Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

OPĆE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na akte strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje propisano posebnim zakonom.

Značenje pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. aktivnost je niz specifičnih i međusobno povezanih radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju mjere, a neizravno ostvarenju posebnoga cilja

2. akti strateškog planiranja su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova

3. biblioteka pokazatelja je registar pokazatelja koji uspostavlja i održava Koordinacijsko tijelo, a koriste ga tijela zadužena za izradu, provedbu i praćenje provedbe akata strateškog planiranja

4. intervencijska logika predstavlja metodološki instrument kojim se uspostavlja logička veza između ciljeva, predviđenih operativnih mjera, projekata i aktivnosti i pokazatelja te omogućuje procjenu doprinosa mjera, projekata i aktivnosti u postizanju ciljeva

5. javna politika je usmjerenost djelovanja javnih tijela na ciljeve kojima se odgovara na javne potrebe ili probleme u određenom razdoblju

6. javna tijela su tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

7. koordinacijsko tijelo je tijelo definirano propisom kojim se uređuje institucionalni okvir za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, a obavlja poslove strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom

8. koordinator za strateško planiranje tijela državne uprave je unutarnja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove strateškog planiranja u tijelu državne uprave

9. lokalni koordinator je lokalna razvojna agencija, nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave ili osoba zaposlena u navedenom tijelu koju je odredio općinski načelnik ili gradonačelnik kao predstavnik jedinice lokalne samouprave za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja na razini jedinice lokalne samouprave

10. mjera je skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojom se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno se pridonosi ostvarenju strateškoga cilja

11. mreža koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem je mreža za razmjenu znanja i iskustava vezanih uz procese strateškog planiranja kojom upravlja Koordinacijsko tijelo, a čine ga imenovani predstavnici tijela državne uprave te regionalni i lokalni koordinatori

12. partnersko vijeće je savjetodavno tijelo koje se osniva na temelju propisa kojim se uređuje područje politike regionalnog razvoja, za potrebe pripreme i praćenja provedbe dugoročnih i srednjoročnih akata planiranja od značaja za statističke regije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

13. pokazatelj ishoda je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja

14. pokazatelj rezultata je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u provedbi utvrđene mjere, projekta i aktivnosti

15. pokazatelj učinka je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog strateškog cilja

16. posebni cilj je srednjoročni cilj definiran u nacionalnim planovima i planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun)

17. poslovi strateškog planiranja i upravljanja razvojem obuhvaćaju pripremu, izradu, provedbu, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja tijekom oblikovanja i provedbe javnih politika

18. postupak vrednovanja akata strateškog planiranja je neovisna usporedba i ocjena jasnoće i mjerljivosti utvrđenih ciljeva, primjerenosti odabira pokazatelja za praćenje ostvarenja utvrđenih ciljeva, planiranih troškova te očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka provedbe akata strateškog planiranja

19. praćenje provedbe je proces prikupljanja, analize i usporedbe pokazatelja kojima se sustavno prati uspješnost provedbe ciljeva i mjera akata strateškog planiranja

20. prostorni plan je dokument definiran propisom kojim se uređuje prostorno uređenje

21. razvojni smjer je hijerarhijski najviši element strateškog okvira koji predstavlja osnovni okvir razvoja i kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji

22. regionalni koordinator je definiran propisom kojim se uređuje regionalni razvoj, a obavlja poslove strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom

23. strateški cilj je dugoročni cilj kojim se izravno podupire ostvarenje razvojnog smjera

24. sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem je sustav koji objedinjava proces strateškog planiranja: pripremu, izradu, provedbu, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje akata strateškog planiranja

25. vizija razvoja je izjava koja jasno opisuje željenu promjenu koja se želi postići u dugoročnom ili srednjoročnom razdoblju i služi kao jasan vodič za definiranje razvojnih smjerova i utvrđivanje ciljeva akata strateškog planiranja.

NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Članak 3.

(1) Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem temelji se na načelima točnosti i cjelovitosti, učinkovitosti i djelotvornosti, odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, održivosti, partnerstva i transparentnosti.

(2) Akti strateškog planiranja izrađuju se i provode u skladu s načelima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U svrhu potpore ispunjavanju načela strateškog planiranja trajno će se provoditi aktivnosti jačanja kapaciteta sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Načelo točnosti i cjelovitosti

Članak 4.

(1) Načelo točnosti i cjelovitosti osigurava da se za pripremu, izradu, izvješćivanje te praćenje provedbe i učinaka akata strateškog planiranja moraju koristiti pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci.

(2) Akti strateškog planiranja moraju biti usklađeni s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine.

(3) Intervencijska logika u aktima strateškog planiranja mora biti jasna i utemeljena.

Načelo učinkovitosti i djelotvornosti

Članak 5.

(1) Načelo učinkovitosti i djelotvornosti osigurava da se za sve razine utvrđenih ciljeva i mjera u aktima strateškog planiranja moraju definirati odgovarajući pokazatelji.

(2) Očekivani rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja moraju biti razumljivi, procjenjivi i mjerljivi.

(3) Očekivani rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja trebaju se planirati i postići uz optimalne troškove, a omjer troškova i koristi treba biti proporcionalan.

(4) Prilikom odabira smjera djelovanja mora se razmotriti više opcija, a odabrana opcija treba jamčiti veću društvenu i ekonomsku vrijednost, odnosno optimalnu vrijednost za novac poreznih obveznika.

(5) Javna tijela dužna su primjenjivati načelo dobrog financijskog upravljanja sukladno propisu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.

Načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat

Članak 6.

(1) Načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat obvezuje tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje željenih rezultata, ishoda i učinaka.

(2) Tijelo zaduženo za provedbu dužno je pratiti i analizirati podatke o provedbi i postignute rezultate.

(3) Postupci djelovanja su fleksibilni te se moraju prilagođavati i ispravljati, kad je to potrebno te ako se ne postižu postavljeni ciljevi.

Načelo održivosti

Članak 7.

(1) Načelo održivosti obvezuje tijelo zaduženo za izradu i provedbu akata strateškog planiranja da pripremu i provedbu novih akata strateškog planiranja temelji na rezultatima i iskustvima iz prethodnih procesa strateškog planiranja.

(2) Ciljevi i postupci djelovanja moraju biti usklađeni između tijela zaduženih za provedbu i različitih razina vlasti.

(3) Ciljevi moraju biti dugoročno održivi.

(4) Odluke i postupci djelovanja ne smiju stvarati nerazmjerno financijsko ili drugo opterećenje u dugoročnom razdoblju.

Načelo partnerstva

Članak 8.

(1) Načelo partnerstva obvezuje tijelo zaduženo za izradu i provedbu akta strateškog planiranja da u procesima strateškog planiranja osigura partnerstvo s glavnim dionicima i nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz uključivanje gospodarskih udruženja i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice, organizacija civilnoga društva te zainteresirane javnosti.

(2) Glavni dionici moraju biti uključeni u procese donošenja odluka u postupcima strateškog planiranja i provedbe.

Načelo transparentnosti

Članak 9.

(1) Problemi i izazovi koje javno tijelo nastoji riješiti kroz postupke strateškog planiranja i upravljanja razvojem moraju biti jasno obrazloženi i relevantni.

(2) Ciljevi u aktima strateškog planiranja moraju biti jasno definirani i mjerljivi uporabom relevantnih pokazatelja.

(3) U aktima strateškog planiranja mora biti definirana odgovornost za provedbu i postizanje rezultata, ishoda i učinaka.

(4) Postupci strateškog planiranja i upravljanja razvojem su javni, a akti strateškog planiranja i izvješća o provedbi i vrednovanju se objavljuju sukladno odredbama ovoga Zakona.

SUSTAV AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Vrste akata strateškog planiranja prema roku važenja

Članak 10.

Vrste akata strateškog planiranja prema roku važenja dijele se na:

1. dugoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od najmanje deset godina

2. srednjoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od pet do deset godina

3. kratkoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od jedne do pet godina.

Članak 11.

(1) Dugoročni akti strateškog planiranja jesu Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije.

(2) Nacionalnu razvojnu strategiju, višesektorske i sektorske strategije donosi Sabor.

Članak 12.

(1) Srednjoročni akti strateškog planiranja jesu nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: planovi razvoja).

(2) Nacionalne planove donosi Vlada.

(3) Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave donosi županijska skupština, a plan razvoja jedinice lokalne samouprave Gradska skupština Grada Zagreba, gradsko odnosno općinsko vijeće, nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća.

Članak 13.

(1) Kratkoročni akti strateškog planiranja jesu program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi tijela državne uprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova.

(2) Program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi i akcijske planove za provedbu nacionalnih planova iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

(3) Provedbeni program tijela državne uprave iz stavka 1. ovoga članka donosi čelnik tijela državne uprave, a provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka donosi izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Vrste akata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu

Članak 14.

Vrste akata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu jesu:

1. akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja

2. akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a.

Članak 15.

(1) Tijela zadužena za izradu akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezna su prilikom izrade akata strateškog planiranja slijediti smjernice iz stavka 2. ovoga članka, a prilikom praćenja i izvještavanja o njihovoj provedbi pravilnik iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Vlada, na prijedlog Koordinacijskog tijela, uredbom propisuje smjernice za izradu akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Čelnik Koordinacijskog tijela pravilnikom propisuje rokove i postupke praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja

Članak 16.

Akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja jesu Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi i pripadajući akcijski planovi, program Vlade i provedbeni programi tijela državne uprave.

Nacionalna razvojna strategija

Članak 17.

(1) Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske.

(2) Ostali akti strateškog planiranja ne mogu biti u suprotnosti s Nacionalnom razvojnom strategijom.

(3) Nacionalna razvojna strategija mora biti usklađena sa smjernicama i ciljevima koji proizlaze iz međunarodno preuzetih obveza.

(4) Odluku o izradi Nacionalne razvojne strategije donosi Vlada.

(5) Izradu Nacionalne razvojne strategije koordinira Koordinacijsko tijelo.

(6) Koordinacijsko tijelo podnosi Vladi izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

(7) Vlada izvješćuje Sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

Sektorske i višesektorske strategije

Članak 18.

(1) Sektorske strategije i višesektorske strategije (u daljnjem tekstu: strategije) izrađuju se ako je njihova izrada propisana posebnim zakonom ili obvezujućim pravnim aktom EU-a.

(2) Za jedno upravno područje donosi se sektorska strategija, a za više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja donosi se višesektorska strategija.

(3) Tijelo zaduženo za izradu strategije je tijelo državne uprave nadležno za oblikovanje i provedbu javne politike u upravnom području za koje se strategija izrađuje.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za međusobno povezana upravna područja može predložiti izradu sektorske i višesektorske strategije sukladno članku 38. ovoga Zakona.

(5) Odluku o izradi i tijelu zaduženom za izradu strategije donosi Vlada.

(6) Tijelo zaduženo za izradu strategije podnosi Vladi izvješće o provedbi strategije jednom godišnje.

Nacionalni planovi

Članak 19.

(1) Nacionalni planovi su srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojima se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija.

(2) Odluku o izradi nacionalnog plana donosi Vlada.

(3) Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona.

(4) Nacionalni plan izrađuje tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: tijelo zaduženo za izradu nacionalnog plana).

(5) Tijelo zaduženo za izradu nacionalnog plana izvješćuje putem koordinatora iz članka 34. ovoga Zakona jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi nacionalnog plana.

Program Vlade

Članak 20.

(1) Program Vlade je kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja.

(2) Program Vlade je okvir za izradu nacionalnog programa reformi, programa konvergencije i provedbenih programa tijela državne uprave.

(3) Na Program Vlade ne primjenjuje se Načelo partnerstva iz članka 8. ovoga Zakona.

Provedbeni programi tijela državne uprave

Članak 21.

(1) Provedbeni programi tijela državne uprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji se donose na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana tijela državne uprave te vrijede za vrijeme trajanja mandata Vlade.

(2) Čelnik tijela državne uprave donosi provedbeni program najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost Vlade.

(3) Provedbeni programi tijela državne uprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Tijelo državne uprave izvješćuje godišnje, putem unutarnje ustrojstvene jedinice iz članka 34. ovoga Zakona, Koordinacijsko tijelo o provedbi provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Akcijski planovi za provedbu nacionalnih planova

Članka 21.a

(1) Akcijski planovi su kratkoročni akti strateškog planiranja koji se izrađuju za provedbu nacionalnih planova.

(2) Akcijski planovi sadrže mjere za provedbu posebnih ciljeva iz nacionalnih planova, pripadajuće pokazatelje rezultata, podatke o izvorima financiranja, rokovima i nositeljima provedbe te procijenjenim troškovima provedbe mjera.

(3) Prvi akcijski plan donosi se zajedno s nacionalnim planom, a svi sljedeći akcijski planovi donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog akcijskog plana.

Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 22.

Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave

Članak 23.

(1) Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 17. i 18. ovoga Zakona.

(2) Plan razvoja iz stavka 1. ovoga članka ne može biti u suprotnosti s nacionalnim planovima iz članka 19. ovoga Zakona.

(3) Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(4) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave izvršna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose zajedničku odluku o tijelu zaduženom za izradu plana razvoja.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica područne (regionalne) samouprave obuhvaćenih planom razvoja.

(6) Tijelo zaduženo za izradu plana razvoja izvješćuje putem regionalnog koordinatora jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave

Članak 24.

(1) Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji osiguravaju provedbu posebnih ciljeva akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave donosi provedbeni program iz stavka 1. ovoga članka najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost.

(4) Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Jedinica područne (regionalne) samouprave izvješćuje godišnje putem regionalnog koordinatora Koordinacijsko tijelo o izvršenju provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave

Članak 25.

(1) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave su srednjoročni akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave kojima se definiraju posebni ciljevi za provedbu ciljeva dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 17., 18., 19. i 23. ovoga Zakona.

(2) Jedinica lokalne samouprave koja može usmjeravati razvoj na temelju srednjoročnih akata strateškog planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave nema obvezu izrade plana razvoja.

(3) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(4) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave izvršna tijela jedinica lokalne samouprave donose zajedničku odluku o tijelu zaduženom za izradu plana razvoja.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica lokalne samouprave obuhvaćenih planom razvoja.

(6) Tijelo zaduženo za izradu plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka izvješćuje putem lokalnog koordinatora jednom godišnje regionalnog koordinatora o provedbi plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave

Članak 26.

(1) Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji opisuju i osiguravaju postizanje ciljeva, ako je primjenjivo, iz srednjoročnog akta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice lokalne samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi provedbeni program iz stavka 1. ovoga Zakona najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost.

(4) Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Jedinica lokalne samouprave izvješćuje putem lokalnog koordinatora iz članka 36. ovoga Zakona godišnje regionalnog koordinatora o provedbi provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a

Članak 27.

(1) Okvir za gospodarsko upravljanje EU-a podrazumijeva sustav institucija i postupaka uspostavljenih radi ostvarivanja ciljeva EU-a u području gospodarstva te koordinaciju ekonomskih politika u svrhu promicanja gospodarskog i socijalnog napretka EU-a i njegovih građana.

(2) Akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a su program konvergencije i nacionalni program reformi.

(3) Institucionalni okvir i postupke povezane s koordinacijom aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje EU-a utvrđuje Vlada posebnom Odlukom.

Program konvergencije

Članak 28.

(1) Programom konvergencije definira se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine.

(2) Program konvergencije izrađuje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku.

Nacionalni program reformi

Članak 29.

(1) Nacionalni program reformi izrađuje se na temelju programa Vlade iz članka 20. ovoga Zakona i provedbenih programa tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona.

(2) Nacionalni program reformi iz stavka 1. ovoga članka sadržava glavne elemente makroekonomskog scenarija te ključne reformske mjere proizašle iz posebnih ciljeva utvrđenih u nacionalnim planovima iz članka 19. ovoga Zakona i provedbenim programima tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona, a koje država poduzima i čiju provedbu planira u kratkoročnom razdoblju, a sve u skladu s fiskalnim okvirom definiranim programom konvergencije iz članka 28. ovoga Zakona.

Članak 30.

Briše se.

Usklađenost akata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja

Članak 31.

(1) Dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi i drugi dokumenti definirani propisom kojim se uređuje prostorno planiranje.

(2) Akti strateškog planiranja iz članaka 17., 18. i 19. ovoga Zakona, dokumenti prostornog uređenja i prostorni planovi državne razine moraju biti usklađeni.

(3) Akti strateškog planiranja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona i prostorni planovi koji se donose na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini moraju biti usklađeni.

INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Članak 32.

Institucionalni okvir sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Republici Hrvatskoj čine: Sabor, Vlada, tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Koordinacijsko tijelo, koordinatori za strateško planiranje tijela državne uprave, regionalni i lokalni koordinatori te druga javna tijela koja imaju obveze i odgovornosti sukladno ovome Zakonu.

Koordinacijsko tijelo

Članak 33.

U sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Koordinacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove:

1. koordinira cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i upravljanja razvojem

2. predlaže pravni okvir, smjernice i metodologiju za izradu, praćenje provedbe i vrednovanje akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona

3. organizira i koordinira postupak pripreme, provedbe, praćenja provedbe i izvještavanja o provedbi Nacionalne razvojne strategije iz članka 17. ovoga Zakona

4. osigurava javnost rada u postupcima planiranja, izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja o Nacionalnoj razvojnoj strategiji

5. sudjeluje u izradi i praćenju ostalih dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona

6. utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članaka 18., 19. i 21. ovoga Zakona s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine

7. upravlja mrežom koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem

8. u suradnji s regionalnim koordinatorima, utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno strategijama

9. u suradnji s drugim tijelima državne uprave, prati i nadzire provedbu akata strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona te izvješćuje Vladu i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana

10. priprema i provodi aktivnosti vezane za jačanje kapaciteta tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem i

11. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Organizacija poslova strateškog planiranja u tijelu državne uprave

Članak 34.

(1) U tijelu državne uprave određuje se unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom.

(2) Unutarnja ustrojstvena jedinica iz stavka 1. ovoga članka određuje se s obzirom na posebnosti unutarnjeg ustrojstva tijela državne uprave i opsega poslova u pojedinom upravnom području.

(3) Unutarnja ustrojstvena jedinica iz stavka 1. ovoga članka u sustavu strateškog planiranja obavlja sljedeće poslove:

1. koordinira proces izrade, izvješćivanja i vrednovanja akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

2. pruža stručnu podršku drugim ustrojstvenim jedinicama tijela državne uprave u procesima izrade, provedbe, izvješćivanja i vrednovanja akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

3. osigurava usklađenost akata strateškog planiranja i izvješća iz nadležnosti tijela državne uprave s načelima i metodologijom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem

4. osigurava pravodobnu dostupnost provjerljivih podataka potrebnih za provedbu, izvješćivanje i vrednovanje akata strateškog planiranja iz nadležnosti tijela državne uprave

5. u suradnji s drugim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, prati i nadzire provedbu akata strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona iz nadležnosti tijela državne uprave te izvješćuje Koordinacijsko tijelo i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana

6. surađuje s Koordinacijskim tijelom radi pravilne primjene načela i metodologije strateškog planiranja i upravljanja razvojem

7. pruža podršku predstavnicima tijela državne uprave koji sudjeluju u radu mreže koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem

8. podnosi izvješća sukladno članku 18. stavku 6., članku 19. stavku 5. i članku 21. stavku 4. ovoga Zakona.

Izobrazba u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Članak 34.a

(1) Koordinacijsko tijelo priprema i provodi izobrazbu u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

(2) Programe izobrazbe, planiranje, način provedbe izobrazbe te druga bitna pitanja u vezi s izobrazbom u području strateškog planiranja i upravljanja razvojem pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela, sukladno kompetencijskom okviru za zaposlene u javnoj upravi.

(3) Službenici Koordinacijskog tijela iz članka 33. ovoga Zakona i unutarnjih ustrojstvenih jedinica iz članka 34. ovoga Zakona obvezni su pohađati programe izobrazbe sukladno pravilniku iz stavka 2. ovoga članka.

Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 35.

(1) Koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom na razini jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja regionalni koordinator.

(2) Koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom na razini jedinice lokalne samouprave obavlja lokalni koordinator.

Članak 36.

Briše se.

IZRADA I PROVEDBA AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Nadležnost za izradu akata strateškog planiranja

Članak 37.

Tijelo zaduženo za izradu akta strateškog planiranja izrađuje nacrt prijedloga akta strateškog planiranja sukladno svojim zakonskim ovlastima.

Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune akta strateškog planiranja

Članak 38.

(1) Prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. ovoga Zakona daje nadležno tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga).

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sadržava obrazloženje svrhe izrade, izmjene i/ili dopune akta i opis usklađenosti s ciljevima i prioritetima Nacionalne razvojne strategije.

(3) Odluku o pokretanju postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, uz prethodno mišljenje Koordinacijskog tijela.

(4) Prijedlog za pokretanje izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. ovoga Zakona može dati Koordinacijsko tijelo.

(5) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje odlučuje o prijedlogu.

(6) Podnositelj prijedloga dužan je putem svojih mrežnih stranica obavijestiti javnost o početku izrade te izmjeni i/ili dopuni akta strateškog planiranja, u roku od osam dana od početka postupka izrade, izmjene ili dopune.

Obveza provođenja savjetovanja s javnošću

Članak 39.

(1) Savjetovanje sa javnošću provodi se za akte strateškog planiranja iz članaka 17., 18., 19., 23., 25. i 30. ovoga Zakona, uključujući njihove izmjene i/ili dopune.

(2) Tijelo zaduženo za izradu nacrta prijedloga akta strateškog planiranja provodi postupak savjetovanja s javnošću i ciljnim skupinama sukladno odredbama propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću.

Procjena fiskalnog učinka

Članak 40.

Tijelo zaduženo za izradu nacrta prijedloga akta strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. ovoga Zakona uz nacrt prijedloga akta daje iskaz o procjeni fiskalnog učinka sukladno propisu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.

Strateška procjena utjecaja na okoliš

Članak 41.

Tijelo zaduženo za izradu akata strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1., članka 12. stavka 1. i članka 14. točke 4. ovoga Zakona, uključujući izmjene i dopune, dužno je prije započinjanja postupka izrade ishoditi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

Obveza javne objave akata planiranja

Članak 42.

Akti strateškog planiranja iz članka 14. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu u roku od osam dana nakon stupanja na snagu ili objave u »Narodnim novinama«.

Financijska sredstva za pripremu, izradu i provedbu

Članak 43.

(1) Akti strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona predstavljaju jedan od temelja za utvrđivanje prioriteta financiranja u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

(2) Financijska sredstva za pripremu, izradu i provedbu akata strateškog planiranja iz članka 16. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama proračunskih korisnika koji su određeni kao tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja te prihoda koje ostvaruju druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti prema posebnim propisima i iz drugih dostupnih izvora financiranja.

(3) Financijska sredstva za pripremu, izradu i provedbu akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona osiguravaju se u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te iz drugih dostupnih izvora financiranja.

(4) Na sve projekte i aktivnosti koji se financiraju ili sufinanciraju iz fondova EU-a i drugih izvora i oblika međunarodne pomoći primjenjuju se pravila koja vrijede za te fondove i oblike međunarodne pomoći.

Podrška provedbi javnih politika

Članak 43.a

Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem pruža podršku provedbi javnih politika kroz:

‒ primjenu načela strateškog planiranja i upravljanja razvojem

‒ podršku upravljanju procesima definiranja javnih politika i izrade akata strateškog planiranja te utvrđivanju poveznica između akata strateškog planiranja

‒ povezivanje ciljeva akata strateškog planiranja s troškovima, izvorima financiranja i resursima tijekom pripreme i provedbe akata strateškog planiranja

‒ održavanje i upotrebu biblioteke pokazatelja koju koriste tijela zadužena za pripremu i provedbu akata strateškog planiranja

‒ osiguravanje podataka o provedbi akata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika i

‒ omogućavanje transparentnog prikaza uspješnosti provedbe akata strateškog planiranja putem informacijskog sustava.

PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 44.

Briše se.

Članak 45.

Koordinator za strateško planiranje tijela državne uprave te regionalni i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja sukladno odredbama ovoga Zakona te su dužni prikupljati pokazatelje o provedbi akata strateškog planiranja u skladu s uputama i rokovima, sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 46.

Briše se.

Javna dostupnost podataka o provedbi akata strateškog planiranja

Članak 47.

(1) Koordinacijsko tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješće o provedbi i rezultatima vrednovanja provedbe Nacionalne razvojne strategije.

(2) Javno tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje izvješća o provedbi i rezultatima vrednovanja provedbe akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti.

VREDNOVANJE

Sustav vrednovanja

Članak 48.

(2) Vrednovanje provode unutarnji ili vanjski stručnjaci koji su funkcionalno neovisni o tijelima nadležnima za izradu i provedbu akata strateškog planiranja.

(3) Zajednička načela, kriterije i standarde provedbe postupaka vrednovanja pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

Članak 49.

(1) Rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja utvrđeni postupkom vrednovanja iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona predstavljaju temelj za reviziju javnih politika i daljnje procese strateškog planiranja.

(2) Izrada novih akata strateškog planiranja ili revizija postojećih mora biti usklađena s nalazima vrednovanja iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih akata strateškog planiranja s ovim Zakonom

Članak 50.

(1) Akti strateškog planiranja doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti istekom roka za koji su doneseni.

(2) Akti strateškog planiranja iz članaka 18., 19., 23. i 25. ovoga Zakona, a koji imaju rok važenja nakon 31. prosinca 2020., uskladit će se s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 2020.

Donošenje podzakonskih propisa za provedbu ovoga Zakona

Članak 51.

(1) Uredbu iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019.

(3) Upute iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019.

(4) Uredbu iz članka 46. stavka 5. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Pravilnik iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 30. lipnja 2019.

Rokovi za donošenje akata strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom

Članak 52.

(1) Vlada će uputiti prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine na donošenje Saboru do 1. ožujka 2020.

(2) Nacionalne planove iz članka 19. ovoga Zakona Vlada će donijeti do 31. prosinca 2020.

(3) Planove razvoja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će donijeti šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja iz članaka 13. i 15. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.), a s važenjem nakon isteka važenja planskih akata politike regionalnoga razvoja. Tijela zadužena za izradu akata planiranja iz članaka 21., 24. i 26. ovoga Zakona dužna su primjenjivati odredbe ovoga Zakona od 1. siječnja 2020., odnosno na kratkoročne akte strateškog planiranja koji se pripremaju za razdoblje važenja od 1. siječnja 2021.

Uspostava institucionalnog okvira, informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem i registra projekata

Članak 53.

(1) Tijela državne uprave uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu prema odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2019.

(2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave odredit će lokalnog koordinatora sukladno članku 36. ovoga Zakona do 1. svibnja 2019.

(3) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 30. lipnja 2018. uspostaviti registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona.

(4) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 31. listopada 2019. uspostaviti informacijski sustav iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 31. prosinca 2019. izdati upute za korištenje informacijskog sustava iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 54.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 18., 19., 23., 25., 38., 48. i 49. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. i članaka 21., 24., 26. i 47. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020.