zbirni podaci i poveznice
poglavlja
članci
napomene
Prethodnik
Nasljednik

Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine

Pročišćeni tekst vrijedi od 26.12.2013.

Narodne novine 153/2013

Prikaz pročišćenog teksta na dan:

PREAMBULA

Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (»Narodne novine«, br. 153/13)

HRVATSKI SABOR

3223

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOŽIVOTNOJ OTPREMNINI ODNOSNO DOKUPU MIROVINE

Proglašavam Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 6. prosinca 2013. godine.

Klasa: 011-01/13-01/294

Urbroj: 71-05-03/1-13-2

Zagreb, 12. prosinca 2013.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O DOŽIVOTNOJ OTPREMNINI ODNOSNO DOKUPU MIROVINE

Glava I.

Opće odredbe

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje ostvarivanje doživotne otpremnine (u daljnjem tekstu: dokup mirovine) te osnivanje i poslovanje društava koja provode dokup mirovine.

(2) Dokup mirovine prema ovome Zakonu provodi se socijalnim sporazumijevanjem između poslodavaca, sindikata i radnika, a na temelju kolektivnog ugovora odnosno sporazuma između poslodavca i njegovog radnika prigodom umirovljenja te ugovora između poslodavca i društva za dokup mirovine.

(3) U provedbi dokupa mirovine prema ovome Zakonu primjenjuju se načela određenih doprinosa i određenih davanja.

(4) Dokupom mirovine ostvarenom na temelju ovoga Zakona ne gubi se pravo na otpremninu koja se ostvaruje na temelju drugih propisa.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. dokup mirovine – isplata otpremnine radnicima zbog njihovog odlaska u mirovinu, kao dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji bi se ostvario da je navršena određena starosna dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja, koja se određuje i isplaćuje u mjesečnim obrocima, kao dokupljena mirovina

2. društvo za dokup mirovine – trgovačko društvo koje obavlja savjetovanje sudionika u socijalnom sporazumijevanju, posreduje u isplati otpremnina tako što isplaćuje dokupljene mirovine, upravlja imovinom od prikupljenih sredstava za njihovu isplatu i obavlja ostale djelatnosti u vezi s time

3. korisnik dokupa mirovine – radnik kojemu se po prestanku rada i odlaska u mirovinu otpremnina isplaćuje doživotno i mjesečno obročno, kao dokupljena mirovina

4. banka skrbnik – banka kojoj je društvo za dokup mirovine povjerilo imovinu za isplatu dokupljenih mirovina i s kojom je sklopilo ugovor o čuvanju te imovine

5. Agencija – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Glava II.

Društvo za dokup mirovine

Članak 3.

(1) Društvo za dokup mirovine je trgovačko društvo, prema Zakonu o trgovačkim društvima, osnovano u pravnom obliku dioničkog društva.

(2) U pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom, na društva za dokup mirovine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima i drugih zakona kojima je uređeno poslovanje tih društava.

Članak 4.

(1) Najniži temeljni kapital društva za dokup mirovine iznosi 10 milijuna kuna.

(2) Društvo za dokup mirovine može izdati samo dionice na ime i one se ne mogu pretvoriti u dionice na donositelja.

(3) Temeljni kapital iz stavka 1. ovoga članka mora se uplatiti samo u novcu u ukupnom iznosu prije registracije toga društva na trgovačkom sudu.

(4) Temeljni kapital društva za dokup mirovine ne smije potjecati iz zajmova ili kredita niti smije biti opterećen na bilo koji način.

Članak 5.

(1) Društvo za dokup mirovine može kupiti dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga takvog društva uz prethodnu suglasnost Agencije i u skladu s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja.

(2) Agencija će dati suglasnost za kupnju, osim ako smatra:

1. da to nije u interesu korisnika dokupa mirovine kojim upravlja društvo za dokup mirovine

2. da društvo za dokup mirovine neće ispuniti uvjete iz ovoga Zakona ili drugih zakona.

(3) Ugovor o kupnji dijela ili cjelokupnog vlasničkog udjela društva za dokup mirovine bez prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka ništavan je.

Načela poslovanja

Članak 6.

(1) Tijela društva za dokup mirovine su: uprava, nadzorni odbor i skupština.

(2) Iznimno od odredaba Zakona o radu, u nadzorni odbor društva za dokup mirovine ne mora biti imenovan, odnosno izabran predstavnik radnika toga društva.

(3) Član uprave društva za dokup mirovine može biti osoba koja ima radno iskustvo od najmanje pet godina na poslovima iz djelatnosti društva za dokup mirovine ili društva koje obavlja sličnu djelatnost, odnosno radno iskustvo od pet godina i položen ispit za stjecanje zvanja investicijskog savjetnika ili upravitelja financijskom imovinom, ili drugi međunarodno priznati stručni ispit u toj oblasti koji odobri Agencija.

Članak 7.

(1) Društvo za dokup mirovine, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i zaposlenici dužni su:

1. u obavljanju svoje djelatnosti, odnosno svojih dužnosti, postupati savjesno i pošteno te u skladu s pravilima struke i najboljim interesima korisnika dokupa mirovina, kao i štititi integritet tržišta kapitala

2. u izvršavanju svojih obveza postupati pažnjom dobrog stručnjaka

3. pribaviti i učinkovito koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti društva za dokup mirovine

4. poduzeti mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se isti ne mogu izbjeći, utvrditi ih, istima upravljati te ih objaviti, kada je to primjenjivo, kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese korisnika dokupa mirovina i osiguralo da se prema njima postupa pošteno

5. pridržavati se odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, na način koji promovira najbolje interese korisnika dokupa mirovina i integritet tržišta kapitala.

(2) Društvu za dokup mirovine, članovima uprave i nadzornog odbora, prokuristima i zaposlenicima društva za dokup mirovine interesi korisnika dokupa mirovina, moraju uvijek biti prioritet i ne smiju svoje interese ili interese povezanih osoba stavljati ispred interesa korisnika dokupa mirovina, te integriteta tržišta kapitala.

Članak 8.

(1) Društvo za dokup mirovine može obavljati djelatnost prema ovome Zakonu kada dobije za to suglasnost Agencije.

(2) Za dobivanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, osnivači društva za dokup mirovine podnose Agenciji zahtjev za odobrenje rada društva, uz prilog sljedeće dokumentacije:

1. statut društva

2. popis osnivača te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala društva

3. popis članova uprave i nadzornog odbora društva, s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

4. organizacijski i financijski plan djelatnosti društva za sljedećih pet godina

5. ugovor s bankom skrbnikom.

Članak 9.

(1) Agencija razmatra odobrenje rada društva za dokup mirovine te u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva dužna je donijeti rješenje po tome zahtjevu.

(2) Agencija će odbiti zahtjev za odobrenje rada ako je društvo za dokup mirovine podnijelo nepotpun zahtjev za odobrenje rada prema članku 8. ovoga Zakona ili ako ocijeni da se poslovanje toga društva neće voditi u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na poslovanje društva za dokup mirovine te s pozornošću savjesnog gospodarstvenika i poslovnom praksom.

Članak 10.

(1) Ako Agencija odbije zahtjev za rad društva za dokup mirovine, u rješenju mora navesti razloge odbijanja.

(2) Rješenje Agencije o zahtjevu za odobrenje rada društva za dokup mirovine konačno je u upravnom postupku.

(3) Protiv rješenja Agencije može se pokrenuti upravni spor.

Članak 11.

(1) Po odobrenju zahtjeva za odobrenje rada osnivači mogu podnijeti prijavu za upis društva za dokup mirovine u sudski registar u postupku koji se primjenjuje za trgovačka društva.

(2) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti o odobrenju rada, a nakon toga dana to odobrenje prestaje važiti.

Članak 12.

(1) Agencija može donijeti rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad društvu za dokup mirovine:

1. ako je odobrenje za rad izdano na temelju neistinitih, netočnih ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi prijevaran način

2. ako društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano

3. ako je društvo teže ili sustavno kršilo odredbe ovoga Zakona ili propise donesene na temelju ovoga Zakona

4. ako društvo ne održava kapital, jer ima manjak sredstava za isplatu dokupljenih mirovina dulje od tri uzastopne godine i nije donijelo plan za dokapitalizaciju, odnosno nije dokapitaliziralo imovinu za isplatu dokupljenih mirovina

5. ako društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili posebne nadzorne mjere iz ovoga Zakona

6. ako društvo onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem

7. ako društvo obavlja poslove na način koji pogoršava ili ugrožava njegovu likvidnost ili solventnost

8. ako društvo nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju, na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu s propisima i pravilima o upravljanju rizicima, ili u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa koji su na temelju istih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati

9. ako društvo sustavno i/ili teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane ovim Zakonom ili pravilnikom Agencije koji te uvjete pobliže uređuju

10. ako nastupi razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za rad propisan drugim odredbama ovoga Zakona

11. ako društvo ne započne obavljati poslove u roku od godine dana od izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka

12. ako društvo u roku propisanom ovim Zakonom ne podnese prijavu za upis osnivanja društva u sudski registar, protekom navedenog roka.

(2) O ukidanju rješenja o odobrenju za rad društvu za dokup mirovine, te o razlozima ukidanja rješenja o odobrenju za rad, Agencija mora bez odgode obavijestiti društvo za dokup mirovine i nadležni trgovački sud.

(3) Ponovni zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona osnivači društva, odnosno društvo za dokup mirovine ne mogu podnijeti prije isteka roka od jedne godine od dana izvršnosti rješenja o ukidanju odobrenja za rad.

Glava III.

Korisnici dokupa mirovine i njegova provedba

Članak 13.

(1) Korisnik dokupa mirovine je radnik koji je ostvario pravo na mirovinu u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kojemu se otpremnina isplaćuje na temelju ugovora o dokupu mirovine zaključenog između njegova poslodavca i društva za dokup mirovine.

(2) U slučaju smrti korisnika dokupa mirovine, korisnici obiteljske mirovine koji ostvaruju pravo na tu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ostvaruju razmjerni dio dokupljene mirovine pod uvjetima za stjecanje, određivanje i korištenje obiteljske mirovine prema tom zakonu.

(3) Dokupljena mirovina iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se doživotno korisniku i usklađuje se kao mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Članak 14.

(1) U svrhu dokupa mirovine poslodavac i društvo za dokup mirovine sklapaju ugovor, kojim se utvrđuju njihove međusobne obveze, a osobito svota razlike mirovine iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti koja će se isplaćivati korisniku, premija za financiranje dokupa mirovine, kao i ostalo od važnosti za provedbu dokupa mirovine u odnosnom slučaju.

(2) Za vrijeme trajanja socijalnog sporazumijevanja odnosno postupka sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka, budući korisnik dokupa mirovine:

1. mora na pogodan način biti obaviješten o iznosu razlike mirovine, koja će mu se isplaćivati i o ostalome od važnosti za korištenje dokupa mirovine u odnosnom slučaju

2. mora dati pisani pristanak na isplatu dokupljene mirovine.

(3) Korisnik dokupljene mirovine dužan je u roku od 15 dana prijaviti društvu za dokup mirovine svaku promjenu nastalu u stvarnim ili osobnim okolnostima koje utječu na isplatu dokupljene mirovine (promjena adrese, promjena tekućeg računa, promjena opunomoćenika i dr.).

Članak 15.

(1) Premija za financiranje dokupa mirovine određuje se u jednokratnoj svoti, na temelju izračuna razlike mirovine iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona, primjenom tablica aktuarske matematike važećih u hrvatskom obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti i drugih veličina koje se tom prigodom uzimaju u obzir.

(2) Premija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i uplaćuje jednokratno i u cijelosti, ali poslodavac i društvo za dokup mirovine mogu ugovoriti njezinu obročnu uplatu za razdoblje koje ne može biti dulje od tri godine.

(3) Ako ugovorena premija ne bude uplaćena u cijelosti prema stavku 2. ovoga članka, društvo za dokup mirovine isplaćivat će ugovorenu dokupljenu mirovinu sljedećih 12 mjeseci od dana dospijeća neuplaćenog obroka, a nakon toga nastaviti s isplatom dokupljene mirovine određene razmjerno stvarno uplaćenom iznosu premije.

Članak 16.

(1) Društvo za dokup mirovine odgovorno je poslodavcu za štetu nastalu zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja svojih obveza iz ugovora o dokupu mirovine, osim ako neispunjenje ili neprimjereno ispunjenje proizlazi iz okolnosti za koje to društvo nije odgovorno i za koje nije moglo biti odgovorno i ako je vodilo poslovanje s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Šteta nastala zbog neispunjenja ili neprimjerenog ispunjenja zadaća društva iz stavka 1. ovoga članka može se namiriti i iz imovine toga društva.

(3) Ako društvo za dokup mirovine povjeri ispunjenje određenih obveza trećim osobama, time se ne ograničava njegova odgovornost prema ovome članku.

Glava IV.

Imovina za financiranje dokupa mirovine

Članak 17.

(1) Imovina za financiranje dokupa mirovne jest imovina društva za dokup mirovine koja se sastoji od financijske imovine za pokriće isplate dokupljenih mirovina njihovim korisnicima.

(2) Imovina iz stavka 1. ovoga članka jest imovina posebne vrste, odnosno zasebna imovina bez pravne osobnosti koja se uspostavlja i održava radi prikupljanja i isplate novčanih sredstava na temelju uplata premija za dokup mirovine od strane poslodavca i ulaganja tih sredstva s ciljem povećanja vrijednosti, a u svrhu osiguranja isplate dokupljenih mirovina njihovim korisnicima, u skladu s odredbama zakona.

Članak 18.

(1) Imovinom za financiranje dokupa mirovine upravlja društvo za dokup mirovine na temelju statuta društva i ovoga Zakona.

(2) Imovina za financiranje dokupa mirovine mora se držati u obliku pričuva, odvojeno od imovine društva za dokup mirovine, kao pričuva za isplatu dokupljenih mirovina.

Članak 19.

(1) Obveze za isplatu dokupljenih mirovina kojima upravlja društvo za dokup mirovine utvrđuju se sukladno važećim tablicama aktuarske matematike za izračun obveza u hrvatskom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti uz prilagodbu za buduće produljenje očekivanog trajanja života. Društvo za dokup mirovine dužno je izračunavati obveze za isplatu dokupljenih mirovina svake godine. Izračun izrađuje i potvrđuje ovlašteni aktuar.

(2) Ukupne obveze za isplatu dokupljenih mirovina kojim upravlja društvo za dokup mirovine mogu biti veće od vrijednosti pričuva za isplatu dokupljenih mirovina u razdoblju ne duljem od tri uzastopne godine.

(3) Kada su obveze za isplatu dokupljenih mirovina u razdoblju duljem od tri uzastopne godine veće od imovine za isplatu tih mirovina, društvo za dokup mirovine mora u četvrtoj poslovnoj godini uplatiti razliku iz vlastitih izvora.

(4) U svrhu pokrića obveza prema stavku 2. i 3. ovoga članka društvo za dokup mirovine uspostavlja i održava posebna sredstva pričuve, koja iznose najmanje 10 % pričuva za isplatu dokupljenih mirovina.

Članak 20.

(1) Neto imovinska vrijednost pričuva za isplatu dokupljenih mirovina izračunava se na kraju poslovne godine i o tome se odmah izvješćuje Agencija.

(2) Izračun vrijednosti obveza za isplatu dokupljenih mirovina obavlja se na kraju poslovne godine, a razina kapitaliziranosti, odnosno time nastale obveze društva za dokup mirovine, utvrđuju se na kraju svake treće poslovne godine.

Članak 21.

(1) Društvo za dokup mirovine ostvaruje svoje prihode pružanjem usluga u postupku dokupa mirovine, poslovanjem vlastitim sredstvima i sredstvima za isplatu dokupljenih mirovina, koja preostanu po podmirenju obveza za njihovu isplatu prema ovome Zakonu.

(2) Svi troškovi u svezi s transakcijama za stjecanje, transfer ili prodaju imovine za isplatu dokupljenih mirovina namiruju se iz te imovine.

Članak 22.

(1) Računovodstvo društva za dokup mirovine mora biti u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

(2) Agencija donosi pravilnik o vođenju računovodstva društva za dokup mirovine te o sadržaju, rokovima izrade i dostave, kao i objavi financijskih izvješća toga društva.

Članak 23.

Imovina za isplatu dokupljenih mirovina može se ulagati u skladu s odredbama ovoga Zakona sa svrhom uravnoteženja obveza i imovine za isplatu dokupljenih mirovina te stvaranja pričuva za buduće obveze, uz uvažavanje sljedećih načela:

– sigurnosti, razboritosti i opreza

– lojalnosti

– skrbi

– smanjivanja rizika raspršenošću ulaganja

– zakonitosti

– održavanja odgovarajuće likvidnosti i

– zabrane sukoba interesa.

Članak 24.

(1) Društvo za dokup mirovine obvezno je izraditi pisanu izjavu o načelima ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina te istu revidirati najmanje svake tri godine ili odmah po nastanku značajnih promjena u načelima ulaganja.

(2) Nadzorni odbor društva za dokup mirovine redovito razmatra načela ulaganja i ako je potrebno predlaže upravi društva izmjene izjave iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija će pravilnikom propisati sadržaj izjave o načelima ulaganja.

Članak 25.

(1) Imovina za isplatu dokupljenih mirovina može se sastojati isključivo od:

1. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, druga država članica ili država članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD) te Hrvatska narodna banka ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a

2. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca za koje jamči Republika Hrvatska, druga država članica, država članica OECD-a, Hrvatska narodna banka, ili središnja banka druge države članice, odnosno države članice OECD-a, ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a

3. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

4. prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji izdavatelj ima sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

5. prenosivih vlasničkih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala, čiji je izdavatelj dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

6. udjela UCITS fondova koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da se nad njima provodi nadzor i svojim ulagateljima pružaju razinu zaštite za koje Agencija smatra da su istovjetni onima propisanim pravom Europske unije

7. udjela ili dionica u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima, odnosno dionica ili poslovnih udjela u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da se nad njima provodi nadzor i svojim ulagateljima pružaju razinu zaštite za koje Agencija smatra da su istovjetni onima propisanim pravom Europske unije

8. depozita kod kreditnih institucija koji su povratni na zahtjev, pod uvjetom da kreditna institucija ima registrirano sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, te da se nad njome provodi nadzor i deponentima pruža razinu zaštite za koje Agencija smatra da su istovjetni onima propisanim pravom Europske unije

9. izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala ili izvedenih financijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uvjetima:

a) izvedeni financijski instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem

b) temeljna imovina izvedenih financijskih instrumenata sastoji se od financijskih instrumenata obuhvaćenih točkama 1. do 5. ovoga stavka, financijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih tečajeva ili valuta, u koje društvo za dokup mirovine može ulagati u skladu sa odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

c) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru, te pripadaju kategorijama koje može dodatno propisati Agencija i

d) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i povjerljivom vrednovanju, te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev društva za dokup mirovine

10. vlasništvo nekretnine i druga stvarna prava na nekretnini (pravo građenja i pravo služnosti) pod sljedećim uvjetima:

– vlasništvo ili drugo stvarno pravo na nekretnini upisano je u zemljišnoj knjizi u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a

– od njih se ostvaruje prinos

– kupovna cijena bila je određena procjenom ovlaštenog sudskog vještaka

– oslobođene su svih tereta

11. novca na poslovnom računu društva za dokup mirovine kod kreditnih institucija iz točke 8. ovoga stavka

12. drugih vrsta imovine koja je proizašla iz imovine iz točaka 1. do 11. ovoga stavka.

(2) Izdavatelj odnosno jamac iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka mora imati kreditni rejting za dugoročni dug izdan u stranoj valuti najmanje jednak rejtingu koji ima Republika Hrvatska prema ocjeni najmanje dvije globalno priznate rejting agencije.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, prenosivi dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, te prenosivi vlasnički vrijednosni papiri iz stavka 1. točke 5. ovoga članka ne moraju biti uvršteni na uređeno tržište u trenutku njihova stjecanja ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

a) uvjeti izdanja uključuju obvezu da će izdavatelj podnijeti zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište

b) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja.

U protivnom će se navedeni prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca smatrati neuvrštenima.

(4) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, imovina za isplatu dokupljenih mirovina može se ulagati u druge oblike imovine, uz prethodnu suglasnost Agencije.

(5) Agencija će pravilnikom propisati dodatne uvjete koje mora ispunjavati imovina iz ovoga članka.

Ograničenja ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina

Članak 26.

(1) Ulaganje imovine za isplatu dokupljenih mirovina podliježe sljedećim ograničenjima:

1. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 25. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

2. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 25. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

3. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 25. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

4. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 25. stavka 1. točaka 6. i 9. ovoga Zakona

5. najviše 30% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona

6. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona

7. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

8. najviše 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u imovinu iz članka 25. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, uzimajući u obzir i posrednu izloženost kroz ulaganja u financijske instrumente iz članka 25. stavka 1. točaka 7. i 9. ovoga Zakona

9. najviše 10% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti na poslovnim računima iz članka 25. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona

10. iznimno od odredbi točke 9. ovoga stavka, na poslovnim računima može biti više od 10% ali manje od 20% imovine za isplatu dokupljenih mirovina, ali na rok ne duži od 14 dana

11. najviše 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koji nisu uvršteni na uređeno tržište.

(2) Ulaganje imovine za isplatu dokupljenih mirovina podliježe i sljedećim ograničenjima:

1. najviše 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova jednog izdavatelja, a najviše 10% u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele ili dionice investicijskih fondova više izdavatelja koji su međusobno povezane osobe

2. najviše 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u depozit kod jedne kreditne institucije, a najviše 10% u depozit kod više kreditnih institucija koje su međusobno povezane osobe

3. najviše 10% imovine za isplatu dokupljenih mirovina može biti uloženo u jednu nekretninu, odnosno u više nekretnina koje su međusobno povezane

4. izloženost imovine za isplatu dokupljenih mirovina riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina, odnosno 10% imovine za isplatu dokupljenih mirovina ako su druge ugovorne strane međusobno povezane osobe.

(3) Ograničenja iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 25. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Agencija će pravilnikom propisati dodatna ograničenja ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina i način izračuna izloženosti.

Članak 27.

(1) Imovina za isplatu dokupljenih mirovina mora se ulagati na način da bude usklađena zbog rizika i eventualnih gubitaka zbog promjene kamatnih stopa, tečajeva stranih valuta, odnosno drugih tržišnih rizika s obvezama za isplatu dokupljenih mirovina.

(2) Imovina za isplatu dokupljenih mirovina mora se ulagati na način da se uzima u obzir dospijeće obveza za isplatu dokupljenih mirovina.

(3) Imovina za isplatu dokupljenih mirovina mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obvezama, odnosno najmanje 70% mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju mirovine.

(4) Društvo za dokup mirovine može pozajmiti novčana sredstva od trećih osoba u ukupnom iznosu do 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina, samo u svrhu likvidnosti na rok ne duži od tri mjeseca.

Članak 28.

(1) Kod ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina mogu se upotrebljavati terminski ugovori, opcije i ostali izvedeni financijski instrumenti samo radi zaštite imovine za isplatu dokupljenih mirovina, uz uvjet da ukupna izloženost ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine za isplatu dokupljenih mirovina.

(2) Kod ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenih financijskih instrumenta ugovorenih s tom osobom ne smije biti veća od:

1. 10% imovine za isplatu dokupljenih mirovina ako se radi o banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici, odnosno državi članici OECD-a

2. 5% imovine za isplatu dokupljenih mirovina, ako se radi o nekoj drugoj pravnoj osobi.

(3) Društvo za dokup mirovine dužno je o uporabi izvedenih financijskih instrumenata obavještavati Agenciju.

Članak 29.

(1) Imovina za isplatu dokupljenih mirovina ne može biti uložena u:

1. dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi ili se njima ne trguje na uređenim tržištima, osim udjela u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

2. imovinu koja je po zakonu neotuđiva

3. materijalnu imovinu kojom se ne trguje na uređenim tržištima i čija se vrijednost ne može sa sigurnošću utvrditi uključujući, primjerice, antikvitete, umjetnička djela i motorna vozila

4. dionice, obveznice ili ostale vrijednosne papire izdane od:

– bilo kojeg dioničara društva za dokup mirovine

– banke skrbnika

– bilo koje osobe koja je povezana osoba s osobama navedenima u podstavcima 1. i 2. ove točke

5. drugu imovinu koju odredi Agencija.

(2) Na imovinu za isplatu dokupljenih mirovina ne primjenjuju se odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka.

Članak 30.

(1) U slučaju odstupanja od ograničenja propisanih u članku 25. do 29. ovoga Zakona, zbog sljedećih razloga:

– promjene tržišnih cijena koje predstavljaju osnovicu za procjenu vrijednosti imovine i obveza za isplatu dokupljenih mirovina

– promjene tečaja

– prelaska u nižu kotaciju na burzi ili izlaska iz organiziranog tržišta

– promjene organizacijskih ili ekonomskih odnosa među subjektima u koje je ulagana imovina za isplatu dokupljenih mirovina

– bilo kojih drugih okolnosti izvan neposredne kontrole društva za dokup mirovine,

društvo za dokup mirovine tada ima obvezu poduzeti mjere da se aktivnosti ulaganja imovine za isplatu dokupljenih mirovina usklade sa zakonskim odredbama.

(2) Usklađivanje aktivnosti ulaganja sa zakonskim odredbama mora se provesti najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana povrede odredbi ili od dana kada se procjenom imovine za isplatu dokupljenih mirovina ustanovi postojanje povrede, ovisno o tome što se pojavi ranije.

(3) Na zahtjev društva za dokup mirovine podnesenog najkasnije 30 dana od dana povrede ili potvrde postojanja povrede, Agencija može produžiti rok iz stavka 2. ovoga članka za još 12 mjeseci.

Članak 31.

(1) Društvu za dokup mirovine je zabranjeno ugovaranje transakcija u ime i za račun imovine za isplatu dokupljenih mirovina s članovima uprave ili nadzornog odbora društva za dokup mirovine.

(2) U slučaju ugovaranja transakcija s imovinom za isplatu dokupljenih mirovina u kojima su suprotne ugovorne strane:

– dioničari društva za dokup mirovine

– banka skrbnik imovine za isplatu dokupljene mirovine

– bilo koja druga osoba koja je povezana osoba s navedenim pravnim ili fizičkim osobama, društvo za dokup mirovine dužno je o tome obavijestiti Agenciju.

(3) Agencija može, kada to smatra potrebnim, zabraniti transakcije društvu za dokup mirovine uz posredovanje povezane osobe na određeno vrijeme ili trajno.

(4) Društvu za dokup mirovine je zabranjeno, u ime i za račun imovine za isplatu dokupljenih mirovina, davanje zajma ili jamstva iz imovine za isplatu dokupljenih mirovina bilo kojoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Glava V.

Banka skrbnik

Članak 32.

(1) Društvo za dokup mirovine dužno je izabrati jednu banku skrbnika i povjeriti joj financijsku imovinu pričuva za isplatu dokupljenih mirovina.

(2) Za ostalo glede poslovanja banke skrbnika sa sredstvima iz stavka 1. ovoga članka, evidencije tih sredstava i njihovog vođenja na posebnim računima, odnosa između društva za dokup mirovine i banke skrbnika, stečaja ili likvidacije banke skrbnika, ovrhe nad sredstvima za dokup mirovine i poslovanjem banke skrbnika sa sredstvima za dokup mirovine odgovarajuće se primjenjuju zakonski propisi o banci skrbniku koja drži imovinu mirovinskih fondova.

Glava VI.

Nadzor

Članak 33.

(1) Nadzor nad poslovanjem društava za dokup mirovine obavlja Agencija.

(2) U svrhu nadzora prema stavku 1. ovoga članka te ovlasti Agencije u tom pogledu, odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuje nadzor nad poslovanjem zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova s definiranim primanjima i Zakona o Agenciji za nadzor financijskih usluga.

Glava VII.

Prekršajne odredbe

Članak 34.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj društvo za dokup mirovine ako:

1. imenuje člana uprave protivno članku 6. stavku 3. ovoga Zakona

2. započne provoditi dokup mirovine prije izdavanja odobrenja za rad iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona

3. ne uspostavi i održava odgovarajuću razinu imovine pričuva za isplatu dokupljenih mirovina prema članku 19. stavku 1. i 4. ovoga Zakona

4. ne uspostavi dodatna sredstva pričuve prema članku 19. stavku 4. ovoga Zakona

5. ne izvješćuje Agenciju o utvrđenoj vrijednosti imovine za isplatu dokupljenih mirovina u skladu s člankom 20. ovoga Zakona

6. ne vodi računovodstvo u skladu s člankom 22. ovoga Zakona i propisima Agencije

7. ne udovolji obvezi izvješćivanja Agencije prema članku 20. ovoga Zakona

8. proda ili kupi imovinu, odobri zajam, pruži jamstvo, odnosno sklopi ugovor o zajmu ili kreditu protivno članku 31. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) U slučaju ponovljenog prekršaja iz stavka 1. točke 1. i 3. ovoga članka može se izreći zaštitna mjera oduzimanja odobrenja za rad društvu za dokup mirovine.

(4) Uz kaznu iz stavka 1. točke 2. ovoga članka odgovornoj osobi izriče se mjera zabrane obavljanja dužnosti člana uprave.

(5) Odgovorne osobe u društvu za dokup mirovine ne mogu biti osobe koje su osuđene zbog prekršaja iz stavka 1. ovoga članka i to dvije godine od dana izvršenja kazne.

Članak 35.

(1) Banka skrbnik kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, a odgovorna osoba u banci novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna, ako banka zaračuna i naplati naknadu za poslove skrbništva protivno odredbama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

(2) Bivša banka skrbnik koja u određenom roku ne preda imovinu i dokumentaciju društva za dokup mirovine novoj banci, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a odgovorna osoba u banci novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna.

Glava VIII.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 36.

(1) Svaka pravna i fizička osoba koja obavlja poslove koje uređuje ovaj Zakon, bez odobrenja za rad dobivenog sukladno odredbama ovoga Zakona, odnosno bez odobrenja za rad Agencije, dužna je uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 2015.

(2) Obveza usklađenja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na ulaganje imovine za isplatu dokupljenih mirovina za ugovore sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona koji se izvršavaju u skladu s ugovornim odredbama.

(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovoga članka podnijeti Agenciji:

– izvješće o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona s dokazima o izvršenom usklađenju i

– zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(4) Agencija će na temelju urednog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, s dokazima o usklađenju poslovanja s odredbama ovoga Zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva, izdati odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(5) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s odredbama ovoga članka i ne dobije odobrenje za rad, Agencija će donijeti rješenje kojim će toj osobi zabraniti obavljanje poslova iz nadležnosti društva za dokup mirovine.

Članak 37.

Agencija će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike čije je donošenje propisano ovim Zakonom.

Članak 38.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija