Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike (u daljnjem tekstu: Komora).

(2) Ovim se Zakonom uređuje javnost rada Komore, tijela Komore, opći akti koje donosi Komora, upisi u imenike Komore, mirovanje i prestanak članstva u Komori, kvaliteta pružene usluge u poslovima prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, stručni nadzor nad radom članova Komore, stegovna odgovornost članova Komore, profesionalno osiguranje i osiguranje od odgovornosti, pracekršajne odredbe i nadzor nad provođenjem Zakona.

Članak 2.

(1) Komora je samostalna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava članova Komore, promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu te se skrbi o tome da članovi Komore savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesom obavljaju svoje poslove i pri tome štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku baštinu i vrsnoću izgrađenog prostora u skladu s posebnim propisima.

(2) U Komoru se obvezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti i ovlašteni inženjeri koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju stručne poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te poslove prostornog uređenja radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.

(3) Inženjeri gradilišta i voditelji radova slobodno odlučuju o svojem pristupanju članstvu Komore i istupu iz članstva Komore.

(4) Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji nisu članovi Komore ne smiju biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na inženjere gradilišta i voditelje radova koji su članovi Komore.

(5) Postupanje protivno stavcima 3. i 4. ovoga članka predstavlja diskriminaciju u smislu zakona kojim se uređuje suzbijanje diskriminacije.

(6) Osobe iz stavka 2. ovoga članka obavljaju poslove regulirane profesije u skladu s posebnim propisima te postupaju samostalno i odgovorno.

Članak 3.

(1) Članovi Komore ostvaruju svoje interese u Komori neposredno u strukovnim oblicima organiziranja i posredno preko svojih izabranih predstavnika u tijelima Komore i drugim ustrojenim oblicima rada utvrđenih statutom Komore.

(2) Komora surađuje s drugim komorama i odgovarajućim udruženjima u zemlji i inozemstvu.

(3) Komora surađuje s tijelima državne uprave osobito u postupku izrade propisa iz područja graditeljstva i prostornoga uređenja, i to:

– sudjelujući u radu radnih skupina za izradu zakona i podzakonskih akata

– davanjem mišljenja, prijedloga i primjedaba na prijedloge zakona i podzakonskih akata te upućivanjem inicijativa za donošenje novih propisa od interesa za njezine članove.

Članak 4.

(1) Komora je pravna osoba sa sjedištem u Zagrebu.

(2) Komora se upisuje u sudski registar te ima svoj znak, pečat i žigove.

(3) Međusobni odnosi strukovnih komora mogu se urediti statutima strukovnih komora ili sporazumom.

Članak 5.

(1) Komora obavlja javne ovlasti koje su propisane ovim Zakonom te drugim posebnim zakonima.

(2) U postupcima koji se vode prema ovom Zakonu primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, osim u postupku pred Stegovnim sudom i Višim stegovnim sudom Komore.

Članak 6.

Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje obavljanje djelatnosti u upravnom području prostornog uređenja i gradnje.

Članak 7.

Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

II. JAVNOST RADA

Članak 8.

(1) Rad Komore je javan.

(2) Komora javnosti i zainteresiranim osobama osigurava pristup informacijama o svom radu u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama, i objavama na mrežnim stranicama Komore.

III. TIJELA KOMORE

Članak 9.

(1) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik.

(2) Tijela Komore neovisna su i samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

(3) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, mandat, prava i dužnosti tijela Komore utvrđuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Skupština Komore

Članak 10.

(1) Skupština Komore najviše je tijelo Komore koje odlučuje u skladu s ovlaštenjima danim ovim Zakonom i statutom Komore.

(2) Skupštinu Komore čine predstavnici izabrani u skladu s općim aktom Komore.

Članak 11.

(1) Sjednica Skupštine može biti redovita ili izvanredna.

(2) Redovitu sjednicu Skupštine Komore saziva predsjednik Komore najmanje jednom godišnje.

(3) Predsjednik Komore može sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine Komore u svako doba ako to zbog rješavanja određenih pitanja pisano zatraži Upravni odbor Komore ili najmanje jedna trećina članova Komore, uz navođenje predmeta rasprave.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka predsjednik Komore dužan je sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine Komore te predložiti dnevni red koji se dostavlja uz poziv, najkasnije u roku od 21 dana od primitka zahtjeva za sazivanje sjednice Skupštine Komore.

Članak 12.

(1) Skupština Komore donosi:

– statut Komore i druge opće akte određene ovim Zakonom i statutom Komore

– program rada Komore i prihvaća izvješće o izvršenju tog programa

– godišnji plan prihoda i rashoda Komore i prihvaća izvješće o izvršenju tog plana

– poslovnik o radu Skupštine Komore i drugih tijela Komore i

– strateške odluke važne za rad Komore.

(2) Skupština Komore odlučuje o:

– visini upisnine, članarine i naknade za usluge Komore

– raspisivanju izbora za tijela Komore te provodi imenovanja i razrješenja u skladu s ovim Zakonom, statutom Komore te drugim općim aktima Komore

– međusobnim odnosima i suradnji s drugim komorama i udrugama radi provedbe programa od zajedničkog interesa i

– drugim pitanjima određenim ovim Zakonom ili statutom Komore.

(3) Skupština Komore obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

Upravni odbor Komore

Članak 13.

(1) Upravni odbor Komore izvršno je tijelo koje vodi poslovanje Komore i nadležan je za izvršenje programa rada Komore i donesenih odluka.

(2) Članove Upravnog odbora Komore Skupštini predlaže predsjednik Komore iz reda članova Skupštine.

(3) Predsjednik Komore predsjedava sjednicom i rukovodi radom Upravnog odbora.

(4) Zadaće Upravnog odbora Komore su da:

– provodi odluke i zaključke Skupštine Komore

– utvrđuje prijedlog statuta Komore i drugih općih akata koje donosi Skupština Komore

– predlaže odluke, zaključke i stajališta te daje mišljenja o pitanjima o kojima Skupština Komore raspravlja

– utvrđuje i usklađuje interese članova Komore pri oblikovanju mjera ekonomske politike i izrade zakona i podzakonskih propisa

– procjenjuje učinak važećih propisa i tijelima državne uprave predlaže nove mjere za jačanje sektora graditeljstva i prostornog uređenja

– osniva i imenuje članove radnih tijela Komore u skladu s općim aktima Komore

– rješava sva pitanja koja nisu stavljena u djelokrug kojem drugom tijelu Komore.

(5) Upravni odbor obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(6) Upravni odbor Komore odgovara za svoj rad Skupštini Komore.

Nadzorni odbor Komore

Članak 14.

(1) Nadzorni odbor Komore nadzire:

– provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore

– materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore

– rad Tajništva Komore.

(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština Komore.

(3) Skupština Komore može ovlastiti Nadzorni odbor Komore za obavljanje drugih poslova.

(4) Članovi Nadzornog odbora Komore ne mogu biti članovi drugih tijela Komore.

(5) Nadzorni odbor Komore odgovara za svoj rad Skupštini Komore.

Predsjednik Komore

Članak 15.

(1) Predsjednika Komore iz reda svojih članova bira Skupština Komore.

(2) Predsjednik Komore bira se na mandat od četiri godine i može biti ponovno biran na još jedan mandat.

(3) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru, odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja druge poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(4) Predsjednik Komore može samostalno odlučivati o sklapanju pravnih poslova čija vrijednost ne prelazi iznos određen statutom Komore.

(5) Predsjednik Komore odlučuje o sklapanju ugovora o radu te o pravima i obvezama iz radnih odnosa ako statutom Komore nije drukčije određeno.

(6) Predsjednik Komore obavlja svoju funkciju profesionalno na temelju ugovora o radu u punom radnom vremenu ili bez zasnivanja radnog odnosa.

(7) Predsjednik Komore odgovara za svoj rad Skupštini Komore.

Tajništvo Komore

Članak 16.

(1) Tajništvo Komore obavlja stručne, administrativne i pravne poslove te vodi redovito i tekuće poslovanje Komore.

(2) Tajništvo čini glavni tajnik i potreban broj stalno zaposlenih stručnih i administrativnih službenika.

(3) Radom Tajništva Komore upravlja glavni tajnik Komore.

(4) Za glavnog tajnika Komore može nakon provedbe javnog natječaja biti izabrana osoba koja ima završeni diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i najmanje pet godina radnog iskustva.

Stegovni sud i Viši stegovni sud

Članak 17.

(1) U stegovnim predmetima protiv članova Komore u prvom stupnju odlučuje Stegovni sud Komore, a u drugom stupnju Viši stegovni sud Komore.

(2) Suce Stegovnog suda, Višega stegovnog suda te stegovnog tužitelja i zamjenike (u daljnjem tekstu: stegovna tijela) imenuje Skupština Komore na prijedlog Upravnog odbora Komore. Imenovani na funkcije u stegovna tijela ne mogu obavljati druge funkcije u tijelima Komore.

(3) Stegovna djela, pokretanje stegovnog postupka, postupak pred stegovnim sudom, uvjeti odgovornosti, stegovne mjere te ostala pitanja vezana za rad stegovnih tijela uređuju se statutom Komore i pravilnikom koje donosi Skupština Komore.

(4) Stegovna tijela su u svom radu nezavisna i samostalna u odlučivanju.

Članak 18.

(1) Stegovni sud odlučuje u vijeću od tri suca, a Viši stegovni sud odlučuje u vijeću od pet sudaca.

(2) Predsjednik vijeća Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda mora biti iz reda sudaca redovnih sudova, imenovanih na listu sudaca Stegovnog suda i Višeg stegovnog suda Komore.

Centar za mirenje

Članak 19.

(1) Pri Komori se osniva Centar za mirenje.

(2) Centar za mirenje pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomaže strankama – domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.

(3) Statutom i općim aktom Komore uređuje se organizacija Centra, nadležnost, postupak, način odlučivanja, obavljanje administrativno-tehničkih poslova, financiranje i druga pitanja vezana uz rad Centra za mirenje.

(4) Listu izmiritelja utvrđuje Skupština Komore i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

IV. OPĆI AKTI KOMORE

Članak 20.

(1) Opće akte Komore, i to statut, kodeks strukovne etike, poslovnike i druge opće akte donose tijela Komore u okviru svojih nadležnosti.

(2) Opći akti Komore kojima se uređuju upisi u imenike, upisnike i evidencije Komore, stručni nadzor članova Komore i uvjeti za privremeno ili povremeno pružanje usluga stranih profesionalnih osoba te priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija donose se uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) Komora je dužna svoje opće akte usklađivati s propisima Europske unije, zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske.

Statut Komore

Članak 21.

(1) Statutom Komore pobliže se uređuje:

– nadležnost, zadaće i poslovi Komore

– ustrojstvo Komore

– tijela Komore

– postupak izbora i razrješenja članova tijela Komore

– oblici organiziranja članova Komore (područni odbori, sekcije, radna tijela)

– imenici, upisnici i evidencije Komore

– prava i dužnosti članova Komore

– stegovna tijela i centar za mirenje i

– druga pitanja od važnosti za rad Komore.

(2) Statut Komore donosi Skupština Komore uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(3) Ako Ministarstvo u roku od 30 dana od dana kada je zaprimilo nacrt statuta ne izda suglasnost iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je suglasnost dana.

(4) Statut Komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Kodeks strukovne etike

Članak 22.

(1) Kodeksom strukovne etike utvrđuje se skup etičkih načela i pravila kojih su se članovi Komore dužni pridržavati pri obavljanju poslova.

(2) Kodeks strukovne etike donosi Skupština Komore.

(3) Kodeks strukovne etike objavljuje se u »Narodnim novinama«.

V. JAVNE OVLASTI

Članak 23.

(1) Komora u skladu s ovim Zakonom ima sljedeće javne ovlasti:

– vodi imenik ovlaštenih arhitekata, imenik ovlaštenih arhitekata urbanista i imenik ovlaštenih inženjera koji su njezini članovi, a koji sadržava struku i stručni smjer ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, odnosno ovlaštenog inženjera

– vodi imenik stranih ovlaštenih osoba koje su njezini članovi, a koji sadržava struku i stručni smjer ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, odnosno ovlaštenog inženjera

– uspostavlja i vodi imenik inženjera gradilišta i imenik voditelja radova odgovarajuće struke

– vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja

– vodi upisnik zajedničkih ureda

– vodi evidenciju odobrenja za rad izdanih stranim arhitektima, odnosno inženjerima

– vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba koje povremeno ili privremeno obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe

– vodi evidenciju osoba kojima je priznala inozemne stručne kvalifikacije

– vodi evidenciju izdanih EU potvrda

– vodi druge pomoćne evidencije radi unapređenja struke

– provodi obradu i pripremu IMI dosjea u informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta i izdaje europsku profesionalnu karticu

– izdaje rješenja, uvjerenja, odnosno potvrde o činjenicama o kojima Komora vodi službene i druge evidencije radi unapređenja struke i zaštite javnog interesa

– izdaje i oduzima članovima Komore pečat, iskaznicu i poslovnu karticu s potpisnim i identifikacijskim certifikatom

– organizira i provodi stručno usavršavanje

– obavlja stručni nadzor nad radom svojih članova i

– obavlja druge poslove s javnim ovlastima sukladno zakonu.

(2) Hrvatska komora arhitekata, osim javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ima još i sljedeće javne ovlasti:

– uspostavlja i vodi imenik krajobraznih arhitekata koji stručne poslove prostornog uređenja i poslove projektiranja obavljaju u svojstvu suradnika, odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata

– uspostavlja i vodi upisnik ureda za samostalno obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

– uspostavlja i vodi upisnik zajedničkih ureda za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja i

– vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba koje povremeno ili privremeno obavljaju poslove prostornog uređenja u svojstvu odgovorne osobe.

(3) Hrvatska komora inženjera građevinarstva, osim javnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka, ima još i sljedeće javne ovlasti:

– unutar imenika ovlaštenih inženjera građevinarstva uspostavlja i vodi razred revidenata

– uspostavlja i vodi evidenciju stranih ovlaštenih osoba koje povremeno ili privremeno obavljaju poslove kontrole projekata u svojstvu odgovorne osobe.

(4) Imenici, upisnici i evidencije koje vodi Komora su javni registri u smislu zakona kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura.

Članak 24.

Upis u imenik, upisnik, odnosno evidenciju iz članka 23. ovoga Zakona Komora je dužna obaviti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.

Članak 25.

(1) Akt na temelju kojega se vrši upis ili promjena stanja u imeniku, upisniku ili evidenciji koji vodi Komora te izvadak i potvrda izdana na temelju podataka iz tog imenika, upisnika ili evidencije, javne su isprave.

(2) Komora se na javnim ispravama koje izdaje u obavljanju javnih ovlasti koristi pečatom s grbom Republike Hrvatske, u skladu s posebnim odobrenjem.

VI. UPIS U IMENIKE KOMORE, MIROVANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U KOMORI

Strukovni naziv

Članak 26.

(1) Članstvo u Komori i pravo uporabe pečata, iskaznice i poslovne kartice s potpisnim i identifikacijskim certifikatom stječe se izvršnošću rješenja o upisu u odgovarajući imenik članova odgovarajuće komore.

(2) Upisom u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera stječe se strukovni naziv: ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva, ovlašteni inženjer elektrotehnike.

(3) Rješenje o upisu u odgovarajući imenik te rješenje o brisanju, odnosno prestanku članstva odgovarajuće komore donosi Komora.

(4) Komora može imati počasne članove u skladu s uvjetima propisanim statutom Komore.

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera

Članak 27.

Pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke

2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina

3. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Revident

Članak 27.a

(1) Osoba upisana u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ima pravo na upis u razred revidenata ako ima najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju statički složenih konstrukcija u području kontrole projekata i koja dostavi podatke povezane s radnim iskustvom propisane pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Rješenje o upisu u razred revidenata donosi Hrvatska komora inženjera građevinarstva.

(3) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za upis u razred revidenata i rješenja o brisanju iz tog razreda može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(4) Dokumentaciju koja se predaje uz zahtjev za upis u razred revidenata te sastav i način rada povjerenstva koje je zaduženo za stručnu provjeru ispunjavanja uvjeta za upis u razred revidenata propisuje ministar nadležan za poslove graditeljstva i prostornog uređenja pravilnikom.

Imenik inženjera gradilišta

Članak 28.

(1) Komore su dužne ustrojiti i voditi imenik inženjera gradilišta.

(2) Pravo na upis u imenik iz stavka 1. ovoga članka imaju osobe koje mogu biti imenovane za inženjera gradilišta u skladu s propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Imenik voditelja radova

Članak 29.

(1) Komore su dužne ustrojiti i voditi imenik voditelja radova.

(2) Pravo na upis u imenik iz stavka 1. ovoga članka imaju osobe koje mogu biti imenovane za voditelja radova u skladu s propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

Članak 30.

Briše se.

Članak 31.

Briše se.

Mirovanje članstva u Komori

Članak 32.

(1) Članu Komore članstvo u Komori miruje:

– ako je u pritvoru

– ako mu je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova

– ako je izabran ili imenovan na kakvu plaćenu javnu dužnost ili na dužnost predsjednika Komore na temelju ugovora o radu

– ako se zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave

– ako to sam zatraži.

(2) Odredba stavka 1. podstavka 4. ovoga članka ne odnosi se na državne službenike Ministarstva zaposlene u nadležnoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici koja izrađuje prostorne planove.

Članak 33.

(1) Rješenje o mirovanju donosi nadležno tijelo Komore, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev člana Komore.

(2) Za vrijeme mirovanja članu Komore miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka ukinut će se po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev stranke nakon prestanka razloga zbog kojih je određeno mirovanje.

Prestanak članstva u Komori

Članak 34.

(1) Članu Komore prestaje članstvo u Komori:

– ako mu je oduzeta poslovna sposobnost

– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje poslova

– ako podnese zahtjev za prestanak članstva u Komori

– ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci

– ako mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti

– ako je stegovno kažnjen prestankom članstva u Komori

– odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom zatraži

– smrću.

(2) U slučaju prestanka članstva u Komori nadležno tijelo Komore rješenjem određuje brisanje člana iz odgovarajućeg imenika Komore, osim u slučaju iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka kada članstvo u Komori prestaje na temelju presude Stegovnog suda Komore.

Članak 35.

(1) Prestankom članstva u Komori gubi se strukovni naziv ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist i strukovni naziv ovlašteni inženjer te pravo na obavljanje poslova koje obavlja osoba s tim nazivom.

(2) Pravo na obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, odnosno ovlaštenog inženjera u slučaju iz članka 34. stavka 1. podstavaka 1., 5. i 6. ovoga Zakona prestaje danom pravomoćnosti odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti, odluke kojom se izriče sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti, odnosno presude Stegovnog suda Komore.

(3) Pravo na obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog arhitekta urbanista, odnosno ovlaštenog inženjera u slučaju iz članka 34. stavka 1. podstavaka 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona prestaje danom pravomoćnosti rješenja o brisanju člana iz odgovarajućeg imenika Komore.

Ponovni upis u imenik

Članak 36.

(1) Osoba kojoj je prestalo članstvo u Komori ne smije biti ponovno upisana u imenik Komore:

– ako joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti ili djelatnosti, prije nego što ta mjera istekne ili bude obustavljena

– ako je podnijela zahtjev za prestanak članstva u Komori, prije nego što istekne šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o brisanju člana iz imenika Komore.

(2) U ostalim slučajevima osoba kojoj je prestalo članstvo u Komori može zahtijevati ponovni upis u imenik Komore kad prestanu razlozi zbog kojih joj je prestalo članstvo.

Žalba

Članak 37.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o upisu u imenik Komore, odbijanju upisa u imenik, mirovanju članstva u Komori ili brisanju člana iz imenika Komore dopuštena je žalba i podnosi se Ministarstvu.

VII. KVALITETA PRUŽENE USLUGE U POSLOVIMA PROSTORNOG UREĐENJA, PROJEKTIRANJA I/ILI STRUČNOG NADZORA GRAĐENJA I VOĐENJA GRAĐENJA

Osiguranje kvalitete pružene usluge

Članak 38.

Kvaliteta pružene usluge osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i gradnje osigurava se upotpunjavanjem i usavršavanjem znanja, stručnim nadzorom nad radom tih osoba te suradnjom Komore i Ministarstva.

Stručno usavršavanje

Članak 39.

Članovi Komore dostavljaju Komori potvrdu, odnosno certifikat o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju u svrhu vođenja evidencije o stručnom usavršavanju.

Članak 40.

Briše se.

VIII. STRUČNI NADZOR

Stručni nadzor nad radom članova Komore

Članak 41.

(1) Komora provodi stručni nadzor nad radom članova Komore temeljem javnih ovlasti iz ovoga Zakona i posebnog općeg akta kojim se uređuje način organiziranja i provođenja stručnog nadzora koji donosi Skupština Komore.

(2) Ovlasti Komore u provedbi stručnog nadzora nad radom članova prema ovom Zakonu jesu:

– pregledati dokumentaciju koja omogućuje uvid u poslovanje stranke za potrebe stručnog nadzora

– uzimati izjave od odgovornih i drugih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi

– zatražiti pisanim putem točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu za provođenje stručnog nadzora

– obavljati i druge radnje u svrhu provedbe stručnog nadzora.

(3) Komora je u obavljanju poslova stručnog nadzora obvezna s podacima koji su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti postupati u skladu s posebnim propisima.

Članak 42.

(1) Ako Komora u provođenju stručnog nadzora nad radom članova utvrdi nepravilnosti, dužna je:

– dati potrebne upute za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i ako se uočene nepravilnosti ponove, poduzeti druge mjere propisane propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje

– obavijestiti nadležno tijelo ako su tijekom stručnog nadzora nad radom člana Komore uočene nepravilnosti u vezi s kojima nije ovlaštena postupati

– poduzeti druge potrebne radnje te provesti postupke u skladu s ovim Zakonom i drugim općim aktima Komore.

(2) Članovi Komore nad čijim se radom provodi stručni nadzor obvezni su Komori u roku koji im je određen omogućiti provedbu stručnog nadzora i osigurati uvjete za neometan rad u okviru ovlaštenja propisanih člankom 41. ovoga Zakona.

Suradnja Komore i ministarstva nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje

Članak 43.

(1) U obavljanju stručnog nadzora iz članka 41. ovoga Zakona Komora surađuje s Ministarstvom.

(2) Ako se pri obavljanju stručnog nadzora utvrdi povreda propisa iz djelatnosti graditeljstva i prostornog uređenja, Komora je dužna o tome bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana saznanja, izvijestiti Ministarstvo.

Članak 44.

Komore su dužne dostaviti Ministarstvu godišnje izvješće o provedenim nadzorima nad radom članova Komore koje obvezno sadržava podatke o provedbi godišnjeg plana nadzora nad radom članova Komore, podatke o poduzetim mjerama radi primjene propisa, podatke o izrečenim stegovnim mjerama te prijedloge za unapređenje stručnog nadzora.

IX. STEGOVNA ODGOVORNOST ČLANOVA KOMORE

Stegovna djela

Članak 45.

(1) Članovi Komore odgovaraju za teže i lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera pred stegovnim tijelima Komore.

(2) Teža povreda je svako narušavanje dužnosti i ugleda arhitekata ili inženjera i povreda načela i pravila utvrđenih statutom i Kodeksom strukovne etike, koje ima teže značenje s obzirom na važnost ugroženog dobra, prirodu povrijeđene dužnosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena.

(3) Lakša povreda je narušavanje dužnosti i ugleda i povreda Kodeksa strukovne etike manjeg značenja te druge povrede dužnosti propisane propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje koje su manjeg značenja.

(4) Neispunjavanje obveze stručnog usavršavanja člana Komore za prethodno razdoblje smatra se lakšom povredom i kažnjava najstrožom stegovnom mjerom za lakše povrede.

Stegovne mjere

Članak 46.

(1) Za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera može se članu Komore statutom Komore odrediti stegovna mjera:

– ukor

– novčana kazna u iznosu od 5000,00 do 50.000,00 kuna

– zabrana obavljanja poslova u trajanju od jednog mjeseca do tri godine

– prestanak članstva u Komori ili

– brisanje iz evidencije.

(2) Za lakše povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera može se članu Komore statutom Komore odrediti stegovna mjera:

– opomena ili

– novčana kazna u iznosu od 500,00 do 5000,00 kuna.

(3) U slučaju izricanja stegovne mjere zabrane obavljanja poslova nadležno tijelo Komore će po službenoj dužnosti istu upisati u odgovarajući imenik.

(4) Članovi Komore kojima je izrečena stegovna mjera zabrane obavljanja poslova dužni su u roku od osam dana od dana pravomoćnosti odluke kojom je takva mjera izrečena vratiti pečat, iskaznicu i poslovnu karticu s potpisnim i identifikacijskim certifikatom, koji se pohranjuju u Komori za vrijeme trajanja stegovne mjere.

Članak 47.

Iznos novčane kazne i iznos troškova stegovnog postupka uplaćuje se u korist proračuna Komore.

Pokretanje stegovnoga postupka

Članak 48.

(1) Stegovni postupak pokreće po službenoj dužnosti stegovno tijelo određeno statutom Komore.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je prijavitelj Ministarstvo ili upravno tijelo velikoga grada, Grada Zagreba ili županije nadležno za upravne poslove graditeljstva ili prostornoga uređenja, stegovni postupak pokreće se bez prethodnog postupka pred stegovnim tužiteljem.

Pravo žalbe

Članak 49.

(1) Pravo žalbe u stegovnom postupku protiv presude Stegovnog suda za povrede dužnosti i ugleda članova Komore ima stranka kojoj je izrečena stegovna mjera i stegovni tužitelj.

(2) Žalba se podnosi Stegovnom sudu ili Višem stegovnom sudu Komore, a o njoj odlučuje Viši stegovni sud.

Primjena zakona

Članak 50.

U stegovnom postupku protiv člana Komore, na pitanja materijalnopravne i procesnopravne naravi koja nisu uređena ovim Zakonom, statutom Komore i pravilnikom, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe kaznenog, materijalnog i procesnog zakonodavstva.

Ovršnost novčanih kazni

Članak 51.

Pravomoćna odluka stegovnih tijela Komore kojom je izrečena novčana kazna i/ili kojom je stranka u postupku obvezana snositi trošak stegovnog postupka predstavlja ovršnu ispravu temeljem koje Komora može tražiti prisilnu ovrhu.

Pokretanje upravnog spora

Članak 52.

Protiv odluke Višeg stegovnog suda Komore može se pokrenuti upravni spor.

Zastara

Članak 53.

(1) Pravo pokretanja stegovnog postupka za teže povrede dužnosti i ugleda člana Komore zastarijeva nakon četiri godine, a za lakše povrede nakon dvije godine od dana počinjene povrede.

(2) Ovrha stegovne mjere zastarijeva za tri godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena stegovna mjera ili od dana isteka roka za koji je ovrha, odnosno izvršenje stegovne mjere odgođeno.

X. PROFESIONALNO OSIGURANJE I OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI

Dužnost osiguranja

Članak 54.

(1) Ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist i ovlašteni inženjer dužni su osigurati se od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogli učiniti investitoru ili drugim osobama za sve vrijeme obavljanja poslova, odnosno djelatnosti pri čemu iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna.

(2) Osobi upisanoj u imenik stranih ovlaštenih osoba, koja ima poslovni nastan na teritoriju Republike Hrvatske, prihvaća se već prije sklopljeni ugovor o profesionalnom osiguranju u drugoj državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora u kojoj već ima poslovni nastan ako je osiguranik pokriven jamstvom koje je istovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava, pri čemu iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna. U slučaju djelomične istovrijednosti osiguranik je dužan dodatno se osigurati za pokriće nepokrivenih aspekata: osiguranog rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića.

Članak 55.

(1) Komora preuzima osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih inženjera i stranih ovlaštenih osoba upisanih u imenik komore, koji su Komori dužni plaćati naknadu za profesionalno osiguranje.

(2) Kršenje obveze profesionalnog osiguranja, odnosno neplaćanje naknade za profesionalno osiguranje Komori teža je povreda dužnosti člana Komore.

(3) Profesionalno osiguranje člana Komore preko Komore ne isključuje mogućnost njegova dodatnog individualnog profesionalnog osiguranja za štetu koju bi obavljanjem poslova, odnosno djelatnosti mogao učiniti investitoru ili drugim osobama.

Uvjeti osiguranja

Članak 56.

Uvjete profesionalnog osiguranja za ovlaštene arhitekte, ovlaštene arhitekte urbaniste, ovlaštene inženjere i strane ovlaštene osobe zajedno utvrđuju osiguravatelji u dogovoru s komorama.

Članak 57.

Ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, odnosno ovlašteni inženjeri u zajedničkom uredu solidarno odgovaraju za obveze ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera nastale u obavljanju poslova zajedničkog ureda.

XI. FINANCIJSKO POSLOVANJE I IMOVINA KOMORE

Članak 58.

(1) Financijsko poslovanje Komore obavlja se prema godišnjem planu prihoda i rashoda Komore.

(2) Prihodi Komore jesu: upisnina, članarina, vlastiti prihodi Komore, donacije i druga sredstva ostvarena u skladu s važećim propisima.

(3) Visinu upisnine, članarine i visinu naknade za usluge Komore utvrđuje Skupština Komore.

(4) Računovodstvo Komore obavlja se u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Članak 59.

Sredstvima proračuna upravlja i raspolaže Upravni odbor Komore ako statutom nije drukčije određeno.

Članak 60.

(1) Imovinu Komore čine njezine nekretnine, pokretnine, novčana sredstva i imovinska prava.

(2) Članovi Komore ne odgovaraju za obveze Komore čiji su članovi.

(3) Statutom Komore određuju se tijela ovlaštena za stjecanje, opterećivanje ili otuđenje imovine.

XII. NADZOR

Članak 61.

(1) Ministarstvo prati i nadzire zakonitost rada Komore u obavljanju poslova na osnovi danih joj javnih ovlasti.

(2) U provedbi nadzora Ministarstvo može tražiti izvješća, podatke, materijale i druge obavijesti od Komore.

(3) Ako službena osoba Ministarstva u provedbi nadzora utvrdi nepravilnosti u radu tijela Komore u obavljanju javnih ovlasti, rješenjem naređuje otklanjanje tih nepravilnosti.

(4) Protiv rješenja kojim se naređuje otklanjanje nepravilnosti utvrđenih u provedi nadzora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 62.

Komora ili osoba koja obavlja posao ili djelatnost uređenu ovim Zakonom i posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje – član Komore dužan je Ministarstvu u svrhu provođenja nadzora dostaviti sve tražene podatke, dokumente i izvješća u zatraženom roku.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 63.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike, osnovane na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.), nastavljaju s radom i dužne su u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona.

Članak 64.

(1) Osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavale uvjete za voditelja građenja i voditelja radova stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ili imenik ovlaštenih voditelja radova Komore. Nadležna komora izvršit će upis ovlaštenog voditelja građenja i voditelja radova po ustrojavanju odgovarajućeg imenika ovlaštenih voditelja građenja i imenika ovlaštenih voditelja radova.

(2) Osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavale uvjete za stručne poslove prostornog uređenja nastavljaju sa radom i stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih arhitekata urbanista. Nadležna komora izvršit će upis ovlaštenog arhitekta urbanista po ustrojavanju odgovarajućeg imenika ovlaštenih arhitekata urbanista.

Članak 65.

Postupci za upis u imenike i upisnike komora te stegovni i prekršajni postupci započeti po odredbama Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama toga Zakona i općih akata donesenih na temelju toga Zakona.

Članak 66.

(1) Komore su dužne ustrojiti imenike ovlaštenih arhitekata urbanista, ovlaštenih voditelja građenja i imenike ovlaštenih voditelja radova u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Komore su dužne ustrojiti posebnu evidenciju voditelja projekata u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Komore su dužne ustrojiti posebnu evidenciju voditelja radova sa završenom srednjom školom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira), najmanje 10 godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom, a koji obavljaju poslove voditelja radova, i to u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.) ispunjavale uvjete za voditelja radova, a imaju završenu srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, nastavljaju s radom na tim poslovima i dužne su upisati se u evidenciju iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 67.

Osobama koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile upisane u Imenik vježbenika kandidata za upis u Komoru, ostvareni vježbenički staž do dana stupanja na snagu ovoga Zakona priznaje se kao rad na odgovarajućim poslovima u struci.

Članak 68.

Komore su dužne u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrditi listu izmiritelja Centra za mirenje te imenovati suce Stegovnog i Višeg stegovnog suda, donijeti opće akte te provesti druge radnje za početak rada Centra za mirenje i stegovnih tijela Komore u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 69.

Komore su dužne uskladiti organizaciju, statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 70.

Sve evidencije koje se ustrojavaju na temelju ovoga Zakona moraju biti u računalnom obliku i u formatu koji je dostupan e-dozvoli.

Članak 71.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.