Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje pojam, vrste, obuhvat i način identifikacije građevinskog zemljišta koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je društveno poduzeće imalo knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo (u daljnjem tekstu: neprocijenjeno građevinsko zemljište) i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije.

(2) Ovim se Zakonom uređuju imovinskopravni odnosi između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu, a procijenjene su u vrijednost društvenog kapitala i unesene u temeljni kapital trgovačkog društva, a koji su kao titulari prava vlasništva utvrđeni Zakonom o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.), neovisno o tome kako je u zemljišnoj knjizi provedena uknjižba prava vlasništva tog zemljišta.

Pojmovi

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. neprocijenjeno građevinsko zemljište je zemljište koje je bilo u društvenom vlasništvu ili koje je i danas uknjiženo kao društveno vlasništvo, na kojemu je knjižno ili izvanknjižno pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imalo društveno poduzeće, a koje nije u dijelu ili u cijelosti procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća u trgovačko društvo temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije temeljem Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.), a na kojemu je na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) bila izgrađena građevina gospodarske namjene, neovisno od provedene uknjižbe prava vlasništva

2. turističko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je bio ili je izgrađen hotel, turističko naselje i/ili kamp i koje s tom građevinom čini funkcionalnu cjelinu

3. ostalo građevinsko zemljište je neprocijenjeno građevinsko zemljište na kojemu je izgrađena ili bila izgrađena građevina gospodarske namjene koja nije hotel, turističko naselje i/ili kamp i koje s tom građevinom čini funkcionalnu cjelinu

4. hotel je građevina kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisanim aktom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.)

5. turističko naselje je složena građevina, poslovno-funkcionalna cjelina građevina i zemljišta kojoj je namjena utvrđena rješenjem upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma ili drugim propisanim aktom važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.)

6. kamp je poslovno-funkcionalna cjelina turističkog zemljišta i građevina odnosno složena građevina kojoj je takva namjena utvrđena rješenjem ili drugim propisanim aktom upravnog tijela za poslove ugostiteljstva i turizma važećim na dan stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.), koja je na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) zatečena u prostoru i u pravilu ogradom ili sličnom preprekom odvojena od susjednih nekretnina i u kojemu je trgovačko društvo obavljalo turističko ugostiteljsku djelatnost

7. obuhvat turističkog zemljišta je površina zemljišta određena granicama građevne čestice koja je aktom upravnog tijela nadležnog za prostorno uređenje temeljem zakona kojim se uređuju pitanja prostornog uređenja utvrđena kao zemljište nužno za redovitu uporabu hotela i/ili turističkog naselja i/ili granicama kampa

8. građevna čestica hotela je površina zemljišta oko hotela kojom se hotel, sa svim građevinama u funkciji hotela i/ili drugim sadržajima koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda hotela ili je u funkciji potreba gostiju hotela, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu

9. građevna čestica turističkog naselja je površina zemljišta kojom se sve pojedinačne sastavnice turističkog naselja, uključujući i sadržaje koji su smješteni ili osmišljeni na tom zemljištu kao trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda turističkog naselja ili je u funkciji potreba gostiju, povezuje u jedinstvenu funkcionalno-gospodarsku cjelinu

10. granica obuhvata kampa podrazumijeva prostor katastarskih čestica na kojima su izgrađene građevine u kampu, označena mjesta za kampiranje, izgrađene interne prometnice, komunalna infrastruktura te druge sastavnice kampa koje služe pružanju ugostiteljsko-turističkih usluga u kampu

11. preostalo turističko zemljište je građevinsko zemljište koje nije obuhvaćeno građevnom česticom hotela, turističkog naselja ili nije obuhvaćeno granicama kampa na kojemu je društveno poduzeće imalo pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja, a prostornim planom koji je važio na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) mu je utvrđena ugostiteljsko-turistička namjena

12. dijelovi kampa su građevine i zemljište u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovoga Zakona su vlasništvo trgovačkog društva i turističko zemljište u kampu koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala i temeljem ovoga Zakona je vlasništvo Republike Hrvatske, a formirani su geodetskim elaboratom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u kampu, sukladno odredbama ovoga Zakona

13. trgovačko društvo je trgovačko društvo koje obavlja ugostiteljsko-turističko i/ili drugu gospodarsku djelatnost, nastalo pretvorbom društvenog poduzeća – nositelja prava korištenja, upravljanja i raspolaganja na turističkom zemljištu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i drugim aktima te trgovačko društvo koje je nastalo statusnom promjenom tog društva, kao i trgovačko društvo kojemu je u temeljni kapital unesena građevina gospodarske namjene izgrađena na neprocijenjenom građevinskom zemljištu te trgovačko društvo čiji je osnivač trgovačko društvo koje je provelo pretvorbu temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.)

14. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za državnu imovinu

15. ministar je ministar državne imovine.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Primjena Zakona

Članak 3.

(1) Na postupke rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa na neprocijenjenom građevinskom zemljištu primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i zakona kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) U svim postupcima koji se vode temeljem ovoga Zakona Republiku Hrvatsku zastupa državno odvjetništvo.

II. IDENTIFIKACIJA NEPROCIJENJENOG GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA I UREĐENJE IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA

1. TURISTIČKO ZEMLJIŠTE NA KOJEMU SU IZGRAĐENI HOTELI I TURISTIČKA NASELJA

Vlasništvo na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 4.

(1) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine bez zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.

(2) Kada je u postupku pretvorbe odnosno privatizacije u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća procijenjena vrijednost građevine i dio katastarske čestice na kojoj je izgrađena građevina, a u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica procijenjenog zemljišta, trgovačko društvo vlasnik je građevine, zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta koje se dodaje zemljištu tlocrtne površine ispod građevine, pri čemu se položaj procijenjenog zemljišta utvrđuje tako da s građevinom i zemljištem tlocrtne površine ispod građevine čini tehnološku i funkcionalnu cjelinu.

(3) Turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva te koje, pored zemljišta tlocrtne površine ispod građevine i procijenjenog zemljišta, služi za redovitu uporabu tih građevina, vlasništvo je jedinice lokalne samouprave.

(4) Preostalo turističko zemljište vlasništvo je Republike Hrvatske.

Izuzimanje turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja od prava na povrat

Članak 5.

Zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona smatra se izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19. i 98/19.), koje s građevinom čini jedinstvenu poslovno-funkcionalnu-tehnološku cjelinu u smislu članka 55. stavka 4. navedenog Zakona i ne vraća se u vlasništvo ovlaštenicima naknade.

Identifikacija turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 6.

(1) U smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu hotela čini zemljište na kojemu su, pored hotela, izgrađene i građevine u funkciji hotela ili su na njemu smješteni ili osmišljeni trajni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju hotela.

(2) U smislu ovoga Zakona zemljište nužno za redovitu uporabu turističkog naselja čini zemljište na kojemu su izgrađene sve sastavnice turističkog naselja kao složene građevine, uključujući i zemljište na kojemu su izgrađeni i/ili na kojemu su smješteni ili trajno osmišljeni sadržaji kojima se upotpunjuje ponuda ili je u funkciji potreba gostiju turističkog naselja.

(3) Oblik i površina zemljišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kao građevna čestica utvrđuje se rješenjem upravnog tijela nadležnog za prostorno uređenje temeljem zakona kojim se uređuju pitanja prostornog uređenja, a prema prijedlogu građevne čestice izrađenog na geodetskoj situaciji stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu na kojoj se određuje oblik i veličina građevne čestice u skladu s ovim Zakonom.

(4) Temeljem rješenja iz stavka 3. ovoga članka izrađuje se geodetski elaborat radi njegove provedbe u katastru i zemljišnoj knjizi.

(5) Zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi trgovačko društvo u roku od 180 dana od dana ishođenja potvrde o usklađenosti iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona.

(6) Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti jedinicu lokalne samouprave.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka podnosi jedinica lokalne samouprave o trošku trgovačkog društva u idućem roku od 180 dana.

Postupak utvrđivanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja i uknjižba prava vlasništva

Članak 7.

(1) Prije podnošenja zahtjeva iz članka 6. stavka 5. ovoga Zakona trgovačko društvo putem osobe ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova po posebnom zakonu izrađuje geodetski elaborat kojim se osniva katastarska čestica na kojoj se nalazi građevina i katastarska čestica turističkog zemljišta koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala i uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva.

(2) Geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u skladu s uvjerenjem odnosno rješenjem Centra za restrukturiranje i prodaju ili uvjerenjem odnosno rješenjem njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.), u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Usklađenost geodetskog elaborata s uvjerenjem iz stavka 2. ovoga članka, prije njegove predaje na pregled i potvrđivanje tijelu nadležnom za katastar, potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe i privatizacije javnom ispravom o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

(4) Trgovačko društvo dužno je u roku od 270 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona izraditi geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka i dostaviti ga tijelu iz stavka 3. ovoga članka na potvrdu usklađenosti.

(5) Ako Trgovačko društvo ne postupi sukladno odredbama stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka, dužno je o tome bez odgađanja obavijestiti jedinicu lokalne samouprave.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje jedinica lokalne samouprave putem osobe ovlaštene za obavljanje stručnih geodetskih poslova po posebnom zakonu o trošku trgovačkog društva.

(7) Izvješća koja su, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju pitanja izrade geodetskog elaborata, sastavni dio geodetskog elaborata iz stavka 1. ovoga članka potpisuju trgovačko društvo i jedinica lokalne samouprave, a za njihovu provedbu u katastru i zemljišnoj knjizi nije potrebno obavještavati niti pribaviti suglasnost nositelja prava na susjednim katastarskim česticama.

Donošenje rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 8.

(1) Na zahtjev osobe koja ima pravni interes s priloženim ispravama iz članaka 6. i 7. ovoga Zakona, Ministarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje:

– turističko zemljište iz članka 4. stavaka 1. i 2. kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva

– turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva jedinice lokalne samouprave

– preostalo turističko zemljište iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske.

(2) Ministarstvo u postupku iz stavka 1. ovoga članka rješava i sva prethodna pravna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu upravnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, a stranke u tom postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži odredbu da su osobe navedene u tom stavku stvarni vlasnici tog zemljišta te nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima za njegovu provedbu u zemljišnoj knjizi.

(4) Temeljem rješenja iz stavka 1. ovoga članka općinski sud iz stavka 3. ovoga članka provodi uknjižbu prava vlasništva u korist osoba iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a eventualno upisane osobe dužne su to trpjeti.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Upravni spor iz stavka 5. ovoga članka je spor pune jurisdikcije.

(7) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo po službenoj dužnosti, u ime Republike Hrvatske, donosi rješenje, a turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se kao vlasništvo Republike Hrvatske.

Uređenje odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 9.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona trgovačko društvo ima pravni položaj zakupnika turističkog zemljišta iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona, određenog na način iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je u roku od 60 dana od dana donošenja izvršnog rješenja iz članka 8. ovoga Zakona pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu turističkog zemljišta u njezinu vlasništvu u pisanom obliku.

(3) Ugovor o zakupu sklapa se na rok od 50 godina.

(4) Ugovor o zakupu ne može se jednostrano raskinuti ako trgovačko društvo kontinuirano obavlja ugostiteljsko-turističku djelatnost i ako uredno plaća zakupninu.

(5) Bitne odredbe ugovora o zakupu iz stavka 2. ovoga članka propisuju se uredbom iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, a sadržavaju i odredbu temeljem koje zakupodavac dopušta da se u zemljišnoj knjizi provede uknjižba prava zakupa u korist zakupnika, kao i odredbu kojom zakupnik dopušta brisanje prava zakupa nakon isteka roka na koji je ugovor sklopljen, kao i u slučaju njegova raskida.

(6) Trgovačko društvo ne može turističko zemljište iz stavka 1. ovoga članka dati u podzakup, osim ako trgovačko društvo daje (ili je već dalo) u zakup hotel i/ili turističko naselje kao tehnološku i funkcionalnu cjelinu, ali s trećom osobom može sklopiti ugovor o obavljanju pojedinih djelatnosti na turističkom zemljištu kojima se upotpunjuje turistička ponuda hotela i/ili turističkog naselja.

(7) Ako je trgovačko društvo prije stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona temeljem akta za provedbu prostornog plana izgradilo građevinu ili ju je ozakonilo sukladno posebnom propisu kojim je uređeno pitanje ozakonjena nezakonito izgrađenih građevina, postupit će sukladno članku 7. stavku 1. ovoga Zakona.

(8) Na zahtjev trgovačkog društva jedinica lokalne samouprave dužna je na zemljištu iz stavka 7. ovoga članka osnovati pravo građenja na rok iz stavka 3. ovoga članka, uz naknadu u visini ugovorene zakupnine ili mu to zemljište prodati po tržišnoj cijeni.

Određivanje naknade za turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 10.

(1) Za turističko zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona trgovačko društvo dužno je plaćati zakupninu.

(2) Jedinični iznos i način plaćanja zakupnine iz stavka 1. ovoga članka određuju predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u okvirima raspona iznosa zakupnine koji Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) propisuje uredbom.

(3) Jedinični iznos zakupnine usklađuje se svake tri godine s promjenama cijena na tržištu građevinskog zemljišta turističke namjene.

(4) Jedinica lokalne samouprave dužna je u roku od 30 dana od dana donošenja uredbe iz stavka 2. ovoga članka donijeti akt iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako se trgovačko društvo ne odazove pozivu za sklapanje ugovora o zakupu u pisanom obliku, jedinica lokalne samouprave ovlaštena je obračunavati i izdavanjem računa zahtijevati isplatu zakupnine na način propisan ovim člankom.

Uređenje imovinskopravnih odnosa između jedinice lokalne samouprave i trgovačkog društva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 11.

(1) Trgovačko društvo u svako doba može jedinici lokalne samouprave podnijeti zahtjev za kupnju turističkog zemljišta iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakon bez provođenja postupka javnog natječaja po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog od jedinice lokalne samouprave sukladno propisima kojima se uređuje područje procjene vrijednosti nekretnina.

(2) U vrijednost predmeta prodaje neće se procijeniti građevine koje je trgovačko društvo izgradilo nakon završenog postupka pretvorbe i privatizacije temeljem akta za provedbu prostornih planova i/ili ozakonilo temeljem propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

(3) Jedinica lokalne samouprave obavještava trgovačko društvo o svojoj odluci po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 90 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

Raspodjela prihoda od turističkog zemljišta na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja

Članak 12.

(1) Zakupnina i kupoprodajna cijena turističkog zemljišta iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona dijeli se na način da:

– 40 % pripada jedinici lokalne samouprave i uplaćuje se u njezin proračun

– 20 % pripada jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi jedinica lokalne samouprave i uplaćuje se na njezin račun

– 40 % uplaćuje se u Fond za turizam kojim upravlja tijelo državne uprave nadležno za turizam.

(2) Sredstva iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka koriste se u skladu s odredbama Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.), a sredstva iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka koriste se isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove.

Rješavanje odnosa na pomorskom dobru

Članak 13.

Ako se hotel, turističko naselje, dio hotela i/ili dio turističkog naselja nalazi na pomorskom dobru, pitanja uređenja međusobnih odnosa između tijela nadležnog za upravljanje pomorskim dobrom i trgovačkog društva koje upravlja hotelom i/ili turističkim naseljem uređuju se sukladno zakonu kojim je uređeno pitanje pomorskog dobra.

2. PREOSTALO TURISTIČKO ZEMLJIŠTE

Upravljanje i raspolaganje preostalim turističkim zemljištem

Članak 14.

(1) Preostalim turističkim zemljištem iz članka 4. stavka 4. ovoga Zakona upravlja i raspolaže Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) U slučaju otuđenja ili opterećenja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka kupoprodajna cijena i/ili naknada prihod je državnog proračuna.

3. TURISTIČKO ZEMLJIŠTE NA KOJEMU SU IZGRAĐENI KAMPOVI

Upravnopravno uređenje turističkog zemljišta na kojemu je izgrađen kamp

Članak 15.

(1) U smislu ovoga Zakona za kampove koji su izgrađeni do dana stupanja na snagu Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) i koji su predmet ovoga Zakona, smatra se da su izgrađeni temeljem pravomoćnog akta za provedbu prostornih planova te da je izdana uporabna dozvola.

(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona za sva zemljišta i građevine u kampu koja su predmet ovoga Zakona, a koja nisu planirana važećim prostornim planom, smatra se da je u postupcima izmjena i dopuna ili izrade novih prostornih planova prema posebnom zakonu iz područja prostornog uređenja podnesen zahtjev u svrhu provedbe postupka izrade i donošenja tog plana radi zadržavanja i planiranja njihove osnovne namjene.

(3) U smislu ovoga Zakona pod prostorom kampa smatra se sve zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) nalazilo u granicama kampa.

(4) Svi akti za provedbu prostornih planova kojima se određuje obuhvat zahvata u prostoru kampa i/ili se utvrđuje građevna čestica građevine u kampu izdat će se pozivom na ovaj Zakon.

Vlasništvo na turističkom zemljištu i građevinama u kampu

Članak 16.

(1) Suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva na kampu osnovana temeljem članka 6. stavka 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.), upisana u zemljišnu knjigu ili ne, ovim se Zakonom razvrgava na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevina i zemljišta u kampu koji su procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji su uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije i zemljišta tlocrtne površine ispod građevina kojemu se pridodaje procijenjeno zemljište (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu trgovačkog društva), a Republika Hrvatska postaje vlasnik zemljišta i građevina u kampu koji nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i koji nisu uneseni u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije (u daljnjem tekstu: dijelovi kampa u vlasništvu Republike Hrvatske).

(2) Neovisno o vlasničkopravnom statusu iz stavka 1. ovoga članka zemljište u kampu u vlasništvu Republike Hrvatske smatra se izgrađenim građevinskim zemljištem u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02. i 98/19.) koje s građevinama u kampu čini jedinstvenu poslovno-funkcionalnu-tehnološku cjelinu u smislu članka 55. stavka 4. navedenog Zakona i ne vraća se u vlasništvo ovlašteniku naknade.

Identifikacija obuhvata kampa, dijelova kampa i vlasnika

Članak 17.

(1) Obuhvat kampa, procijenjeni i neprocijenjeni dijelovi kampa i vlasnici u kampu utvrđuju se rješenjem.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo.

Prethodni postupak radi identifikacije kampa

Članak 18.

(1) U svrhu utvrđivanja obuhvata kampa, procijenjenih i neprocijenjenih dijelova kampa te u svrhu razvrgnuća suvlasništva s Republikom Hrvatskom na kampu trgovačko društvo, putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, izrađuje geodetski elaborat.

(2) Geodetski elaborat izrađuje se temeljem:

– geodetske situacije stvarnog stanja terena u položajnom i visinskom smislu granica obuhvata kampa na dan stupanja na snagu Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.)

– uvjerenja odnosno rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju ili uvjerenja odnosno rješenja njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.).

(3) Sastavni dio geodetskog elaborata iz stavka 1. ovoga članka je popis katastarskih čestica koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa i popis katastarskih čestica koje su formirane na neprocijenjenim dijelovima kampa.

(4) Usklađenost geodetskog elaborata s dokumentima iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka, prije njegove predaje na pregled i potvrđivanje tijelu nadležnom za katastar, potvrđuje Ministarstvo.

(5) Usklađenost geodetskog elaborata s dokumentima iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka, prije njegove predaje na pregled i potvrđivanje tijelu nadležnom za katastar, potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe društvenih poduzeća i privatizacije trgovačkih društva javnom ispravom o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

(6) Izvješća koja su, sukladno posebnom propisu kojim se uređuju pitanja izrade geodetskog elaborata, sastavni dio geodetskog elaborata iz stavka 1. ovoga članka potpisuju trgovačko društvo i Ministarstvo, a za njegovu provedbu u katastru i zemljišnoj knjizi nije potrebno obavještavati niti pribaviti suglasnost nositelja prava na susjednim katastarskim česticama.

Zahtjev za donošenje rješenja

Članak 19.

(1) Zahtjev za donošenje rješenja iz članka 17. ovoga Zakona podnosi trgovačko društvo.

(2) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

– geodetska situacija stvarnog stanja obuhvata kampa iz članka 18. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona

– geodetski elaborat iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona

– uvjerenje odnosno rješenje iz članka 18. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona.

(3) Troškove izrade i pribavljanja dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka snosi trgovačko društvo. Nakon izvršnosti rješenja za 1/2 tih troškova umanjit će dug društva iz članka 41. ovoga Zakona.

(4) Ako trgovačko društvo u propisanom roku ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz članka 17. ovoga Zakona, dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka pribavlja Ministarstvo na teret trgovačkog društva i donosi rješenje po službenoj dužnosti.

Donošenje rješenja o identifikaciji kampa i utvrđivanju prava vlasništva u kampu

Članak 20.

(1) Rješenjem iz članka 17. ovoga Zakona utvrđuju se katastarske čestice koje su formirane na procijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva trgovačkog društva, katastarske čestice koje su formirane na neprocijenjenim dijelovima kampa kao predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, potvrđuje se da su trgovačko društvo i Republika Hrvatska stvarni vlasnici tih katastarskih čestica i daje nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim predmetima za provedbu rješenja u zemljišnoj knjizi.

(2) Ako je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona na pojedinim katastarskim česticama u obuhvatu granica kampa kao vlasnik upisana treća osoba, Ministarstvo u ovom postupku utvrđuje činjenice, rješava sva druga prethodna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu stvar, osim utvrđivanja granice pomorskog dobra, te utvrđuje stvarnog vlasnika tih katastarskih čestica.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka isprave i dokaze u svrhu rješavanja prethodnih pitanja pribavlja Ministarstvo po službenoj dužnosti, a stranke u postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.

(4) Općinski sud iz stavka 1. ovoga članka na temelju rješenja iz članka 17. ovoga Zakona provodi uknjižbu prava vlasništva u korist osoba određenih rješenjem bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a eventualno upisane treće osobe dužne su to trpjeti.

(5) Protiv rješenja iz članka 17. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Upravni spor iz stavka 5. ovoga članka je spor pune jurisdikcije.

Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu

Članak 21.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona trgovačko društvo ima pravni položaj zakupnika dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Trgovačko društvo dužno je u kampu obavljati ugostiteljsko-
-turističku djelatnost u skladu s posebnim zakonom.

(3) Ministarstvo je dužno u roku od 60 dana od dana donošenja rješenja iz članka 17. ovoga Zakona pozvati trgovačko društvo na sklapanje ugovora o zakupu dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske u pisanom obliku.

(4) Ugovor o zakupu sklapa se na rok od 50 godina.

(5) Bitne odredbe ugovora o zakupu iz stavka 3. ovoga članka propisuju se uredbom iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, a sadrži i odredbu temeljem koje zakupodavac dopušta da se u zemljišnoj knjizi provede uknjižba prava zakupa u korist zakupnika, kao i odredbu kojom zakupnik dopušta brisanje prava zakupa nakon isteka roka na koji je ugovor sklopljen, kao i u slučaju njegova raskida.

(6) Ugovor o zakupu ne može se jednostrano raskinuti ako trgovačko društvo kontinuirano obavlja ugostiteljsko-turističku djelatnost i ako uredno plaća zakupninu.

(7) Trgovačko društvo ne može predmet ugovora o zakupu dati u podzakup, ali s trećom pravnom i/ili fizičkom osobom može sklopiti ugovor o obavljanju pojedinih djelatnosti kojima se upotpunjuje i/ili obogaćuje ponuda sadržaja u kampu.

(8) Ako se trgovačko društvo ne odazove pozivu za sklapanje ugovora o zakupu iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo obračunava zakupninu u iznosu iz članka 22. ovoga Zakona i izdavanjem računa zahtijeva njezino plaćanje.

Određivanje naknade za turističko zemljište u kampu

Članak 22.

(1) Trgovačko društvo iz članka 21. ovoga Zakona dužno je za dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske plaćati zakupninu.

(2) Početni iznos jedinične cijene zakupnine za nekretnine iz stavka 1. ovoga članka, način i rokove plaćanja te ostale orijentacijske kriterije za utvrđivanje i obračun zakupnine propisuje Vlada uredbom.

(3) Početni iznos jedinične cijene zakupnine iz stavka 2. ovoga članka korigira se koeficijentom ekonomske isplativosti po županijama, i to:

– za kamp u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji koeficijentom 1

– za kamp u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji koeficijentom 0,9

– za kamp u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji koeficijentom 0,8

– za kamp u Ličko-senjskoj županiji, kontinentalnim županijama i na otocima koeficijentom 0,7.

(4) Za kampove koji su temeljem rješenja nadležnog tijela kategorizirani s četiri zvjezdice iznos jedinične cijene zakupnine iz stavka 3. ovoga članka umanjuje se za 5 %, a za kampove koji su kategorizirani s pet zvjezdica umanjuje se za 10 %.

Uređenje odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u slučaju izgradnje u kampu i u slučaju proširenja obuhvata kampa

Članak 23.

(1) Ako je trgovačko društvo prije stupanja na snagu ovoga Zakona na dijelu kampa u vlasništvu Republike Hrvatske izgradilo građevinu temeljem akta za provedbu prostornih planova ili ju je ozakonilo temeljem propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ili namjerava graditi novu građevinu, na novoformiranoj građevnoj čestici osniva se pravo građenja ili je trgovačko društvo otkupljuje.

(2) Građevna čestica građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se kao tlocrtna površina zemljišta ispod građevine.

(3) Pravo građenja iz stavka 1. ovoga članka osniva se do isteka roka iz članka 21. stavka 4. ovoga Zakona uz naknadu u visini ugovorene zakupnine po m² zemljišta godišnje.

(4) Ako trgovačko društvo zatraži kupnju građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka, ona mu se prodaje bez provođenja postupka javnog natječaja po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

Rješavanje odnosa na pomorskom dobru

Članak 24.

Ako se kamp ili dio kampa nalazi na pomorskom dobru, na uređivanje odnosa između tijela nadležnog za upravljanje pomorskim dobrom i trgovačkog društva primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređeno pitanje upravljanja pomorskim dobrom.

Uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu

Članak 25.

(1) Republika Hrvatska može dijelove kampa u svom vlasništvu prodati trgovačkom društvu bez provođenja postupka javnog nadmetanja i/ili postupka javnog prikupljanja ponuda, po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka u vrijednost predmeta prodaje neće se procijeniti građevine koje je trgovačko društvo izgradilo nakon završenog postupka pretvorbe i privatizacije temeljem akta za provedbu prostornih planova i/ili ozakonilo temeljem propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

(3) Republika Hrvatska može, u svrhu proširenja obuhvata kampa, raspolagati zemljištem u svom vlasništvu bez provođenja postupka javnog nadmetanja i/ili postupka javnog prikupljanja ponuda, davanjem u zakup trgovačkom društvu po uvjetima propisanim ovim Zakonom ili prodajom po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

Pretpostavke za provođenje postupka izvlaštenja

Članak 26.

(1) Ako trgovačko društvo ne plaća račune za zakupninu kad ugovor o zakupu nije sklopljen u pisanom obliku krivnjom zakupnika ili izričito izjavi da ne želi pravni položaj zakupnika iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona ili se ugovor o zakupu iz članka 21. stavka 3. ovoga Zakona raskine krivnjom zakupnika, smatra se da postoji zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izvlaštenje dijelova kampa u vlasništvu trgovačkog društva.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo tim kampom raspolaže sukladno zakonu kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

(3) Ako se postupak raspolaganja iz stavka 2. ovoga članka provodi radi sklapanja ugovora o zakupu, jedinični iznos zakupnine iz članka 22. ovoga Zakona utvrđuje se kao početni iznos zakupnine.

Raspodjela prihoda od turističkog zemljišta u kampu

Članak 27.

(1) Prihodi od zakupa dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske i kupoprodajne cijene, u slučaju prodaje tih dijelova kampa, dijeli se na način da:

– 30 % pripada Republici Hrvatskoj i uplaćuje se u državni proračun

– 20 % pripada jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp i uplaćuje se u njezin proračun

– 10 % pripada jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem se području nalazi kamp i uplaćuje se u njezin proračun

– 40 % uplaćuje se u Fond za turizam kojim upravlja tijelo državne uprave nadležno za turizam.

(2) Sredstva iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka koriste se u skladu s odredbama Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.), a sredstva iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka koriste se isključivo u svrhu razvoja turističke infrastrukture i očuvanja turističke resursne osnove.

4. OSTALO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Pravo vlasništva na ostalom građevinskom zemljištu

Članak 28.

(1) Ostalo građevinsko zemljište odnosno građevina čija vrijednost nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.) vlasništvo je Republike Hrvatske.

(2) Ostalo građevinsko zemljište odnosno građevina čija je vrijednost je u dijelu procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94.,9/95, 21/96. i 118/99.) odnosno čija je vrijednost u dijelu unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.) suvlasništvo je Republike Hrvatske i trgovačkog društva.

(3) Ako je u temeljni kapital trgovačkog društva procijenjena samo građevina, trgovačko društvo vlasnik je građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.

(4) Ako je u temeljni kapital trgovačkog društva procijenjen samo dio građevine, Republika Hrvatska i trgovačko društvo suvlasnici su građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine.

Razvrgnuće suvlasništva na ostalom građevinskom zemljištu

Članak 29.

(1) Suvlasnička zajednica iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona razvrgava se na način propisan ovim Zakonom.

(2) Ako je zgrada koja je procijenjena ili djelomično procijenjena u društvenom kapitalu i unesena u temeljni kapital trgovačkog društva izgrađena na zemljištu koje nije procijenjeno ili je djelomično procijenjeno, a po površini i drugim kriterijima u skladu s posebnom propisom predstavlja zemljište nužno za redovitu uporabu te zgrade, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva razvrgava se isplatom Republike Hrvatske za njezin suvlasnički dio.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka vrijednost suvlasničkog dijela u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje se procjenom vrijednosti tog dijela u skladu s posebnim propisima kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

(4) Ako je zgrada koja je procijenjena u društvenom kapitalu i unesena u temeljni kapital trgovačkog društva izgrađena na zemljištu koje nije procijenjeno ili je djelomično procijenjeno, a to zemljište po površini i kriterijima u skladu s posebnom propisom kojim je uređeno područje prostornog uređenja je površine veće od zemljišta nužnog za redovitu uporabu te zgrade, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trgovačkog društva razvrgava se na način da trgovačko društvo postaje vlasnik građevine, procijenjenog zemljišta i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine na koje se pridodaje procijenjeno zemljište, a Republika Hrvatska postaje vlasnik neprocijenjenog zemljišta i građevina.

Prethodni postupak radi utvrđenja prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Članak 30.

(1) Radi uknjižbe prava vlasništva u skladu s člankom 29. stavkom 4. ovoga Zakona trgovačko društvo putem osobe koja je posebnim zakonom ovlaštena za obavljanje stručnih geodetskih poslova, u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, izrađuje geodetski elaborat kojim se osniva katastarska čestica na kojoj se nalazi građevina i katastarska čestica procijenjenog zemljišta.

(2) Geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se temeljem uvjerenja odnosno rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju ili uvjerenja odnosno rješenjem njegovih pravnih prednika kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.) u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.

(3) Geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka sadrži popis katastarskih čestica koje su formirane na procijenjenim nekretninama i popis katastarskih čestica koje su formirane na neprocijenjenim nekretninama.

(4) Usklađenost geodetskog elaborata s uvjerenjem iz stavka 2. ovoga članka prije njegove predaje na pregled i potvrđivanje tijelu nadležnom za katastar potvrđuje tijelo nadležno za poslove pretvorbe društvenog vlasništva i privatizacije javnom ispravom o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju.

(5) Izvješća koja su sukladno posebnom propisu kojim se uređuju pitanja izrade geodetskog elaborata sastavni dio geodetskog elaborata iz stavka 1. ovoga članka, potpisuju trgovačko društvo i Ministarstvo, a za provedbu istog u katastru i zemljišnoj knjizi nije potrebno obavještavati niti pribaviti suglasnost nositelja prava na susjednim katastarskim česticama.

Donošenje rješenja radi utvrđenja prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu

Članak 31.

(1) Vlasništvo Republike Hrvatske i trgovačkog društva na katastarskim česticama iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona utvrđuje se rješenjem.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo na zahtjev trgovačkog društva.

(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka rješavaju se i sva prethodna pravna pitanja bez čijeg rješavanja nije moguće riješiti predmetnu stvar, a stranke u postupku su svi uknjiženi vlasnici u zemljišnoj knjizi i svi posjednici upisani u katastru zemljišta-nekretnina.

(4) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se da su Republika Hrvatska i trgovačko društvo stvarni vlasnici tih nekretnina i daje se nalog općinskom sudu nadležnom za postupanje u zemljišnoknjižnim stvarima za njegovu provedbu u zemljišnoj knjizi.

(5) Sud iz stavka 4. ovoga članka na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka provodi uknjižbu prava vlasništva u korist osoba iz stavka 4. ovoga članka bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, a eventualno upisane treće osobe dužne su to trpjeti.

(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Upravni spor iz stavka 6. ovoga članka je spor pune jurisdikcije.

(8) Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev za donošenje rješenja iz stavka 1. ovoga članka, dokumentaciju iz članka 30. ovoga Zakona pribavlja Ministarstvo na teret trgovačkog društva i donosi rješenje po službenoj dužnosti.

Upravljanje i raspolaganje ostalim građevinskim zemljištem

Članak 32.

(1) Ostalim građevinskim zemljištem upravlja i raspolaže Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će trgovačkom društvu na njegov zahtjev prodati dio ostalog građevinskog zemljišta ako je na njemu aktom nadležnog upravnog tijela utvrđena građevna čestica kao zemljište nužno za redovitu uporabu građevine koja je procijenjena u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno koja je unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.) bez provođenja postupka javnog natječaja i po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje procjene vrijednosti nekretnina.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka kupoprodajna cijena prihod je državnog proračuna.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Uređenje odnosa u kampu na kojemu je utvrđen omjer suvlasništva

Članak 33.

Ako je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona između Republike Hrvatske i trgovačkog društva utvrđen omjer suvlasništva u kampu sukladno članku 6. stavku 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.), a nije sklopljen ugovor o koncesiji sukladno članku 8. tog Zakona, neće se primijeniti odredba članka 16. stavka 1. ovoga Zakona, a na odnose između Republike Hrvatske i trgovačkog društva u kampu odgovarajuće će se primijeniti odredbe članaka 21. do 26. ovoga Zakona.

Započeti postupci za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu u kampovima

Članak 34.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obustavljaju se postupci po zahtjevima za dobivanje koncesije temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) u kojima nije donesen izvršni upravni akt o dodjeli koncesije.

(2) Rješenje o obustavi postupka za dobivanje koncesije donosi Ministarstvo turizma.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Na dan izvršnosti rješenja o obustavi postupka iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će od Ministarstva turizma preuzeti dokumentaciju zatečenu u predmetima po zahtjevima trgovačkih društava za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu u kampu.

(5) Ugovori o koncesiji sklopljeni temeljem članka 14. stavka 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) ostaju na snazi.

(6) Podnositelj zahtjeva za dobivanje koncesije iz stavka 1. ovoga članka nastavit će obavljati ugostiteljsko-turističku djelatnost u kampu kao zakupnik, sukladno članku 21. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Započeti postupci za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje

Članak 35.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obustavljaju se postupci po zahtjevima za dobivanje koncesije temeljem članka 21. stavka 3. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) u kojima nije donesen izvršni upravni akt o dodjeli koncesije.

(2) Rješenje o obustavi postupka donosi nadležno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave kojemu je predan zahtjev za dobivanje koncesije.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je žalba drugostupanjskom tijelu.

(4) Na dan izvršnosti rješenja o obustavi postupka iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo vratit će podnositelju zahtjeva originalnu dokumentaciju zatečenu u predmetu po zahtjevu za dodjelu koncesije.

(5) Ugovori o koncesiji sklopljeni u postupku temeljem zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi.

Započeti postupci za donošenje rješenja o utvrđenju katastarskih čestica procijenjenog zemljišta

Članak 36.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obustavljaju se postupci za donošenje rješenja temeljem članka 27. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) u kojima nije doneseno izvršno rješenje o utvrđivanju oblika i veličine katastarskih čestica iz članaka 18., 19., 24. i 25. tog Zakona.

(2) Rješenje o obustavi postupka donosi upravno tijelo nadležno za poslove prostornoga uređenja kojemu je predan zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka dopuštena je žalba drugostupanjskom tijelu.

(4) Na dan izvršnosti rješenja o obustavi postupka iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo vratit će podnositelju zahtjeva originalnu dokumentaciju zatečenu u predmetu po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako je u postupku po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka doneseno izvršno rješenje, ono ostaje na snazi.

Započeti postupci za donošenje rješenja o utvrđenju prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje

Članak 37.

(1) Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obustavljaju se postupci za donošenje rješenja temeljem članka 28. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) u kojima nije doneseno izvršno rješenje.

(2) Rješenje o obustavi postupka iz stavka 1. ovoga članka donosi upravno tijelo nadležno za imovinskopravne poslove kojemu je predan zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Na dan izvršnosti rješenja o obustavi postupka iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka originalnu dokumentaciju zatečenu u predmetu po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka dostavit će Ministarstvu.

Način obračuna zakupnine za turističko zemljište na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje u razdoblju do donošenja rješenja iz članka 8. ovoga Zakona

Članak 38.

(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do dana donošenja rješenja iz članka 8. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave obračunava trgovačkom društvu zakupninu za zemljište iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona prema površini tog zemljišta u odnosu na koju je obračunavana koncesijska naknada do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Zakupnina iz stavka 1. ovoga članka obračunava se po jediničnom iznosu zakupnine iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Ako se rješenjem iz članka 8. ovoga Zakona utvrdi drukčija površina zemljišta iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona u odnosu na površinu za koju je obračunavana zakupnina do dana donošenja navedenog rješenja, obračunat će se razlika zakupnine.

Način obračuna razlike koncesijske naknade na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje

Članak 39.

(1) Površina turističkog zemljišta iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona za koju se rješenjem iz članka 8. ovoga Zakona utvrdi da je predmet prava vlasništva jedinice lokalne samouprave, je površina turističkog zemljišta u odnosu na koju je trgovačko društvo podnijelo zahtjev za dodjelu koncesije prema članku 21. stavku 3. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.).

(2) Jedinica lokalne samouprave obračunava koncesijsku naknadu za zemljište iz stavka 1. ovoga članka od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu koncesije do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, i to tako što stalni dio koncesijske naknade obračunava množenjem zauzete površine zemljišta s jediničnim iznosom cijene od 2,00 kuna/m², a promjenljivi dio primjenom sljedeće formule za izračun: promjenljivi dio koncesijske naknade = početni iznos promjenljivog dijela puta površina zemljišta koja se daje u koncesiju puta »hot« podijeljeno s ukupnom površinom zemljišta na kojoj se obavlja djelatnost.

Početni iznos promjenljivog dijela koncesijske naknade iznosi 0,5 % prihoda trgovačkog društva u hotelu i/ili turističkom naselju u protekloj godini; »hot« je koeficijent koji iznosi 1,00 za hotele i/ili turistička naselja koji su otvoreni od 0-150 dana godišnje, 0,8 za hotele i/ili turistička naselja koji su otvoreni od 151-240 dana godišnje, 0,6 za hotele i/ili turistička naselja koji su otvoreni od 241-300 dana godišnje i 0,4 za hotele i/ili turistička naselja koji su otvoreni od 301-365 dana godišnje; ukupna površina zemljišta na kojoj se obavlja djelatnost predstavlja zbroj površina zemljišta koje se daje u koncesiju, zemljišta ispod građevine – zemljišta tlocrtne površine i dijela procijenjenog zemljišta na kojem je izgrađena građevina, a za koje u postupku pretvorbe nije formirana posebna katastarska čestica.

(3) Ako se utvrdi razlika u površini turističkog zemljišta prema rješenju iz članka 8. ovoga Zakona u odnosu na površinu turističkog zemljišta prema kojoj je jedinica lokalne samouprave obračunavala koncesijsku naknadu, trgovačko društvo dužno je platiti razliku odnosno ima pravo zahtijevati povrat preplaćene koncesijske naknade.

(4) Ako se temeljem obračuna iz stavka 2. ovoga članka utvrdi dug trgovačkog društva, društvo ga može izmiriti u tri jednaka godišnja obroka, a ako se utvrdi potraživanje trgovačkog društva, ono će se namiriti sukcesivno, umanjenjem zakupnine iz članka 10. ovoga Zakona.

Način obračuna zakupnine za turističko zemljište u kampovima do donošenja rješenja iz članka 17. ovoga Zakona

Članak 40.

(1) Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona do dana donošenja rješenja iz članka 17. ovoga Zakona Ministarstvo trgovačkim društvima obračunava zakupninu za dijelove kampa u vlasništvu Republike Hrvatske prema površini kampa u odnosu na koju je obračunavana koncesijska naknada do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Zakupnina iz stavka 1. ovoga članka obračunava se po jediničnom iznosu zakupnine utvrđene uredbom iz članka 22. ovoga Zakona.

(3) Ako se rješenjem iz članka 17. ovoga Zakona utvrdi razlika u površini turističkog zemljišta u kampu u odnosu na površinu zemljišta prema kojoj je obračunavana zakupnina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, obračunat će se razlika zakupnine.

Način obračuna razlike koncesijske naknade na turističkom zemljištu u kampovima

Članak 41.

(1) Površina zemljišta u kampu za koju se rješenjem iz članka 17. ovoga Zakona utvrdi da je predmet prava vlasništva Republike Hrvatske, utvrđuje se kao površina turističkog zemljišta u kampu u odnosu na koju je trgovačko društvo podnijelo zahtjev za dodjelu koncesije prema članku 8. stavku 1. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.).

(2) Koncesijska naknada iz članka 8. stavka 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) obračunava se od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu koncesije do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, i to tako što se stalni dio koncesijske naknade obračunava množenjem površine zemljišta iz stavka 1. ovoga članka s jediničnim iznosom cijene od 3,00 kuna/m², a promjenljivi dio primjenom sljedeće formule za izračun: kamp I. puta kamp II. puta 2 % prihoda kampa puta zauzeti m² podijeljeno s cjelokupnom površinom kampa.

Kamp I. je koeficijent opremljenosti kampa koji za kamp s pet zvjezdica iznosi 0,25, za kamp s četiri zvjezdice 0,50, za kamp s tri zvjezdice 0,75 i za kamp s dvije zvjezdice 1,00.

Kamp II. je koeficijent indeksa razvijenosti grada ili općine u kojoj se kamp nalazi i računa se posebno za svaku godinu uzimajući u obzir skupinu razvijenosti u koju su grad ili općina svrstani u godini kada su prihodi ostvareni te raspodjelu koeficijenta koji je u razdoblju od 2011. do 2017. godine iznosio: 0,5 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti I., koeficijent 0,6 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti II., koeficijent 0,7 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti III., koeficijent 0,9 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti IV. i koeficijent 1,0 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti V., a u razdoblju od 2018. godine na dalje: koeficijent 0,5 za kampove u općinama i gradovima koji imaju indeks razvijenosti I., II., III., IV., koeficijent 0,6 za kampove u općinama ili gradovima koji imaju indeks razvijenosti V., koeficijent 0,7 za kampove u općinama ili gradovima koji imaju indeks razvijenosti VI., koeficijent 0,9 za kampove u općinama ili gradovima koji imaju indeks razvijenosti VII. i koeficijent 1,00 za kampove u općinama ili gradovima koji imaju indeks razvijenosti VIII.

(3) Ako se rješenjem iz članka 17. ovoga Zakona utvrdi razlika u površini turističkog zemljišta u kampu u odnosu na površinu zemljišta prema kojoj je Ministarstvo turizma obračunavalo koncesijsku naknadu, pa time i razlika u visini obračunane koncesijske naknade, trgovačko društvo dužno je platiti razliku koncesijske naknade od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu koncesije do dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno ima pravo zahtijevati povrat preplaćene koncesijske naknade.

(4) Ako se temeljem obračuna iz stavka 2. ovoga članka utvrdi dug trgovačkog društva, društvo ga može izmiriti u tri jednaka godišnja obroka, a ako se utvrdi potraživanje trgovačkog društva, ono će se namiriti sukcesivno, umanjenjem zakupnine iz članka 22. ovoga Zakona.

Primjena Zakona u slučaju zakašnjenja s podnošenjem zahtjeva za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje

Članak 42.

(1) Odredbe članaka 9. do 13. ovoga Zakona primjenjuju se i ako je trgovačko društvo koje je temeljem članka 21. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) bilo ovlašteno podnijeti zahtjev za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na kojemu su izgrađeni hoteli i turističko naselje, a propustilo je zakonski rok za podnošenje zahtjeva ili je zahtjev podnijelo nakon isteka roka, uz uvjet da u propisanom roku provede sve radnje propisane u člancima 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka trgovačko društvo dužno je platiti naknadu u visini koncesijske naknade iz članka 39. ovoga Zakona kao da je zahtjev podnijelo u roku, počevši od 1. veljače 2011.

(3) Ako trgovačko društvo ne postupi sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, rješenje iz članka 6. stavka 3. ovoga Zakona ishodit će jedinica lokalne samouprave i Ministarstvu podnijeti zahtjev za donošenje rješenja iz članka 8. ovoga Zakona.

Primjena Zakona u slučaju zakašnjenja s podnošenjem zahtjeva za dodjelu koncesije na turističkom zemljištu u kampovima

Članak 43.

(1) Odredbe članaka 21. do 26. ovoga Zakona primjenjuju se i ako je trgovačko društvo koje je temeljem članka 8. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.) bilo ovlašteno podnijeti zahtjev za dobivanje koncesije na suvlasničkom dijelu kampa u vlasništvu Republike Hrvatske, a propustilo je zakonski rok za podnošenje zahtjeva ili je zahtjev podnijelo nakon isteka roka uz uvjet da u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvu podnese zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa u kampu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka trgovačko društvo dužno je platiti naknadu u visini koncesijske naknade sukladno članku 41. ovoga Zakona kao da je zahtjev podnijelo u roku, počevši od 1. veljače 2011.

(3) Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, postupak propisan ovim Zakonom radi utvrđivanja dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske provest će Ministarstvo po službenoj dužnosti i dalje upravljati u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima je uređeno upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Primjena Zakona u slučaju dugogodišnjeg posjeda kampa

Članak 44.

(1) Odredbe članaka 21. do 26. ovoga Zakona primjenjuju se i ako je kamp u vlasništvu Republike Hrvatske u neprekinutom mirnom posjedu treće osobe duže od pet godina, kao i ako se kao dio kampa kojim upravlja treća osoba koristi zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, uz uvjet da treća osoba u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Ministarstvu podnese zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa u kampu te uz uvjet da je podmirila naknadu Republici Hrvatskoj.

(2) Ako trgovačko društvo ne podnese zahtjev u roku iz stavka 1. ovoga članka, tim kampom dalje se upravlja u skladu propisima kojima je uređeno upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Primjena Zakona kada kamp nema posjednika

Članak 45.

(1) Kamp u vlasništvu ili predmnijevanom vlasništvu Republike Hrvatske ili kojim Republika Hrvatska upravlja temeljem posebnog zakona, koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije ni u čijem posjedu niti se koristi za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti, Ministarstvo može ponuditi u zakup ili prodaju u postupku javnog nadmetanja i/ili postupku javnog prikupljanja ponuda.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na utvrđivanje početnog iznosa zakupnine i/ili početnog iznosa kupoprodajne cijene odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 25. ovoga Zakona.

Primjena Zakona na ostale kampove u vlasništvu Republike Hrvatske

Članak 46.

(1) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na trgovačko društvo kojemu je Republika Hrvatska osnivač ili je Republika Hrvatska jedan od osnivača zajedno s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili trgovačko društvo kćer navedenog društava, a koje društvo upravlja kampom u vlasništvu Republike Hrvatske temeljem odluke Vlade ili akta tijela državne uprave ili ugovora sklopljenog s tim tijelom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se na trgovačko društvo iz tog stavka i ako u kampu izravno obavlja ugostiteljsko-
-turističku djelatnost.

Rok za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja

Članak 47.

(1) Zahtjev za donošenje rješenja iz članka 8. ovoga Zakona podnosi se u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za donošenje rješenja iz članka 17. ovoga Zakona podnosi se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Zahtjev za donošenje rješenja iz članka 31. ovoga Zakona podnosi se u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Donošenje podzakonskih propisa

Članak 48.

Vlada će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 10. stavka 2. i članka 22. stavka 2. ovoga Zakona.

Obveza provedbe naknadne procjene učinaka propisa

Članak 49.

Ministarstvo će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Prestanak važenja propisa

Članak 50.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.)

– Uredba o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (»Narodne novine«, br. 12/11.)

– Uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (»Narodne novine«, br. 12/11. i 41/20.)

– Uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 12/11., 145/12., 55/19. 31/20. i 41/20.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 51.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.