja uz gradske avenije i glavne gradske ulice što uključuju trase javnog prijevoza; osigurati održivi razvoj i identitet grada širenjem poteza urbaniteta gdje se ustraje na sadržajnoj raznolikosti i prisutnosti stambene namjene uz poštivanje lokalnih osobitosti gradnje: nadovezivanje na postojeći sistem građevinskih pravaca, poštujući vizure i mjerila, ritam fasada, kolorističku obradu, način korištenja partera i sl.;

- prenamjena stare industrije; glavni su generativni projekti grada i mogu biti nosioci transformacije - razvoja i međusobnog povezivanja širih urbanističkih cjelina, neophodno je sačuvati istaknuta obilježja industrijske arhitekture i urbanizma (memoriju mjesta) da bi spoj nove i stare arhitekture bio povod za jedinstvena arhitektonska ostvarenja;

- javni sadržaji; mjesta promoviranja ponajprije zagrebačke škole urbanizma i arhitekture, hrvatske kulture i pripadnosti srednjoevropskom kulturnom krugu, s osobitom pozornošću dimenzionirati i oblikovati te zaštiti vanjske prostore da bi se omogućilo prostorno i sadržajno povezivanje sa širim okolišem kao i zaštita ovih novih mikro cjelina od naknadnih intervencija;

- površine za rekreaciju; upotpunjuju slijed javnih gradskih površina, naglašeni javni karakter imaju pristupne sekcije koje moraju osigurati prikupljanje i boravak posjetitelja bez da ometaju redovni promet na drugim javnim površinama, ograđivanje je prihvatljivo samo u dijelovima gdje to zahtijeva određena funkcija a preferira se maksimalno uklapanje u susjedne javne gradske prostore;

- novi gradski parkovi i zelene površine; osiguravaju sigurni boravak različitim dobnim skupinama i sadržaje koji omogućuju više oblika aktivnog korištenja slobodnog vremena, vežu se šetnicama, alejama s drvoredima, biciklističkim stazama na sistem pješačkih putanja koje integriraju susjedne urbanističke cjeline;

- građevine javne i društvene namjene minimalno gradskog značenja; arhitektonski program mora promovirati urbanističke vrijednosti okoliša te po mogućnosti obogatiti otvorene gradske prostore;

- nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina; projekti koji trebaju reafirmirati i uravnotežiti vrijednosti šire lokacije i simboličku snagu novog mjerila, odnosno sadržaja što ga unose u gradsko tkivo;

- strateški (razvojni) projekti Grada; programe korištenja prostora u vezi sa strategijskim projektima Grada predlaže Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, a osnova su za daljnje postupke izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Područja na kojima je omogućena izrada gradskih projekata prema temama su:

1. javni programi stanovanja:

- Podbrežje u Novom Zagrebu;

- projekt šireg kompleksa trgovačkih društava u vlasništvu grada (Čistoća, Vodoopskrba i odvodnja) uz Folnegovićevu ulicu;

- prostor Borovja između Savice 1 i vjerske građevine u Gavellinoj ulici južno od UPU-a Borovje - sjeverna zona;

- prostor naselja Borovje južno od planirane Ulice 1. gardijske brigade - Tigrovi, a istočno od zone stambene namjene oznake (S), uz Ulicu Bože i Nikole Bionde;

- Struga - Bogdani;

2. afirmacija postojećih i novih gradskih poteza:

- projekt gradske željeznice;

- prostor Save;

- projekt željezničke pruge Grada Zagreba;

- postojeće avenije i glavne gradske ulice i slično;

3. gradnja uz avenije i glavne gradske ulice i trase javnog prijevoza tračničkim vozilima i sl.:

- Kongresni centar u Jukićevoj ulici;

- Blok Badel uz Kvaternikov trg;

- URIHO u Držićevoj ulici;

- Sopot na uglu Avenije Dubrovnik i Avenije V. Holjevca;

- Siget uz Aveniju Dubrovnik;

- zona na uglu Ul. Savezne Republike Njemačke i Avenije Dubrovnik;

- lokacija Gradskog poglavarstva u Ulici grada Vukovara;

- prostor između planirane produžene Branimirove ulice i Banjavčićeve ulice - Ulice kneza Ljudevita Posavskog;

- područje uz potez Vukovarske ulice od ulice Svetice do Heinzelove;

- lokacija Ilica 212 - 214;

- zona robne kuće Nama u Dubravi;

- zona M2 južno od Autobusnog kolodvora;

4. prenamjena stare industrije:

- Blok Paromlin u Trnju;

- Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici;

- dio bloka omeđenog ulicama Prilazom baruna Filipovića, Cankarovom i Gradišćanskom;

- Pluto u produženoj Branimirovoj ulici;

- zona sajma automobila u Jakuševcu;

- željezničke radionice 'J. Gredelj' u Trnju;

- prostor između naselja Kozari Bok i gospodarske zone (Munja d.o.o.) sjeverno od trase GOK-a;

- 'Lipa Mill' uz Ivekovićevu ulicu;

- URIHO u Aveniji Dubrovnik;

- zona istočno od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebačkog velesajma;

- Ciglana;

- Müllerov breg;

- Zrinjevac na Remetinečkoj cesti;

5. javni sadržaji:

- Zagrebački velesajam;

- Zagrebački velesajam - istok;

- donja stanica Sljemenske žičare - Gračansko Dolje;

- Podsused - centar;

- zona mješovite namjene M2 uz Strojarsku ulicu (hotel);

- prostor uz Trg Krešimira Ćosića (hotel);

6. površine za rekreaciju:

- rekreacijski park Savica - Šanci,

7. nove gradske parkove i zelene površine:

- Park Novi Zagreb;

8. građevine javne i društvene namjene gradskog značenja:

- potez Vlaške između Vončinine i Jurkovićeve;

9. nosioci identiteta pojedinih urbanističkih cjelina, urbani potezi grada:

- NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici;

- prostor Glavnog kolodvora Zagreb;

- prostor središta Trešnjevke;

- Tržnica Kustošija;

- ugao Unske i Koturaške ulice;

- prostor uz križanje Avenije M. Držića i produžene ulice Prisavlje;

- ugao Miramarske i Bednjanske ulice;

- zona namjene M2 uz Zagrebačku aveniju na Vrbanima;

- lokacija Preradovićeva 23;

- tržnica Vrapče i zona M2.

Osim navedenih područja gradskih projekata, izrada gradskog projekta prema proceduri u smislu ove odluke omogućuje se na svim površinama većim od 1 hektar, a u vlasništvu su države ili Grada Zagreba, odnosno trgovačkih društava i javnih ustanova u vlasništvu Grada, ako je uz kriterij vlasništva zadovoljen i neki drugi od kriterija za odabir procedure gradskog projekta, prema prijedlogu gradonačelnika i odluci Gradske skupštine Grada Zagreba.

Postupak za provođenje gradskog projekta

U skladu s osnovnim polazištima za razradu gradskih projekata Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada izrađuje programske smjernice i program sadržaja gradskog projekta.

Programskim smjernicama i programom sadržaja određuje se:

- strategijski-makroekonomski interes Grada izražen strateškim programskim smjernicama;

- značenje prostora za grad ili gradsku četvrt;

- osobitosti lokacije gradskog projekta;

- gospodarenje javnim vlasništvom;

- dosezi planirane - novostvorene vrijednosti - aktivnosti za Grad i građane;

- načini i uvjeti provedbe projekta (razdoblje realizacije - generirani troškovi, troškovi održavanja i financiranja);

- izbor sudionika - partnera u realizaciji projekta;

- doprinos građanskom sudjelovanju u odlučivanju o razvojnim temama grada;

- planirani doprinos formiranju identitetskog sustava grada.

Programom gradskog projekata osobito se određuju:

- obuhvat gradskog projekta;

- ciljevi koji se žele postići gradskim projektom;

- polazišta za izradu;

- konzervatorske propozicije, ako se radi o gradskom projektu u nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode;

- načini razrade pojedine teme;

- sadržajna struktura gradskih projekata;

- urbanističke propozicije;

- procedure koje prethode realizaciji i slijede realizaciju;

- odnos privatnih i gradskih ulaganja;

- definiranje i zaštita gradskog interesa.

Na izradu programa za gradske projekte koji obuhvaćaju prostore u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru, primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke.

Lokalna i mjesna samouprava sudjeluje u izjašnjavanju prije nego što gradonačelnik Grada Zagreba utvrdi program gradskog projekta.

Na temelju programa gradskog projekta Gradska skupština Grada Zagreba donosi odluku o realizaciji gradskog projekta.

Ako je ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta donijeti istovremeno i odluku o izradi provedbenog dokumenta prostornog uređenja. Moguća urbanistička rješenja tako utvrđenog programa ispituju se provedbom javnog natječaja u postupku izrade provedbenog dokumenta prostornog uređenja iz članka 99. ove odluke.

Ako ovom odlukom ili u programu gradskog projekta, za koji je donesena odluka o realizaciji gradskog projekta, nije predviđeno donošenje provedbenog dokumenta prostornog uređenja, provest će se javni natječaj za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina sukladno članku 99. ove odluke. Gradska skupština Grada Zagreba će uz odluku o realizaciji gradskog projekta istovremeno utvrditi program za provođenje javnog natječaja.

Gradski projekti izuzimaju se iz popisa prostora na koje se odnose pojedina urbana pravila navedena u člancima od 58. do 83. ove odluke.

Na površinama gradskih projekata mogu se realizirati zahvati u prostoru prema pravilima ovog članka uz uvjet da se u zonama planirane namjene oznake (S), (M1) i (M2) osigura obvezna primjena urbanim pravilom propisanog postotka izgrađenosti građevne čestice.

Na području gradskih projekata, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta te do donošenja provedbenog dokumenta prostornog uređenja, omogućuje se rekonstrukcija postojećih građevina u zatečenim gabaritima te nadogradnja i dogradnja do 10 m² GBP jednokratno, radi funkcionalno-oblikovnog poboljšanja građevine, a po potrebi prema uvjetima nadležnog tijela zaštite.

Iznimno, za rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju postojeće građevine u obuhvatu gradskog projekta moguće je neposredno angažirati autora postojeće građevine.

Na području gradskog projekta prostora Save, na površinama vode i vodnog dobra, u zoni 500 m nizvodno od Mosta Mladosti, do donošenja odluke o realizaciji gradskog projekta, omogućuje se pristup rijeci, privez brodova i postava plutajućih objekata dužine do 35 m na tradicionalnim privezištima uz preostale mostove."

Članak 70.

U članku 102. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"Izradit će se cjelovita studija područja Donjeg grada koja će biti podloga za izradu prostorno-planskih dokumenata."

Dosadašnji stavci od 4. do 7. postaju stavci od 5. do 8.

Dosadašnji stavak 8. mijenja se i glasi:

"Izradit će se i:

- studija geotehničkog katastra Grada Zagreba;

- studija uređenja, optimalnog korištenja i zaštite zagrebačkih potoka radi osiguravanja maksimalnih zaštitnih koridora koji povezuju sjeverne i južne gradske dijelove uz uređenje šetnica, biciklističkih staza i drugih otvorenih prostora i pratećih sadržaja;

- studija 'zeleni prsti' grada Zagreba kao dijela ekoloških prstena grada;

- studija nastavka širenja drvoreda grada Zagreba radi objedinjavanja javnih zelenih površina grada i njihova spajanja sa zelenilom uz rijeku Savu;

- studija održavanja i zaštite te optimalnog korištenja ekološke mreže grada Zagreba;

- studija poželjnog rasporeda objekata viših od 9 etaža i njihova odnosa prema slici grada."

Članak 71.

U članku 104. stavku 1. riječi: "urbanističko-arhitektonskih" zamjenjuju se riječju: "javnih".

U stavku 2. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog", a iza riječi: "zamjenska gradnja" dodaju se riječi: "te gradnja".

U stavku 3. riječi: "urbanističko-arhitektonskog" zamjenjuju se riječju: "javnog", a riječ: "člankom", zamjenjuje se riječima: "općim odredbama urbanih pravila iz članka".

Članak 72.

U članku 105. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

"Na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. MJERE OČUVANJA I ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA ove odluke."

Članak 73.

Članak 106. briše se.

Članak 74.

Članak 107. mijenja se i glasi:

"Program za izradu, odnosno izmjenu i dopunu, provedbenog dokumenta prostornog uređenja, program za provedbu natječaja za uređenje i oblikovanje gradskih površina i oblikovanje građevina, program za provedbu natječaja za gradnju građevina viših od 9 etaža kad su lokacije određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja, program za provedbu natječaja za gradnju građevina viših od 9 etaža kad lokacije nisu određene provedbenim dokumentima prostornog uređenja i program gradskog projekta izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba ili druga ovlaštena osoba u suradnji sa Zavodom.

Programe iz stavka 1. ovoga članka verificira nositelj izrade, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba.

Program gradskog projekta verificira nositelj izrade, uz mišljenje gradskog ureda nadležnog za strategijsko planiranje, a utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba."

Članak 75.

U članku 108. riječi: "urbanističko-arhitektonskih" zamjenjuju se riječju: "javnih".

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07 i 8/09) primjenjivat će se u postupcima izdavanja upravnih akata pokrenutim prije stupanja na snagu ove odluke.

Iznimno, postupci gradskih projekata koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ove odluke, mogu se dovršiti tako da Gradska skupština Grada Zagreba donese odluku o gradskom projektu na temelju prethodno provedene procedure gradskog projekta.

Članak 77.

Odredbe provedbenih dokumenata prostornog uređenja koje nisu u skladu s ovom odlukom prestaju važiti danom stupanja na snagu ove odluke, a do usklađenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja s ovom odlukom primjenjuju se odredbe ove odluke.

Iznimno, odredbe provedbenih dokumenata prostornog uređenja: UPU Heinzelova - Radnička - željeznička pruga, UPU Njivice, UPU Sigečica, UPU područja omeđenog ulicama Ljudevita Posavskog - Zavrtnicom - Branimirovom - Crvenog križa, UPU Savska Opatovina, UPU Dubravica - Karažnik, UPU Oranice - TEP tematski park, UPU Vrbani III, UPU Peščenica sjever - Štrigina, UPU Ulica grada Gospića - jugozapad, UPU Ferenščica - istok, UPU Heinzelova - Vukovarska, UPU Oporovečka - sjever, koje određuju zahvat u prostoru: izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica; najveći i najmanji koeficijent iskoristivosti; najmanji prirodni hortikulturno uređeni teren unutar zahvata u prostoru; te najmanju udaljenost od katastarskih čestica izvan zahvata, do usklađenja s odredbama članka 6., točaka 13., 17. i 19. ove odluke tumače se iskazanima na cjeloviti zahvat u prostoru kao građevnu česticu građevine.

Članak 78.

Izmjene i dopune Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba izrađene su u 6 (šest) izvornika ovjerenih pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba.

Izvornici Izmjena i dopuna Generalnoga urbanističkog plana Grada Zagreba čuvaju se u dokumentaciji prostora.

Članak 79.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.