Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.

(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.

(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.

(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.

Članak 1.a

(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:

– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,

– izdavanje potvrda i mišljenja,

– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 2.

(1) Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.

(2) Ako na području jedinice lokalne samouprave nema organiziranog programa ranog i predškolskog odgoja, jedinica lokalne samouprave dužna je sufinancirati pohađanje programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave ili jedinicom lokalne samouprave koja ima program koji u najboljoj mjeri može udovoljiti potrebama djeteta.

(3) Jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema organiziran program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja može sufinancirati ili financirati prijevoz djece do dječjeg vrtića u jedinici lokalne samouprave u kojoj će djeca pohađati program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članak 3.

(1) Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.

(2) Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji.

Članak 4.

U dječjim vrtićima odgojno-obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 5.

Predškolski odgoj djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina.

Članak 6.

Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se:

1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,

2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,

3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,

4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,

5. materijalni i financijski uvjeti rada,

7. predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,

8. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina.

II. OSNIVANJE I POČETAK RADA DJEČJEG VRTIĆA

1. Osnivanje dječjeg vrtića

Članak 7.

(1) Dječji vrtić mogu osnovati:

1. Republika Hrvatska,

2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. vjerske zajednice,

4. druge pravne i fizičke osobe.

(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba.

(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Članak 8.

Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:

- o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,

- o odgojiteljima i stručnim suradnicima,

- o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,

- o ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.

Članak 9.

(1) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvu nadležnom za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.

(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.

(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

2. Upis dječjeg vrtića u sudski registar

Članak 10.

(2) Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:

- rješenje Ministarstva nadležnog za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,

- rješenje nadležnog upravnog tijela županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.

3. Izdavanje rješenja o početku obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića

Članak 11.

(1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba, ako dječji vrtić ispunjava uvjete za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.

(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.

(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.

Članak 12.

Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:

- odobren program rada,

- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika,

- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,

- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,

- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.

4. Zabrana obavljanja djelatnosti

Članak 13.

Dječjem vrtiću, koji više ne ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona, prosvjetni inspektor zabranit će obavljanje djelatnosti nakon poduzetih mjera i predložiti trgovačkom sudu, kod kojega je dječji vrtić upisan u sudski registar, da donese odluku o njegovu ukidanju.

5. Plan razvoja i mreže dječjih vrtića

Članak 14.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.

(2) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.

(3) Predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba usklađenu mrežu iz stavka 2. ovoga članka dostavlja ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

(4) Ministar nadležan za obrazovanje donosi odluku o mreži dječjih vrtića Republike Hrvatske.

(5) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.

(6) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

III. NACIONALNI KURIKULUM ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I PROGRAMI DJEČJEG VRTIĆA

Članak 15.

(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.

(2) Nacionalni kurikulum donosi se sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.

(3) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja prema područjima razvoja i ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje te pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, kao i oblike vrednovanja.

(4) Nacionalni kurikulum i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.

(5) Nacionalni kurikulum predškole (u daljnjem tekstu: kurikulum predškole) utvrđuje načela, odgojno-obrazovne ciljeve i odgojno-obrazovna očekivanja te vrijeme trajanja programa s planom i načinom izvođenja.

(6) Kurikulum predškole donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom te se smatra sastavnim dijelom Nacionalnoga kurikuluma.

(7) Nacionalni kurikulum i kurikulum predškole su dokumenti na temelju kojih se izrađuje kurikulum dječjeg vrtića.

(8) Kurikulum dječjega vrtića razrađen je prema Nacionalnome kurikulumu, a njime se utvrđuju programi i njihova namjena, nositelji i načini ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti i načini vrednovanja.

(9) Upravno vijeće dječjeg vrtića donosi kurikulum dječjeg vrtića u pravilu svakih pet godina, a u skladu s potrebama moguće su njegove dopune i izmjene.

(10) U dječjem vrtiću mogu se, uz suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, provoditi eksperimentalni kurikulumi s ciljem unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnog rada.

Članak 15.a

(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:

– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,

– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,

– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,

– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

– programi predškole,

(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.

(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.

(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.

Članak 16.

(1) U ostvarivanju programa iz članka 15. ovoga Zakona dječji vrtić je dužan:

- stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta,

- dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.

(2) Radno vrijeme dječjih vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja.

Članak 17.

(1) U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.

(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom rane i predškolske dobi utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 18.

(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.

(3) Programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar nadležan za zdravstvo i ministar nadležan za socijalnu skrb donose odlukom uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(4) Program iz stavka 1. ovoga članka obvezno se primjenjuje za svu djecu rane i predškolske dobi uključenu u rani i predškolski odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima ili pri osnovnim školama sukladno članku 23.a ovoga Zakona.

Članak 19.

(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.

(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.

Članak 20.

(1) Svako dijete rane i predškolske dobi ima pravo upisa u dječji vrtić ili školsku ustanovu u kojoj se izvodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

(2) Za dijete koje je obvezno pohađati predškolu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati mjesto u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi koja provodi obvezni program predškole.

(3) Prednost pri upisu u dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave za iduću pedagošku godinu imaju djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako dječji vrtić kojem je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne može upisati svu prijavljenu djecu, nakon upisa djece iz stavka 3. ovoga članka djeca se upisuju na način da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju i kroničnim bolestima koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi ili potvrdu izabranog pedijatra ili obiteljskog liječnika da je razmjer teškoća u razvoju ili kronične bolesti okvirno u skladu s listom oštećenja funkcionalnih sposobnosti sukladno propisu kojim se uređuje metodologija vještačenja, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, djeca koja su ostvarila pravo na socijalnu uslugu smještaja u udomiteljskim obiteljima, djeca koja imaju prebivalište ili boravište na području dječjeg vrtića te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja korisnika zajamčene minimalne naknade.

(5) Način ostvarivanja prednosti iz stavka 4. ovoga članka pri upisu djece u dječji vrtić uređuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

(6) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i djetetom, odnosno provodi se opažanje djetetova ponašanja i komuniciranja uz nazočnost roditelja, a koje provodi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića (stručni suradnici, viša medicinska sestra i ravnatelj).

(7) Prosudbu o uključivanju djece u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju iz stavka 1. ovoga članka, djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima, kao i djece koja pri upisu imaju priložene preporuke stručnjaka donosi stručno povjerenstvo dječjeg vrtića iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.

Članak 21.

(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.

(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.

(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

Članak 22.

Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.

(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:

- pri osnovnim školama za djecu predškolske dobi stariju od 36 mjeseci, a iznimno u područjima rijetke naseljenosti i za djecu rane dobi u skladu s odredbama ovoga Zakona, Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja,

(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.

(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

Članak 23.a

(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića koji se izvodi u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu prije polaska u školu, a iznimno u dječjim vrtićima s manjim brojem djece ili dječjim vrtićima s odgojno-obrazovnim skupinama s različitim programima može se izvoditi i u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini.

(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.

(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.

(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.

(6) Nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba i upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi dužni su obavijestiti roditelje djece koja nisu uključena u redovite programe predškolskog odgoja u dječjem vrtiću o vremenu i mjestu upisa djece u program predškole.

(7) Dječji vrtić odnosno osnovna škola koja izvodi program predškole dužna je djetetu iz stavka 1. ovoga članka izdati potvrdu o završenom programu predškole radi upisa u osnovnu školu.

Članak 23.b

Programi iz članka 15.a stavaka 1. i 2. i članka 23. stavka 2. ovoga Zakona mogu se izvoditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, a uz zahtjev za izdavanjem suglasnosti obvezno se prilaže pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje.

IV. RADNICI DJEČJEG VRTIĆA

1. Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici

Članak 24.

(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik: pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i socijalni pedagog te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.

(2) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:

a) preddiplomski sveučilišni studij,

b) preddiplomski stručni studij,

c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima,

d) diplomski sveučilišni studij,

e) specijalistički diplomski stručni studij.

(4) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga članka, poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij, i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne kvalifikaciju odgojitelja temeljem priznavanja stečenih ishoda učenja na studiju za učitelja i razlike programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja.

(5) Ako osoba iz stavka 4. ovoga članka ne stekne kvalifikaciju odgojitelja u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se ne može više zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja dok ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja.

(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka prilikom prijave na natječaj dužna je dostaviti dokaz da nije bila zaposlena u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja na radnom mjestu odgojitelja.

(7) Osoba iz stavka 4. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja kvalifikacije za odgojitelja te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini, i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić, uz osobu iz stavka 3. ovoga članka, može izvoditi i osoba koja je završila učiteljski studij, na određeno vrijeme, najdulje do kraja trajanja programa predškole u jednoj pedagoškoj godini.

(9) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.

(10) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.

(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(12) Razliku programa za prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju učitelja u svrhu stjecanja kvalifikacije odgojitelja iz stavka 4. ovoga članka izvodi visoko učilište koje ima dopusnicu za izvođenje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću, kao i potrebnu razinu i vrstu obrazovanja za izvođenje programa iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 24.a

(1) U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovnoj skupini uz suglasnost osnivača, odnosno u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz suglasnost izvršnog tijela osnivača, a prema procjeni stručnog povjerenstva dječjeg vrtića, može raditi treći odgojitelj ili jedan pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik.

(2) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik nije samostalni nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti.

(3) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju te stručni komunikacijski posrednik moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) završeno najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje,

b) završeno osposobljavanje i stečena djelomična kvalifikacija,

c) da nije roditelj niti drugi član uže obitelji djeteta kojem se pruža potpora.

(4) Poslove pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručnog komunikacijskog posrednika u dječjem vrtiću ne može obavljati osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(5) Sredstva za financiranje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika osiguravaju se u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 25.

(1) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.

(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.

(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.

(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.

(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

2. Zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtiću

Članak 26.

(1) Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.

(2) Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.

(3) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,

– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana,

– u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova.

(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.

(7) Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

(9) Način donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.

Članak 27.

Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.

3. Pripravnici

Članak 28.

(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana.

(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.

(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o stručnom osposobljavanju.

(8) Osoba iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona koja nije položila stručni ispit za učitelja dužna je položiti stručni ispit za odgojitelja u roku od godinu dana od stjecanja kvalifikacije za odgojitelja sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

4. Stručno usavršavanje i napredovanje u položajna zvanja

Članak 29.

Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji obvezni su stručno se usavršavati sukladno propisima koje donosi ministar nadležan za obrazovanje, a zdravstvena voditeljica u skladu s propisima koje donosi ministar nadležan za zdravstvo.

Članak 30.

(3) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Prestanak radnog odnosa

Članak 31.

(1) Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima kojima se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njihovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.

(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

(3) Odgojno-obrazovnim radnicima te ostalim radnicima koji odbiju izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 32.

Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:

- ako nastupe okolnosti iz članka 25. i članka 31. stavka 3. i 5. ovoga Zakona,

- ako upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno-obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,

- ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,

- i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Zakonom i Zakonom o radu.

6. Vježbaonice i pokusni rad u dječjim vrtićima

Članak 33.

(1) U dječjem vrtiću mogu se ostvarivati:

- programi vježbaonice za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata,

- pokusni programi rada znanstvenih istraživanja i unapređivanja stručnog rada,

- programi stručno-razvojnog centra radi usavršavanja zaposlenih stručnih radnika i unapređivanja stručnog rada.

(2) Način rada i mjerila financiranja dječjih vrtića koji ostvaruju programe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

V. UPRAVLJANJE DJEČJIM VRTIĆEM

1. Upravno vijeće

Članak 34.

(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.

(2) Upravno vijeće ima od 5 do 7 članova.

(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.

(5) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.

(6) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.

Članak 35.

(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:

- odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,

- predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,

- predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,

- odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,

- odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,

- obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.

(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo nadležno za obrazovanje.

2. Ravnatelj dječjeg vrtića

Članak 36.

(1) Ravnatelj dječjeg vrtića je poslovodni i stručni voditelj dječjeg vrtića.

(2) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama ravnatelj:

- predlaže godišnji plan i program rada,

- brine se za provođenje odluka upravnog vijeća, odgojiteljskog vijeća i drugih tijela,

- obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom.

Članak 37.

(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij ili

d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,

– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona,

– najmanje pet godina radnog iskustva u predškolskoj ustanovi na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika.

(2) Za ravnatelja dječjeg vrtića ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(3) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.

(4) Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojemu je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača.

(5) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.

(6) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana.

(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića sklapa se ugovor o radu na rok od pet godina u punom radnom vremenu.

(8) Osobi imenovanoj za ravnatelja dječjeg vrtića, koja je prije imenovanja imala ugovor o radu na neodređeno vrijeme za poslove odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću nakon isteka mandata omogućit će se povratak na radno mjesto za koje je imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

(9) Osoba imenovana za ravnatelja pravo iz stavka 8. ovoga članka ostvaruje najduže do isteka dva uzastopna mandata.

(10) Osobu imenovanu za ravnatelja do povratka na poslove sukladno stavku 8. ovoga članka zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

(11) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti.

(12) Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja. Na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića vršitelja dužnosti ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića, a u dječjem vrtiću kojem je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršno tijelo osnivača, ali najdulje na vrijeme od godinu dana.

(13) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

– završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij ili

d) preddiplomski sveučilišni studij za odgojitelja ili

e) stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema odgojitelja u skladu s ranijim propisima,

– položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona.

(14) Za vršitelja dužnosti ravnatelja ne može biti imenova osoba za čiji rad u dječjem vrtiću postoje zapreke iz članka 25. ovoga Zakona.

(15) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.

Članak 37.a

(1) Ravnatelja dječjeg vrtića, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.

(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje upravno vijeće na način uređen statutom dječjeg vrtića.

Članak 38.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata upravnog vijeća i ravnatelja ne primjenjuju se na dječji vrtić kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

3. Odgojiteljsko vijeće

Članak 39.

(1) Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće.

(2) Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni radnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

(3) Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.

(4) Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se uređuje statutom dječjeg vrtića.

4. Statut i drugi opći akti dječjeg vrtića

Članak 40.

(1) Dječji vrtić ima statut i druge opće akte.

(2) Statutom dječjeg vrtića pobliže se uređuju ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, vrste i trajanje pojedinih programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme dječjeg vrtića, javnost rada te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanja dječjeg vrtića.

(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića pobliže se uređuje unutarnje ustrojstvo te način obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe.

(4) Dječji vrtić ima i druge opće akte u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.

Članak 41.

(1) Statut dječjeg vrtića i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača dječjeg vrtića.

(2) Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće na način propisan aktom o osnivanju ili statutom.

Članak 42.

(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.

(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.

VI. SINDIKALNO ORGANIZIRANJE

Članak 43.

(1) Sindikalno organiziranje u dječjim vrtićima je slobodno.

(2) Za slučaj štrajka štrajkaški odbor, ravnatelj dječjeg vrtića i upravno vijeće dužni su osigurati odgovarajuću njegu, prehranu, zdravstvenu zaštitu, kao i drugu skrb o djeci koja za vrijeme štrajka pohađaju program dječjeg vrtića.

(3) Na pitanja ostvarivanja prava na štrajk i organiziranja štrajka primjenjuju se opći propisi o štrajku ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

VII. NADZOR

Članak 44.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora uređuje se posebnim zakonom.

(5) Nadzor nad provedbom Programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a posebno u dijelu koji se odnosi na higijenu, pravilnu prehranu i cijepljenje, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo – zdravstvena inspekcija.

(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona obavlja tijelo državne uprave nadležno za sanitarnu inspekciju.

(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.

Članak 45.

(1) Ako nadležno tijelo državne uprave utvrdi da dječji vrtić ne ispunjava zakonom propisane uvjete, odredit će rok u kojem je dječji vrtić dužan otkloniti utvrđene nedostatke.

(2) Ako dječji vrtić ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, nadležno tijelo državne uprave donijet će akt o zabrani rada toga dječjeg vrtića. Troškove raspoređivanja djece u drugi dječji vrtić ili drugu odgovarajuću ustanovu snosi dječji vrtić kojemu je zabranjen rad i njegov osnivač, odnosno vlasnik.

VIII. PRESTANAK RADA DJEČJEG VRTIĆA

Članak 46.

(1) Dječji vrtić prestaje radom pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.

(2) Odlukom o prestanku rada dječjeg vrtića određuju se rok i način prestanka njegova rada te uređuje način raspoređivanja djece koja su pohađala dječji vrtić u druge odgovarajuće ustanove.

Članak 47.

Odredbe članka 44. do 46. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja.

IX. FINANCIRANJE DJEČJEG VRTIĆA

Članak 48.

(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.

(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.

(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.

(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice, osim programa predškole koji je za roditelje besplatan.

(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Članak 49.

(1) Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.

Članak 50.

(1) Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu.

(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i obrazovanja:

- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,

- za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,

- za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina,

- program predškole.

(4) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 50.a

(1) U državnom proračunu mogu se osigurati sredstva nužna za završetak investicija financiranih iz projekata Europske unije za izgradnju dječjih vrtića kojima je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji se nalaze na područjima jedinica koje su prema vrijednosti indeksa razvijenosti ispodprosječno rangirane.

(2) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića koja se doznačavaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(3) Odluku o dodjeli sredstava iz stavka 2. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 51.

(1) Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda radnika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za radnike.

(2) U ime radnika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.

X. DOKUMENTACIJA DJEČJEG VRTIĆA

Članak 52.

(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.

(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.

(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Vrtić) i sadrži sljedeće evidencije:

– Upisnik ustanova,

– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu,

– Upisnik djece u ustanovama,

– Upisnik radnika ustanova.

(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(7) Podaci iz e-Vrtića moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.

(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.

XI. ZABRANA PROMIDŽBE I PRODAJE U DJEČJIM VRTIĆIMA

Članak 52.a

XII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 52.b

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:

– ako nije donio kurikulum dječjeg vrtića u skladu s odredbama ovoga Zakona,

– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama ovoga Zakona,

– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe,

– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada odnosno rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima,

– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovoga Zakona,

– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,

– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi,

– ako postupa protivno odredbama članka 25. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 8.000 kuna.

XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 53.

(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 54.

Do donošenja propisa iz članka 53. ovoga Zakona primjenjuju se:

- Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", broj 29/83.),

- Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju ("Narodne novine", broj 47/87.),

- Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH, broj 7/8 od 10. lipnja 1991. godine).

Članak 55.

(1) Odgojitelji i stručni suradnici, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u dječjem vrtiću, a nemaju potreban stupanj stručne spreme, mogu i dalje obavljati poslove odgojitelja ili stručnog suradnika ako imaju odgovarajuću vrstu stručne spreme propisanu Zakonom o društvenoj brzi o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišćeni tekst i 27/93.), pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Medicinske sestre, koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.

(3) Suradnici u predškolskom odgoju, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.

(4) Njegovatelji, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.

(5) Osobe, koje su završile školu za odgojitelja i koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u svim dobnim odgojnim skupinama.

(6) Osobe, koje su zatečene na poslovima predškolskog odgoja u vjerskim zajednicama ili vjerskim dječjim vrtićima, a nemaju odgovarajuću vrstu stručne spreme prema odredbama ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati te poslove.

(7) Osobe iz stavka 1. do 6. ovoga članka mogu u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos i na neodređeno vrijeme, ako se na natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 56.

Obvezu polaganja stručnog ispita imaju odgojitelji i stručni suradnici dječjeg vrtića koji prvi put zasnivaju radni odnos u dječjem vrtiću nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 28. stavka 7. ovoga Zakona.

Članak 57.

Javne ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja dužne su uskladiti svoje ustrojstvo, rad i poslovanje, statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 58.

Osoba, koja obavlja poslove dnevne društvene brige o djeci u drugoj obitelji sukladno odredbama Zakona o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišćeni tekst i 27/93.), može nastaviti obavljanje te djelatnosti u sastavu dječjeg vrtića u kojemu je zaposlena.

Članak 59.

Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci rane i predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba.

Članak 60.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta ("Narodne novine", br. 18/91. - pročišeni tekst i 27/93.).

Članak 61.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".