Zakon o upravljanju državnom imovinom

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna imovina), način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi.

(2) Ovim se Zakonom uređuje upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).

(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.

Članak 1. stavak 1. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose odredbe Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29. 4. 2014.).

Članak 2. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojam »državna imovina« koji se koristi u ovom Zakonu podrazumijeva osobito sljedeću imovinu:

– dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Repub­lika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka

– osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač

– nekretnine, i to: građevinsko zemljište i građevine, posebne dijelove nekretnine, na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske

– zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane posebnim propisom

– planinarski dom ili kuću s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe

– pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.

(2) Državna imovina iz stavka 1. ovoga članka uključuje i sva subjektivna građanska (privatna) prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost, a koja se odnose na imovinu iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 3. stavci 1. i 2. prestaju važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 4.

(1) Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava Ministarstvu vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu koja je predmet uređenja ovoga Zakona, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te ako upravljanje državnom imovnom nije povjereno drugom tijelu u skladu s posebnim zakonom.

(2) Ministar nadležan za poslove državne imovine može odlukom povjeriti nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske iz članka 3. stavka 1. podstavka 3. ovoga Zakona na upravljanje trgovačkom društvu Državne nekretnine d. o. o.

Članak 4. stavci 1. i 2. prestaju važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 5.

(1) Iznimno od članka 3. ovoga Zakona Ministarstvo, u skladu s odredbama ovoga Zakona, upravlja i drugim nekretninama čije je upravljanje posebnim zakonom povjereno nekom drugom tijelu ako se prostornim planom na tim nekretninama, u izdvojenom građevinskom području i/ili izvan granica građevinskog područja, planira izgradnja igrališta za golf, hotela, hotelskih kompleksa, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama i drugih sličnih objekata komercijalne naravi.

(2) Poljoprivredno zemljište i/ili šuma i šumsko zemljište na kojemu je aktom za provedbu prostornih planova utvrđen obuhvat zahvata i/ili određeno formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici, radi izgradnje infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova, naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar određenih eksploatacijskih polja), reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, građevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, građevina namijenjenih gospodarenju u šumarstvu i lovstvu, vojnih lokacija i građevina za potrebe obrane, ne smatra se državnom imovinom u smislu članka 3. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo i drugo tijelo proračunski korisnik državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka sklopit će Sporazum o prijenosu državne imovine iz stavka 1. ovoga članka s tog tijela na Ministarstvo ili s Ministarstva na to tijelo.

Članak 6.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na imovinu Republike Hrvatske kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe u kojima je ona član ili osnivač.

(2) Imovina pravnih osoba kojima je član ili osnivač Republika Hrvatska nije državna imovina, u smislu članka 3. ovoga Zakona, kojom upravlja Ministarstvo. Navedenom imovinom upravljaju te pravne osobe.

Članak 7.

(1) Uprava trgovačkih društava kojima je Republika Hrvatska jedini dioničar ili jedini imatelj udjela, kao i povezana društva s tim trgovačkim društvima, za stjecanje i otuđenje nekretnina u vrijednosti većoj od 1.000.000,00 kuna moraju pribaviti prethodnu suglasnost skupštine društva, osim kada se nekretnine stječu ili otuđuju u upravnom, sudskom ili drugom postupku propisanom posebnim zakonom.

(2) Predstavnik Republike Hrvatske u skupštini trgovačkog društva iz stavka 1. ovoga članka za pravne poslove iz tog stavka mora pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva.

(3) Pravni poslovi sklopljeni bez suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su ništetni.

Članak 7. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 8.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su u postupku izrade i donošenja prostornog plana županije i prostornog plana uređenja općine/grada dostaviti Ministarstvu odluku o izradi toga plana.

Članak 8. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 9.

(1) Upravljanje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva sve sustavne i koordinirane aktivnosti i dobre prakse kojima država racionalno, transparentno i javno upravlja državnom imovinom i s njom povezanim obvezama, u ime i za račun građana radi održivog razvitka Republike Hrvatske, a osobito:

– izvršavanje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu

– sklapanje pravnih poslova čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe

– poduzimanje svih radnja u svezi s državnom imovinom s pažnjom dobrog gospodara i načelima upravljanja državnom imovinom radi uređenja pravnih odnosa na državnoj imovini.

– po potrebi, utvrđivanje ili promjenu namjene državne imovine.

(2) Raspolaganje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva sklapanje pravnih poslova čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe, kao što su prodaja, darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zakup, najam, razvrgnuće suvlasničkih zajednica, zamjena, koncesija, osnivanje prava zaloga na državnoj imovini ili na drugi način te davanje na uporabu državne imovine.

(3) Na postupke raspolaganja državnom imovinom iz ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe i pravila kojima se uređuju državne potpore.

(4) Raspolaganje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona vrši se s naknadom, a iznimno i bez naknade u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(5) Uporaba državne imovine iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva izvršavanje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu koja se uporabljuje, s pažnjom dobrog gospodara, u skladu s načelima upravljanja državnom imovinom, a bez prava raspolaganja navedenom državnom imovinom.

(6) Sredstva ostvarena raspolaganjem nekretninama Ministarstvo je ovlašteno koristiti za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske opisanih u članku 3. ovoga Zakona.

Članak 9. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 10.

Ministarstvo sudjeluje u radu institucija Europske unije i surađuje s drugim međunarodnim institucijama sukladno njegovoj nadležnosti i djelokrugu.

Članak 10. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 11.

(1) Prigodom stjecanja imovinskih prava na Republiku Hrvatsku primjenjuju se opći propisi kojima se regulira stjecanje imovinskih prava.

(2) Vlada Republike Hrvatske, na temelju ovlaštenja propisanih posebnim propisima, iznimno može raspolagati imovinom iz članka 3. ovoga Zakona i ako to nije predviđeno ovim Zakonom, kada je to u interesu Republike Hrvatske.

Članak 11. stavci 1. i 2. prestaju važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 12.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Pravne osobe iz stavka 1. dužne su na zahtjev Ministarstva dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.

(3) Pravne osobe, kojima u smislu odredbi ovoga Zakona, čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima u svojstvu zakonskog zastupnika upravlja Centar, dužne su na zahtjev Centra dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.

(4) Podaci iz stavka 2. i 3. neće se javno objavljivati.

II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

Članak 13.

Državnom imovinom upravlja se učinkovito i razumno, pažnjom dobrog gospodara, sukladno načelima odgovornosti, javnosti, ekonomičnosti i predvidljivosti.

Članak 13. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Načelo odgovornosti

Članak 14.

Načelo odgovornosti osigurava se propisivanjem ovlasti i dužnosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, nadzorom nad upravljanjem državnom imovinom, izvješćivanjem o postignutim ciljevima i učincima upravljanja i raspolaganja državnom imovinom i poduzimanjem mjera protiv nositelja funkcija koji ne postupaju sukladno propisima.

Članak 14. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Načelo javnosti

Članak 15.

Načelo javnosti upravljanja državnom imovinom osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja državnom imovinom u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja državnom imovinom u Strategiji upravljanja državnom imovinom i Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju državnom imovinom i javnom objavom odluka o upravljanju državnom imovinom.

Članak 15. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Načelo ekonomičnosti

Članak 16.

Državnom imovinom upravlja se sukladno načelu ekonomičnosti radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih javnih ciljeva Republike Hrvatske.

Članak 16. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Načelo predvidljivosti

Članak 17.

(1) Upravljanje i raspolaganje državnom imovinom mora biti predvidljivo za uprave, dioničare i članove trgovačkih društava u kojima dionicama i poslovnim udjelima upravlja tijelo kojemu je ta ovlast dana u nadležnost, odnosno za suvlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama i ostalim pojavnim oblicima državne imovine.

(2) Predvidljivost upravljanja i raspolaganja državnom imovinom ostvaruje se načelno jednakim postupanjem u istim ili sličnim slučajevima.

Članak 17. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

Strategija upravljanja državnom imovinom

Članak 18.

(1) Hrvatski sabor donosi Strategiju upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija) za razdoblje od sedam godina, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2) Strategijom se određuju dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom, uzimajući u obzir gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske.

(3) Ministarstvo izrađuje Nacrt prijedloga strategije. U postupak izrade Nacrta prijedloga strategije Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

(4) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva.

Članak 18. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Godišnji plan upravljanja državnom imovinom

Članak 19.

(1) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Strategije, na prijedlog Ministarstva.

(2) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za sljedeću godinu donosi se do 30. studenoga tekuće godine.

(3) Ministarstvo izrađuje Prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom te ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske radi donošenja. U postupak izrade Prijedloga godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

(4) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva.

Članak 19. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom

Članak 20.

(1) Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Ministarstvo izrađuje Prijedlog izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom. U postupak izrade Prijedloga izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 20. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU

Članak 21.

(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) kao pravna osoba s javnim ovlastima, nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Skraćeni naziv Centra je: CERP.

(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.

(4) Centar se upisuje u sudski registar.

(5) Tijela Centra su Upravno vijeće i ravnatelj.

Članak 22.

(1) Djelatnosti i poslovi Centra su:

– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom

– sudjelovanje u restrukturiranju trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke ovlasti

– stjecanje dionica i udjela

– sudjelovanje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbe, u kojima Centar ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu vjerovničkom položaju

– prijenos dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

– u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaganje članova skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja

– druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.

(2) Centar kao javne ovlasti obavlja sljedeće poslove:

– utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća

– u upravnom postupku prenosi dionice bez naknade HRVI-ju iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

– izvršava pravomoćna rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama o utvrđivanju prava na naknadu sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.)

– u upravnom postupku ukida rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen

– obavlja i druge poslove određene posebnim propisima.

(3) Protiv rješenja Centra u upravnim postupcima nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Centar obavlja i druge poslove po nalogu Vlade Republike Hrvatske.

Članak 23.

(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te iz drugih izvora.

(2) Primici od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar su primitak odnosno prihod državnog proračuna, osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru za podmirenje financijskih obveza.

(3) Sredstvima iz drugih izvora smatraju se:

– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar

– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar

– donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.

(4) Odluku o visini naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima iz stavka 3. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na dobit, sudskih pristojbi i upravnih pristojbi.

(6) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra prihod je državnog proračuna.

(7) Odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra u državni proračun u skladu sa stavkom 6. ovoga članka donosi Upravno vijeće Centra, nakon prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća.

(8) Za obveze Centra jamči Republika Hrvatska.

Članak 24.

(1) Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na unutarnju organizaciju Centra i radne odnose.

(2) Ravnatelj ima jednog zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti u skladu s odredbama Statuta Centra.

Članak 25.

(1) Ravnatelja i zamjenika ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine.

(2) Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata na koji su imenovani:

– ako sami zatraže razrješenje

– ako su pravomoćno osuđeni za:

a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kazneno djelo protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznena djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXIX.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXX.), kaznena djela protiv Repub­like Hrvatske (glava XXXII.) i kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.)

– ako ne izvršavaju svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Centra ili ako ih izvršavaju nesavjesno ili nestručno, što utvrđuje Upravno vijeće.

(3) Ravnatelj odnosno zamjenik ravnatelja kojem je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novoga ravnatelja odnosno zamjenika ravnatelja, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.

(4) Za ravnatelja i zamjenika ravnatelja može se imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima:

– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i

– najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.

(5) Plaću ravnatelja i zamjenika ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.

Članak 26.

(1) Upravno vijeće:

– donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu

– određuje poslovnu adresu Centra

– donosi financijski plan Centra

– donosi odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra

– predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu

– sklapa ugovor o radu s ravnateljem i zamjenikom ravnatelja

– donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovoga Zakona i Statuta Centra

– donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja

– obavlja nadzor nad poslovanjem Centra

– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja Centar, imenuje predstavnike članova skupština u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar ako je to propisano posebnim propisom

– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar

– obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.

(2) Upravno vijeće Centra ima devet članova i čine ga:

– ministar nadležan za poslove državne imovine, koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća

– ministar nadležan za poslove financija

– ministar nadležan za poslove gospodarstva

– ministar nadležan za poslove turizma

– ministar nadležan za poslove mora, prometa i infrastrukture

– ministar nadležan za poslove poljoprivrede

– ministar nadležan za poslove energetike

– ministar nadležan za poslove pravosuđa

– predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske

– predstavnik reprezentativnih udruga sindikata više razine, bez prava glasa

– predstavnik reprezentativnih udruga poslodavaca više razine, bez prava glasa.

(3) Ministre iz stavka 2. ovoga članka mogu u slučaju spriječenosti zamjenjivati državni tajnici iz resornog ministarstva.

(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine i predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine imenuju reprezentativne udruge sindikata više razine i reprezentativne udruge poslodavaca više razine.

(6) Upravno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način donošenja odluka članova Upravnog vijeća.

Članak 27.

(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.

(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće u javnim službama.

Članak 28.

(1) Prije raspolaganja imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar, kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednost te imovine, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene.

(2) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovoga članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 25 %, obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ravnatelja Centra.

(3) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio do 25 %, obavlja Centar.

(4) Centar nema obvezu izvršiti procjenu vrijednosti kada se dionice prodaju na uređenom tržištu kapitala.

(5) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju navedenom imovinom.

(6) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.

(7) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 1.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće Centra.

V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Donošenje odluka o upravljanju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Članak 29.

(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela izvršit će se procjena njihove vrijednosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene neovisno o načinu i namjeri raspolaganja.

(2) Procjenu vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.

(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju tom imovinom.

(4) Odluku o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna po pojedinom raspolaganju donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Članak 30.

(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja jer u prvom postupku raspolaganja nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na cijenu ili naknadu iz prvog postupka raspolaganja sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti.

(3) Procjenu iz stavka 2. ovoga članka ne može obaviti osoba koja je izvršila prvu procjenu.

(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.

Izbor predstavnika Republike Hrvatske u tijelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Članak 31.

(1) Odluku o izboru predstavnika Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

(2) Odluku o izboru kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Odluku o izboru kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(4) Predsjednika uprave ili člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku bira se javnim natječajem.

(5) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihova izbora.

VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA

Načini prodaje dionica

Članak 32.

(1) Prodaja dionica može se provesti na sljedeće načine:

– javnom ponudom

– javnim nadmetanjem

– javnim prikupljanjem ponuda

– ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala

– prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava

– istiskivanjem manjinskih dioničara

– prijenosom dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala

– neposrednom prodajom.

(2) Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima, u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje tržište kapitala, a koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti.

(3) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih dionica.

(4) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju dionica.

(5) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava prodaju se sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala.

(6) Prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava koristi se kao način prodaje dionica u slučajevima predviđenima propisom kojim se određuje preuzimanje dioničkih društava.

(7) Prijenos dionica manjinskih dioničara koristi se u slučajevima predviđenim propisom kojim se uređuju trgovačka društva.

(8) Prijenos dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala provodi se sukladno odredbama propisa kojim se uređuje tržište kapitala.

(9) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju cijena će se utvrditi sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona.

Načini prodaje udjela

Članak 33.

(1) Prodaja udjela može se provesti na sljedeće načine:

– javnim nadmetanjem

– javnim prikupljanjem ponuda

– izravnom ponudom za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa

– neposrednom prodajom.

(2) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih udjela.

(3) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju udjela.

(4) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju cijena će se utvrditi sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona.

(5) Izravna ponuda za kupnju poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću provest će se samo ako je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa. Izravna ponuda podnosi se ostalim članovima društva sukladno odredbama akta o osnivanju društva.

(6) Ako ostali članovi društva ne prihvate ponudu za kupnju ponuđenih poslovnih udjela u postupku prodaje prvokupom sukladno stavku 5. ovoga članka, provest će se prodaja poslovnih udjela javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom prodajom sukladno odredbama ovoga Zakona.

Stjecanje dionica i udjela i druga raspolaganja dionicama i udjelima

Članak 34.

(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i pravila o državnim potporama.

(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. ili članka 23. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.

(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Uredba o načinima raspolaganja dionicama i udjelima

Članak 35.

Postupke i metodologije koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja dionicama i udjelima koji su predmet uređenja ovoga Zakona uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA

Članak 36.

Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, Ministarstvo upravlja nekretninama u skladu sa Strategijom i Godišnjim planom upravljanja državnom imovinom.

Članak 36. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Donošenje odluka o upravljanju nekretninama

Članak 37.

(1) Prije svakog raspolaganja nekretninama u vlasništvu Repub­like Hrvatske izvršit će se procjena tržišne vrijednosti tih nekretnina sukladno posebnom propisu kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a u slučaju raspolaganja nekretninama sklapanjem drugog naplatnog pravnog posla koji podrazumijeva korištenje i/ili plodouživanje nekretnine, odnosno ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske, kao što je osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zakup, najam i drugo, izvršit će se i procjena vrijednosti naknade sukladno posebnom propisu kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina osim ako se nekretnina daje na uporabu.

(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.

(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili ukupne naknade pri prvom krugu postupka raspolaganja nekretninama ne može biti manji od procijenjenog iznosa iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, odluku o nekorištenju prava prvokupa neovisno o iznosu ponuđene kupoprodajne cijene, kao i odluku o davanju nekretnina na uporabu iz članka 39. ovoga Zakona donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

Članak 37. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 38.

(1) Ako se postupak raspolaganja nekretninama ponavlja jer u prvom krugu postupka nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na cijenu ili naknadu iz prvog postupka raspolaganja sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja nekretninama i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državnom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti.

(3) Procjenu iz stavka 2. ovoga članka ne može obaviti osoba koja je radila prvu procjenu.

(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili o postupku drugog raspolaganja.

Članak 38. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Načini raspolaganja nekretninama

Članak 39.

Nekretninama se može raspolagati javnim natječajem ili neposrednom pogodbom.

Članak 39. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 40.

Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja može se provoditi u obliku:

– javno nadmetanje koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke dražbe ostvariti interes za raspolaganje ponuđenim nekretninama

– javno prikupljanje ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama.

Članak 40. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 41.

Nekretninama se može raspolagati neposrednom pogodbom uz naknadu utvrđenu odlukom o raspolaganju sukladno članku 37. ovoga Zakona:

– ako je riječ o nekretnini na kojoj se realizira strateški investicijski projekt, sukladno odredbama posebnog propisa temeljem kojeg se utvrđuje strateški investicijski projekt Republike Hrvatske

– ako je riječ o osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje građevne čestice utvrđene prostornim planom ili aktom za provedbu prostornih planova, ako taj dio ne prelazi 50 % površine utvrđene građevne čestice

– ako je riječ o osobi koja je u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenog objekta od nadležnog tijela ishodila rješenje o izvedenom stanju, a objekt je izgradila na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te je na predmetnoj nekretnini utvrđen obuhvat građevne čestice. Navedenoj osobi može se prodati zemljište koje je utvrđeno kao obuhvat građevne čestice

– ako je riječ o osobi koja se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi u neprekinutom mirnom posjedu nekretnine duže od pet godina, uz uvjet da redovito podmiruje dospjele obveze za tu nekretninu

– ako je riječ o jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska za provedbu komercijalnih projekata ili za provedbu projekata koji nisu od javnog interesa

– ako je riječ o diplomatsko-konzularnim predstavništvima

– u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na prijedlog i u korist jednog ili više suvlasnika te kad nije moguća fizička dioba ili Republika Hrvatska nema gospodarskog interesa imati suvlasnički dio nekretnine, kao što su sobice, spremišta male površine, stanovi unutar stanova, a suvlasnici imaju interes kupiti taj suvlasnički dio nekretnine

– u postupku osnivanja prava služnosti u skladu s prostornim planom na prijedlog i u korist zainteresirane osobe

– u slučajevima razrješavanja spornih imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i trećih osoba i kada je to predviđeno posebnim propisima (primjerice u slučajevima kad su ispunjeni uvjeti za izvlaštenje)

– u drugim slučajevima kad je to propisano posebnim propisom.

Članak 41. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Osnivanje prava građenja bez provođenja javnog natječaja

Članak 42.

Ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja, uz naknadu određenu sukladno članku 38. ovoga Zakona, u svrhu izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ako se navedeni objekti grade na nekretnini iz članka 3. ovoga Zakona u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije provedenog od strane drugog nadležnog tijela.

Članak 42. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 43.

Korisnik kampa, koji kamp je u smislu odredbe članka 3. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona kao takav definiran posebnim propisom, plaća Republici Hrvatskoj naknadu u skladu s tim propisom.

Članak 43. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Zabrana podzakupa i podnajma

Članak 44.

(1) Nekretnine iz članka 3. ovoga Zakona koje su dane u zakup ili u najam nije dopušteno davati u podzakup ili podnajam.

(2) Ako je nekretnina iz stavka 1. ovoga članka dana u podzakup ili podnajam, ili ako zakupnik ili najmoprimac nekretnine iz stavka 1. ovoga članka sklopi pravni posao s trećom osobom kojim se utječe na korištenje nekretnine, ugovor o zakupu ili ugovor o najmu te nekretnine raskida se po sili zakona.

(3) Odredba o zabrani ugovaranja podzakupa ili podnajma, kao i odredba o ugovornoj kazni za davanje nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u podzakup ili podnajam bitne su odredbe ugovora o zakupu ili najmu nekretnina iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ne smatra se podzakupom ili podnajmom kada dođe do statusne promjene zakupnika ili najmoprimca na temelju odredbi Zakona o trgovačkim društvima ili drugog posebnog zakona.

(5) Iznimno, ako se radi o kampovima, hotelima, planinarskim domovima ili kućama ili drugim objektima za smještaj turista dio nekretnine može se dati u podzakup uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.

Članak 44. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Raspolaganje nekretninama u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade

Članak 45.

(1) Kada je to opravdano i obrazloženo razlozima poticanja gospodarskog napretka, socijalne dobrobiti građana i ujednačavanja gospodarskog i demografskog razvitka svih krajeva Republike Hrvatske, nekretninama se može raspolagati u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i bez naknade.

(2) Raspolaganje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na zahtjev jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju se prenosi ono pravo s kojim se postiže ista svrha, a koje je najpovoljnije za Republiku Hrvatsku.

(3) Raspolaganje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provodi se osobito u svrhu:

– ostvarenja projekata izgradnje poduzetničke infrastrukture, odnosno poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija u skladu s posebnim zakonom

– ostvarenja projekata ulaganja u skladu s posebnim zakonom

– ostvarenja projekata koji su od općeg javnog, socijalnog ili kulturnog interesa, poput izgradnje škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, groblja, za izgradnju sportskih objekata, muzeja, memorijalnih centara i drugih sličnih projekata kojima se povećava kvaliteta života građana na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

– provođenja programa stambenog zbrinjavanja i društveno poticane stanogradnje

– provođenja programa integracije osoba s invaliditetom u društvo

– provođenja programa demografske obnove

– provođenja programa gospodarenja otpadom

– provođenja operativnih programa Vlade Republike Hrvatske za nacionalne manjine.

Članak 45. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Dodjela nekretnina na uporabu tijelima državne uprave i drugim korisnicima državnog proračuna

Članak 46.

(1) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu tijelima državne uprave bez naknade za potrebe rada tijela državne uprave sukladno kriteriju površine radnog prostora po zaposleniku, a koja može iznositi do maksimalno 15 m² radnog prostora po zaposleniku.

(2) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu i drugim tijelima koja su proračunski korisnici državnog proračuna, bez naknade, za rad tih tijela, sukladno kriterijima kojima se utvrđuje maksimalna površina prostora po zaposleniku ako posluju preko jedinstvenog računa državnog proračuna.

(3) Tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne plaćaju naknadu za uredski dio poslovnog prostora koji površinom prelazi maksimalne kriterije za veličinu prostora po zaposleniku.

(4) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu bez provođenja javnog natječaja uz naknadu drugim proračunskim korisnicima državnog proračuna koji ne posluju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, pravnim osobama s javnim ovlastima, trgovačkim društvima u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske, parlamentarnim političkim strankama i nezavisnim saborskim zastupnicima za potrebe obavljanja poslova iz njihova djelokruga.

(5) Tijela iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka koja su dobila nekretnine na uporabu preuzimaju sva prava, osim prava na otuđenje i opterećenje nekretnine, kao i sve obveze za navedene nekretnine i obveznici su investicijskog i redovitog održavanja navedenih nekretnina te su dužna plaćati sve druge troškove vezane za navedene nekretnine.

(6) Ako Ministarstvo nema na upravljanju nekretnine za ostvarivanje potreba tijela iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, Ministarstvo će s navedenim tijelima sudjelovati u postupku radi pronalaženja odgovarajuće nekretnine na tržištu za zakup.

(7) Tijela iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, koja koriste prostore zakupljene od trećih osoba, dužna su se obratiti Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o zakupu. Ministarstvo je dužno odlučiti o zahtjevu državnog tijela u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(8) Tijela iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka ne smiju sklopiti ugovor o zakupu nekretnina s trećim osobama bez suglasnosti Ministarstva.

(9) Pravni poslovi sklopljeni bez suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka su ništetni.

(10) Ministarstvo upravlja i nekretninama koje tijela državne uprave koriste povremeno te objektima posebne namjene – rezidencijalni objekti i slično.

Članak 46. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Zamjena nekretnina

Članak 47.

(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske mogu se zamijeniti s nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a samo iznimno s trećim osobama, u slučaju opravdanoga gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i u skladu s načelima propisanim člankom 13. ovoga Zakona.

(2) Odluku o zamjeni nekretnina iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove državne imovine ili Vlada Repub­like Hrvatske sukladno članku 37. ovoga Zakona.

Članak 47. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Stjecanje nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske

Članak 48.

(1) Ministarstvo provodi postupke sklapanja pravnog posla radi stjecanja vlasništva ili drugih stvarnih prava na nekretninama koje su u naravi građevinsko zemljište, građevine i posebni dijelovi građevina, zemljište na kojem se nalazi kamp, zemljište na kojem se nalazi planinarski dom, u ime i za korist Republike Hrvatske.

(2) Prije sklapanja pravnog posla iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se procjena vrijednosti nekretnine.

(3) Odluku o stjecanju prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekretnini u korist Republike Hrvatske donosi tijelo iz članka 38. ovoga Zakona ovisno o iznosu procjene vrijednosti te nekretnine.

Članak 48. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Stanovi za službene potrebe

Članak 49.

(1) Ministarstvo može dati na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja i raspolaže, državnim dužnosnicima i pravosudnim dužnosnicima za potrebe njihova smještaja za vrijeme trajanja dužnosti.

(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom se uređuje koji državni dužnosnici imaju pravo na korištenje stana i način na koji se stanovi daju na uporabu državnim dužnosnicima.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, do konačnog uređenja vlasničkih odnosa sindikati odnosno udruge sindikata više razine koji su u posjedu stanova u vlasništvu Republike Hrvatske mogu iste koristiti za potrebe stanovanja svojih dužnosnika.

Članak 49. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Suglasnost za prijavu na natječaje projekata koji se financiraju iz fondova Europske unije

Članak 50.

(1) Ministarstvo daje prethodnu suglasnost trećim osobama javnog prava u postupku prijave projekata na natječaje koji se financiraju iz fondova Europske unije, a koji projekti se planiraju na nekretninama u vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske, u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, osim ako je davanje suglasnosti temeljem posebnog propisa u djelokrugu drugog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima.

(2) Nositelji projekata iz stavka 1. ovoga članka uz zahtjev za izdavanje suglasnosti obvezni su dostaviti obrazloženje i sažetak projekta.

(3) O izdanim suglasnostima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vodi posebnu evidenciju, a u evidenciji iz članka 55. ovoga Zakona suglasnost iz ovoga članka upisuje se u obliku zabilježbe na nekretnini.

Članak 50. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Uredba o načinima raspolaganja nekretninama

Članak 51.

Postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske uređuje Vlada Repub­like Hrvatske uredbom.

Članak 51. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

VIII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA

Donošenje odluka o upravljanju pokretninama

Članak 52.

(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina iz članka 3. ovoga Zakona izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti, kao i procjena drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku pokretnina daje na uporabu.

(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.

(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili naknada pri prvom krugu postupka raspolaganja pokretninama ne može biti manja od iznosa procijenjenog iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Odluku o raspolaganju pokretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(6) Odluku o davanju pokretnina na uporabu tijelima državne uprave, bez obzira na procijenjenu vrijednost pokretnine, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

Članak 52. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 53.

(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina ponavlja jer u prvom krugu postupka nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na cijenu ili naknadu iz prvog postupka raspolaganja sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 52. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina i nakon njegova drugog kruga ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti.

(3) Procjenu iz stavka 2. ovoga članka ne može obaviti osoba koja je radila prvu procjenu.

(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.

Članak 53. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 54.

Državnom imovinom u obliku pokretnina Ministarstvo upravlja i raspolaže na način i po pravilima predviđenima ovim Zakonom za upravljanje nekretninama, dionicama i udjelima, kao i na drugi svrhovit način, vodeći se načelom odgovornosti, javnosti, ekonomičnosti i predvidljivosti.

Članak 54. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

IX. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE

Članak 55.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka nije javni registar, ali je javno dostupna.

(3) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja i podatke koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 55. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

X. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Članak 56.

(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 4/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97., 68/98., 96/99., 120/00. i 78/02.).

(3) Neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske.

(4) Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu.

(5) Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

(6) Prava Republike Hrvatske na imovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i prava po osnovi te imovine ne podliježu zastari niti posljedicama neprijavljivanja u predstečajnom postupku.

(7) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist trećih osoba, a pod uvjetom da je treća osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasništva, odnosno založno pravo na neprocijenjenoj imovini, nadležno državno odvjetništvo može, umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv trgovačkog društva, prihvatiti isplatu tržišne vrijednosti neprocijenjene imovine u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatom prema trgovačkom društvu. Zahtjev za naknadom smatra se stvarnopravnim zahtjevom.

Članak 57.

(1) Centar, na zahtjev stranke, izdaje uvjerenje o nekretninama procijenjenim u temeljni kapital kao javnu ispravu o činjenicama o kojima Centar vodi službenu evidenciju, a za potrebe upisa prava vlasništva nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava.

(2) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/98., 16/98. i 73/00.).

(3) Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se i nekretnine koje su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća unesene po knjigovodstvenoj vrijednosti, a u protuvrijednosti kojih je rješenjem o suglasnosti na tu pretvorbu određena rezervacija dionica odnosno poslovnih udjela.

(4) Centar naplaćuje naknadu za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona i kad uvjerenja izdaje na zahtjev tijela državne uprave.

(5) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Nekretnine koje nisu uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka ili uvjerenjem odnosno rješenjem pravnih prednika Centra utvrđene procijenjenim, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (»Narodne novine«, br. 92/10.).

XI. USTUPANJE DIONICA HRVI-ju IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA UŽE I ŠIRE OBITELJI SMRTNO STRADALOGA ODNOSNO NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Članak 58.

(1) Centar je dužan dionice čiji je imatelj Republika Hrvatska ustupiti HRVI-ju iz Domovinskog rata te članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 20 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 30 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 40 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 50 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 60 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 70 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 80 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata s 90 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna

– HRVI-ju iz Domovinskog rata sa 100 % oštećenja organizma – dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna

– članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.

(2) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ustupaju se zakonskim nasljednicima prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

(3) Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju u roku i na način propisan zakonom kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(4) Pravo na dionice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Centar, protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, a koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom tih dionica, raspoređuju se na njihove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.

XII. UPRAVLJANJE PRIVREMENO ODUZETOM IMOVINOM

Članak 59.

(1) Ministarstvo upravlja imovinom koja je u kaznenom postupku sudskom odlukom privremeno oduzeta okrivljeniku ili s njim povezanih osoba kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, odnosno protupravnom radnjom, ili kao predmet namijenjen ili uporabljen za počinjenje kaznenog djela, odnosno kao predmet koji je nastao počinjenjem kaznenog djela, a koja je sudskom odlukom predana Ministarstvu na upravljanje.

(2) Kad imovina iz stavka 1. ovoga članka pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom postupku bude trajno oduzeta kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, ta imovina postaje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i njome upravlja Ministarstvo.

(3) Imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka predaje se na upravljanje Ministarstvu nakon provedbe postupka oduzimanja od strane nadležnog tijela o čemu se sastavlja zapisnik.

Članak 59. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 60.

O privremeno oduzetoj imovini iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona Ministarstvo vodi evidenciju.

Članak 60. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 61.

(1) Ministarstvo može donijeti odluku o prodaji privremeno oduzete imovine:

– ako je čuvanje privremeno oduzete imovine opasno

– ako je trošak čuvanja privremeno oduzete imovine nerazmjeran u odnosu na vrijednost privremeno oduzete imovine ili

– ako predstoji neposredna opasnost od propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti privremeno oduzete imovine.

(2) Ministarstvo može donijeti odluku da privremeno oduzetu imovinu daje na uporabu, iznajmi ili preda u zakup u skladu s namjenom privremeno oduzete imovine.

(3) Ministarstvo je dužno predati protivniku osiguranja sredstva od prodaje, najma ili zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude kojom je sud odbio prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.

(4) Protiv odluke Ministarstva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka protustranka može izjaviti prigovor u roku od 48 sati od njezina dostavljanja. O prigovoru odlučuje mjesno nadležan sud koji vodi kazneni postupak. Protiv odluke suda nije dopuštena žalba.

Članak 61. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 62.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje uvjete i načine upravljanja privremeno oduzetom imovinom.

Članak 62. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

XIII. NADZOR

Članak 63.

Ministarstvo provodi nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na njegovu temelju te nad zakonitosti rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nad upravljanjem državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 63. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 64.

Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 145/10. i 70/12.) i Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) dovršit će se po odredbama tih zakona ako podnositelj zahtjeva u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese prijedlog na temelju kojeg se postupak može nastaviti. U suprotnom, postupak će se obustaviti.

Članak 64. prestaje važiti u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 65.

(1) Neotplaćene dionice kupljene na obročnu otplatu na temelju članka 5. stavka 1. točke 1., članaka 2., 2.a, 19., 21.a i 21.b Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.) te članka 5. Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) mogu se prenijeti na drugu osobu ako se ta osoba obveže preostali dug platiti jednokratno na dan sklapanja ugovora o prijenosu dionica.

(2) Obveza jednokratne otplate duga na dan sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zakonskog nasljednika.

Članak 66.

(1) Kupci dionica i/ili poslovnih udjela temeljem ugovora sklopljenih nakon 1. siječnja 1992. protivno članku 19. stavku 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), koji su jednokratno i uz popust kupili dionice i/ili poslovne udjele u više trgovačkih društava u ukupnoj nominalnoj vrijednosti višoj od protuvrijednosti 20.000,00 njemačkih maraka (DEM) odnosno njihovi zakonski nasljednici, mogu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Centru pisani zahtjev za provjeru duga iz predmetnih ugovora, a radi izdavanja potvrde Centra o otplaćenosti dionica.

(2) Kupci dionica i/ili poslovnih udjela temeljem neizvršenih ugovora sklopljenih nakon 1. siječnja 1992. protivno članku 19. stavku 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), koji su uz popust i na obročnu otplatu kupili dionice i/ili poslovne udjele u više trgovačkih društava u ukupnoj nominalnoj vrijednosti višoj od protuvrijednosti 20.000,00 njemačkih maraka (DEM) odnosno njihovi zakonski nasljednici, mogu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti Centru pisani zahtjev

– da temeljem svih ili nekih sklopljenih ugovora izvrše jednokratno plaćanje revaloriziranog duga u cijelosti i u roku od najviše šest mjeseci od dana izrade obračuna od strane Centra, uz priznanje prava na osobni popust koji su imali prilikom sklapanja svakog pojedinog ugovora ili

– da temeljem svih ili nekih sklopljenih ugovora izvrše djelomično plaćanje revaloriziranog duga u roku od najviše 60 dana od dana izrade obračuna od strane Centra, tako da se temeljem svih uplata po pojedinom ugovoru otplati minimalno 5 % ugovorene cijene kako bi se kupcu priznalo pravo na osobni popust koji je imao prigodom sklapanja svakog pojedinog ugovora te da se nakon toga ugovor raskine i neotplaćene dionice prenesu u vlasništvo Centra.

(3) Ako kupci dionica i/ili poslovnih udjela iz stavka 2. ovoga članka, odnosno njihovi zakonski nasljednici ne podnesu pisani zahtjev u rokovima i na način kako je to navedeno u stavku 2. ovoga članka ili ne izvrše jednokratno plaćanje revaloriziranog duga u cijelosti u jednom ili više sklopljenih ugovora u rokovima i na način kako je to navedeno u stavku 2. ovoga članka ili ne izvrše plaćanje minimalno 5 % ugovorene cijene u rokovima i na način kako je to navedeno u stavku 2. ovoga članka, svi ugovori sklopljeni protivno odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća smatrat će se raskinutim istekom rokova iz stavka 2. ovoga članka. Raskid ugovora izvršit će se tako da kupcu odnosno njegovu zakonskom nasljedniku u vlasništvo pripada broj otplaćenih dionica i/ili udjela temeljem stvarno izvršenih uplata po pojedinom ugovoru, a preostale dionice i/ili udjeli prenijet će se u vlasništvo Centra.

(4) Revalorizirani dug u smislu ovoga članka utvrđuje se sukladno sklopljenom ugovoru i pravnom režimu u kojemu je sklopljen.

(5) U slučaju podnošenja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka od strane zakonskih nasljednika, uz pisani zahtjev potrebno je dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. Kada je kupac dionica ili udjela preminuo, a nasljednici u vezi s tom imovinom nisu proveli ostavinsku raspravu, rokovi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.

Članak 67.

Obvezu naknade osobama koje su ovlaštenici prava na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u dionicama ili poslovnim udjelima Centar može ispuniti isključivo prijenosom dionica ili poslovnih udjela čiji je imatelj Republika Hrvatska.

Članak 68.

Prestaje važiti.

Članak 69.

Prestaje važiti.

Članak 70.

Prestaje važiti.

Članak 71.

Prestaje važiti.

Članak 72.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 31. stavka 5., članka 35., članka 49. stavka 2., članka 51. i članka 62. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poslove državne imovine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 55. stavka 3. i članka 57. stavka 5.

Članak 73.

Do stupanja na snagu podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona ostaju na snazi podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 74.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe glave VIII., članci 60. – 64. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13, 18/16 i 89/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) ostaju na snazi do stupanja na snagu Zakona kojim se uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine.

Članak 75.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.