Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.
SADRŽAJ
SUDAC I USTAVNA DEMOKRACIJA: DR. SC. JADRANKO CRNIĆ KAO ČUVAR USTAVA
2. Demokracija i sudbena vlast
3. O diobi vlasti, mjestu i ulozi sudstva u tripartizmu demokratske vlasti
3.1. Klasična Montesquieuova doktrina o podjeli vlasti
3.2. Odnos sudaca i legislatora
3.3. Ograničenost pojma diobe vlasti
4. O ustavnom sudu kao »čuvaru ustava« i odnosima nove demokracije i ustavnosti
2. Prijedlozi ustavnih promjena
2.1. Sjednica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav
2.2. Inicijativa profesora Žarka Puhovskog
2.3. Prijedlog profesora Sokola
2.4. Reakcije javnosti i propast inicijativa ustavnih promjena
2.5. Slabosti podnesenih prijedloga: što je to »čisti parlamentarni sustav«?
3. Poredbena i hrvatska iskustva
3.1. Komparativna i povijesna iskustva primjene provjera i ravnoteža
3.2. Razlozi primjene polupredsjedničkog sustava u Hrvatskoj
3.3. Pregled razvitka hrvatskog sustava ustrojstva vlasti
3.4. Polupredsjednički sustav u praksi
3.5. Ustavne promjene i primjena načela diobe vlasti
3.6. Provjere i ravnoteže: formula Radne skupine
3.7. Ustavni položaj i ovlasti predsjednika Republike
4. Djelotvornost sustava kohabitacije
4.1. Teška kohabitacija (Mesić – Račan, 2000. – 2003.)
4.2. Konstruktivna kohabitacija (Mesić – Sanader, 2003. – 2007.)
JEDNAKOST U USTAVNOSUDSKOJ PRAKSI
1. Jednakost prema Ustavu Republike Hrvatske
2. Ocjena suglasnosti zakona s Ustavom
2.1. Jednakost u ustavosudskoj praksi u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom
2.1.1. Načelo jednakosti/jednakost pred zakonom – članak 3. i 14. stavak 2. Ustava
2.1.2. Načelo jednakosti i pravednosti – članak 51. stavak 2. Ustava
3.1. Ustavne osnove za podnošenje ustavne tužbe
3.3. Jednakost u ustavnosudskoj praksi povodom ustavne tužbe
3.3.1. Načelo jednakosti/ jednakost pred zakonom – članak 3. i 14. stavak 2. Ustava
NAČELO AUTONOMIJE (SVEUČILIŠTA) I NAČELO SUPSIDIJARNOSTI
II. Društveni razvoj i okruženje
VIII. Ustavno sudovanje o sveučilištu
IX. Rektorski zbor i sindikat o integriranom sveučilištu
USTAVNO I KONVENCIJSKO JAMSTVO PRAVA VLASNIŠTVA
2. Članak 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju
2.1. Široko područje slobode prosudbe država ugovornica
2.2. Pozitivne obveze država ugovornica
3. Autonomno značenje pojma ‘vlasništva’ u smislu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju
3.2. Predmet zaštite članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju
3.2.2. Što se ne smatra imovinom u smislu članka 1. Protokola br. 1
4. Tri pravila o zaštiti vlasništva u smislu članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju
4.1. Temeljni sadržaji triju pravila
4.2. Drugo pravilo: oduzimanje imovine
4.2.1. De facto oduzimanje imovine
4.2.2. Primjena drugog pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku
4.3. Treće pravilo: kontrola korištenja imovine
4.3.1. Primjena trećeg pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku
4.4. Prvo pravilo: miješanje u samu bit vlasništva
4.4.1. Primjena prvog pravila u praksi Europskog suda u odnosu na Republiku Hrvatsku
5. Test opravdanosti miješanja u pravo vlasništva
5.1. Vladavina prava i zakonitost
5.2. Legitiman cilj u općem ili javnom interesu
5.3.1. Slučajevi Gashi protiv Hrvatske (2007.) i Gabrić protiv Hrvatske (2009.)
6. Sažetak pravnih stajališta Europskog suda u primjeni članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju
7. Usporedba prakse Ustavnog suda i Europskog suda u zaštiti vlasništva
7.1. Izostanak tumačenja strukture ustavnih odredbi o vlasništvu u praksi Ustavnog suda
7.2. Od užeg prema širem poimanju predmeta ustavnosudske zaštite prava vlasništva
7.3. Svođenje ustavnosudske zaštite prava vlasništva u okvire kontrole zakonitosti
PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA I SOCIJALNE SKRBI U POSTUPCIMA APSTRAKTNE KONTROLE USTAVNOSTI ZAKONA
2. Socijalna prava kao temeljna ljudska prava
3. Ovlasti ustavnog suda u apstraktnoj kontroli zakona i drugih propisa
4. Apstraktna kontrola ustavnosti zakona iz područja socijalnog osiguranja i socijalne skrbi
4.1.1. Odluka o »dugu umirovljenicima«
4.1.2. Odluke o zakonima kojima se izvršava odluka Suda o »dugu umirovljenicima«
4.1.3. Odluka o najvišoj mirovini
4.1.4. Odluka o spolnoj diskriminaciji pri stjecanju prava na starosnu mirovinu
4.1.5. Odluka o pravu izvanbračnih udovica/udovaca na obiteljsku mirovinu
4.2. Zdravstvena zaštita i zdravstveno osiguranje
4.2.1. Odluka o sužavanju zdravstvene zaštite na hitnu medicinsku pomoć
4.2.2. Odluka o pravnom sredstvu za zaštitu prava pacijenata
4.3. Osiguranje za slučaj nezaposlenosti
4.4. Opći sustav socijalne skrbi
4.6. Skrb o ratnim veteranima i žrtvama rata
USTAVNI ACQUIS COMMUNAUTAIRE I USTAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE
2. Predmet Simmenthal II i nove ovlasti nacionalnih sudova
3. Domaći Ustavi kao temelj prihvaćanja zahtjeva koji proizlaze iz predmeta Simmenthal
4.1. Članak 140. Ustava RH kao temelj za nadređenost europskog prava
4.2. Prenošenje dijela suverenih ovlasti kao temelj za nadređenost europskog prava
4.3. Prihvaćanje ustavne nadređenosti europskog prava
4.4. Ovlast sudova da kontroliraju valjanost zakona
4.5. Članak 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
ORGANSKI ZAKONI I USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE U USPOREDNOPRAVNOJ PERSPEKTIVI
1. Uvod – zašto uopće govoriti o organskim zakonima u Republici Hrvatskoj?
2.1. Sadržaj organskih zakona: preuski opseg pojma »ljudskih prava« u RH?
2.2. Ratio i funkcija organskih zakona
3. Organski zakoni u hijerarhiji izvora prava
4. Ustavni sud RH i akti s nadzakonskom pravnom snagom
4.3. Što s organskim zakonima u RH?
NAČIN IZBORA USTAVNIH SUDACA U REPUBLICI HRVATSKOJ – PLAIDOYER ZA PROMJENU
3. Izbor sudaca ustavnih sudova u europskim državama
4. Izbor ustavnih sudaca u Njemačkoj
5. Politizacija izbora sudaca američkog Vrhovnog suda
6. Zaključak: Izbor ustavnih sudaca dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru
USTAVNI SUD I ČLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOJ UNIJI
1. Interakcija nacionalnih ustavnih sudova i Europskog suda
1.2. Nacionalni ustavni sudovi i evolucija prava EU
1.3. Ustavni sudovi i prethodna pitanja – demarkacija ustavnosudske nadležnosti
2. Ustavni sud RH i članstvo u EU
2.1. Ocjena ustavnosti međunarodnih ugovora i provedbenih propisa
DOSTIGNUĆA VIJEĆA EUROPE U NEOVISNOSTI SUDSTVA
III. Preporuke odbora ministara vijeća europe
REI VINDICATIO U KLASIČNOM RIMSKOM PRAVU
2. Problematika aktivne i pasivne legitimacije
4. Formula reivindikacije: sadržaj tužbenog zahtjeva, tuženikovih prigovora i protuzahtjeva
1. Uvod (pojam, karakteristike)
3. Mogućnosti primjene prava građenja u praksi
4. Zaštita i prestanak prava građenja
II. Sekvestracija-prikaz povijesnog razvoja, pojam i vrste
1. Prikaz povijesnog razvoja instituta sekvestracije
III. Pojam i vrste sekvestracije
IV. Sekvestracija u hrvatskom pravu
V. Sekvestracija u njemačkom pravu
2.1. Određivanje prinudne uprave
2. Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj
2.1. Pravo građana na lokalnu samoupravu
2.2. Pravo građana na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
3. Nekretnine u vlasništvu JLS-a, odnosno JLP(R)S-a
4.1. Sporazumno preuzimanje imovine bivših općina
4.2. Pretvorba prava korištenja društvenog vlasništva nekretnina bivših općina
4.4. Prijedlog za upis prava vlasništva JLS-a, odnosno JPRS-a u zemljišnim knjigama
5.1. Pojam »pravne osobe javnog prava«
5.2. Nekretnine koje se koriste za obavljanje javnih službi
5.3. Javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a
5.4.1. Neki nedostatci odredbe članka 391. ZV-a
5.4.2. Prva novela članka 391. ZV-a
5.4.3. Druga novela članka 391. ZV-a
5.4.4. Treća novela članka 391. ZV-a
5.4.5. Četvrta novela članka 391. ZV-a
5.4.6. Peta novela članka 391. ZV-a
5.4.7. Šesta novela članka 391. ZV-a
6. Još neka pitanja o nekretninama u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a
USPOSTAVA JEDINSTVA NEKRETNINA NA IZGRAĐENOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU
2. Postupak nacionalizacije i eksproprijacije na nekretninama
2.1. Nositelji prava upravljanja i korištenja na nekretninama u društvenom vlasništvu
3. Raspolaganje nekretninama u društvenom vlasništvu
3.1. Pravo raspolaganja izgrađenim nacionaliziranim zemljištem
3.2. Promjene nositelja stvarnih prava
3.3. Upis stečenih prava u zemljišne knjige na nacionaliziranim nekretninama
4. Uspostava jedinstva nekretnina prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
4.1. Stjecanje prava vlasništva na izgrađenom građevinskom zemljištu prema stanju zemljišne knjige
4.2. Presumpcije glede stjecatelja prava vlasništva
4.2.1. Pretvorba društvenog vlasništva u privatno vlasništvo (jedinstvo nekretnina)
4.2.2. Uspostava jedinstva nekretnina na izgrađenom građevinskom zemljištu
4.2.3. Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade
4.2.4. Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade
4.2.5. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja
5. Upis posebnih dijelova nekretnina (povezivanje etažnoga vlasništva sa suvlasništvom)
5.1. Uspostava jedinstva nekretnina na upisanim stanovima (posebnim dijelovima nekretnine)
5.3. Zatečeno stanje u zemljišnoj knjizi
POVEZIVANJE ZEMLJIŠNE KNJIGE I KNJIGE POLOŽENIH UGOVORA – DE LEGE LATA I DE LEGE FERENDA –
2. Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
3.1. Općenito o knjizi položenih ugovora
3.2. Sastavni dijelovi knjige položenih ugovora
4. Uspostava načela pravnog jedinstva nekretnine
5. Postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora
5.1. Općenito o postupku povezivanja
5.2. Postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora
5.2.4. Dostava rješenja u postupku povezivanja
6. Zašto se postupak povezivanja ne primjenjuje u praksi?
7. Moguća rješenja ili umjesto zaključka
3. Neki problemi vezani uz ZPDML
4. Postupak prije zemljišne knjige
ULOGA ZEMLJIŠNIH KNJIGA U PRAVNOM PROMETU BRAČNOM STEČEVINOM
2. Pravni stavovi u odlukama ustavnog suda
2.1. Odluke koje ne prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja
2.2. Odluke koje prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja: U-III-3620/2004
3. Pravni stavovi u odlukama Vrhovnog suda
3.1. Odluke koje ne prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja
3.2. Odluke koje prihvaćaju stjecanje na temelju povjerenja: Gzz-101/01 i Rev-335/06
4. Problemi u primjeni aktualnih pravnih stavova
4.2. Primjena na bračne stečevine stečene prema ZBPO-u
4.2.1. Koji je propis mjerodavan za bračnu stečevinu i valjanost raspolaganja?
4.2.2. Je li ugovor kojim je jedan bračni drug raspolagao bračnom stečevinom ništav?
4.2.3. Zaštita povjerenja u istinitost ili zaštita povjerenja u potpunost?
4.2.4. Kako zaštititi neupisanog bračnog druga?
4.3. Primjena na bračne stečevine stečene prema ObZ-u (1998. i 2003.)
1. Uvod, postavljanje problema i zadatka
2. Prijašnja praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske
3. Dvije odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske
4. Povjerenje u evidenciju – condicio sine qua non zemljišnika
4.1. Povjerenje u istinitost i potpunost zemljišnika
4.3. Radi li se o navodno odgođenom povjerenju u istinitost ili u potpunost zk stanja?
5. Pravna sudbina raspoložbi bračnom stečevinom bez suglasnosti bračnoga druga
5.1. Stečevina kao zajedničko vlasništvo
5.3. Stečevina kao suvlasništvo
5.5. (Ne)valjanost ugovora koji bračni drug sklopi za stvar iz bračne stečevine
6. Jesu li u sukobu načela povjerenja i nemo plus iuris ... stjecanje stvarnih prava od nevlasnika
7. Sudska praksa nakon odluke Ustavnog suda
8. Judikatura Ustavnog suda – modelator pravnog sustava
8.2. Jednakost pred zakonom i sudovima
NOVO PRAVNO UREĐENJE KONCESIJA
II. Opće odredbe novog Zakona o koncesijama
III. Pripremne radnje za davanje koncesije
IV. Postupak davanja koncesije
IX. Ostale odredbe novog Zakona o koncesijama
POSTUPAK STJECANJA KONCESIJE PREMA ZAKONU O KONCESIJAMA
2. Općenito o postupku davanja koncesije
2.1. Obilježja postupka davanja koncesije
2.2. Tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije
2.3. Načela postupka davanja koncesije
2.4. Izuzeća od primjene postupovnih odredaba ZK-a
3. Davatelj koncesije i stranke u postupku
3.2. Stranke u postupku davanja koncesije
4. Obavijest o namjeri davanja koncesije i ponude
4.1. Pravna narav obavijesti o namjeri davanja koncesije
4.2. Postupak davanja koncesija – primjena
4.3. Sadržaj obavijesti o namjeri davanja koncesije
5. Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
5.1. Pravna narav odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
5.2. Donošenje odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
5.3. Sadržaj odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja
6. Odluka o poništenju postupka davanja koncesije
7.1. Općenito o ugovoru o koncesiji
7.2. Sadržaj ugovora o koncesiji
UGOVOR O NAGODBI PREMA ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA
2.2.1. Dvostranoobvezni ugovor
2.2.2. Postojanje spora, odnosno neizvjesnosti o nekom pravnom odnosu
2.3. Predmet (sadržaj) nagodbe
2.4. Nagodba o nevaljanom pravnom poslu
2.4.1. Nagodba o pobojnom pravnom poslu
2.4.2. Nagodba o ništetnom pravnom poslu
2.5. Sposobnost za sklapanje ugovora o nagodbi
2.6. Nagodba i prekomjerno oštećenje
2.7. Pravni učinci ugovora o nagodbi
2.7.2. Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima
2.7.3. Učinak nagodbe za solidarne obveze
2.9. Ugovor o nagodbi i postupak pred sudom
1. Od stanarskog prava do najma stana
2. Zaštićeni najam (najmoprimac)
3.1. Pojmovno određenje i obilježja
3.4. Sklapanje ugovora – Prava i obveze ugovornih strana
PRAVNA STEČEVINA EUROPSKE UNIJE I HRVATSKO POMORSKO PRAVO
2. Novine Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2007. godine
3. Novine Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika iz 2008. godine
PRAVNI POLOŽAJ NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA
3. Stjecanje statusa kulturnog dobra
4. Upis kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
5. Mjere za zaštitu i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara
ZAKONSKI NASLJEDNICI U HRVATSKOM PRAVU
3. Postavljanje i raščlamba problema
3.2.1. Mogući kriteriji odabira kriterija podjele ili svrstavanja
4. Podjele nasljedničke izjave prema različitim kriterijima
5. Pravna obilježja nasljedničke izjave
7. Pravni učinci nasljedničke izjave
8. Uvjeti pravno valjane nasljedničke izjave
9. Pravne mogućnosti »napadanja« nasljedničke izjave
DIONICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR NAKON STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
3. Dionica kao vrijednosni papir
4. Dionica za koju je izdana isprava o dionici
5. Dionica kao nematerijalizirani vrijednosni papir
NOMOTEHNIČKE PRETPOSTAVKE ZA AUTONOMNO UREĐIVANJE RADNIH ODNOSA
2. Temeljne nomotehničke pretpostavke
2.1. Heterogenost reguliranja, realiziranja i zaštite radnih odnosa
2.1.1. Subjekti radnoga odnosa
2.1.3. Uređivanje (reguliranje) radnih odnosa
2.1.4. Ekspanzija normi radnog prava
2.2. Nomotehnika u radnom zakonodavstvu
2.2.1. Prostorno i vremensko važenje propisa
2.2.2. Izražavanje u propisima u oblasti rada i radnih odnosa
3. Pravo i obveza poslodavca da uređuje radne odnose
3.2. Primjena načela in favorem laboratoris
4. Znanstveno normiranje i kolektivni ugovori
4.2.1. Određivanje pojma kolektivnog ugovora
4.3. Nomotehničke napomene uz kolektivni ugovor
4.3.1. Objektivne pretpostavke za sklapanje kolektivnih ugovora
4.3.1.3. Sadržaj kolektivnog ugovora
4.3.1.4. Djelovanje kolektivnog ugovora u prostoru i vremenu
4.3.2. Subjektivne pretpostavke za sklapanje kolektivnih ugovora
4.3.2.2.2. Znanje jezika i sposobnost jezičnog izražavanja
4.3.2.2.3. Poznavanje političkog i pravnog sustava
4.3.2.2.4. Poznavanje materijalnog prava
4.3.2.3. Priprema gradiva i timski rad (proces kolektivnog pregovaranja)
5. Nomotehničke pretposvatvke za izradu i donošenje Pravilnika o radu
6. Nomotehničke napomene uz sporazum Radničkog vijeća s poslodavcem
DOSTOJANSTVO VERSUS MOBBING NA RADNOM MJESTU
2. Dostojanstveni uvjeti rada i življenja
2.2. Dostojanstveni uvjeti rada i življenja u aktima o socijalnom nauku Crkve
3.1. Europska paradigma dostojanstva i američka paradigma dostojanstva
4. Je li mobbing neriješeni problem radnoga prava?
3. Pretpostavke pod kojima se može sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme
5. Ugovor o radu na određeno vrijeme i zaštićene kategorije radnika
GLAVNE ZNAČAJKE TUŽBE ZA UTVRĐENJE
III. Predmet tužbe za utvrđenje
IV. Pravni interes za podizanje tužbe za utvrđenje
V. Posebni propisi koji predviđaju podizanje tužbe za utvrđenje
VI. Prejudicijelna tužba za utvrđenje
PREJUDICIJELNI ZAHTJEV ZA UTVRĐENJE
3. Terminološko-semantička pitanja
4. Pretpostavke dopustivosti isticanja prejudicijelnog deklaratornog zahtjeva
5. Odlučivanje o prejudicijelnom zahtjevu za utvrđenje
6. Obvezatnost isticanja prejudicijelnih zahtjeva za utvrđenje
OSOBNA UPRAVA U STEČAJNOM POSTUPKU
4.1. Suglasnosti za poduzimanje radnji
5. Ostala pravila o osobnoj upravi
5.1. Izvješćivanje vjerovnika, unovčenje predmeta i namirenje