Zakon o deviznom poslovanju

GLAVA I.

Osnovne odredbe

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje:

1. poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u eurima,

2. poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,

3. jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.

(2) Poslovanje iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prijenosima.

Provedba pravnih akata Europske unije

Članak 1.a

Ovim se Zakonom osigurava provedba sljedećih akata Europske unije:

Uredba (EU) 2018/1672 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o kontrolama gotovine koja se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1889/2005 (SL L 284, 12. 11. 2018.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/1672.

Rezidenti i nerezidenti

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju:

1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

2. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),

4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

5. fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana,

6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

(2) Sve druge osobe koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka smatraju se nerezidentima.

Banka i ovlašteno društvo

Članak 3.

– kreditna institucija prema zakonu kojim se regulira poslovanje kreditnih institucija koja ima odobrenje za rad Hrvatske narodne banke i odobrenje za obavljanje poslova uređenih ovim Zakonom,

– podružnica kreditne institucije iz treće države koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za osnivanje podružnice i koja ima odobrenje za obavljanje poslova uređenih ovim Zakonom,

– kreditna institucija iz države članice koja je prema zakonu kojim se regulira poslovanje kreditnih institucija ovlaštena obavljati poslove uređene ovim Zakonom i

– Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Ovlašteno društvo je ono društvo koje ima odobrenje za rad od Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i obavlja poslove s vrijednosnim papirima sukladno odredbama Zakona o tržištu kapitala.

Strana sredstva plaćanja

Članak 4.

Strana sredstva plaćanja, u smislu ovoga Zakona, su devize kao novčana potraživanja u stranoj valuti prema pružatelju platnih usluga, strana gotovina (novčanice i kovanice) te čekovi i mjenice koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.

Vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti

Članak 5.

(1) Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sukladno Zakonu o tržištu kapitala.

(2) Izvedeni financijski instrumenti, u smislu ovoga Zakona, jesu vrijednosni papiri ili ugovori čija se vrijednost mijenja prema promjenama vrijednosti financijskog instrumenta ili drugoga pravnog posla iz kojega su izvedeni.

Domaći i strani vrijednosni papiri

Članak 6.

(1) Domaći vrijednosni papiri, u smislu ovoga Zakona, jesu vrijednosni papiri čiji je izdavatelj rezident te depozitarni zapisi koji su izdani u inozemstvu na temelju domaćeg vrijednosnog papira.

(2) Vrijednosni papiri koji nisu navedeni u stavku 1. ovoga članka smatraju se stranim vrijednosnim papirima.

Kapitalni poslovi

Članak 7.

(1) Kapitalni poslovi, u smislu ovoga Zakona, poslovi su zaključeni između rezidenata i nerezidenata te jednostrani prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekuća plaćanja i prijenosi iz članka 8. ovoga Zakona.

(2) U kapitalne poslove iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se:

1. izravna ulaganja,

2. ulaganja u nekretnine,

3.

4. poslovi s udjelima u investicijskim fondovima,

5. kreditni poslovi,

6. depozitni poslovi,

7. plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju,

8. jednostrani prijenosi imovine;

a) osobni prijenosi imovine,

b) fizički prijenosi imovine.

(3) Kapitalni su poslovi i poslovi kojima se otuđuju prava stečena ulaganjem, odnosno vrijednosni papiri iz stavka 2. ovoga članka, repatrijacija sredstava i prijenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase.

Tekući poslovi i tekuća plaćanja

Članak 8.

(1) Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prijenos kapitala.

(2) Plaćanja i prijenosi s osnove tekućih poslova uključuju:

1. dospjela plaćanja na osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te na osnovi drugih tekućih poslova, uključujući usluge i normalne kratkoročne bankarske i kreditne olakšice,

2. dospjela plaćanja kamata i neto-dohotke od ostalih ulaganja,

3. plaćanja umjerenog iznosa na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasništvu,

4. prijenose s osnove radničkih doznaka, mirovina, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, poreza i pristojba, međudržavne suradnje, likvidiranih šteta na temelju ugovora o osiguranju, prijenose s osnove dobitaka u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazna (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za uzdržavanje obitelji.

Izravna ulaganja

Članak 9.

(1) Izravna ulaganja, u smislu ovoga Zakona, sva su ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.

(2) Namjera uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom iskazana je u slučajevima:

1. osnivanja ili povećanja temeljnoga kapitala trgovačkog društva u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanja podružnice ili stjecanja već postojećega trgovačkog društva u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca,

2. ulaganja u novo ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više glasačkih prava nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka,

3. kredita na rok od pet godina ili duže radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, ako krediti imaju obilježja podređenog ili hibridnog potraživanja.

(3) Nakon uspostavljanja izravnog vlasničkog odnosa između rezidenata i nerezidenata u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, transakcijama izravnih ulaganja smatraju se također:

1. reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti,

2. dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgovačkog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uključuje dužničke vrijednosne papire, komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose. Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje financijskih institucija dužničkim transakcijama vezanima uz tekuće poslovanje, već se izravnim ulaganjem smatraju samo one transakcije motivirane trajnim interesom vezanim uz vlasnički odnos.

(4) Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje investicijskog fonda, brokerskog društva, mirovinskog fonda, društva za osiguranje, banke i druge osobe kojoj je status institucionalnog ulagača odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u skladu s posebnim zakonom niti ulaganje novčanih sredstava radi izdavanja depozitarnih zapisa.

(5) Iznimno se izravnim ulaganjem smatra ulaganje banke u drugu banku ili financijsku instituciju čija je glavna djelatnost pružanje financijskih usluga te ulaganje društva za osiguranje u drugo društvo za osiguranje ako ulaganja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

Poslovi s vrijednosnim papirima

Članak 10.

(1) Poslovi s vrijednosnim papirima, u smislu ovoga Zakona, poslovi su s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i tržištu novca te poslovi s udjelima u investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu ulaganja iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) U poslove s vrijednosnim papirima iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se:

1. izdavanje, uvrštenje i prodaja domaćih vrijednosnih papira u inozemstvu,

2. izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

3. ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu,

4. ulaganja nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj.

(3) Uvrštenje vrijednosnih papira iz stavka 2. ovoga članka znači početak trgovanja stranim vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj ili domaćim vrijednosnim papirima u inozemstvu na burzi ili uređenom javnom tržištu.

Kreditni poslovi

Članak 11.

(1) Kreditni poslovi, u smislu ovoga Zakona, jesu komercijalni krediti i financijski krediti. U kreditne poslove, u smislu ovoga Zakona, ubrajaju se i jamstva i garancije.

(2) Komercijalni krediti, u smislu ovoga Zakona, odgode su plaćanja, odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga. Komercijalnim kreditom smatra se i financiranje od banke odgode plaćanja i plaćanja unaprijed te poslovi otkupa potraživanja (factoring i forfaiting) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potraživanje, ima obilježja komercijalnoga kredita.

(3) Financijski krediti, u smislu ovoga Zakona, svi su krediti osim kredita iz članka 9. stavka 2. točke 3. i iz stavka 2. ovoga članka. Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici financiranja koji u podlozi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije.

(4) Kreditni poslovi iz članka 9. stavka 2. točka 3. ovoga Zakona i svi kreditni poslovi iz ovoga članka, osim odgode plaćanja i plaćanja unaprijed do 12 mjeseci na temelju komercijalnog posla, sklapaju se u pisanom obliku. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa u pisanom obliku.

Depozitni poslovi

Članak 12.

(1) Depozitni poslovi iz članka 7. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona poslovi su nastali na temelju ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne financijske institucije.

(2) U smislu ovoga Zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o tekućem računu.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju

Članak 13.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju uključuju plaćanja premija i osiguranih svota na temelju ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao korisnika te rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika.

Jednostrani prijenosi imovine

Članak 14.

(1) Jednostrani prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske u inozemstvo ili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta i nerezidenta, a mogu biti osobni i fizički prijenosi imovine.

(2) Osobni prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske te u Republiku Hrvatsku na osnovi poklona i pomoći, rente, nasljedstva, podmirenja duga useljenika u matičnoj zemlji, prijenosa imovine iseljenika u inozemstvo i dohotka osoba zaposlenih u Republici Hrvatskoj koje nisu rezidenti.

(3) Hrvatska narodna banka može posebnom odlukom propisati ograničenja za prijenose u inozemstvo s osnove poklona i pomoći sukladno dopuštenim iznosima za fizičke prijenose imovine.

(4) Fizički prijenos, u smislu ovoga Zakona, svaki je prijenos gotovine u eurima, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku.

Plaćanja, naplate i prijenosi u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata

Članak 15.

(1) Plaćanje i naplata u devizama, stranoj gotovini i čekovima te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata su slobodni.

(2) Plaćanja i naplate u stranoj gotovini između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj odvijaju se u skladu s propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te poreznim propisima.

(3) Na način i rokove polaganja strane gotovine na račun te visinu blagajničkog maksimuma pri plaćanju i naplati u stranoj gotovini iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje fiskalizacija u prometu gotovinom.

Devizni računi i devizni štedni ulozi rezidenata

Članak 16.

(1) Rezidenti mogu držati devize na deviznim računima ili kao devizne štedne uloge u bankama u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način otvaranja i vođenja deviznih računa i deviznih štednih uloga.

(2) Pri otvaranju deviznih računa i deviznih štednih uloga banka je obvezna utvrditi identitet rezidenta.

(3) Podatke o vlasnicima deviznih računa i deviznih štednih uloga iz stavka 1. ovoga članka banka je obvezna čuvati pet godina od zatvaranja računa.

(4) Visina, način obračuna i plaćanja kamata te valuta u kojoj se plaćaju kamate i glavnica utvrđuju se ugovorom između banke i rezidenta.

Članak 17.

Briše se.

Poslovi s izvedenim financijskim instrumentima

Članak 18.

(1) Na poslove s izvedenim financijskim instrumentima primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove koji su podloga za poslove s izvedenim financijskim instrumentima.

(2) Hrvatska narodna banka može propisati uvjete za obavljanje poslova s izvedenim financijskim instrumentima u inozemstvu.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na banke, brokerska društva, investicijske fondove, društva za osiguranje, mirovinske fondove i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima.

GLAVA II.

Kapitalni poslovi

II. 1. Izravna ulaganja

Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata

Članak 19.

(1) Izravna su ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj slobodna, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

(2) Izravna su ulaganja rezidenata u inozemstvu slobodna.

Zaštita izravnih ulaganja

Članak 20.

(1) Prijenos u inozemstvo dobiti koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem slobodan je pod uvjetom da je u Republici Hrvatskoj podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo.

(2) Prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj podmirene sve porezne i druge zakonom propisane obveze iz tog posla.

II. 2. Ulaganja u nekretnine

Članak 21.

Rezident može doznačiti sredstva u inozemstvo radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u inozemstvu ako je podmirio zakonom propisane obveze.

II. 3. Poslovi s vrijednosnim papirima

Članak 22.

Poslovi s vrijednosnim papirima obavljaju se u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira.

Članak 23.

Briše se.

Članak 24.

Briše se.

Članak 25.

Briše se.

Članak 26.

Briše se.

II. 4. Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima

Članak 27.

Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima obavljaju se u skladu s propisima koji uređuju poslovanje investicijskih fondova.

II. 5. Kreditni poslovi

Članak 28.

(1) Banke mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za tuđi račun te u tuđe ime i za tuđi račun.

(2) Rezidenti koji imaju status pravne osobe ili poduzetnika pojedinca, prema ovome Zakonu, mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime a za tuđi račun.

(3) Ostali rezidenti mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun.

(4) Rezidenti su obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na račun otvoren kod banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili na račun otvoren u inozemstvu sukladno članku 29. ovoga Zakona. Iznimno, rezidenti mogu koristiti financijske kredite iz inozemstva preko banaka u inozemstvu ako je ugovorom o kreditu ugovoreno plaćanje robe i usluga izravno dobavljaču ili izvršitelju usluga ili ako se financijskim kreditom otplaćuje prije zaključeni kredit u inozemstvu (refinanciranje).

(5) Rezidenti su obvezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, garancije koja se izdaje, odnosno jamstva.

(6) Zabranjeno je odobravati nerezidentima financijske kredite s rokom dospijeća kraćim od tri mjeseca. Zabrana se ne odnosi na banke, na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima u sklopu izravnih vlasničkih ulaganja te na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima s kojima su u srodstvu (bračni drug, roditelji, djeca, braća, sestre).

II. 6. Depozitni poslovi

Depozitni poslovi rezidenata

Članak 29.

Hrvatska narodna banka određuje uvjete pod kojima rezidenti, osim banaka, mogu otvoriti račun i držati sredstva na računu u inozemstvu.

Depozitni poslovi nerezidenata

Članak 30.

(1) Nerezidenti mogu otvoriti u banci račun u stranoj valuti i u kunama.

(2) Banka je obvezna pri otvaranju računa utvrditi identitet nerezidenta.

(3) Podatke o vlasnicima računa iz stavka 1. ovoga članka banka mora čuvati pet godina od zatvaranja računa.

(4) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način otvaranja i vođenja računa.

II. 7. Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju

Članak 31.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju slobodna su ako je ugovor sklopljen u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.

GLAVA III.

Plaćanja, naplate i prijenosi

III. 1. Opće odredbe

Platni promet s inozemstvom

Članak 32.

Prestaje važiti.

Rokovi za izvršenje naloga u platnom prometu s inozemstvom

Članak 33.

Prestaje važiti.

Članak 34.

Briše se.

III. 2. Plaćanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova

Članak 35.

(1) Plaćanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova slobodni su ako je posao sklopljen u skladu s ovim Zakonom te ako su podmirene sve porezne obveze iz toga posla u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, na prijenos dobiti u inozemstvo, koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem u Republici Hrvatskoj primjenjuje se članak 20. stavak 1. ovoga Zakona.
(3) Plaćanja i prijenosi iz stavka 1. ovoga članka slobodni su ako je posao prijavljen u skladu s ovim Zakonom.

III. 3. Jednostrani prijenosi imovine – fizički prijenosi imovine

Unošenje i iznošenje strane gotovine, gotovine u kunama i čekova

Članak 36.

(1) Strana gotovina i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Republiku Hrvatsku, uz obvezu prijavljivanja u smislu članka 40. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka za rezidente propisuje iznos do kojega se slobodno može:

1. iznositi strana gotovina,

2. unositi i iznositi gotovina u kunama,

3. unositi i iznositi čekove,

te propisuje uvjete za izdavanje odobrenja za unošenje i iznošenje iznosa većih od dopuštenih.

(3) Banke slobodno, za potrebe obavljanja svoje djelatnosti, iznose stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu i iznad iznosa propisanog odlukom Hrvatske narodne banke donesenom na temelju stavka 2. ovoga članka.

Postupak s prijavljenim iznosom gotovine u kunama, strane gotovine i čekova preko dopuštenih iznosa

Članak 37.

(1) Carinik će putnika koji je prijavio iznošenje većeg iznosa gotovine u kunama, strane gotovine ili čekova nego što je dopušteno uputiti da iznos preko dopuštenog deponira u banci ili, ako je to moguće, u carinarnici.

(2) Ako putnik iz stavka 1. ovoga članka odbije postupiti po uputi ovlaštenoga carinskog djelatnika, smatrat će se da protivno ovom Zakonu želi iznijeti gotovinu u kunama, stranu gotovinu ili čekove.

(3) Gotovina u kunama, strana gotovina ili čekovi iz stavka 1. ovoga članka, deponirani u carinarnici, vratit će se putniku prilikom ili nakon povratka u Republiku Hrvatsku, uz naplatu manipulativnog troška u visini 1% deponiranog iznosa. Pri tome visina troška ne može biti veća od 350,00 kuna niti manja od 35,00 kuna, a naplaćuje se u kunama.

(4) Ako putnik čija je gotovina u kunama ili strana gotovina deponirana u smislu stavka 1. ovoga članka, ili njegov opunomoćenik, ne podigne gotovinu u roku od 90 dana od dana deponiranja, smatrat će se da se odrekao gotovine u korist proračuna Republike Hrvatske, na što je bio upozoren u potvrdi o deponiranju koju izdaje carinarnica.

Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva

Članak 38.

(1) Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira, koji su vlasništvo rezidenta, u inozemstvo ili iz inozemstva može obaviti ovlašteno društvo i skrbnička banka radi:

1. ostvarivanja prava iz vrijednosnog papira,

2. prijenosa prava iz vrijednosnog papira na nerezidenta,

3. čuvanja stranih vrijednosnih papira ili vrijednosnih papira koje je u inozemstvu izdao rezident, ako će ti vrijednosni papiri biti pohranjeni kod osobe koja je u inozemstvu ovlaštena za obavljanje tih poslova.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju privremenog prijenosa i slanja vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva radi ostvarivanja prava iz vrijednosnih papira, što je potrebno prethodno prijaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

Posebna odredba

Članak 39.

Na rezidente koji u inozemstvu borave na temelju važeće radne dozvole u trajanju od najmanje 183 dana ili dozvole trajnog boravka te na rezidente iz članka 2. stavka 1. točke 5. ne primjenjuje se članak 14. stavak 3., članak 28. stavci 4. i 6., članak 29., članak 36. stavak 2., članak 38. i članak 42. stavak 6. ovoga Zakona.

Kontrole gotovine – pojmovnik

Članak 40.

Pojmovi iz ovoga Zakona koji se odnose na kontrole prekograničnog prijenosa gotovine imaju jednako značenje kao pojmovi određeni u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2018/1672, koji se odnose na definicije: »gotovina«, »koji se unosi u Uniju ili iznosi iz Unije« ili »koji ulazi u Uniju ili izlazi iz Unije«, »gotov novac«, »prenosivi instrumenti na donositelja«, »roba koja se upotrebljava kao izrazito likvidna pričuva vrijednosti«, »kartica s unaprijed uplaćenim sredstvima«, »nadležna tijela«, »nositelj«, »gotovina bez pratnje«, »kriminalna aktivnost«, »financijsko-obavještajna jedinica (FOJ).

Kontrole gotovine koja se unosi u Republiku Hrvatsku i iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu

Članak 40.a

(1) Fizičke osobe koje u Republiku Hrvatsku ulaze iz druge države članice ili iz Republike Hrvatske izlaze u drugu državu članicu, ili su u Republiku Hrvatsku ušle iz druge države članice, dužne su na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika ili službenika granične policije prijaviti gotovinu koju nose u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više u pisanom obliku na obrascu za prijavu koji sadržava podatke iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1672.

(2) Obveza prijave iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati ispunjenom ako su dani podaci netočni ili nepotpuni ili ako gotovina nije stavljena na raspolaganje za kontrolu.

Privremeno zadržavanje gotovine

Članak 40.b

(1) Carinska uprava će privremeno zadržati gotovinu ako:

1. nije ispunjena obveza prijave gotovine u pratnji iz članka 3. Uredbe (EU) 2018/1672,

2. nije ispunjena obveza objavljivanja gotovine bez pratnje iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/1672,

3. nije ispunjena obveza prijave gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona,

4. postoje naznake da je gotovina, neovisno o iznosu, povezana s kriminalnom aktivnošću.

(2) O privremenom zadržavanju gotovine iz stavka 1. ovoga članka Carinska uprava donosi rješenje sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak na razdoblje privremenog zadržavanja koje ne smije biti duže od 30 dana.

(3) Nakon što provede temeljitu procjenu nužnosti i proporcionalnosti mjere dodatnog privremenog zadržavanja Carinska uprava može rješenjem produljiti razdoblje privremenog zadržavanja iz stavka 2. ovoga članka na ukupno 90 dana.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka žalba se izjavljuje u roku od tri dana od dana dostave rješenja.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

(6) Po žalbi na rješenje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka u drugom stupnju odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

(7) Kada povrat privremeno zadržane gotovine nije moguć, istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o povratu gotovine, privremeno zadržana gotovina postaje prihod državnog proračuna.

Članak 40.c

Briše se.

Simulirani ugovori

Članak 41.

Rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu ili izdati nalog za plaćanje nerezidentu na temelju simuliranog ugovora ili lažne fakture, odnosno sklopiti ugovor u kojemu nije navedena stvarna cijena.

GLAVA IV.

Tržište i tečaj strane valute

Tržište stranih sredstava plaćanja

Članak 42.

(1) Tržište stranih sredstava plaćanja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja.

(2) Banke ugovaraju poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime a za tuđi račun, a druge osobe u svoje ime i za svoj račun.

(3) U Republici Hrvatskoj kupoprodaju stranih sredstava plaćanja rezidenti i nerezidenti obavljaju u bankama. Ministarstvo financija obavlja kupoprodaju stranih sredstava plaćanja i u Hrvatskoj narodnoj banci.

(5) Rezidenti i nerezidenti koji nisu navedeni u stavku 4. ovoga članka ne smiju kupoprodaju stranih sredstava plaćanja obavljati kod ovlaštenih mjenjača.

(6) Rezidentima, osim bankama, zabranjeno je obavljati kupoprodaje deviza u inozemstvu.

Promptna i terminska kupoprodaja stranih sredstava plaćanja

Članak 43.

(1) Sudionici tržišta stranih sredstava plaćanja mogu kupovati, odnosno prodavati devize promptno i terminski (na rok).

(2) Terminska kupnja, odnosno prodaja deviza, u smislu ovoga Zakona, jest kupnja, odnosno prodaja kod koje je rok za izvršenje obveze duži od dva radna dana od sklapanja ugovora.

Formiranje tečaja

Članak 44.

Tečaj strane valute prema euru slobodno se formira na tržištu stranih sredstava plaćanja na temelju ponude i potražnje.

Tečajna lista Hrvatske narodne banke

Članak 45.

Na objavu tečajne liste Hrvatske narodne banke i primjenu srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke za euro u odnosu na druge valute primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Ovlašteni mjenjači

Članak 46.

(2) Ovlašteni mjenjači su rezidenti obrtnici, trgovci pojedinci i pravne osobe koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova.

(3) Ovlašteni mjenjač iz stavka 2. ovoga članka smije obavljati mjenjačke poslove ako ispunjava sljedeće uvjete:
1. koristi zaštićeni računalni program zasnovan na euru koji je certificirala Hrvatska narodna banka,
2. ima s bankom sklopljeni ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova,
3. ima upisanu djelatnost obavljanja mjenjačkih poslova u sudskom, odnosno obrtnom registru, i
4. ovlašteni mjenjač obrtnik odnosno trgovac pojedinac, a kod mjenjača koji je pravna osoba član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, prokurist i kvalificirani vlasnik ovlaštenog mjenjača iz članka 46.a stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona nije pravomoćno osuđen u Republici Hrvatskoj za neko od sljedećih kaznenih djela:

– iz članka 279. (prikrivanje protuzakonito dobivenog novca) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06. i 110/07.),

– iz članka 173. (zlouporaba opojnih droga), članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo), članka 187.a (pripremanje kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom), članka 223. (povreda tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava), članka 223.a (računalno krivotvorenje), članka 224.a (računalna prijevara), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje), članka 278. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 279. (pranje novca), članka 286. (utaja poreza i drugih davanja), članka 287. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 291. (nesavjesno gospodarsko poslovanje), članka 292. (zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju), članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 294.a (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 294.b (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 311. (krivotvorenje isprave), članka 312. (krivotvorenje službene isprave), članka 313. (posebni slučajevi krivotvorenja), članka 314. (izradba, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje isprava) i članka 315. (ovjerovljavanje neistinitog sadržaja) Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – Odluka USRH),

– iz članka 98. (financiranje terorizma), članka 105. (ropstvo), članka 106. (trgovanje ljudima), članka 190. (neovlaštena proizvodnja i promet drogama), članka 191. (omogućavanje trošenja droga), članka 246. (zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 248. (povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga), članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja poreza ili carine), članka 258. (subvencijska prijevara), članka 265. (pranje novca), članka 274. (krivotvorenje novca), članka 275. (krivotvorenje vrijednosnih papira), članka 276. (krivotvorenje znakova za vrijednost), članka 277. (krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i utega), članka 278. (krivotvorenje isprave), članka 279. (krivotvorenje službene ili poslovne isprave), članka 281. (ovjeravanje neistinitog sadržaja), članka 283. (izrada, nabavljanje, posjedovanje ili davanje na uporabu sredstva za krivotvorenje) te za neko kazneno djelo protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.) iz Kaznenog zakona ili

– kazneno djelo propisano ovim Zakonom,

ili u inozemstvu za kaznena djela koja opisom odgovaraju kaznenim djelima iz podstavka 1., 2., 3. i 4. ove točke, a ako je pravomoćno osuđen za neko od tih djela, da je od pravomoćnosti presude proteklo najmanje pet godina, ne uračunavajući u to vrijeme ono provedeno na izdržavanju kazne.
(4) Kvalificirani vlasnik, u smislu ovoga Zakona, fizička je ili pravna osoba koja je neposredni imatelj 25% i više poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju pravnom osobom.

(5) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova te izdaje i oduzima odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova

Članak 46.a

(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova potrebno je priložiti:

1. izvod iz sudskog ili obrtnog registra za podnositelja zahtjeva, u izvorniku ili ovjerenom presliku,

2.

3. ugovor ili predugovor o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljen s bankom, i

4. ugovor ili predugovor o kupnji zaštićenoga računalnog programa za obavljanje mjenjačkih poslova sklopljen s proizvođačem čiji je program certificirala Hrvatska narodna banka te potvrdu o autentičnosti kojom proizvođač zaštićenoga računalnog programa potvrđuje da je program koji je predmet prodaje certificiran,

(2) Ako je kvalificirani vlasnik podnositelja zahtjeva pravna osoba, osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, podnositelj zahtjeva dužan je za svakog tog kvalificiranog vlasnika priložiti sljedeću dokumentaciju:
1. izvod iz sudskog registra, u izvorniku ili ovjerenom presliku, ne starijem od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva,
2. popis njegovih kvalificiranih vlasnika fizičkih osoba, s imenom, prezimenom, adresom prebivališta te brojem i mjestom izdavanja osobne iskaznice, kao i pojedinačnim, postotnim udjelom u temeljnom kapitalu.

(3) Podatke o neosuđivanosti iz članka 46. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona Hrvatska narodna banka na temelju obrazloženog zahtjeva dobiva iz kaznene evidencije.

(4) Smatra se nepotpunim zahtjev kojem nisu priloženi svi potrebni dokumenti iz ovoga članka Zakona.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova

Članak 46.b

(1) Hrvatska narodna banka odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova:

2. ako utvrdi da podnositelj zahtjeva nema sklopljen ugovor ili predugovor s ugovornom bankom,
3. ako utvrdi da podnositelj zahtjeva obrtnik odnosno trgovac pojedinac, a kod podnositelja zahtjeva koji je pravna osoba, član uprave odnosno izvršni direktor dioničkog društva koje ima upravni odbor, ili prokurist, ili kvalificirani vlasnik podnositelja zahtjeva iz članka 46.a stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga Zakona ne udovoljava uvjetima iz članka 46. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona,
4. ako na temelju drugih podataka kojima raspolaže utvrdi da bi zbog djelatnosti odnosno poslova koje obavlja ili zbog postupka koje je počinila osoba iz točke 3. ovoga stavka moglo biti ugroženo zakonito poslovanje ovlaštenog mjenjača ili

5. ako je nad podnositeljem zahtjeva otvoren postupak likvidacije odnosno stečajni postupak

(2)

(3) Prijavu za upis djelatnosti mjenjačkih poslova u sudski, odnosno obrtni registar rezident podnosi po dobivanju odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova.

Razlozi za oduzimanje odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova

Članak 46.c

(1) Hrvatska narodna banka oduzima odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova:

1. ako ovlašteni mjenjač ne započne s obavljanjem mjenjačkih poslova u roku od 180 dana od dana izdavanja odobrenja,

2. ako je odobrenje pribavljeno na temelju neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih podataka,

3. ako nakon dobivenog odobrenja ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove a da pritom ne ispunjava uvjete iz članka 46. stavka 3. točke 1., 2. i 4.,

4. ako je ovlašteni mjenjač pravomoćno kažnjen zbog teškog djela prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ako se radi o prekršaju učinjenom u povratu ili ako vrijednost strane gotovine ili gotovine u eurima koja je bila predmet prekršaja prelazi 30.000,00 eura,

5. ako ovlašteni mjenjač ovlaštenoj osobi Financijski inspektorat ne dopusti nadzor,

6. ako ovlašteni mjenjač, koji je odobrenje dobio na temelju predugovora o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljenog s bankom ili na temelju predugovora o kupnji zaštićenoga računalnog programa za obavljanje mjenjačkih poslova, u roku određenom u odobrenju Hrvatske narodne banke ne dostavi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova sklopljen s bankom, odnosno potvrdu proizvođača zaštićenoga računalnog programa o autentičnosti kupljenog i ugrađenog programa ili

(2) Protiv rješenja kojim se oduzima odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(3) Ovlaštenom mjenjaču kojemu je Hrvatska narodna banka oduzela odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova djelatnost mjenjačkih poslova brisat će se iz sudskog, odnosno obrtnog registra na temelju rješenja Hrvatske narodne banke.
(4) Ovlašteni mjenjač kojemu je oduzeto odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova ne može podnijeti novi zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje tih poslova prije isteka roka od godine dana od dana dostave rješenja o oduzimanju odobrenja.

Prestanak važenja odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova

Članak 46.d

Odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova prestaje važiti:
1. danom dostave rješenja o oduzimanju odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova,
2. danom otvaranja likvidacijskog ili stečajnog postupka nad ovlaštenim mjenjačem, ili
3. brisanjem ovlaštenog mjenjača iz sudskog, odnosno obrtnog registra.

Obavještavanje o promjenama

Članak 46.e

(1) Ovlašteni mjenjač dužan je obavještavati Hrvatsku narodnu banku o svim promjenama u sudskom, odnosno obrtnom registru u roku od 8 dana od dana upisa promjene, kao i o promjenama kvalificiranih vlasnika navedenih u članku 46.a stavku 1. točki 2. i stavku 2. točki 2. ovoga Zakona u roku od 8 dana od dana nastanka promjene.
(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni mjenjač dužan je dostaviti izvod iz sudskog ili obrtnog registra za podnositelja zahtjeva te popis i ostalu dokumentaciju o novim kvalificiranim vlasnicima sukladno članku 46.a stavku 1. točki 2. i stavku 2. ovoga Zakona.

(3) Ovlašteni mjenjač iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona dužan je na zahtjev Hrvatske narodne banke dostaviti informacije i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 46. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 47.

Briše se.

Članak 48.

Briše se.

GLAVA VI.

Poslovne knjige i izvješćivanje

VI. 1. Opće odredbe o izvješćivanju o poslovima s inozemstvom

Obveza izvješćivanja

Članak 49.

(1)

(2) Rezidenti koji su dužni izvješćivati, moraju Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Ministarstvu financija – Financijskom inspektoratu i Carinskoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i drugu poslovnu dokumentaciju u svrhu provjere podataka.

(3) Hrvatska narodna banka propisuje pobliže uvjete odnosno sadržaj, način i postupak izvješćivanja.

(4) Hrvatska narodna banka izrađuje statistiku Republike Hrvatske u vezi s platnom bilancom, stanjem inozemnog duga i stanjem međunarodnih ulaganja.

(5) Radi kontrole deviznog poslovanja i izrade statistike Republike Hrvatske u vezi s platnom bilancom, stanjem inozemnog duga i stanjem međunarodnih ulaganja, rezidenti su dužni dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci podatke o poslovima i transakcijama s inozemstvom na način i u rokovima koje ona utvrdi posebnom odlukom.

(6) Rezidenti koji su obvezni izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o kapitalnim poslovima s nerezidentima dužni su na zahtjev Ministarstva financija – Financijskog inspektorata dostaviti podatke o stvarnim vlasnicima nerezidenta s kojim sklapaju posao ako je nerezident izvanteritorijalni (offshore) poduzetnik.

VI. 2. Nadzorna knjiga

Članak 50.

(1) Rezidenti iz članka 2. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona, osim banaka, dužni su voditi nadzornu knjigu o plaćanju i naplati u kapitalnim poslovima s inozemstvom neovisno o tome trebaju li podatke koji se u nju unose upisivati u druge knjige i evidencije koje su obvezni voditi prema drugim propisima.

(2) Nadzorna knjiga mora biti dostupna deviznoj kontroli odmah, a najkasnije sljedeći radni dan.

(3) Ministar financija naredbom propisuje sadržaj i način vođenja nadzorne knjige.

VI. 3. Izvješćivanje o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima

Članak 51.

(1) Hrvatska narodna banka propisuje način prijavljivanja i prikupljanja podataka o izravnim i drugim vlasničkim ulaganjima.

(2) Rezidenti su obvezni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o izravnim i ostalim vlasničkim ulaganjima, na način i u rokovima koje Hrvatska narodna banka utvrdi odlukom.

VI. 4. Izvješćivanje o poslovima s vrijednosnim papirima

Članak 52.

(1) Hrvatska narodna banka propisuje način prijavljivanja i prikupljanja podataka o poslovima s vrijednosnim papirima.

(2) Rezidenti su obvezni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o poslovima s vrijednosnim papirima, na način i u rokovima koje Hrvatska narodna banka utvrdi odlukom.

VI. 5. Izvješćivanje o kreditnim poslovima

Članak 53.

(1) Rezidenti moraju izvješćivati Hrvatsku narodnu banku o kreditnim poslovima s nerezidentima na način i u rokovima koje odlukom određuje Hrvatska narodna banka.

(2) Za potrebe izvješćivanja Hrvatska narodna banka može odrediti da se u kreditne poslove ubroje i određeni drugi poslovi između rezidenata i nerezidenata koji su po ekonomskoj svrsi jednaki svrsi kreditnog posla.

VI. 6. Izvješćivanje o depozitnim poslovima

Članak 54.

Rezidenti su obvezni Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješća o prometu i stanju sredstava na svojim računima u inozemstvu, te na računima svojih podružnica u inozemstvu, na način i u rokovima koje Hrvatska narodna banka utvrdi odlukom.

GLAVA VII.

Nadzor

VII. 1. Opće odredbe

Nadzorna tijela

Članak 55.

Nadzor nad poslovanjem u skladu s ovim Zakonom obavljaju Ministarstvo financija – Financijski inspektorat i Carinska uprava (u daljnjem tekstu: nadzorna tijela).

Razmjena informacija između nadzornih tijela

Članak 56.

(1) Nadzorna tijela iz članka 55. ovoga Zakona i Hrvatska narodna banka međusobno razmjenjuju informacije koje su nadzornom tijelu potrebne u postupku nadzora ili su potrebne Hrvatskoj narodnoj banci za izradu statistike iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) Razmjena informacija uključuje davanje obavijesti o ustanovljenim nepravilnostima važnim za rad nadzornog tijela ili za izradu statistike Hrvatske narodne banke.

(3) Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su nadzornim tijelima iz stavka 1. ovoga članka potrebni u postupcima nadzora ili Hrvatskoj narodnoj banci u svrhu izrade statistike iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona ne smatra se odavanjem tajne propisane posebnim propisima.

(4) Nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka i Hrvatska narodna banka pojedinačno uređuju sadržaj i način međusobnog obavještavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija.

VII. 2. Stvarna nadležnost

Nadležnost Ministarstva financija – Financijskog inspektorata

Članak 57.

(1) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat nadzire primjenu i provedbu ovoga Zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju gospodarsku ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Rezidenti i nerezidenti iz stavka 1. ovoga članka moraju ovlaštenoj osobi Financijskog inspektorata omogućiti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju i podatke i za djelatnost koju rezident obavlja u inozemstvu.

Nadležnost Ministarstva financija – Financijskog inspektorata

Članak 58.

(1) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat nadzire devizno poslovanje banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka.

(2) Ministarstvo financija – Financijski inspektorat nadzire poslovanje ovlaštenih mjenjača.

Tijela nadležna za kontrole gotovine

Članak 59.

(1) Tijelo nadležno za provedbu Uredbe (EU) 2018/1672 i za provedbu kontrola gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona je Carinska uprava.

(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje da kontrolu gotovine u pratnji iz stavka 1. ovoga članka obavlja i granična policija ako to dopuštaju sigurnosni razlozi te zbog ekonomičnosti.

(3) Kada kontrolu gotovine obavljaju službenici granične policije, ovlašteni carinski službenici daju im upute i pružaju stručnu pomoć.

(4) Obrasci za prijavu gotovine iz članka 3. stavka 3. i članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1672 te Obrasci za prijavu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona dostupni su u carinskim uredima i objavljeni na internetskim stranicama Carinske uprave i Financijskog inspektorata.

(5) Carinska uprava ovlašteni je tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz članaka 69. do 69.c ovoga Zakona.

Evidencija, razmjena i čuvanje podataka

Članak 59.a

(1) Carinska uprava vodi i upravlja evidencijama podataka prikupljenih u skladu s člankom 3., člankom 4., člankom 5. stavkom 3. i člankom 6. Uredbe (EU) 2018/1672 u skladu s tehničkim pravilima iz članka 16. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2018/1672.

(2) Carinska uprava evidentira podatke o prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona i podatke o prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona u iznosu nižem od 10.000,00 eura za koju postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću.

(3) Carinska uprava obvezna je o prikupljenim podacima o prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca najkasnije u roku od tri dana od dana prijenosa gotovine.

(4) Carinska uprava obvezna je o prikupljenim podacima o prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona za koju postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o iznosu, obavijestiti Ured za sprječavanje pranja novca najkasnije prvi sljedeći radni dan od dana prijenosa gotovine.

(5) Carinska uprava evidenciju podataka o prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona i prijenosu gotovine iz članka 40.a ovoga Zakona za koju postoje naznake da je povezana s kriminalnom aktivnošću, neovisno o iznosu, čuva pet godina od dana prikupljanja te se to razdoblje može dodatno produljiti na tri godine ako:

1. Ured za sprječavanje pranja novca, nakon što je proveo temeljitu procjenu potrebe i proporcionalnosti takvog daljnjeg čuvanja i ako smatra da je to opravdano za potrebe izvršavanja njegovih zadaća u pogledu borbe protiv pranja novca ili financiranja terorizma, utvrdi da je daljnje čuvanje nužno ili

2. nadležna tijela iz članka 89. ovoga Zakona, nakon što su provela temeljitu procjenu potrebe i proporcionalnosti takvog daljnjeg čuvanja podataka i ako smatraju da je opravdano za potrebe izvršavanja njihovih zadaća u pogledu provođenja učinkovitih kontrola u vezi s obvezom prijavljivanja gotovine, utvrde da je daljnje čuvanje nužno.

(6) Istekom rokova iz stavka 5. ovoga članka osobni podaci i informacije prikupljeni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka uništavaju se sukladno zakonu kojim se uređuju arhivsko gradivo i arhivi.

GLAVA VIII.

Kaznene odredbe

VIII. 1. Prekršaji

Članak 60.

(1) Novčanom kaznom od 9290,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako u plaćanjima prema inozemstvu plati neistinitu tražbinu ili banci izda nalog za plaćanje na podlozi simuliranog ugovora ili lažne fakture,

2. ako sklopi ugovor s pravnom ili fizičkom osobom u inozemstvu o uvozu ili izvozu robe ili usluga u kojemu nije navedena stvarna cijena.

(2) Novčanom kaznom od 4640,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član uprave, osoba ovlaštena za raspolaganje sredstvima na računu pravne osobe ili druga odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 61.

(1) Novčanom kaznom od 6630,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj banka ili druga pravna osoba koja pri sklapanju ugovora kojim odobrava kredit, daje garanciju ili jamstvo u korist nerezidenta ne pribavi sredstva osiguranja naplate ili pribavi sredstva osiguranja čija je vrijednost u očitom nerazmjeru s cijenom kredita ili najvišom svotom garancije.

(2) Novčanom kaznom od 2650,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj član uprave ili druga odgovorna osoba koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklopljen s nerezidentom od koga se, zbog njegove kreditne sposobnosti, može sa sigurnošću očekivati da će kredit vratiti na vrijeme i u cijelosti, počinitelj se može osloboditi od kazne.

(4) U slučaju kada je ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklopljen s nerezidentom koji je uredno podmirio sva dospjela dugovanja prema banci, počinitelj će se osloboditi kazne.

Članak 62.

(1) Novčanom kaznom od 6630,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:

1. ako obavlja mjenjačke poslove bez odobrenja Hrvatske narodne banke ili bez ugovora s bankom ili u mjenjačkom poslovanju ne koristi certificirani računalni program,

2. ako ovlaštenoj osobi Financijski inspektorat ne dopusti nadzor ili je spriječi u obavljanju službene radnje.

(2) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je počinila prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1320,00 do 6630,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka prekršajno tijelo može, uz novčanu kaznu, izreći i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet nadzora, u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, osim za plaćanja i prijenose iz članka 8. ovoga Zakona.

(4) Strana gotovina i gotovina u eurima koja je predmet prekršaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka oduzet će se rješenjem o prekršaju u korist proračuna Republike Hrvatske.

Članak 63.

(1) Novčanom kaznom od 1990,00 eura do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:

1. doznači sredstva u inozemstvo u svrhu kupnje nekretnina u inozemstvu, a da za to nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom,

2. izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranoj gotovini suprotno ovome Zakonu,

3. Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese izvješća o prometu i stanju sredstava na svojim računima u inozemstvu te na računima svojih podružnica u inozemstvu na način i u rokovima koje propiše Hrvatska narodna banka,

4. ne poštuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova kako je propisano ovim Zakonom i odlukama Hrvatske narodne banke,

5. kupi, proda, dade ili uzme u zajam stranu gotovinu te ako posreduje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine suprotno ovome Zakonu,

6. Hrvatskoj narodnoj banci ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća, ako ne dade zatraženu dokumentaciju i podatke Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, odnosno ako ne vodi na propisani način poslovne knjige o tom poslovanju,

7. u propisanom roku Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi obavijest i dokumentaciju iz članka 46.e ovoga Zakona,

8. kao ovlašteni mjenjač obavlja mjenjačke poslove, a ta djelatnost nije upisana u sudski, odnosno obrtni registar.

(2) Novčanom kaznom od 390,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) U teškim slučajevima prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ako vrijednost predmeta prekršaja prelazi 15.000,00 eura, ili je prekršaj učinjen u povratu, ili je učinjen na osobito opasan način, pravna ili fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 3980,00 do 53.080,00 eura.

(4) Strana gotovina i gotovina u eurima koja je predmet prekršaja iz stavka 1. ovoga članka, ili strana gotovina i gotovina u eurima koja je bila predmet platnog prometa koji je rezultat prekršaja oduzet će se u prekršajnom postupku rješenjem o prekršaju.

(5) Iznimno, u lakšim slučajevima prekršaja propisanima ovim Zakonom, u kojima postoje posebno olakotne okolnosti, prekršajno tijelo može odlučiti da se strana gotovina i gotovina u eurima iz stavka 1. ovoga članka ne oduzmu ili da se oduzmu samo djelomično.

Članak 64.

(1) Novčanom kaznom od 4640,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj banka ako:

1. sklopi ugovor o uzimanju kredita u inozemstvu za tuđi račun, a odobrenje za njezin rad ne uključuje pružanje usluga u kreditnim poslovima s inozemstvom,

2. obavi neku radnju deviznog poslovanja bez odobrenja ili uz prekoračenje ovlasti iz odobrenja za rad dobivenog od Hrvatske narodne banke,

3. sklopi ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom,

4. ugovor sklopljen s ovlaštenim mjenjačem ne sadrži obvezne sastojke propisane odlukom Hrvatske narodne banke,

5. Hrvatskoj narodnoj banci, kada je to ovim Zakonom predviđeno, ne podnese izvješće ili ako Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske ne dade podatke u roku ili na propisani način,

6. ako obavlja platni promet s inozemstvom ili vodi devizne račune suprotno propisima Hrvatske narodne banke.

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u banci.

Članak 65.

Briše se.

Članak 66.

Briše se.

Članak 67.

Briše se.

Članak 68.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja u putničkom prometu s inozemstvom, protivno ovome Zakonu, iznese ili pokuša iznijeti stranu gotovinu, čekove koji glase na stranu valutu ili gotovinu u kunama preko dopuštenog iznosa, odnosno bez odobrenja Hrvatske narodne banke, ako iznošenje strane gotovine, čekova ili gotovine u kunama nije prijavila cariniku, te ako unese ili pokuša unijeti kune preko dopuštenog iznosa, odnosno bez odobrenja Hrvatske narodne banke.

(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj fizička osoba – putnik koji prijavi iznošenje gotovine u kunama ili strane gotovine preko dopuštene visine, ali odbije deponirati iznos koji prelazi dopuštenu visinu.

(3) Strana gotovina, čekovi i gotovina u kunama koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka oduzet će se rješenjem o prekršaju u korist proračuna Republike Hrvatske.

(4) Strana gotovina, čekovi i gotovina u kunama koji su predmet izvršenja prekršaja mogu se oduzeti i kad nisu vlasništvo počinitelja.

(5) Iznimno, u posebno opravdanim slučajevima, prekršajno tijelo može odlučiti da se strana gotovina, čekovi i gotovina u kunama koji su predmet prekršaja iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne oduzmu ili da se oduzmu samo djelomično.

Članak 69.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5300,00 do 53.080,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako kao pošiljatelj ili primatelj ili zastupnik pošiljatelja ili primatelja u roku od 30 dana od primitka zahtjeva Carinske uprave ne podnese prijavu u smislu objavljivanja gotovine u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više koja se unosi u Europsku uniju ili iznosi iz Europske unije preko Repub­like Hrvatske, u pisanom obliku ili elektronički putem obrasca za prijavu, ili ako da netočne ili nepotpune podatke (članak 4. Uredbe (EU) 2018/1672).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 33.180,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik i fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 69.a

Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako pri ulasku u Europsku uniju ili pri izlasku iz Europske unije preko Republike Hrvatske ne ispuni obvezu prijave Carinskoj upravi odnosno graničnoj policiji gotovine koju nosi u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više, u pisanom obliku ili elektronički putem obrasca za prijavu, ili ako da netočne ili nepotpune podatke ili ne stavi na raspolaganje gotovinu za kontrolu (članak 3. Uredbe (EU) 2018/1672 i članak 59. stavak 4. ovoga Zakona).

Članak 69.b

Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako pri ulasku ili nakon ulaska u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili pri izlasku iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu, na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika odnosno službenika granične policije ne ispuni obvezu prijave gotovine koju nosi u vrijednosti od 10.000,00 eura ili više, u pisanom obliku putem obrasca koji sadržava podatke iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/1672, ili ako da netočne ili nepotpune podatke ili ne stavi na raspolaganje gotovinu za kontrolu (članak 40.a ovoga Zakona).

Članak 69.c

(1) Ako je vrijednost gotovine koja je predmet prekršaja 100.000,00 eura ili više ili ako je gotovina koja je predmet prekršaja bila skrivena ili ako je prekršaj počinjen na drugi osobito drzak način, kaznit će se:

1. novčanom kaznom u iznosu do 265.440,00 eura pravna osoba ako počini prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona,

2. novčanom kaznom u iznosu do 132.720,00 eura obrtnik, fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i fizička osoba ako počini prekršaj iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona,

3. novčanom kaznom u iznosu do 132.720,00 eura fizička osoba ako počini prekršaj iz članka 69.a ili 69.b ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 69.d

(1) Izrečena novčana kazna za prekršaje iz članaka 69. do 69.c ovoga Zakona mora biti niža od 60 % iznosa neprijavljene gotovine.

(2) Iznos novčane kazne i troškova prekršajnog postupka za prekršaje iz članaka 69. do 69.c ovoga Zakona naplatit će se prisilno iz privremeno zadržane gotovine ako ne bude plaćen u roku koji je određen u odluci o prekršaju.

Članak 70.

(1) Financijski inspektorat i Carinska uprava, kada obavljaju deviznu kontrolu, privremeno će, uz potvrdu, oduzeti gotovinu u eurima i stranu gotovinu te gotovinu iz članka 40.b ovoga Zakona, kao i dokumentaciju i druge predmete kojima je izvršen prekršaj, koji su rezultat prekršaja ili koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, prema propisima koji vrijede za prekršajni postupak.

(2) Privremeno oduzetu gotovinu nadzorna tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su odmah uplatiti na posebne račune Ministarstva financija – Financijskog inspektorata i Carinske uprave.

Članak 71.

Ovlaštene osobe Financijskog inspektorata mogu pravnoj ili fizičkoj osobi privremeno ograničiti ili privremeno zabraniti obavljanje određene djelatnosti i prije započinjanja prekršajnog postupka, pečaćenjem opreme za rad ili poslovnih prostorija, u slučaju osnovane sumnje da je počinjen prekršaj iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 72.

Kad je kao počinitelj određenih djela prekršaja označena fizička osoba, počinitelji tih djela mogu biti građani kao fizičke osobe, trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirane, ako iz obilježja pojedinog djela ili pojedinog propisa ne proizlazi da počiniteljem može biti samo neka od tih osoba.

Članak 73.

Briše se.

Članak 74.

(1) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Financijski inspektorat Republike Hrvatske.

(2) Protiv rješenja Financijskog inspektorata Republike Hrvatske može se podnijeti žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.

Članak 74.a

Prekršaji propisani ovim Zakonom smatraju se financijskim prekršajima.

VIII. 2. Kaznena djela

Članak 75.

Tko se nedopušteno bavi kupnjom, prodajom, davanjem ili uzimanjem strane gotovine u zajam, posredovanjem u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine, ili se nedopušteno bavi mjenjačkim poslovima bez odobrenja Hrvatske narodne banke ili bez ugovora s bankom, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom do sto pedeset dnevnih iznosa.

Članak 76.

Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na drugi način ostvaruje za pravnu osobu kupnju, prodaju ili pozajmljivanje strane gotovine, posredovanje u kupnji, prodaji ili pozajmljivanju strane gotovine protivno ovom Zakonu, ili u pravnoj osobi organizira mjenjačke poslove bez odobrenja Hrvatske narodne banke ili bez ugovora s bankom, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina ili novčanom kaznom do sto pedeset dnevnih iznosa.

GLAVA IX.

Prijelazne i završne odredbe

Rok za donošenje podzakonskih propisa

Članak 77.

Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka donijet će podzakonske propise na temelju ovoga Zakona najkasnije u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Rokovi za ukidanje ograničenja određenih kapitalnih poslova

Članak 78.

(1) Dana 1. siječnja 2011. prestaje važiti članak 28. stavak 4., članak 29., članak 39. i članak 63. stavak 1. točka 8.a i 11. ovoga Zakona te Odluka o uvjetima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog računa u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 111/03., 189/04. i 124/06.).

(2) Dana 1. siječnja 2011. prestaje važiti članak 32., članak 33., članak 63. stavak 1. točka 13. i članak 64. stavak 1. točka 6. ovoga Zakona te sljedeći podzakonski akti:

– Odluka o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 88/05., 18/06. i 132/07.),

– Uputa za provedbu Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 136/05., 143/05., 37/06., 134/07. i 4/08.),

– Uputa o upotrebi slovnih kratica i brojčanih oznaka za države i zemlje i novčane jedinice u platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 75/07., 77/07., 112/07., 95/08., 28/09., 45/09. i 67/09.),

– Uputa o upotrebi šifara osnova naplate i plaćanja u platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 136/05. i 24/06.) i

– Odluka o prikupljanju podataka o ostvarenom platnom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 136/05. i 24/06.).

(3) Dana 1. siječnja 2012. prestaje važiti članak 16., članak 30. i članak 64. stavak 1. točka 11. ovoga Zakona te sljedeći podzakonski akti:

– Odluka o postupku otvaranja i vođenja deviznih računa i deviznih štednih uloga rezidenata u banci (»Narodne novine«, br. 111/03., 138/03., 176/04. i 122/05.) i

– Odluka o uvjetima i načinu otvaranja i vođenja računa nerezidenata u banci (»Narodne novine«, br. 124/06., 131/06. i 74/07.).

(4) Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaje važiti članak 47. stavak 4. ovoga Zakona.

Zakonski i podzakonski propisi koji prestaju važiti donošenjem ovoga Zakona te podzakonski propisi koji ostaju u primjeni do donošenja novih propisa

Članak 79.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (»Narodne novine«, br. 91A/93., 36/98. i 32/01.), Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 43/96.), Uredba o utvrđivanju roka iz članka 3. stavka 1. Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 62/01.) te podzakonski propisi izdani na temelju tih zakona, osim:

a) podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometu zlata (»Narodne novine«, br. 91A/93., 36/98. i 32/01.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, a to su:

– Odluka o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (»Narodne novine«, br. 4/97.),

– Odluka o prikupljanju podataka o međunarodnim transakcijama povezanim s komunikacijskim uslugama (»Narodne novine«, br. 62/01.),

– Odluka o prikupljanju podataka o međunarodnim transakcijama povezanim s osiguranjem (»Narodne novine«, br. 62/01.),

– Odluka o načinu obavljanja mjenjačkih poslova (»Narodne novine«, br. 44/01.),

– Odluka o načinu i rokovima dostavljanja izvješća o kupljenim odnosno prodanim devizama na deviznom tržištu (»Narodne novine«, br. 57/01.),

– Odluka o uvjetima uz koje se može dati odobrenje stranim pravnim osobama za polaganje efektivnog stranog novca na devizne račune (»Narodne novine«, br. 107/93.),

– Odluka o uvjetima pod kojima strane osobe mogu stjecati potraživanja u valuti Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 114/93. i 14/96.),

– Odluka o uvjetima uz koje se daje odobrenje da se potraživanje u inozemstvu naplati u efektivnom stranom novcu (»Narodne novine«, br. 107/93., 116/93., 97/94., 2/95. i 87/01.),

– Odluka o uvjetima pod kojima se može odobriti naplata potraživanja iz inozemstva u netransferabilnoj valuti (»Narodne novine«, br. 115/93.),

– Odluka o općim uvjetima za davanje odobrenja domaćoj osobi da drži devize na računu u inozemstvu (»Narodne novine«, br. 17/02. i 10/03.),

– Naredba o vođenju nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog posla i kreditnog posla s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 112/93.),

– Odluka o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 99/93., 97/94., 2/96. i 7/96.),

– Odluka o potrebnoj dokumentaciji koju strana pravna osoba treba priložiti banci ovlaštenoj za poslove s inozemstvom kod koje otvara kunski odnosno devizni račun (»Narodne novine«, br. 38/99.),

– Odluka o podizanju efektivnog stranog novca s deviznih računa stranih pravnih osoba (»Narodne novine«, br. 28/97.),

– Odluka o iznošenju i unošenju efektivnih kuna u putničkom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 44/94. i 88/98.),

– Odluka o svoti deviza koju domaće fizičke osobe mogu iznositi iz Republike Hrvatske u putničkom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 99/93.),

– Odluka o uvjetima uz koje domaće fizičke osobe mogu iz Republike Hrvatske iznositi čekove i druge vrijednosne papire koji glase na stranu valutu u putničkom prometu s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 107/93.),

– Odluka o uvjetima pod kojima se domaća i strana valuta, čekovi i drugi vrijednosni papiri mogu unositi i iznositi iz Republike Hrvatske u poštanskim i drugim pošiljkama (»Narodne novine«, br. 99/93., 107/93. i 50/94.),

– Odluka o prikupljanju podataka o uslugama u međunarodnom prijevozu (»Narodne novine«, br. 80/98.),

– Uputa o načinu i postupku izrade izvješća o stanju potraživanja iz inozemstva (»Narodne novine«, br. 53/99.), osim točaka V., VI., VIII. i XI. Upute koje prestaju važiti;

b) podzakonskih propisa izdanih na temelju Zakona o kreditnim poslovima s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 43/96.), a to su:

– Odluka o registraciji kreditnih poslova s inozemstvom (»Narodne novine«, br. 132/99.),

– Odluka o izmjeni obrazaca KZ2 i KO2 (»Narodne novine«, br. 147/99.), koji ostaju na snazi do donošenja propisa iz članka 77. ovoga Zakona.

(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članak 41., članak 64. i članak 73. stavak 2. Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 11/96., 75/99., 76/99., 62/01., 109/01. i 49/03.–pročišćeni tekst), te podzakonski propisi doneseni na temelju članka 41. Zakona o trgovini (Odluka o obavljanju kompenzacijskih poslova s inozemstvom, (»Narodne novine«, br. 54/97.).

Stupanje na snagu Zakona

Članak 80.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.