Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "TOZ"

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "TOZ"

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "TOZ" (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Urbane tehnike d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

Članak 2.

Područje obuhvata Plana površine cca 6.43 ha omeđeno je:

- sa sjevera južnim regulacijskim pravcem planirane produžene Samoborske ceste;

- s istoka zapadnim regulacijskim pravcima građevnih čestica s obiteljskom izgradnjom;

- sa zapada istočnim regulacijskim pravcem GUP-om grada Zagreba planirane ulice;

- s juga sjevernim regulacijskim pravcem Mestinjskog puta i u nastavku Poljskog puta.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja "TOZ" sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

- Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

0 KOPIJA KATASTARSKOG PLANA S GRANICOM OBUHVATA mj. 1 : 1 000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj. 1 : 1 000

2. PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

2.a Prometna i ulična mreža mj. 1 : 1 000

2.b Energetska i telekomunikacijska mreža mj. 1 : 1 000

2.c Vodnogospodarski sustav mj. 1 : 1 000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.a Oblici korištenja mj. 1 : 1 000

3.b Način gradnje mj. 1 : 1 000

3.c Uvjeti gradnje mj. 1 : 1 000

3.d Područja primjene planskih mjera zaštite - zone natječaja mj. 1 : 1 000

4. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI mj. 1 : 1 000

C) Obveznih priloga koji sadrže:

- Obrazloženje

- Izvod iz GUP-a grada Zagreba

- Popis propisa koji su poštivani u izradi Plana

- Zahtjeve i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji

- Izvješća s prethodne i javne rasprave

- Evidenciju postupaka izrade i donošenja Plana

Elaborat Plana iz stavka 1. točaka A), B) i C) ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

- mješovita - pretežito stambena namjena (narančasta) M1

- mješovita - pretežito poslovna namjena (narančasta) M2

- javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

- športsko - rekreacijska namjena - šport s gradnjom (zelena) R1

- javne zelene površine (zelena) Z1

- površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 planira se gradnja građevina stambene i stambeno-poslovne namjene.

U kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 uz stambene prostore mogu se graditi i uređivati i prostori za:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje;

- ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi;

- tihi obrt i usluge domaćinstvima;

- političke, društvene organizacije i sadržaje kulture, vjerske zajednice;

- pošte, banke i sl.;

- druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

- ugostiteljsku namjenu;

- parkove i dječja igrališta;

Ukupna građevinska bruto površina (GBP) stambene namjene mora biti najmanje 85% ukupne nadzemne građevinske bruto površine kazete.

U kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 moguća je gradnja transformatorskih stanica.

1.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)

Članak 7.

U kazeti M2 planira se gradnja građevina poslovne namjene.

U kazeti M2 uz poslovne prostore mogu se graditi i uređivati i prostori za:

- prateće sadržaje;

- javnu i društvenu namjenu;

- tržnice, gradske robne kuće, hotele;

- rad s komplementarnim sadržajima;

- šport i rekreaciju;

- parkove i dječja igrališta;

- druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.

U kazeti M2 nije moguće planirati stambenu namjenu.

U kazeti M2 ne mogu se graditi opskrbni centri s otvorenim parkiralištem, skladišta kao osnovna namjena niti građevine za preradu mineralnih sirovina.

1.3. Javna i društvena namjena - predškolska ustanova (D4)

Članak 8.

U kazeti D4 planira se gradnja predškolske ustanove - dječjeg vrtića s jaslicama kapaciteta cca 125 djece.

Veličina građevinske parcele za gradnju predškolske ustanove je cca 3 860 m², odnosno osigurano je 30 m² građevinskog zemljišta po djetetu.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.

1.4. Javna i društvena namjena - osnovna škola (D5)

Članak 9.

Potreba za osnovnoškolskim obrazovanjem podmiruje se u OŠ Otona Ivekovića koja se nalazi u neposrednoj blizini obuhvata Plana, a bilježi pad broja učenika. Temeljem dopisa Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport TOZ Penkala d.d. obavezuje se financirati potrebnu nadogradnju spomenute škole.

1.5. Športsko - rekreacijska namjena - šport s gradnjom (R1)

Članak 10.

U kazeti R1 planira se gradnja građevina za šport i rekreaciju.

U kazeti R1 mogu se graditi: športske dvorane i druge zatvorene i otvorene športske građevine, s gledalištem ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim površinama i u građevinama.

Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.

Program natječaja treba obuhvatiti i smjernice za analizu i očuvanje postojećega visokog zelenila unutar kazete R1.

1.6. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 11.

U kazetama Z1-1 i Z1-2 planira se uređenje parkova susjedstva.

Na ovim se površinama dopušta gradnja manjih paviljona i nadstrešnica u funkciji parka, gradnja i uređenje dječjih igrališta te manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina (TS, PRS i sl.).

U kazetama Z1-1 i Z1-2 planira se uređenje parkova s dječjim igralištima.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, postojeća visoka vegetacija, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz krajobrazno-tehnička rješenja, omogućuje korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora.

Struktura planiranih parkovnih površina sadrži kvalitetno postojeće visoko zelenilo, novoplanirano visoko zelenilo, šetnice, dječja igrališta, te ostale sadržaje za boravak stanovnika.

Postojeće visoko zelenilo mora se zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri, dok će se manji dio postojećeg zelenila, koje će se zbog tehničkih uvjeta pri budućoj izgradnji ili zbog ugrožene biološke vitalnosti morati ukloniti, upotpuniti zamjenskom sadnjom visokog zelenila po sistemu jedna zamjenska sadnica za svako uklonjeno postojeće stablo.

Zbog velikog broja postojećih crnogoričnih vrsta zamjenskom sadnjom treba osigurati primarno listopadne sadnice, i to sadnice platane (Platanus acerifolia), bijele vrbe (Salix alba), bijele topole (Populus alba), hrasta lužnjaka (Quercus robur), javora mliječa (Acer platanoides) i drugih vrsta.

Prilikom građevinskih radova nije dopušteno deponiranje i skladištenje građevinskog i ostalog materijala na javnim zelenim površinama oznaka Z1-1 i Z1-2, kao ni njeno korištenje za potrebe parkirališta, postavljanja kontejnera, dizalica i drugih pomoćnih objekata.

Unutar zone javnog parka površine pod visokom vegetacijom iz estetskih i sigurnosnih razloga ne smiju prelaziti 60% ukupne površine parka. Minimalno 40% površina činit će otvorene zelene površine smještene u središnjem dijelu parka, koje će omogućiti vizure i preglednost prostora. Unutar otvorenih površina smještena su dječja igrališta i drugi sadržaji.

Parkove, kao i sve ostale javne pješačke površine, treba planirati, projektirati i izvesti na način da se osigura primjerena dostupnost korisnicima prostora sukladno stručnim normativima.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 12.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, pješačke i biciklističke površine, komunalne građevine i uređaji i građevine infrastrukture, te linijske i površinske građevine za promet.

Na površinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i uređivati:

- ulična mreža i trgovi s mogućnošću denivelacije;

- parkirališta;

- drvoredi i drvoredi unutar parkirališta;

- mreža biciklističkih staza i traka;

- autobusne stanice s pratećim sadržajima;

- pješačke zone, rampe, stubišta, liftovi, putovi i sl.;

- javne gradske površine - tematske zone.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 13.

U kazeti M2 planira se gradnja poslovnih građevina.

Poslovni prostori kao prateći sadržaji mogu se uređivati i u sklopu građevina u kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4.

Položaji, veličine i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.b Način gradnje, u mjerilu 1 : 1 000.

Građevni pravci, odnosno najmanje udaljenosti građevnog pravca od regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.c Uvjeti gradnje u mjerilu, 1 : 1 000.

Izvan maksimalnoga građevnog pravca moguća je gradnja jedino kolne rampe za pristup garaži.

U kazeti M2 ne može se odobriti gradnja građevina za djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili se ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitete života i rada na susjednim kazetama, odnosno u prostoru dosega negativnih utjecaja.

2.1. Uvjeti i način gradnje u kazeti M2

Članak 14.

Unutar kazete M2 gradit će se građevine i uređivati površine prema ovim uvjetima:

- kazeta formira jednu građevnu česticu površine jednake površini kazete;

- unutar kazete moguća je gradnja jedne ili više građevina;

- moguće je planirati jedino slobodnostojeće građevine;

- nadzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 50%;

- podzemna izgrađenost kazete ne može biti veća od 90%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 5,5 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice);

- visina građevina je najviše 20 nadzemnih etaža;

- ako se unutar kazete predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova na kazeti je jednaka zbroju polovica njihovih visina; iznimno najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na pročelja u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori;

- balkoni, lođe, istaci i sl. građevina mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja;

- udaljenost građevine od međe sa Z1-1 kazetom iznosi najmanje 4,0 m; od međe zone IS-2 iznosi 12,0 m za dijelove građevine do 4 nadzemne etaže, a udaljenost nadzemnog dijela građevine višeg od 4 nadzemne etaže iznosi h/2;

- u kazeti M2 najmanje 10% površine kazete mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti oblikovna cjelina, odnosno cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 6.1.2. Parkirališno - garažne potrebe ove odluke;

- kazetu nije moguće ograđivati;

- obveza provedbe javnoga arhitektonskog natječaja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 15.

U kazeti D4 planirana se gradnja dječje ustanove (dječji vrtić i jaslice) kapaciteta 125 djece.

Prostore za društvene djelatnosti kao prateće sadržaje moguće je uređivati u sklopu poslovnih, stambenih i stambeno-poslovnih građevina s tim da površina prostora za prateće sadržaje unutar kazeta M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 ne može ukupno biti više od 15% nadzemnog GBP-a u kazeti.

Sadržaji javnih i društvenih djelatnosti grade se i uređuju prema pravilima struke, posebnim propisima i normativima.

Položaj, veličina i granica kazete određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.b Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.c Uvjeti gradnje, u mjerilu 1:1000.

Izvan maksimalnoga građevnog pravca moguća je gradnja jedino kolne rampe za pristup garaži.

3.1. Uvjeti i način gradnje u kazeti D4

Članak 16.

U kazeti D4 gradit će se građevina dječjeg vrtića s jaslicama i uređivati površine prema ovim uvjetima:

- građevna čestica jednaka je površini kazete;

- gradnja samostojećih građevina prema programu i normativima osnovne namjene;

- unutar kazete moguća je gradnja jedne ili više građevina;

- najveća izgrađenost kazete nadzemnim i podzemnim volumenom do 40%;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 0,8 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže, i površine građevne čestice);

- najveća visina nadzemnog dijela građevine je dvije etaže;

- udaljenost nadzemnog dijela građevine od međe sa susjednom građevnom česticom iznosi h/2, ali ne manje od 3,0 m;

- udaljenost građevine od međe sa Z1-2 kazetom iznosi najmanje 4,0 m;

- u kazeti D4 najmanje 40% površine kazete mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uređenje zelenih površina određeno je u točki 7. Uvjeti uređenja zelenih površina ove odluke;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 17.

Stambene i stambeno-poslovne građevine gradit će se u kazetama M1-1, M1-2, M1-3, M1-4.

Položaji, veličine i granice kazeta određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.b Način gradnje, u mjerilu 1 : 1 000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.c Uvjeti gradnje u mjerilu 1 : 1 000.

Izvan maksimalnoga građevinskog pravca moguća je gradnja jedino kolne rampe za pristup garaži.

4.1. Uvjeti i način gradnje u kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4

Članak 18.

U kazetama M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- građevna čestica jednaka je površini kazete;

- u kazeti je moguće planirati jednu ili dvije građevne čestice - česticu stambene (stambeno-poslovne) namjene i česticu transformatorske stanice, ukupne površine jednake površini kazete;

- unutar kazete moguća je gradnja jedne ili više građevina;

- moguće je planirati jedino slobodnostojeće građevine;

- izgrađenost kazete nadzemnim volumenom ne može biti veća od 50%;

- izgrađenost kazete podzemnim volumenom ne može biti veća od 80%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža;

- koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) je najviše 3,0 (izračunava se kao odnos građevinske (bruto) površine samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže i površine građevne čestice);

- visina građevina je najviše 9 nadzemnih etaža;

- arhitektonska kompozicija i oblikovanje građevina moraju biti primjereni karakteru zone;

- udaljenost nadzemnog dijela građevine od međe s drugom građevnom česticom iznosi h/2, ali ne manje od 3,0 m;

- udaljenost građevine od južne granice kazete u M1-4 iznosi najmanje 6,0 m;

- udaljenost građevine od međe s kazetama Z1-1 i IS-2 iznosi najmanje 4,0 m;

- ako se unutar kazete predviđa gradnja više građevina, najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova u kazeti je jednaka zbroju polovica njihovih visina; iznimno najmanja međusobna udaljenost građevina ili njihovih nadzemnih dijelova može biti i manja, ali ne manja od 12,0 m, i to samo u slučaju kada na pročelju u dijelu koji je na manjem razmaku nisu orijentirani otvori;

- balkoni, lođe, istaci građevina i sl. mogu se planirati najniže u razini poda druge nadzemne etaže, s tim da njihova duljina može biti jednaka širini pročelja;

- najmanje 20% površine kazete mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti oblikovna cjelina, odnosno cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja;

- u kazeti M1-3 određen je maksimalni građevinski pravac kojim se štiti postojeća zelena površina s vrijednim visokim zelenilom, a na toj površini nije dopušteno deponiranje i skladištenje građevinskog i ostalog materijala, postavljanja kontejnera, dizalica i drugih pomoćnih objekata, kao ni njeno korištenje za potrebe parkirališta;

- prostor uređen kao sportsko - rekreativna površina ne ulazi u izračun propisane površine dijela kazete koja mora biti uređena kao prirodni teren;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke;

- kazetu nije moguće ograđivati.

4.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4

Članak 19.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

5. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA ŠPORTSKO - REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 20.

U kazeti R1 planira se gradnja građevina športsko - rekreacijske namjene.

Prostore za sportske aktivnosti moguće je uređivati kao prateći sadržaj u sklopu poslovnih, stambenih i stambeno-poslovnih građevina, s tim da površina prostora za prateće sadržaje unutar kazeta M1-1, M1-2, M1-3 i M1-4 ne može ukupno biti viša od 15% nadzemnog GBP-a u kazeti.

Položaj, veličina i granica kazete određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.b Način gradnje, u mjerilu 1 : 1 000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca, određeni su kartografskim prikazom 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.c Uvjeti gradnje, u mjerilu 1 : 1 000.

Izvan maksimalnoga građevnog pravca moguća je gradnja jedino kolne rampe za pristup garaži.

5.1. Uvjeti i način gradnje u kazeti R1

Članak 21.

U kazeti R1 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- građevna čestica jednaka je površini kazete;

- unutar kazete moguća je gradnja jedne ili više zatvorenih i otvorenih športskih građevina;

- izgrađenost kazete nadzemnim volumenom ne može biti veća od 40%;

- izgrađenost kazete podzemnim volumenom ne može biti veća od 40%, a dopušta se gradnja više podzemnih etaža;

- visina građevina uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste športa; građevina (ili njezin dio) u kojoj je smješten prateći sadržaj ne može biti viša od građevine osnovne namjene;

- udaljenost nadzemnog dijela građevine od međe s drugom građevnom česticom iznosi h/2, ali ne manje od 4,0 m;

- udaljenost građevine od međe sa Z1-2 kazetom iznosi najmanje 4,0 m;

- u kazeti R1 najmanje 30% površine kazete mora biti prirodni hortikulturno uređen teren koji treba biti oblikovna cjelina, odnosno cjelovita neizgrađena vrtna, parkovna ili pejzažna zelena površina bez nadzemne ili podzemne gradnje, natkrivanja, kao i bez uređenja parkiranja;

- u sjeverozapadnom dijelu kazete maksimalnim građevinskim pravcem štiti se postojeća zelena površina s vrijednim visokim zelenilom, i na njoj nije dopušteno deponiranje i skladištenje građevinskog i ostalog materijala, postavljanja kontejnera, dizalica i drugih pomoćnih objekata, kao ni njeno korištenje za potrebe parkirališta;

- potreban broj PGM osigurati unutar kazete prema normativu iz točke 6.1.2. ove odluke.

- kazetu nije moguće ograđivati;

- obveza uređenja pješačkog koridora koji se nadovezuje na Poljski put I. i povezuje ga sa Z1-2 kazetom, uz nužnu zaštitu postojećega vrijednoga visokog zelenila;

- obveza provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja.

6. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 22.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2. PrometnI, uličnI i komunalnI infrastrukturnI SUSTAV - 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1 : 1 000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Omogućava se etapna izgradnja prometnica unutar obuhvata Plana što će se odrediti lokacijskom dozvolom.

Preko novoplaniranih uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta te se osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti od 15 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,5 m.

Najmanja širina biciklističke staze za jednosmjerni promet je 1,0 m, a za dvosmjerni 1,6 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

6.1.1 Javna parkirališta i garaže

Članak 23.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže unutar obuhvata Plana.

U koridoru ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik.

6.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 24.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim GUP-om grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

U građevinsku izgrađenu površinu za izračun PGM-a ne uračunavaju se garaže i jednonamjenska skloništa. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne može odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga poglavlja, odredit će se po jedan PGM za:

- hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe;

- motele na svaku sobu;

- kazališta, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala;

- športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta;

- ugostiteljsku namjenu na četiri do 12 sjedećih mjesta;

- škole i predškolske ustanove, na jednu učionicu, odnosno za jednu grupu djece;

- ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva zaposlena u smjeni;

- vjerske građevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.

Javna parkirališta koja se uređuju u uličnim koridorima treba opremiti drvoredima u rasteru parkirališnih mjesta (sadnja jednog drveta na svaka 3 parkirališna mjesta).

U uličnim su koridorima osigurane površine za kolne pristupe kazeti, a njihove će se točne pozicije definirati u lokacijskoj dozvoli za pojedinu kazetu.

Za automobile osoba s invaliditetom na javnim parkiralištima i garažama treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta koja se nalaze uz ambulantu, ljekarnu, trgovinu dnevne opskrbe, poštu, restoran ili predškolsku ustanovu.

6.1.3. Javni promet

Članak 25.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u ulice u obuhvatu Plana.

6.1.4. Pješačke površine

Članak 26.

Pješačke površine obvezno se uređuju na prostorima koji su označeni na kartografskom prikazu 2. PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1 : 1 000.

Za kretanje pješaka mogu se, osim površina prikazanih kartografskim prikazom, graditi i uređivati i pješački putovi i šetališta u sklopu zelenih površina na području obuhvata Plana.

Unutar javnih zelenih površina moguće je uređenje pješačkih površina - šetnica i manjih trgova, ali na način da najmanje 60% površine zahvata u prostoru javnog parka mora biti cjelovita parkovna zelena površina.

Pješačke se površine mogu uređivati u svim kazetama.

Širina pješačkih staza na području obuhvata Plana ne smije biti uža od 1,5 metara.

6.1.5. Uvjeti za nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti

Članak 27.

Područje obuhvata planira se kao prostor bez arhitektonsko-urbanističkih barijera u kojem će se omogućiti nesmetano kretanje osoba smanjene pokretljivosti.

U svim će se građevinama izvoditi dizala do svih etaža, a ulazne rampe građevina bit će nagiba do najviše 8%. Pješački prijelazi izvodit će se sa skošenim rubnjacima.

Na javnim parkiralištima osigurat će se najmanje 5% mjesta za vozila osoba s invaliditetom.

6.1.6. Uvjeti smještaja panoa i sl.

Članak 28.

Postavljanje reklamnih panoa, plakata, totema, jarbola i sl. nije dopušteno u zonama mješovite-pretežito stambene namjene (M1), unutar površina infrastrukturnih sustava (IS), kao ni na javnim zelenim površinama (Z1).

Reklamni panoi i sl. dopušteni su u M2 kazeti, a u skladu s Pravilnikom o postavljanju zaštitnih naprava, tvrtke, natpisa, jarbola, reklama i reklamnih panoa na području Grada Zagreba.

6.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 29.

Vodovi komunalne infrastrukture polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazima 2. PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - 2.b Energetska i telekomunikacijska mreža i 2. PROMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV 2.c - Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1 : 1 000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točaka 2.1., 3.1., 4.1. i 5.1. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Realizacija Samoborske ceste, zajedno s pripadajućim vodovima komunalne infrastrukture, preduvjet je priključenja i funkcioniranja novoplanirane komunalne infrastrukturne mreže.

6.2.1. Telekomunikacijska mreža

Članak 30.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. PREMETNI, ULIČNI I KOMUNALNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV - 2.b Energetska i telekomunikacijska mreža, u mjerilu 1 : 1 000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Vodovi se polažu podzemno.

Osiguran je koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutar zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi Φ 110 i Φ 50 u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Unutar područja obuhvata moguće je postavljanje javnih telefonskih govornica (prema normativima za njihovu gradnju).

Postavljanje osnovnih postaja pokretne telekomunikacije na samostojeće antenske stupove omogućuje se samo unutar IS zona, ali na udaljenosti ne manjoj od visine stupa u odnosu na najbližu zonu mješovite (M1, M2) ili društvene namjene (D4).

Omogućuje se smještaj sklopova pokretnih komunikacija krovnim prihvatima na građevinama, u skladu s posebnim propisima.

6.2.2. Vodoopskrba

Članak 31.

Cjevovod položen u koridor novoplaniranog produžetka Samoborske ceste do Zagrebačke ceste opskrbljivat će naselje vodom.

Vodoopskrba svih potrošača omogućit će se izgradnjom nove vodovodne mreže u kolniku planiranih prometnica te njezinim spajanjem na cjevovod izvan granice obuhvata Plana.

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode u vanjskim hidrantima.

Kako bi se ostvarile planske pretpostavke, potrebno je stvoriti vodovodne prstenove unutar cijele zone obuhvata i tako omogućiti razvoj vodoopskrbne mreže. Trase cjevovoda vode se u koridorima planiranih prometnica i planiranim javnim zelenim površinama.

Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih (ako je potrebno) i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda uz mogućnost etapne realizacije, a što će se definirati u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Planiranu vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda dokazat će se hidrauličkim proračunom.

6.2.3. Odvodnja

Članak 32.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se prihvatom postojećeg kolektora Φ 100 koji se nalazi u koridoru Mestinjskog puta te novoplaniranom kanalskom mrežom položenom u koridor novoplaniranog produžetka Samoborske ceste.

6.2.4. Plinoopskrba

Članak 33.

Unutar obuhvata Plana nalazi se plinska regulacijska stanica PRS TOZ koja je spojena na visokotlačni plinovod VTP DN600 položen unutar koridora novoplaniranog produžetka Samoborske ceste. Prije izgradnje planiranih građevina unutar Plana potrebno je ukloniti PRS TOZ uključivo priključni VTP i niskotlačnu plinsku mrežu unutar tvorničkog kruga.

Planira se potpuno plinoficirati planirane građevine unutar obuhvata Plana čime će se omogućiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, te za hlađenje i tehnološke potrebe.

U planiranim prometnicama treba izgraditi novi niskotlačni plinovod i povezati ga sa postojećim plinovodom u Mestinjskom putu i Poljičkoj ulici te priključiti plinski vod položen u koridoru novoplaniranog produžetka Samoborske ceste, koji treba činiti tehničku cjelinu s plinskom mrežom koja će se graditi u sklopu UPU TOZ.

Trase niskotlačnog plinovoda vode se koridorima planiranih prometnica. Minimalna sigurnosna udaljenost niskotlačnog plinovoda od građevina iznosi 2 m, a za niskotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m.

Preporučljivo je da se plin za grijanje i potrošnu toplu vodu u manjim građevinama, u stanovima u višestambenim građevinama, te u izdvojenim dijelovima većih građevina koristi preko kombi bojlera, a po potrebi u većim nestambenim građevinama preko kotlovnica.

Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno Odlukom o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke Gradske plinare Zagreb.

Svaka građevina odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni niskotlačni kućni priključak. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

Niskotlačni (NTP) i visokotlačni (VTP) plinovodi se polažu podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena u načelu minimalno 1 m. Udaljenosti od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija.

NTP se izvode sukladno normama za plinovode od polietilena za radni tlak do 1 bar pretlaka.

S obzirom na to da se unutar obuhvata Plana planira nova izgradnja s većom potrošnjom prirodnog plina, bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih plinovoda kojima će se planirane građevine opskrbljivati prirodnim plinom, a po potrebi projektirati i izgraditi nove niskotlačne plinovode koji će zadovoljiti planiranu potrošnju prirodnog plina.

6.2.5. Elektroopskrbna mreža

Članak 34.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba, kada budu poznata vršna opterećenja objekata pojedinačno, kao i potrebna izgradnja novih transformatorskih stanica.

Ako se nove transformatorske stanice grade kao slobodnostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice veličine cca 7,00 x 7,00 m, s osiguranim pristupom na javnoprometnu površinu.

Transformatorske stanice locirat će se u pravilu u M1 i M2 kazetama, a po potrebi moguće ih je planirati i u ostalim kazetama.

Nove transformatorske lokacije, kapaciteti i koridori priključaka na elektroenergetsku mrežu, kao i koridori za nove niskonaponske vodove te koridori za javnu rasvjetu definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Ako se naknadno pojavi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osigurat će se unutar njegove parcele.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

U javnoj neprometnoj površini treba osigurati koridor minimalne širine 1m za buduće elektroenergetske kabele srednjeg i niskog napona.

Na koridorima elektroenergetskih kabela nije dopuštena sadnja visokog zelenila, te se nad njima u projektu uređenja okoliša ne mogu planirati drvoredi i visoka vegetacija.

Potrebno je osigurati uređenje javne rasvjete, i to na sljedeći način: širina ceste manja od 20 m - jednostrana javna rasvjeta, širina ceste veća od 20 m - obostrana javna rasvjeta.

Potrebno je obratiti pozornost na minimalne dopuštene razmake između elektroenergetskih kabela.

Za priključke nove javne rasvjete i semafora treba ishoditi prethodne elektroenergetske suglasnosti Elektre.

Za polaganje novih elektroenergetskih vodova nadležan je isključivo HEP-ODS.

Prilikom eventualnog premještanja ili uklanjanja postojećih elektroenergetskih vodova i objekata, potrebno je zatražiti elektroenergetsko rješenje te naručiti radove od HEP-ODS d.o.o., Elektre Zagreb.

Premještanje i zaštitu postojećih elektroenergetskih vodova treba projektirati i izvesti prema 'Tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV'.

7. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 35.

U kazetama Z1-1 i Z1-2 planira se uređenje parkova susjedstva.

Na ovim se površinama dopušta gradnja manjih paviljona i nadstrešnica u funkciji parka, gradnja i uređenje dječjih igrališta te manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina (TS, PRS i sl.).

U kazetama Z1-1 i Z1-2 planira se uređenje parkova s dječjim igralištima.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, postojeća visoka vegetacija, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina. Gradnja manjih komunalnih i infrastrukturnih građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini.

Manje komunalne i infrastrukturne građevine, sadržaji i oprema parka svojom ukupnom nadzemnom površinom mogu maksimalno zauzeti 5% (cca 140 m²) površine u kazeti Z1-1, tj.4 % (cca 55 m²) površine u kazeti Z1-2.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine, utječe na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz krajobrazno-tehnička rješenja, omogućuje korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora.

Struktura planiranih parkovnih površina sadrži kvalitetno postojeće visoko zelenilo, novoplanirano visoko zelenilo, šetnice, dječja igrališta, te ostale sadržaje za boravak stanovnika.

Postojeće visoko zelenilo mora se zaštititi u najvećoj mogućoj mjeri, dok će se manji dio postojećeg zelenila, koje će se zbog tehničkih uvjeta pri budućoj izgradnji ili zbog ugrožene biološke vitalnosti morati ukloniti, upotpuniti zamjenskom sadnjom visokog zelenila po sistemu jedna zamjenska sadnica za svako uklonjeno postojeće stablo.

Zbog velikog broja postojećih crnogoričnih vrsta zamjenskom sadnjom treba osigurati primarno listopadne sadnice, i to sadnice platane (Platanus acerifolia), bijele vrbe (Salix alba), bijele topole (Populus alba), hrasta lužnjaka (Quercus robur), javora mliječa (Acer platanoides) i drugih vrsta.

Prilikom građevinskih radova nije dopušteno deponiranje i skladištenje građevinskog i ostalog materijala na javnim zelenim površinama oznaka Z1-1 i Z1-2, kao ni njeno korištenje za potrebe parkirališta, postavljanja kontejnera, dizalica i drugih pomoćnih objekata.

Unutar zone javnog parka površine pod visokom vegetacijom iz estetskih i sigurnosnih razloga ne smiju prelaziti 60% ukupne površine parka. Minimalno 40% površina činit će otvorene zelene površine smještene u središnjem dijelu parka, koje će omogućiti vizure i preglednost prostora. Unutar otvorenih površina smještena su dječja igrališta i drugi sadržaji.

Parkove, kao i sve ostale javne pješačke površine, treba planirati, projektirati i izvesti na način da se osigura primjerena dostupnost korisnicima prostora sukladno stručnim normativima.

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 36.

Na području obuhvata Plana ne postoje GUP-om grada Zagreba zaštićeni dijelovi prirode niti nepokretna kulturna dobra.

Prirodne su cjeline koje se štite mjerama ovog plana postojeći nasadi visokog zelenila koji su prostorno-funkcionalna okosnica budućeg naselja značajne ambijentalne vrijednosti.

9. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 37.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica, tj. u svim kazetama u kojima je moguća gradnja, te će se oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

10.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 38.

Područje obuhvata Plana se nalazi u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta - zoni ograničenja i kontrole, za koju su propisane mjere zaštite i zabrane prema posebnim propisima.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže radi čuvanja i poboljšanja kvalitete vode;

- gradnjom pročistača za otpadne vode iz garaža i oborinske vode parkirališta;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

10.2. Zaštita zraka

Članak 39.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje, te za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

10.3. Zaštita tla

Članak 40.

Mjere zaštite tla provode se osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

10.4. Zaštita od buke

Članak 41.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnog zelenila - drvoreda u koridoru prometnica.

10.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10.5.1. Zaštita od požara

Članak 42.

Mjere zaštite od požara provode se:

- obveznom udaljenošću građevina od susjednih građevina najmanje 4 m, ili manje ako se dokaže (uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr.) da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine;

- odvajanjem dviju građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrivača krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole);

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

Propisani broj i razmještaj pristupa i površina za operativni rad vatrogasnih vozila kao i druge mjere zaštite od požara odredit će se detaljnijom razradom svake pojedine kazete u skladu s odredbama posebnih propisa.

Vatrogasni prilazi moraju se planirati u kazetama M1, M2, D4 i R1, i to u zonama nove gradnje prema kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.a Oblici korištenja, u mjerilu 1 : 1 000.

Svaka građevina mora imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok prirodnog plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok prirodnog plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda.

Mjere zaštite od požara bit će riješene u skladu s odredbama posebnih propisa za planiranu vrstu građevina.

10.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 43.

Mreža i okvirni kapaciteti skloništa u skladu su s odredbama posebnih propisa i prikazani su na kartografskom prikazu 4. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1 : 1 000.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice je potrebno planirati tako da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskog, biološkog i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana tako da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina, podmiruje svoje potrebe u vlastitoj kazeti.

U skladu s najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine kazete određen je maks. GBP za stambenu i poslovnu namjenu te za predškolsku ustanovu.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 50 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su prema normativu 30 m² GBP/1 sklonišno mjesto.

Sklonište predškolske ustanove (kazeta D4) će biti ukopano u podzemnom dijelu objekta mirnodopske namjene prema potrebama ustanove (2/3 od djece vrtićke dobi + 2/3 zaposlenih - odabrano sklonište za 100 osoba).

Potrebe sklonišnih mjesta za građevine športsko - rekreacijske namjene procjenjuju se na osnovi planiranog broja korisnika prema normativu 2/3 broja korisnika.

U Planu su dane procijenjene potrebe sklonišnih mjesta i broja skloništa, koji su određeni temeljem maks. GBP-a. Točni kapaciteti pojedinih skloništa te broj potrebnih skloništa odredit će se daljnjom prostornom razradom, odnosno lokacijskom dozvolom, temeljem GBP-a koji će se realizirati, a u skladu s odredbama posebnih propisa.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, odnosno u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti njegovo redovno održavanje, ne smije umanjiti njegov kapacitet, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U građevinsku bruto površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta:

11. MJERE PROVEDBE PLANA

11.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 44.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

11.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 45.

Na kartografskom prikazu 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - 3.d Područja primjene planskih mjera zaštite - zone natječaja, u mjerilu 1 : 1 000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi javni urbanističko-arhitektonski natječaj ili drugi stručni natječaj radi dobivanja što kvalitetnijeg prostorno-funkcionalno-oblikovnog rješenja kako slijedi:

- mješovita - pretežito poslovna namjena: kazeta M2 (javni arhitektonski);

- športsko - rekreacijska namjena - šport s gradnjom: kazeta R1;

- javna i društvena namjena - predškolska ustanova: kazeta D4.

Podloge za izradu natječaja, obuhvat natječaja i program natječaja izrađuje ili verificira nadležni gradski ured.

11.3. Rekonstrukcija građevina

Članak 46.

Sve postojeće građevine unutar obuhvata Plana moguće je rekonstruirati u postojećim gabaritima do realizacije planiranoga.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 47.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 48.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.