Na temelju članka 104. stavka 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 68/18, 110/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 32/20) i članka 41. točke 2. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 11/21 - pročišćeni tekst i 16/22), Gradska skupština Grada Zagreba, na 22. sjednici, 27. travnja 2023., donijela je

ODLUKU

o komunalnom redu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom se odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovo provođenje radi uređenja naselja, načina uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, održavanja čistoće i čuvanja površina javne namjene na području Grada Zagreba.

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ove odluke imaju sljedeće značenje:

1. površine javne namjene su površine koje su namijenjene svima i pod jednakim uvjetima, a prema namjeni razlikujemo:

- nerazvrstane ceste - ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenima posebnim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu zakona kojim se uređuju ceste;

- javna parkirališta su uređene javne površine koje se koriste za parkiranje motornih vozila i/ili drugih cestovnih vozila s pripadajućom opremom na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba;

- javne garaže su podzemne i nadzemne građevine koje se koriste za parkiranje motornih vozila s pripadajućom opremom, čiji je investitor odnosno vlasnik Grad Zagreb ili osoba koja obavlja komunalnu djelatnost pružanja usluge parkiranja na uređenim javnim površinama i u javnim garažama;

- javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima - trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste;

- javne zelene površine - parkovi, parkovne staze, drvoredi, živice, cvjetnjaci, travnjaci, skupine ili pojedinačna stabla, kazete sa stablima i grmljem, dječja igrališta s pripadajućom opremom, javni sportski i rekreacijski prostori, zelene površine uz ceste i ulice, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste odnosno ulice i slično;

- stajališta javnog prijevoza i okretišta - izgrađene i označene prometne površine određene za zaustavljanje vozila i siguran ulazak i izlazak putnika;

- biciklistička parkirališna površina - dio površine javne namjene na koju se postavlja sustav javnih bicikla koji se sastoji od bicikla, parkirališno-sigurnosnih instalacija, sustava upravljanja korisnicima te druge opreme;

- ostale površine javne namjene - površine uz sportske objekte, rekreacijske objekte, objekte koji su namijenjeni za javne priredbe, otvorene tržnice, groblja, sajmišta, kolodvore i slične prostore, dio zemljišta koji se nalazi uz površinu javne namjene, dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselja, prolazi kroz zgradu ili između zgrada i slične površine;

2. vanjski dijelovi zgrade vidljivi s površine javne namjene su pročelja, izlozi, balkoni, terase, ulazna i garažna vrata, prozori, žljebovi, krov, dimnjaci, klimatizacijski uređaji, antene i drugo;

3. javna rasvjeta su građevine i uređaji za rasvjetljavanje nerazvrstanih cesta, javnih prometnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, javnih cesta koje prolaze kroz naselje, javnih parkirališta, javnih zelenih površina te drugih površina javne namjene školskog, zdravstvenog i drugog društvenog značaja u vlasništvu Grada Zagreba;

4. ploča s tvrtkom ili nazivom je ploča s tvrtkom pravne osobe ili imenom fizičke osobe obrtnika, odnosno nazivom obrta i drugo;

5. plakati su oglasi i slične objave reklamno-promidžbenog ili informativnog sadržaja;

6. reklame su reklamne zastave, reklamna platna (na građevinskim skelama, ogradama i građevinama u rekonstrukciji ili gradnji), putokazne reklame, reklamne (usmjeravajuće) ploče, pokretne reklame, reklame na stupovima javne rasvjete, transparenti, reklamni ormarići, oslikane reklamne poruke (na zidovima građevina, ogradama, tendama, prometnicama i slično), reklamni natpisi i drugi predmeti koji služe reklamiranju, osim reklamnih panoa;

7. reklamni panoi su panoi, osvijetljene reklamne vitrine (city light), reklamni uređaji, reklamne konstrukcije (jumbo panoi, billboardi, bigboardi, megaboardi, reklamne konstrukcije iznad prometnica i slično), reklamni stupovi (totemi i slično), a mogu biti samostojeći ili na objektima;

8. kiosk je objekt gotove konstrukcije do 15 m2 građevinske bruto površine koji se može u cijelosti ili u dijelovima prenositi i postavljati pojedinačno ili u grupi, a služi kao prodajno-uslužno mjesto u kojem se kroz odgovarajući otvor na kiosku, bez ulaska korisnika u njegov prostor, prodaje ograničeni asortiman proizvoda ili obavlja odgovarajuća djelatnost i postavljaju se na površinu javne namjene odnosno površinu javne namjene koju su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje trgovačkim društvima, ustanovama i drugim osobama;

9. pokretna naprava je naprava koja nema građevinskog dijela, a oblikovanjem je prilagođena namjeni ili je jednostavni ili improvizirani samostojeći predmet koji se privremeno i povremeno postavlja na površinu javne namjene odnosno površinu javne namjene koju su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje trgovačkim društvima, ustanovama i drugim osobama i površine na kojima pravo vlasništva, odnosno pravo upravljanja imaju druge osobe s koje ili pomoću koje se obavljaju različite usluge, prezentacije, manifestacije, sportski događaji, promidžbe, prodaje (prezentiranje prodajnog asortimana ispred zanatskih i drugih poslovnih objekata, organiziranje zabave i manifestacija za vrijeme blagdana i spomendana, obljetnica, sportskih događanja, promidžbe i drugih manifestacija), informativni ormarići za besplatnu opskrbu građana novinama, reklamno-izložbeni ormarići u vlasništvu Grada Zagreba, štandovi, automati i naprave za prodaju pića, napitaka i sladoleda, konditorskih i snack-proizvoda, hladnjaci za sladoled, panoramski dalekozori, bankomati, paketomati, peći, automati i drugi objekti za pečenje plodina, automobili kao nagradni zgodici, otvorene terase (stolovi, stolice, suncobrani, pokretne ograde, podesti), samostojeće montažno-demontažne nadstrešnice i druga oprema postavljena na površini javne namjene za potrebe ugostiteljskih objekata u svrhu organiziranja otvorenih terasa ispred ugostiteljskih objekata, lunaparkovi, naprave za igru i zabavu (trampolin i drugo), čuvarske kućice i slično;

10. građevine i uređaji javne namjene su nadstrešnice i druga oprema na stajalištima javnog prometa, javni zdenci, vodoskoci, fontane, javni zahodi, javni satovi, ploče s planom naselja, oznake kulturnih dobara, zaštićenih dijelova prirode i sadržaja turističke namjene, spomenici, skulpture, sakralna obilježja, spomen-ploče, umjetničke instalacije, prometni znakovi, signalizacija i oprema na cestama, koso dizalo-lift, dizala i podizne platforme za osobe s posebnim potrebama, javna telefonska govornica, poštanski sandučić, samostojeći telekomunikacijski i električni razvodni ormarići, elektroormari za potrebe manifestacija, objekti oborinske odvodnje ceste zatvorenog tipa, linijske rešetke, sustavi ventilacije te odvodnje pothodnika i podvožnjaka, sustav javnih bicikala, parkirališni automati, podizni stupići, klupe, solarne pametne klupe i slično te različite naprave kojima se unapređuje izgled i olakšava funkcionalno i kvalitetnije korištenje javne površine (posude za cvijeće i zelenilo, stalci za bicikle, jarboli, infostupovi i videoplazme, obavijesne ploče, košarice za otpatke, tende, roloi, rešetke, kamere, alarmni uređaji i drugi slični predmeti) i druga urbana oprema;

11. privremene građevine su montažni objekti i drugi objekti koji se postavljaju za potrebe sajmova, javnih manifestacija i za potrebe obavljanja djelatnosti iz područja odgoja i obrazovanja, znanosti, visokog obrazovanja, zaštite okoliša, kulture, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog djelovanja;

12. otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje;

13. bicikl je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača ili koje je opremljeno pedalama i pomoćnim električnim motorom čija najveća trajna snaga nije veća od 0,25 kW i koja se progresivno smanjuje do nule kad brzina dostigne 25 km/h, ili prije, ako vozač prestane pokretati pedale;

14. osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano ni u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm3 ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samouravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i slično).

15. podzemni spremnici su spremnici za smještaj tipskih kontejnera za miješani i reciklabilni komunalni otpad čija je korisna zapremnina potpuno ispod razine tla;

16. polupodzemni spremnici su spremnici za smještaj tipskih kontejnera za reciklabilni komunalni otpad čija je korisna zapremnina smještena dijelom ispod razine tla i dijelom iznad razine tla.

Članak 3.

Odredbe ove odluke u dijelu kojim se propisuje komunalni red i mjere za njegovo provođenje na površinama javne namjene na odgovarajući se način primjenjuju i na zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba.

Članak 4.

Površine javne namjene moraju biti prilagođene za kretanje osoba s posebnim potrebama.

Članak 5.

Radi osiguranja pristupačnosti zgradi osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, na zahtjev vlasnika zgrade može se odobriti korištenje površine javne namjene za izvođenje elemenata pristupačnosti (rampa, vertikalno podizna platforma, koso podizna platforma i slično).

Elementi pristupačnosti iz stavka 1. ovoga članka izvode se sukladno posebnim propisima o gradnji na trošak i odgovornost vlasnika/suvlasnika zgrade koji je u obvezi održavati elemente pristupačnosti u funkcionalnom i ispravnom stanju.

Korištenje površine javne namjene za izvođenje elemenata pristupačnosti iz stavka 1. ovoga članka odobrava se rješenjem gradskoga upravnog tijela nadležnoga za komunalne poslove, odnosno ako se koristi nerazvrstana cesta, rješenjem gradskoga upravnog tijela nadležnoga za ceste, pod uvjetom da vlasnik zgrade nije u mogućnosti osigurati izvođenje elemenata pristupačnosti na zemljištu u svom vlasništvu i ako za to postoje prostorno-prometni uvjeti.

Nadležno gradsko upravno tijelo iz stavka 3. ovoga članka dužno je prije izdavanja rješenja prethodno pribaviti:

- suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet i prethodnu suglasnost policijske uprave ako se koristi dio nogostupa;

- suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se koristi površina javne namjene na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete ako se koristi površina javne namjene s betonskim ili kamenim opločenjem;

- mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se koristi javna zelena površina.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 3. ovoga članka prilaže se tehničko rješenje, dokaz o vlasništvu zgrade, suglasnost vlasnika/suvlasnika i druga potrebna dokumentacija.

Nadležno gradsko upravno tijelo iz stavka 3. ovoga članka ukinut će rješenje kojim se odobrava izvođenje elemenata pristupačnosti u sljedećim slučajevima:

- ako se vlasnik zgrade ne pridržava uvjeta određenih rješenjem;

- ako se promijene prostorno-prometni uvjeti ili

- ako je površinu javne namjene potrebno koristiti za sadržaje koji su od interesa za Grad Zagreb.

U slučajevima iz stavka 6. ovoga članka vlasnik zgrade dužan je o svome trošku ukloniti element pristupačnosti i nema pravo na naknadu štete.

Za korištenje površine javne namjene za izvođenje elemenata pristupačnosti ne plaća se naknada.

II. UREĐENJE NASELJA

Članak 6.

Naselja na području Grada Zagreba moraju biti uređena.

Pod uređenjem naselja smatra se uređenje vanjskih dijelova zgrada, okućnica i dvorišta zgrada u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene te određivanje uvjeta za postavljanje građevina i uređaja javne namjene, kioska, ploča s tvrtkom ili nazivom, plakata, pokretnih naprava, privremenih građevina, reklama te ostale urbane opreme koja se prema posebnim propisima gradi/postavlja bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

1. VANJSKI DIJELOVI ZGRADE

Članak 7.

Vanjski dijelovi zgrade moraju biti održavani i uredni.

Vlasnik, korisnik odnosno upravitelj zgrade dužan je neodržavane i neuredne vanjske dijelove zgrade obnoviti i održavati tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade.

Zabranjeno je djelomično uređivanje i bojenje pročelja višestambenih zgrada, osim u slučaju kad višestambena zgrada ima više zasebnih ulaza, kada je dopušteno uređivanje pročelja dijela zgrade koji pripada jednom ulazu.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te na drugi način oštećivati vanjske dijelove zgrade.

Znakovi, slike, natpisi i drugo mogu se ispisivati na vanjskim dijelovima objekta vidljivima s javne površine radi umjetničkog izražavanja (umjetnički grafiti/murali) uz suglasnost vlasnika i uz rješenje koje donosi gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove uz prethodno mišljenje povjerenstva što ga osniva i imenuje gradonačelnik i suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako objekt ima svojstvo zaštićenog kulturnog dobra ili se nalazi na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenih dijelova prirode.

Ako vanjski dijelovi zgrade nisu održavani i uredni, komunalni redar rješenjem će naložiti vlasniku, korisniku ili upravitelju zgrade otklanjanje uočenih nedostataka.

Članak 8.

Na vanjskim dijelovima zgrade vidljivima s površina javne namjene može se držati cvijeće i ukrasno bilje, a iznimno ako za to nema drugih prostornih mogućnosti, klimatizacijski uređaji, antene i drugi predmeti.

Članak 9.

Vanjski dijelovi zgrade mogu se rasvijetliti na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se rasvjetljava zgrada koja ima svojstvo kulturnog dobra ili se nalazi na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka prilaže se idejni projekt, dokaz o vlasništvu odnosno korištenju nekretnine, suglasnost vlasnika zgrade i druga potrebna dokumentacija.

Rasvjeta mora biti funkcionalna, ekološki prihvatljiva i energetski učinkovita sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

2. UREĐENJE I ODRŽAVANJE OKUĆNICA I DVORIŠTA ZGRADA

Članak 10.

Okućnica i dvorište zgrade (vrt, voćnjak, zelena i druga površina uz zgradu) u dijelu koji je vidljiv s površine javne namjene moraju biti održavani tako da bude uklonjen građevinski i drugi otpad. Živica i druga vegetacija treba biti orezana na način da ne smeta kretanju po površini javne namjene.

Vlasnik odnosno korisnik dužan je ukloniti lišće, cvjetove, plodove i grane koje padaju na površinu javne namjene sa stabala koja se nalaze u njegovoj okućnici i dvorištu zgrade.

Članak 11.

Vlasnik odnosno korisnik dužan je ogradu uz površinu javne namjene postaviti na način da ne ometa sigurnost prometa vozila i pješaka.

Ogradu iz stavka 1. ovoga članka vlasnik odnosno korisnik dužan je orezivati na način da ne smeta slobodnom kretanju po površini javne namjene s kojom graniči.

Članak 12.

Komunalni redar rješenjem će narediti otklanjanje nedostataka vidljivih s površine javne namjene vlasniku odnosno korisniku okućnice i dvorišta.

Članak 13.

Ako postoji opasnost od rušenja stabla ili dijela stabla na površinu javne namjene i ozljeđivanja ljudi i/ili oštećenja imovine, komunalni redar će uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo, a ako se stablo nalazi na području zaštićenoga kulturnog dobra ili zaštićenih dijelova prirode, uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode, rješenjem narediti vlasniku odnosno korisniku zemljišta potrebne zahvate na stablu.

3. IZLOZI

Članak 14.

Izlog poslovnog prostora mora biti uredan i čist.

Za blagdane i prigodne manifestacije izlozi mogu biti prigodno uređeni.

Korisnik izloga ne smije u izlogu držati ambalažu ili skladištiti robu te izlagati robu izvan poslovnog prostora.

Izlozi se rasvjetljavaju sukladno posebnim propisima o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Rasvjetljenje izloga mora biti izvedeno tako da izravno ne obasjava prometnu površinu.

Članak 15.

Vlasnik odnosno korisnik poslovnog prostora koji se ne koristi dužan je izlog uredno prekriti neprozirnim materijalom, odnosno onemogućiti uvid u unutrašnjost poslovnog prostora.

Vlasnik odnosno korisnik izloga iz stavka 1. ovoga članka dužan je oštećenja izloga ukloniti bez odgode, odnosno najkasnije u roku od 7 dana od nastanka oštećenja.

Komunalni redar rješenjem će narediti vlasniku odnosno korisniku poslovnog prostora uklanjanje oštećenja iz stavka 2. ovoga članka.

4. ZAŠTITNE NAPRAVE, PLOČE S TVRTKOM ILI NAZIVOM, JARBOLI, PLAKATI, REKLAME I REKLAMNI PANOI

4.1. Zaštitne naprave, ploče s tvrtkom ili nazivom

Članak 16.

Zaštitne naprave su tende, roloi, zaštitne rešetke, kamere, alarmni uređaji i slični predmeti koji se postavljaju na pročelje zgrade.

Tende se postavljaju na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se postavlja na zgradu koja ima svojstvo kulturnog dobra ili se nalazi na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome rješenju ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, ako se na pročelju nalaze staništa strogo zaštićenih vrsta.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka prilaže se idejni projekt, dokaz o vlasništvu odnosno korištenju nekretnine, suglasnost vlasnika i druga potrebna dokumentacija.

Zaštitne naprave trebaju se održavati urednima i ispravnima.

Članak 17.

Tende se postavljaju na pročelja građevina, iznad izloga i ulaza u poslovnu prostoriju te moraju biti sklopive.

Na pročelja građevina mogu se postavljati ravne tende s rolo mehanizmom približne dužine otvora izloga, a iznimno i košaraste tende ako je oblik nadvoja izloga polukružan.

Tende se postavljaju na način da ne ometaju sigurnost prometa vozila i pješaka.

Na jednoj građevini ili unutar građevina istoga uličnog bloka tende se postavljaju u istoj liniji pročelja, iste dužine kada su otvorene, istog oblika, te iste ili slične boje, bez obzira na to koliko je poslovnih prostora u nizu i bez reklamnih poruka (osim na preklopu).

Tenda se postavlja na visini najmanje od 2,5 m od podne plohe.

Postavljanje roloa, zaštitnih rešetki, kamera, alarmnih uređaja i sličnih naprava odobrava se na temelju obrazloženja o namjeni prostora, uz uvjet da postavljanje nije u suprotnosti s oblikovanjem građevine, odnosno da ne narušava kvalitetu oblikovnog izraza građevine.

Nadstrešnice koje nisu sklopive, a imaju funkciju tende, mogu se prema posebnim propisima postavljati iznad izloga poslovnih prostora.

Članak 18.

Videonadzor se postavlja za provođenje nadzora radi zaštite površina javne namjene, imovine, sigurnosti prometa na cestama i nadzora parkiranja, prevencije protupravnih ponašanja i utvrđenja počinjenja prekršaja, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, sigurnost prometa na cestama te drugim posebnim propisima.

Površina javne namjene ili dio površine javne namjene koja je pod videonadzorom mora biti označena s obavijesti da je površina pod videonadzorom koja mora biti istaknuta na vidljivome mjestu na površini javne namjene tako da je mogu vidjeti osobe koje ulaze na štićeni prostor površine javne namjene iz svih smjerova.

Videonadzor se postavlja na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti ministarstva nadležnog za unutarnje poslove;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se videonadzor postavlja na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za gradnju i održavanje javnoprometne površine, javnih objekata i javne rasvjete.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio postavljanje i održavanje videonadzora dužna ga je održavati funkcionalno ispravnim.

Članak 19.

Pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost postavlja ploču s tvrtkom ili nazivom na poslovnu prostoriju u kojoj posluje, na pokretnu napravu (bankomat) i drugo.

Iznimno, ploča s tvrtkom može se postaviti na fasadu zgrade lijevo ili desno od ulaza u poslovni prostor.

Ploča s tvrtkom može biti od metala, plastike, stakla ili drugog materijala, veličine do 40 x 60 cm osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Ustanove i druge institucije ističu naziv na mjestu određenom posebnim propisima, odnosno na objektu u kojem se nalazi poslovni prostor ustanove, odnosno institucije.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik ili osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost te ustanova i druga institucija može na pročelje zgrade u kojoj koristi poslovni prostor postaviti i ploču s natpisom imena, obavijesti o djelatnosti koju obavlja te obavijest o radnom vremenu (u daljnjem tekstu: natpis).

Natpis je svaka oznaka s imenom poslovnog subjekta, obrta, imenom poslovnog prostora ili obavijest o djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru koji nije orijentiran prema ulici, a postavlja se na ulično pročelje zgrade u kojoj se nalazi poslovni prostor, uglavnom na slobodnom dijelu zida uz ulaz u građevinu ili kolni prolaz radi pružanja informacija o poslovnom prostoru u objektu.

Natpis se postavlja na građevinu plošno-paralelno s linijom pročelja kao pojedinačna ili zajednička ploča za više korisnika, izrađena od metala, plastike, stakla ili drugog materijala. Veličina ploče može biti do 40 x 60 cm, a za više korisnika ploče svaka veličine do 40 x 60 cm. Postavljaju se na zajedničku podlogu izvedenu od kvalitetnog materijala (staklo ili kvalitetni imitati stakla, drvo, željezo, bronca ili slično).

Ploča s tvrtkom, nazivom i natpisom na pročelje zgrade postavlja se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se tvrtka, naziv i natpis postavljaju na građevinu koja ima svojstvo kulturnog dobra ili se nalazi na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 8. prilaže se idejni projekt, dokaz o vlasništvu odnosno korištenju nekretnine, suglasnost vlasnika i druga potrebna dokumentacija.

Osobe iz stavaka 1. i 4. ovoga članka moraju održavati ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom čistom i čitkom.

Osobe iz stavaka 1. i 4. ovoga članka dužne su ukloniti ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom s pročelja zgrade u roku od 15 dana od prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka korištenja poslovnog prostora te pročelje zgrade vratiti u prvobitno stanje.

Ako osobe iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne postupe sukladno stavku 8. ovoga članka, komunalni redar rješenjem će narediti uklanjanje ploče s tvrtkom, nazivom i natpisom.

4.2. Jarboli

Članak 20.

Jarbol za zastave postavlja se na pročelje zgrade, zemljišta uz građevinu te na površinu javne namjene.

Na jarbolima se postavljaju državne zastave, zastave Europske unije, županijske, gradske, prigodne zastave za određene javne manifestacije i reklamne zastave.

Jarbol se postavlja na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 3. ovoga članka prilaže se projektna dokumentacija koja sadrži opis i način postavljanja jarbola, a za jarbole veće od 6 m potreban je i statički proračun.

Jarboli s reklamnim zastavama mogu se postavljati ispred poslovnog prostora na zemljištu objekta u kojem se poslovni prostor nalazi.

Iznimno od stavka 5. ovoga članka jarboli s reklamnim zastavama mogu se postavljati na površinu javne namjene neposredno ispred objekta, tako da ne ugrožavaju sigurnost prometa i ne zaklanjaju prometnu i putokaznu signalizaciju.

Jarboli s reklamnim zastavama za manifestacije značajne za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku iznimno se mogu postaviti na lokacijama koje Grad Zagreb odredi, a koje nisu neposredno uz poslovni prostor.

Članak 21.

Zastava Republike Hrvatske i zastava Grada Zagreba ističu se sukladno posebnim propisima.

Jarboli za zastave i zastave moraju biti uredni, čisti i neoštećeni.

4.3. Plakati

Članak 22.

Plakati se mogu postavljati na oglasnim ili reklamnim pločama, oglasnim stupovima, ormarićima, panoima, izlozima poslovnih prostora koji su u gradnji, rekonstrukciji ili se ne koriste.

Plakati se postavljaju na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se plakati postavljaju na građevine koja ima svojstvo kulturnog dobra ili se nalazi na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenog dijela prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za određene manifestacije plakati se mogu postavljati i na druga mjesta, osim na stabla, pročelja zgrada, ograde i telefonske govornice, prometnu signalizaciju, građevine i uređaje javne namjene i staništa strogo zaštićenih vrsta na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove.

Za plakate postavljene bez rješenja ili suprotno rješenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odgovorna je osoba koja postavlja plakate i organizator priredbe ili manifestacije, odnosno osoba čiji se proizvod ili usluga plakatom oglašava.

Zabranjeno je šarati, oštećivati ili na drugi način uništavati plakate.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio održavanje mjesta za postavljanje plakata dužna ih je održavati urednima i čistima te redovito uklanjati plakate.

Vlasnik plakata dužan je plakate držati u urednom stanju i održavati.

4.4. Reklame

Članak 23.

Reklame se postavljaju na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, ako posebnim propisom nije drugačije određeno, po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ako je to potrebno radi sigurnosti prometa;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se reklama postavlja na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se reklama postavlja na javnu zelenu površinu;

- pribavljenome rješenju ministarstva nadležnog za zaštitu prirode ako se nalaze na području staništa strogo zaštićenih vrsta.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka prilaže se idejni projekt, a za reklame oglasne površine veće od 12 m2 tipski projekt za koji je doneseno rješenje ministarstva nadležnoga za graditeljstvo ili tehnička ocjena ili glavni projekt, dokaz o vlasništvu odnosno korištenju nekretnine ili suglasnost vlasnika, a za svjetleće reklame i suglasnost za priključak na elektromrežu i drugu potrebnu dokumentaciju.

Reklame iz stavka 1. ovoga članka mogu se postavljati na rok do pet godina uz mogućnost produženja.

Rok iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na reklame koje se postavljaju na površine javne namjene koje se daju u zakup putem javnog natječaja.

Članak 24.

Ako je reklama osvijetljena, osvjetljenje mora biti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Za vrijeme svjetlostaja intenzitet rasvjete reklame mora se smanjiti za najmanje 50 posto početnog intenziteta ili ugasiti, a oglasne površine veće od 20 m2 moraju biti isključene.

Članak 25.

Reklamne zastave su reklamni predmeti na kojima su istaknuti natpisi ili reklamne poruke, a ističu se na za to postavljene jarbole.

Članak 26.

Reklamna platna su zaštitna platna s otisnutom ili oslikanom reklamnom porukom, a postavljaju se na građevinske skele za vrijeme trajanja radova na građevini.

Reklamna platna iz stavka 1. ovoga članka postavljaju se na vrijeme do jedne godine.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako radovi na građevini traju duže od jedne godine, reklamna platna mogu ostati postavljena još najduže šest mjeseci.

Članak 27.

Putokazne reklame su samostojeće reklame s jednim ili više segmenata koje se koriste za reklamiranje vlastite djelatnosti odnosno usmjeravanje na poslovni prostor koji se oglašava.

Putokazne reklame postavljaju se na površinama javne namjene ili na zemljištu u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba, a mogu se sastojati od 5 (pet) segmenata dimenzije 245 x 140 cm ili 10 (deset) segmenata dimenzije 380 x 140 cm. Dimenzija pojedinog segmenta je 25 x 120 cm.

Članak 28.

Putokazne reklame mogu se postavljati:

- uz prometnice na površinu javne namjene i na zemljištu u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba;

- na površinu javne namjene, osim na nogostup, pješačke otoke i unutar parkirališnog prostora;

- u pravilu okomito na os prometnice;

- na udaljenosti od ruba nogostupa, odnosno kolnika, najmanje 1 m kod glavnih gradskih prometnica, odnosno najmanje 0,50 m kod gradskih i drugih prometnica;

- na udaljenosti od raskrižja najmanje 15 m mjereno od početka radijusa za desno skretanje kod glavnih gradskih prometnica, odnosno 10 m kod gradskih i drugih prometnica;

- prije prometne trake za skretanje i ugibališta javnoga prometa najmanje 5 m;

- na zelenoj površini uz uvjet da je najmanja udaljenost od najbližeg stabla 6 m i od grmlja i živice 3 m, a temelj putokazne reklame mora imati nadsloj zemlje najmanje 20 cm.

Članak 29.

Reklamne (usmjeravajuće) ploče su manje reklame do 1 m2 s podacima i smjerom kretanja do lokacije fizičkih osoba, pravnih osoba ili fizičkih osoba obrtnika.

Reklamne (usmjeravajuće) ploče mogu se postavljati na slobodnom dijelu pročelja prizemlja građevine unutar fasade ili na ogradu građevine gdje za to postoje prostorne mogućnosti te oblikovanjem, veličinom i materijalom moraju biti usklađene s građevinom, odnosno ogradom na koju se postavljaju.

Za svaku promjenu smjera može se postaviti jedna reklamna (usmjeravajuća) ploča.

Članak 30.

Pokretne reklame su lako prenosive samostojeće reklame koje se koriste za isticanje asortimana proizvoda, vrstu usluga koje se reklamiraju i slično, a ako su postavljene na površinu javne namjene, moraju se ukloniti nakon završetka radnog vremena.

Članak 31.

Pokretne reklame mogu se postavljati:

- na površinu građevine na kojoj se nalazi poslovni prostor subjekta;

- na površinu javne namjene neposredno uz građevinu tako da za prolaz pješaka ostane najmanje 1,80 m slobodnog prostora.

Članak 32.

Na stupovima javne rasvjete mogu se postavljati neosvijetljene i osvijetljene reklame dimenzija oglasnog prostora 0,70 x 0,90 m, odnosno 1 x 1,40 m, a koriste se za komercijalno oglašavanje i kao informativni panoi.

Zabranjeno je postavljanje "sandwich" plakata oko stupova javne rasvjete.

Zabranjeno je postavljanje osvijetljenih reklama na stupovima javne rasvjete u zonama raskrižja.

Na stupovima javne rasvjete osvijetljene reklame postavljaju se sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Članak 33.

Reklame na stupovima javne rasvjete mogu se postavljati:

- na stupove javne rasvjete u vlasništvu Grada Zagreba, u pravilu s lijeve i desne strane prometnice ili razdjelnom pojasu prometnice;

- na jednom stupu javne rasvjete može se postaviti jedna ili dvije dvostrane reklame na istoj visini (u razdjelnom pojasu);

- na visinu od najmanje 3 m mjereno od donjeg ruba reklame ako vanjski rub reklame ne prelazi rub kolnika;

- na visinu od 4,50 m mjereno od donjeg ruba reklame ako vanjski rub prelazi rub kolnika najviše do 0,50 m;

- na udaljenosti od raskrižja najmanje 30 m kod gradskih i ostalih prometnica, a 60 m kod glavnih gradskih prometnica;

- prije prometne trake za skretanje i ugibališta javnoga gradskog prijevoza najmanje 5 m;

- od vrha gornjega horizontalnog ruba reklame do visine na kojoj se nalazi instalirana svjetiljka mora biti razmak od najmanje 3,50 m.

Članak 34.

Transparenti su predmeti od tkanine, plastificiranog platna i sličnoga kvalitetnog materijala s ispisanom reklamnom porukom, odnosno informacijom.

Transparenti se postavljaju razapinjanjem iznad prometnica između dviju građevina, rasvjetnih stupova i drugoga te na ograde.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, transparenti se mogu postavljati i na prometnim objektima (na tijelu mosta, nadvožnjaku, podvožnjaku i željezničkom nasipu).

Na transparentima postavljenim iznad prometnica između dviju građevina i rasvjetnih stupova mogu se oglašavati samo kulturne, sportske i druge manifestacije od interesa za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku.

Članak 35.

Reklamni ormarić je montažna naprava koja služi izlaganju robe.

Reklamni ormarić mora biti usklađen s građevinom ispred koje, odnosno na koju se postavlja te oblikovan i uređen tako da pokazuje djelatnost koja se u poslovnom prostoru obavlja.

Reklamni ormarić se postavlja na slobodni zid prizemlja građevine unutar prostornih i estetskih uvjeta mikrolokacije.

Članak 36.

Oslikana reklamna poruka je svaka reklama izvedena pismoslikarskom tehnikom na pročelju zgrade, ogradi, tendi, na pješačko-prometnoj površini, opremi i drugom.

Pismoslikarske tehnike u smislu ove odluke su ručno oslikavanje, lijepljenje naljepnice, otiskivanje na površinu predmeta i drugo.

Oslikane reklamne poruke istaknute na pročelju građevine, ogradi i drugom radi reklamiranja, oglašavanja i pružanja informacija o pravnim subjektima u tim građevinama, postavljaju se prema odredbama za postavljanje reklamnih natpisa, a mogu se postavljati u svim zonama ako se uklapaju u prostorno i arhitektonsko rješenje.

Oslikane reklamne poruke istaknute na pročelju građevine, ogradi, opremi i drugom, radi komercijalnog reklamiranja i reklamiranja vlastite djelatnosti postavljaju se prema odredbama za postavljanje reklamnih panoa.

Oslikane reklamne poruke na tendama postavljaju se na površini preklopa radi reklamiranja i oglašavanja.

Članak 37.

Reklamni natpis je oznaka ili predmet s imenom fizičke ili pravne osobe, obrta, poslovnog prostora i djelatnosti pravnih subjekata, a postavlja se na vanjskim dijelovima građevine kad je poslovni prostor orijentiran prema ulici, krovnim površinama i ogradama radi reklamiranja, oglašavanja i pružanja informacija o pravnim subjektima u tim građevinama na način da ne narušavaju staništa strogo zaštićenih vrsta.

Članak 38.

Reklamni natpisi prema obliku mogu biti plošni ili sandučasti, izvedeni kao jednovolumenski ili od pojedinačnih slova i znakova bez potkonstrukcije.

Reklamni natpisi mogu imati ugrađenu rasvjetu sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Reklamni natpis postavlja se:

- na slobodni dio pročelja paralelno s ravninom pročelja te konzolno i okomito na pročelje, s vanjske strane poslovnog prostora ili neposredno uz izlog poslovnoga prostora pravnog subjekta koji se reklamira;

- unutar fasadnog platna na poslovnim građevinama, osim uz ulaz u građevinu i kolni ulaz u dvorište gdje se postavljaju natpisi i tvrtke.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka reklamni natpisi mogu se postavljati i na krovne površine građevina prema zonama propisanim ovom odlukom.

Na poslovne prostore koji se nalaze u mezaninu ili na prvom katu ulične građevine može se na jednom od staklenih otvora postaviti reklamni natpis tipa naljepnice neupadljivih boja ili pjeskarenog natpisa na staklu na način da naljepnica ne prekriva cijelu staklenu površinu.

Ako na uličnom dijelu građevine postoji više poslovnih prostora, reklamni natpisi u pravilu su iste vrste, materijala, načina izvedbe i iste visine, a postavljaju se u istoj liniji na pročelju građevine.

Konzolni natpis postavlja se na visini od najmanje 2,5 m od podne plohe.

4.5. Reklamni panoi

Članak 39.

Reklamni panoi postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove.

Gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove dužno je prije izdavanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka prethodno pribaviti:

- suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se reklamni pano postavlja na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka prilaže se idejni projekt, a za reklamni pano oglasne površine veće od 12 m2 tipski projekt za koji je doneseno rješenje ministarstva nadležnoga za graditeljstvo ili tehnička ocjena ili glavni projekt, dokaz o vlasništvu odnosno korištenju nekretnine ili suglasnost vlasnika, a za svjetleće reklame i suglasnost za priključak na elektromrežu i druga potrebna dokumentacija.

Tvrtka ili ime vlasnika reklamnog panoa moraju biti istaknuti na reklamnom panou.

Ako reklamni pano nema istaknutu reklamnu poruku, vlasnik ga je dužan prekriti odgovarajućim materijalom bijele boje, a svjetleći reklamni uređaj s elektroničkim prikazom slike ne smije emitirati svjetlost.

Reklamni panoi mogu biti osvijetljeni i svjetleći reklamni uređaji s elektroničkim prikazom slike.

Članak 40.

Reklamni panoi se mogu postavljati na površine javne namjene, zemljišta u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba, građevine i ograde gradilišta te iznimno na prometnim objektima (na tijelu mosta, nadvožnjaku, podvožnjaku i željezničkom nasipu).

Reklamni panoi postavljaju se na način da ne narušavaju staništa strogo zaštićenih vrsta.

Članak 41.

Ako je reklamni pano osvijetljen ili svjetleći reklamni uređaj s elektroničkim prikazom slike, osvjetljenje mora biti izvedeno u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Za vrijeme svjetlostaja intenzitet rasvjete reklamnog panoa mora se smanjiti za najmanje 50 posto početnog intenziteta ili ugasiti, a reklamni panoi oglasne površine veće od 20 m2 moraju biti isključeni.

Članak 42.

Reklamni panoi reklamne oglasne površine do 12 m2 koji se koriste za komercijalno oglašavanje, oglašavanje državnih, gradskih manifestacija i akcija te reklamiranje vlastite djelatnosti mogu se postavljati na površine javne namjene, zemljišta u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba, na objekte i ograde gradilišta.

Reklamni panoi reklamne oglasne površine veće od 12 m2 mogu se postavljati isključivo radi reklamiranja vlastite djelatnosti na građevine poslovne namjene u kojima subjekt obavlja djelatnost.

Reklamni panoi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se postavljati na rok do 5 godina uz mogućnost produženja.

Rok za reklamne panoe koji se postavljaju na površine javne namjene koje se daju u zakup putem javnog natječaja ne može biti dulji od roka iz stavka 3. ovoga članka.

Materijalom, veličinom i bojom moraju se uklopiti u postojeće okruženje. Konstruktivni elementi, nosivi stupovi i rasvjetna tijela ne smiju se isticati oblikovanjem, bojom i materijalom.

Vlasnik reklamnog panoa dužan je na panou istaknuti svoj naziv.

Ako reklamni panoi nemaju nalijepljenu reklamnu poruku, moraju biti prekriveni plakatom bijele boje.

Članak 43.

Reklamni panoi na građevine i ograde gradilišta mogu se postavljati:

- unutar fasadnog platna i na slobodnim zabatima građevina uz uvjet da se uklapaju u prostorno i arhitektonsko rješenje;

- iznimno, u zoni krova iznad krovnog vijenca;

- isključivo na prethodno uređeno pročelje, a veličinom i oblikom moraju biti usklađeni s građevinom na koju se postavljaju;

- u nizu na ogradama gradilišta tako da moraju biti u istoj liniji te međusobno usklađeni veličinom i oblikom.

Članak 44.

Samostojeći reklamni panoi do 12 m2 mogu se postavljati:

- uz prometnice gdje to omogućuje mikrolokacija, osim na vizurnim pravcima središnjeg prostora Trnja i Savske ceste;

- iznimno i paralelno s ogradom uz glavne gradske prometnice;

- na najviše dva nosiva stupa bez kosnika, visine (stup i ploha) do 5 m;

- izvan zone raskrižja, i to prije raskrižja najmanje 75 m kod glavnih gradskih prometnica i 50 m kod gradskih i ostalih prometnica, a poslije raskrižja najmanje 50 m, u svim uvjetima mjereno od sredine raskrižja do pozicije reklamnog panoa u skladu sa smjerom kretanja prometa na predmetnoj strani kolnika;

- na površine uz prometnicu bližom stranom panoa na udaljenosti od ruba kolnika najmanje 2 m i najviše 30 m kod glavnih gradskih prometnica te najmanje 1,5 m i najviše 30 m kod gradskih i drugih prometnica;

- u razdjelnom pojasu prometnice bližom stranom panoa na udaljenosti od ruba kolnika najmanje 2 m kod glavnih gradskih prometnica te najmanje 1,5 m kod gradskih i drugih prometnica;

- uz državne ceste i autoceste u skladu s posebnim propisima;

- na udaljenosti bliže strane panoa od vanjskog ruba nogostupa najmanje 1,5 m kod svih kategorija prometnica;

- na zelenim površinama osim unutar parkova, drvoreda, parkovnih površina, park-šuma, dječjih igrališta te zaštićenih spomenika parkovne arhitekture, tako da temelj nosivih stupova ima nadsloj zemlje najmanje 20 cm i da donji rub oglasnog dijela panoa bude najmanje 1,5 m od nivoa tla;

- iznimno na početku i na kraju drvoreda na najmanjoj udaljenosti od najbližeg stabla 8 m, a od grupacije grmlja najmanje 3 m;

- tako da reklamni pano mora biti okomito na os prometnice;

- u nizu uz prometnice tako da moraju biti u istoj liniji te međusobno usklađeni veličinom i oblikom, a ako se unutar dijela prometnice nalazi razdjelni pojas, na njega se može postavljati drugi tip reklamnog panoa istog oblikovanja i formata;

- tako da razmak između reklamnih panoa do 12 m2 mora biti najmanje 50 m u svim smjerovima.

Članak 45.

Osvijetljene reklamne vitrine (city light) ostakljene su vitrine s integriranim osvjetljenjem unutar koje se ulažu plakati i predmeti oglašavanja, a koriste se za komercijalno oglašavanje i za potrebe Grada Zagreba.

Osvijetljene reklamne vitrine postavljaju se kao samostojeće u sklopu nadstrešnica na stajalištima javnog prometa, orijentacijskih planova i drugih informativnih planova koji mogu na jednoj strani sadržavati i površinu za isticanje promidžbenih poruka na kioscima, na slobodnom dijelu pročelja prizemlja građevina, osim uz ulaz u građevinu ili kolni prolaz u dvorište građevine, i na građevinama i uređajima javne namjene (telefonske govornice, javni satovi i slično) te na stupovima javne rasvjete u vlasništvu Grada Zagreba.

Osvijetljene reklamne vitrine postavljaju se tako da ne smiju ugrožavati sigurnost prometa te narušavati izgled i funkciju objekta i lokacije.

Osvjetljenje reklamne vitrine uz prometnicu mora biti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje zaštita od svjetlosnog onečišćenja.

Članak 46.

Osvijetljene reklamne vitrine mogu se postavljati:

- na površine javne namjene i na zemljištu u vlasništvu drugih pravnih ili fizičkih osoba gdje to omogućava mikrolokacija sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama;

- na razdjelnim pojasevima između prometnih traka;

- na zelenoj površini s drvorednim nizovima ili grmljem uz uvjet da je najmanja udaljenost od najbližeg stabla 6 m, a od grmlja i živice 3 m;

- na udaljenosti od ruba nogostupa najmanje 0,50 m;

- na udaljenosti od ruba kolnika od 0,50 m do 1 m kod gradskih i drugih prometnica, odnosno 1,5 m kod glavnih gradskih prometnica;

- na udaljenosti od raskrižja najmanje 15 m mjereno od početka radijusa za desno skretanje kod gradskih i drugih prometnica, a 30 m kod glavnih gradskih prometnica;

- tako da razmak između osvijetljenih reklamnih vitrina mora iznositi najmanje 30 m.

Osvijetljene reklamne vitrine mogu se postavljati na način da ne ometaju strogo zaštićene vrste, osjetljive na svjetlosno onečišćenje i da ne narušavaju dijelove zelenih površina, koje su temeljem svoje linearne ili kontinuirane strukture ili funkcije bitne za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta osjetljivih na svjetlosno onečišćenje (ptice, šišmiši, oprašivači i drugo).

Članak 47.

Reklamni uređaji su naprave za prikazivanje izmjenjivih reklamnih poruka. Reklamne poruke mogu se izmjenjivati mehanički (trivision, scrolleri i slično) ili elektronički prikazanom slikom (display i slično).

Članak 48.

Za postavljanje reklamnih uređaja odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove odluke za postavljanje reklamnih panoa.

Reklamni uređaji s elektroničkim prikazom slike mogu se postavljati orijentirani na trgove i pješačke zone.

Reklamni uređaji s elektroničkim prikazom slike mogu se postavljati uz prometnice i biti orijentirani na prometnice na način da su izvedeni u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa.

Članak 49.

Reklamne konstrukcije su predmeti specifičnog oblikovanja (skulpturnog oblika, pojedinačnih slova na potkonstrukciji i drugo), a postavljaju se na zemljište i građevine radi reklamiranja.

Članak 50.

Reklamni stupovi (totemi i slično) samostojeći su reklamni panoi koji služe reklamiranju vlastite djelatnosti i u pravilu imaju integriranu rasvjetu unutar stupa. Njihova veličina može varirati ovisno o prostornim uvjetima lokacije na koju se postavljaju, a visina može iznositi do 15 m.

Članak 51.

Reklamni stupovi (totemi i slično) mogu se postavljati:

- na parcelu objekta u kojem se nalazi poslovni prostor ili iznimno na površinu javne namjene neposredno ispred objekta u kojem se nalazi poslovni prostor ako to dopuštaju prostorne mogućnosti lokacije;

- na udaljenosti od ruba nogostupa, odnosno kolnika najmanje 1 m kod glavnih gradskih prometnica, odnosno najmanje 0,5 m kod gradskih i drugih prometnica;

- na udaljenosti od raskrižja najmanje 30 m mjereno od početka radijusa za desno skretanje kod glavnih gradskih prometnica, odnosno 15 m kod gradskih i drugih prometnica;

- prije prometne trake za skretanje i ugibališta javnoga prometa najmanje 5,0 m:

- na udaljenosti od najbližeg stabla najmanje 3 m, a od grmlja i živice najmanje 1,5 m;

- na zelenoj površini tako da temelj postavljenog reklamnog stupa (totema) mora imati nadsloj zemlje najmanje 20 cm.

4.6. Zone postavljanja zaštitnih naprava, ploča s tvrtkom ili nazivom, jarbola, plakata, reklama i reklamnih panoa

Članak 52.

Za postavljanje zaštitnih naprava, ploča s tvrtkom ili nazivom, jarbola, plakata, reklama i reklamnih panoa utvrđuje se pet zona.

Prva zona je dio područja zone A zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb, a obuhvaća Gornji grad, Kaptol te područje parka Maksimir i groblja Mirogoj.

Druga zona je dio područja zone A zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb u Donjem gradu koja obuhvaća područje omeđeno: Ilicom do Reljkovićeve ulice na zapadu, Trgom bana Josipa Jelačića, Jurišićevom ulicom do Draškovićeve ulice, Vlaškom ulicom do Ulice Antuna Bauera na istoku, uličnim potezom Tkalčićeve ulice do Ulice Tome Mikleušića na sjeveru te pojedinim uličnim potezima do Ulice Andrije Hebranga na jugu.

Treća zona je preostalo područje zone A zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb.

Četvrta zona je područje zona B i C zaštićene Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb i područja ostalih zaštićenih cjelina.

Peta zona je područje izvan zaštićenih cjelina.

Zone A, B i C zaštićena Povijesna urbana cjelina Grad Zagreb određene su sukladno posebnim propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 53.

U prvoj zoni:

- zabranjeno je postavljanje reklamnih panoa;

- reklamni natpisi mogu se iznimno postavljati i na krovu građevine isključivo poslovne namjene;

- konzolni reklamni natpisi moraju biti u pravilu veličine do 60 x 80 cm;

- tende moraju biti bijele ili bež boje, odnosno drugih neutralnih boja, usklađene s bojom pročelja;

- oslikane reklamne poruke na zaštitnom platnu na građevinskim skelama kada se obnavljaju pročelja objekata mogu zauzimati do 1/3 površine zaštitnog platna, a na ostalim dijelovima platna može biti oslikan samo prikaz izgleda objekta nakon rekonstrukcije.

Članak 54.

Način postavljanja zaštitnih naprava, ploča s tvrtkom ili nazivom, jarbola, plakata i reklama propisanih za prvu zonu primjenjuje se i na sve objekte na području Grada Zagreba koje imaju svojstvo pojedinačnoga zaštićenog kulturnog dobra.

Članak 55.

U drugoj zoni:

- zabranjeno je postavljanje reklama i reklamnih panoa na krovne površine, pročelja zgrada i građevinske skele na Trgu bana Josipa Jelačića i Trgu Petra Preradovića, osim reklamnih natpisa u visini prizemlja;

- iznimno, na lokacijama iz alineje 1. ovoga članka dopušteno je postavljanje reklamnih platna na građevinske skele ako se one postavljaju radi sanacije oštećenja na objektima za koje je stručnjak za brzu procjenu oštećenja utvrdio da su zbog djelovanja više sile (poplava, potres i slično) neuporabljivi ili privremeno neuporabljivi;

- reklamni natpisi iznimno mogu se postavljati i na krovu građevine isključivo poslovne namjene;

- konzolni reklamni natpisi moraju biti u pravilu veličine do 60 x 80 cm, iznimno 60 x 100 cm;

- oslikane reklamne poruke na zaštitnom platnu na građevinskim skelama kada se obnavljaju pročelja objekata mogu zauzimati do 2/3 površine zaštitnog platna, a na ostalim dijelovima platna može biti oslikan samo prikaz izgleda objekta nakon rekonstrukcije.

Članak 56.

U trećoj zoni:

- zabranjeno je postavljanje osvijetljenih reklamnih vitrina u sklopu nadstrešnica javnoga gradskog prometa ili orijentacijskih planova i drugih informativnih planova na trgovima Zelene potkove;

- reklamni natpisi iznimno mogu se postavljati na krovu građevina isključivo poslovne namjene;

- konzolni reklamni natpisi moraju biti u pravilu veličine do 60 x 80 cm, a iznimno 60 x 100 cm;

Članak 57.

U četvrtoj zoni:

- zabranjeno je postavljanje reklamnih panoa uz ulice na vizurnim pravcima središnjeg prostora Trnja i Savske ceste;

- reklamni natpisi mogu se postavljati na krovu građevina poslovne i stambeno-poslovne namjene te na ogradama samostojećih građevina i građevina s predvrtom.

Članak 58.

U petoj zoni reklamni natpisi mogu se postavljati na krovu građevina poslovne i stambeno-poslovne namjene te na ogradama samostojećih građevina i građevina s predvrtom.

Članak 59.

Postupak dodjele površina javne namjene za postavljanje reklama i reklamnih panoa namijenjenih za komercijalno oglašavanje odlukom određuje Gradska skupština na gradonačelnikov prijedlog.

Članak 60.

Zaštitne naprave, ploče s tvrtkom ili nazivom, jarboli, plakati, reklame i reklamni panoi moraju biti uredni i funkcionalno ispravni.

Ako se zaštitne naprave, ploče s tvrtkom ili nazivom, jarboli, plakati, reklame i reklamni panoi postavljaju suprotno odredbama ove odluke, komunalni redar rješenjem će narediti njihovo uklanjanje.

Članak 61.

Za postavljanje ploča s natpisom, plakata, reklama i reklamnih panoa na površine javne namjene, zemljišta i objekte u vlasništvu drugih, plaća se naknada.

Naknadu iz stavka 1. ovoga članka za postavljanje ploča s natpisom, plakata, reklama i reklamnih panoa prema zonama propisuje gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove i javne površine.

Vlasnik, odnosno korisnik opreme iz stavka 1. ovoga članka i gradonačelnik, odnosno osoba koju on ovlasti, sklapaju ugovor o plaćanju naknade.

Ugovor iz stavka 3. ovoga članka sklapa se prije izdavanja rješenja o postavljanju.

5. PRIVREMENE GRAĐEVINE ZA POTREBE SAJMOVA I JAVNIH MANIFESTACIJA

Članak 62.

Privremene građevine postavljaju se za potrebe sajmova, javnih manifestacija i obavljanja djelatnosti iz područja odgoja i obrazovanja, znanosti, visokog obrazovanja, zaštite okoliša, kulture, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarnog djelovanja najduže do 90 dana, a ako je u njima organizirana prigodna prodaja (sajam i slično) postavljaju se najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine neovisno o vremenu održavanja javne manifestacije.

Privremene građevine postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se postavlja na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih površina;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 2. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta, koje sadrži:

a) idejno-tehničko rješenje privremene građevine (tehnički opis, grafički prikaz i drugo);

b) smještaj privremene građevine u prostoru u odnosu na prometnicu i nogostup prikazan u mjerilu i kotiran;

c) prikaz položaja privremene građevine (kotiran) na kopiji katastarskog plana;

d) fotomontažu ili fotografiju privremene građevine u prostoru;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- rješenje o prethodnom odobrenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se privremena građevina postavlja na području zaštićenoga kulturnog dobra - Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb te na području drugih nepokretnih kulturnih dobara;

- posebne uvjete za priključenje privremene građevine na električnu mrežu, sustav vodoopskrbe i odvodnje te drugu infrastrukturu, ovisno o namjeni privremene građevine;

- dokaz o pravu postavljanja privremene građevine na površinu javne namjene koju su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje drugim osobama (dokaz o pravu korištenja, suglasnost, ugovor i drugo), odnosno na zemljište u vlasništvu druge osobe (dokaz o pravu vlasništva zemljišta na koje se privremena građevina postavlja i suglasnost vlasnika zemljišta ili druge suglasnosti sukladno posebnim propisima);

- rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar ili drugi odgovarajući registar, za obavljanje tražene djelatnosti;

- za korištenje površine javne namjene kojom upravlja Grad Zagreb - javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i drugo), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 63.

Za postavljanje privremene građevine iz članka 62. ove odluke plaća se naknada koju pravilnikom propisuje gradonačelnik prema posebnim propisima kojima se uređuje davanje u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene.

Vlasnik odnosno korisnik privremene građevine iz stavka 1. ovoga članka i gradonačelnik, odnosno osoba koju on ovlasti, sklapaju ugovor o plaćanju naknade.

Vlasnik odnosno korisnik privremene građevine iz stavka 1. ovoga članka, plaća naknadu prije izdavanja rješenja o postavljanju.

6. PRIGODNA OPREMA

Članak 64.

U povodu blagdana i javnih manifestacija na površinama javne namjene, površinama javne namjene koje su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje trgovačkim društvima, ustanovama i drugim subjektima i površinama na kojima pravo vlasništva, odnosno pravo upravljanja imaju druge osobe mogu se postavljati objekti, uređaji, pokretne naprave, oprema, prigodne zastave, ukrasi, božićna drvca i druga slična prigodna oprema.

Oprema iz stavka 1. ovoga članka postavlja se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove i sukladno posebnim propisima o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Prigodne zastave mogu se postavljati na jarbole koji su u vlasništvu Grada Zagreba na temelju mišljenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora po prethodno pribavljenoj suglasnosti gradonačelnika o interesu Grada Zagreba.

Nakon proteka blagdana i javnih manifestacija, korisnik površine dužan je ukloniti opremu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 2 dana.

7. KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE

Članak 65.

Kiosci građevinske bruto površine do 15 m2 na površine javne namjene postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se kiosci postavljaju na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- glavni projekt, tipski projekt za koji je doneseno rješenje na temelju posebnog propisa kojim se uređuje gradnja ili tehnička ocjena sukladno posebnom propisu uz prikaz smještaja u prostoru u odnosu na prometnicu, nogostup i druge objekte prikazano u mjerilu i kotirano;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- prikaz položaja kioska (kotiran) na kopiji katastarskog plana;

- fotomontažu ili fotografiju kioska u prostoru;

- rješenje o prethodnom odobrenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se kiosk postavlja na području zaštićenoga kulturnog dobra - Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb te na području drugih nepokretnih kulturnih dobara;

- posebne uvjete nadležnih tijela za priključenje kioska na električnu mrežu, sustav vodoopskrbe i odvodnje te drugu infrastrukturu;

- dokaz o pravu postavljanja kioska na površinu javne namjene (zaključak gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno ugovor o zakupu površine javne namjene sklopljen s Gradom Zagrebom ili pravnom osobom kojoj je povjereno upravljanje površinom javne namjene);

- rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar ili drugi odgovarajući registar za obavljanje djelatnosti;

- za površine javne namjene kojima upravlja Grad Zagreb, javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Kiosci se priključuju na komunalnu infrastrukturu u skladu sa sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima prema posebnim propisima.

Članak 66.

Lokacije za postavljanje kioska, njihovu namjenu i vanjski izgled sukladno posebnim propisima odlukom određuje Gradska skupština na gradonačelnikov prijedlog uz mišljenje gradskog upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Članak 67.

Pokretne naprave postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ako je to potrebno radi sigurnosti prometa;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora o izgledu naprave te položaju u prostoru;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se pokretna naprava postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- fotografiju naprave u prostoru;

- kopiju katastarskog plana i skicu - mikrolokaciju s ucrtanim položajem naprave u prostoru - kotirano;

- suglasnost pravne osobe kojoj su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje i/ili korištenje površinu javne namjene na koju se postavlja naprava te dokaz o upravljanju i/ili korištenju površine;

- suglasnost vlasnika zemljišta na koje se pokretna naprava postavlja, odnosno ugovor s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor ako se postavlja na zemljište uz višestambenu zgradu ili na upravljanju drugih osoba te dokaz o pravu vlasništva zemljišta;

- dokaz o pravu obavljanja djelatnosti (rješenje o upisu u sudski registar, obrtni registar i drugo);

- posebne uvjete nadležnih tijela za priključenje naprave na električnu mrežu;

- za postavljanje lunaparka, naprave za igru i zabavu (trampolini i drugo) potrebno je priložiti i zapisnik o obavljenom pregledu i ispitivanju sredstava rada koji se izdaje sukladno posebnim propisima o zaštiti na radu;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 68.

Lokacije za postavljanje pokretnih naprava, njihovu namjenu i vanjski izgled u skladu s posebnim propisima, osim za prigodne manifestacije, postavljanje otvorenih terasa, čuvarskih kućica, bankomata, lunaparkova, naprava za igru i zabavu (trampolini i drugo) i rashladnih vitrina uz kioske odlukom određuje Gradska skupština na gradonačelnikov prijedlog uz mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Članak 69.

Pokretne naprave iz članka 68. ove odluke prema tipu i veličini mogu biti:

- štandovi površine do 2 m2;

- čuvarske kućice i kućice slične namjene zatvorenog tipa tlocrtne površine do 4 m2;

- bankomat standardiziranog izgleda površine do 2 m2;

- drvene kućice bijele ili boje drva koje se postavljaju za vrijeme uskrsnih, božićnih i drugih blagdana površine do 6 m2, a iznimno do 15 m2;

- pokretne naprave koje se postavljaju za potrebe manifestacija površine veće od 6 m2, otvorenog tipa, lagane konstrukcije s četiri oslonca na površini, ravnog krova dvostrešnog ili četverostrešnog sa zaštitnim platnom bež ili bijele boje (pagode);

- pozornice i druge prigodne naprave za potrebe održavanja manifestacija;

- ugostiteljske prikolice te vozila za istu namjenu zatvorenog tipa, tlocrtne površine do 15 m2 ili iznimno i veće uz mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- lunaparkovi, naprave za igru i zabavu (trampolini i drugo) koji se mogu postavljati na površinama javne namjene kojima upravlja Grad Zagreb, na lokacijama: Gajnice - Park 101. brigade Hrvatske vojske, Dubrava - križanje Dankovečke i Koledinečke ulice, Prisavlje - kod Chromosova igrališta, Sesvete - Ulica Otona Ivekovića (pored srednje škole), Malešnica - Ulica Ivane Brlić-Mažuranić - Hrnetićka ulica, Novi Zagreb - Vatikanska ulica, Kozari bok - Kanalski put (sjeverno od sportskih i dječjeg igrališta), Donje Svetice - križanje Ulice grada Vukovara i Ulice Vjekoslava Heinzela (sjeveroistok), Stenjevec - između Stenjevečke ulice i Ulice hrvatskih branitelja, a trampolini se mogu postavljati i na Prisavlju kod Boćarskog doma;

- lunaparkovi, naprave za igru i zabavu (trampolini i drugo) koji se mogu postavljati i na površinama javne namjene koje su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje drugim osobama te na zemljištu na kojima pravo vlasništva imaju druge osobe.

Iznimno, za vrijeme održavanja manifestacija, pokretne naprave iz stavka 1. alineja 7. i 8. ovoga članka mogu se postavljati i na drugim lokacijama ovisno o prostornim mogućnostima.

Članak 70.

Postupak dodjele lokacija za postavljanje kioska i pokretnih naprava odlukom određuje Gradska skupština na gradonačelnikov prijedlog.

8. OTVORENE TERASE

Članak 71.

Otvorene terase na površinama javne namjene i zemljištu u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba koje neposredno graniče s površinom javne namjene postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet i prethodnoj suglasnosti policijske uprave ako se otvorena terasa postavlja na dio nogostupa;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ako se otvorena terasa postavlja na parkirališnom mjestu na površini javne namjene, odnosno parkiralištu na zemljištu u vlasništvu drugih osoba;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora o izgledu naprave te položaju u prostoru;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se otvorena terasa postavlja na javnu zelenu površinu.

Ako je rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdano na rok kraći od pet godina, za izdavanje novog rješenja nije potrebno ponovno pribaviti suglasnosti i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom da nisu promijenjene činjenice na temelju kojih je izdano ranije rješenje o postavljanju otvorene terase.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- nacrt otvorene terase u mjerilu - kotirano u odnosu na zgradu, poslovni prostor, nogostup, kolnik i drugo;

- izvod iz katastarskog plana s označenim položajem otvorene terase i položajem poslovnog prostora u prostoru - kotirano;

- fotografije opreme terase, u boji;

- fotografiju prostora na koji se otvorena terasa postavlja ako otvorena terasa nije postavljena, odnosno fotomontažu ili fotografiju otvorene terase s opremom u širem planu s vidljivim okolnim prostorom, u boji;

- skicu, opis i dimenzije točionika, podesta, ograde i drugoga na otvorenoj terasi;

- rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar;

- rješenje o ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta za poslovni prostor za koji se traži postavljanje otvorene terase;

- dokaz o pravu korištenja poslovnog prostora za koji se traži postavljanje otvorene terase (ugovor o zakupu, kupoprodajni ugovor i drugi odgovarajući dokaz);

- dokaz o pravu vlasništva i suglasnost vlasnika zemljišta;

- suglasnost suvlasnika s više od 50 % suvlasničkih udjela zgrade na čije se zemljište postavlja otvorena terasa ako to nije površina javne namjene ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor za postavljanje otvorene terase do jedne godine, a ako se otvorena terasa postavlja na rok dulji od jedne godine, potrebna je suglasnost svih suvlasnika ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika zgrade;

- suglasnost pravne osobe kojoj su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje površinu javne namjene na koju se otvorena terasa postavlja;

- javnobilježnički ovjerenu izjavu da nema dugovanja prema Gradu Zagrebu po bilo kojoj osnovi (komunalna naknada, komunalni doprinos, zakupnina, naknada za korištenje prostora i slično), ne stariju od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, ako se terasa postavlja na površinu javne namjene kojom upravlja Grad Zagreb;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Članak 72.

Otvorene terase postavljaju se na prostoru ispred ugostiteljskih objekata, zanatskih ili drugih radnji (u pravilu ispred poslovnog prostora) i na lokacijama na kojima se posluživanje hrane i pića obavlja na kolniku (pješačka zona) i trgovima.

Iznimno, otvorene terase mogu se postavljati ovisno o prostornim mogućnostima:

- na javnim zelenim površinama;

- na najviše tri parkirališna mjesta na površini javne namjene i parkiralištima na zemljištu u vlasništvu drugih osoba.

Otvorene terase se postavljaju na način da ne ometaju korištenje zgrada i drugih objekata, urbane opreme kao što su klupe, kante za otpatke, stalci za bicikle i slično te ne smiju ugrožavati sigurnost i redovan protok sudionika u prometu i onemogućavati prilaz i prolaz vozilima hitne pomoći, policije, vatrogasnim vozilima, vozilima komunalnih službi i drugo.

Uz vanjski rub otvorene terase, a unutar njezine površine, može se postaviti ograda (npr. posude s ukrasnim biljem, ograde od pleksiglasa, kaljenoga lameliranog stakla, drvene ograde i slično).

Otvorena terasa i oprema otvorene terase moraju biti postavljeni na način da ne ometaju pristup uređajima javne namjene, javne rasvjete i hidrantima.

Članak 73.

Ako to prostorne mogućnosti dopuštaju, otvorene terase mogu se postavljati i uz kioske ugostiteljske djelatnosti, osim unutar zone omeđene Gundulićevom ulicom od Masarykove ulice do Ilice, Ilicom do Trga bana Josipa Jelačića, Trgom bana Josipa Jelačića, Petrinjskom ulicom do Amruševe ulice, Amruševom ulicom, Trgom Nikole Zrinskog, Ulicom Nikole Tesle i Masarykovom ulicom do Gundulićeve ulice.

Svim ulicama iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćene su lijeva i desna strana.

Članak 74.

Na otvorenoj terasi mogu se postavljati stolovi, stolice, podesti, zaštitne ograde i naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija (u daljnjem tekstu: oprema otvorene terase).

Na otvorenoj terasi mogu se postavljati uređaji za grijanje odnosno hlađenje, točionici i stalak s gastronomskom ponudom, a za vrijeme sportskih i drugih manifestacija i TV prijamnici.

Ako je otvorena terasa odvojena kolnikom od ugostiteljskog objekta, na otvorenoj terasi obvezno se postavlja točionik.

Članak 75.

Iznimno, za vrijeme božićnih blagdana na otvorenoj terasi može se postavljati jednostavna oprema za pripremanje i posluživanje hrane i pića (pekač, preklopni pekač, banja marija, kuhalo za knedle, vino ili čaj i slično), pult za posluživanje, visoki stolovi za korisnike umjesto postojećih stolova i stolica na površini postojećih ugostiteljskih terasa, dvostrane vertikalne pregrade s vizualom manifestacije bez reklamnih sadržaja, maksimalne širine postavljenog pulta ili šanka za posluživanje te visine do 180 cm, koja se može postaviti u jednoj liniji.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za postavljanje jednostavne opreme za pripremanje i posluživanje hrane i pića na otvorenoj terasi iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- rješenje o postavljanju otvorene terase;

- fotografiju opreme s ucrtanim položajem na prostoru terase;

- suglasnost vlasnika na čijem je zemljištu postavljena otvorena terasa;

- suglasnost suvlasnika s više od 50 % suvlasničkih udjela zgrade na čijem je zemljištu postavljena otvorena terasa ako to nije površina javne namjene ili ugovor sklopljen s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor ili suglasnost pravne osobe koja upravlja zemljištem na kojem je postavljena otvorena terasa;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Površinu otvorene terase nije dopušteno proširivati dodavanjem opreme niti se goste smije posluživati s vanjskog ruba terase.

Opremom nije dopušteno zatvoriti otvoreni prostor terase koji mora biti dodatno prigodno ukrašen i osvijetljen u skladu s posebnim propisima o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (npr. božićnim nakitom, girlandama i nizovima LED žaruljica).

Korisnik otvorene terase po proteku božićnih blagdana dužan je ukloniti jednostavnu opremu za pripremanje i posluživanje hrane i pića iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 76.

Stolovi i stolice na otvorenoj terasi moraju biti lagane konstrukcije, lako premjestivi, izrađeni od kvalitetnih materijala (drvo, metal, kvalitetna plastika, tehnoratan i slično).

Iznimno, ovisno o prostoru na koji se postavljaju, mogu se postavljati drvene klupe i stolovi.

Članak 77.

Otvorene terase postavljaju se na način da je:

- najmanja širina prolaza koju treba osigurati između otvorene terase te horizontalne ili vertikalne zapreke 180 cm;

- najmanja preporučljiva širina stola promjera 60 cm;

- najmanja uporabna površina jedne stolice 75/90 cm;

- najmanja uporabna površina stola promjera 60 cm bez stolica, a razmak između stolova promjera 60 cm treba biti najmanje 130 cm.

Članak 78.

Točionik je montažno-demontažna naprava koja se postavlja na otvorenu terasu. Točionik može biti veličine do 4 m2 bez natkrivanja.

Točionik mora biti izrađen od kvalitetnog materijala, a svojom bojom i izgledom mora se uklopiti u prostor u koji se postavlja.

Članak 79.

Naprave na površini javne namjene za zaštitu od sunca i atmosferilija su suncobrani, tipske tende na pročelju zgrade ugostiteljskog objekta i montažno-demontažne nadstrešnice sa središnjim nosačima, isključivo s rolo mehanizmom ili mehanizmom za izvlačenje odnosno nabiranje.

Iznimno, naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija mogu biti i montažno-demontažne nadstrešnice s četiri i više nosača (pergola) učvršćenih u montažno-demontažnu podlogu (podest) otvorene terase na način da nije trajno vezana za tlo površine javne namjene i površine u vlasništvu drugih osoba i da ne čini građevinu prema posebnim propisima o gradnji.

Članak 80.

Suncobran mora imati pomični oslonac na tlu te mora biti izrađen na način da se lako sklapa i prenosi.

Suncobrani ispred istoga ugostiteljskog objekta moraju biti istovrsni.

Zaštitno platno suncobrana mora biti jednobojno, krem, sive te sličnih neupadljivih boja, a iznimno može biti i drugih boja uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Naziv ugostiteljskog objekta i/ili reklamna poruka proizvoda smije biti istaknuta samo na donjem rubnom preklopu suncobrana.

Postavljen i otvoren suncobran smije natkrivati samo tlocrtnu površinu terase.

Članak 81.

Montažno-demontažne nadstrešnice i tende iznad otvorenih terasa na površinama javne namjene i na zemljištu u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba koje neposredno graniče s površinom javne namjene postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;,

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Zahtjevu za izdavanje rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan priložiti:

- idejno rješenje izrađeno od ovlaštenog projektanta koji sadrži tehnički opis i grafički prikaz, i to:

a) položaj nadstrešnice odnosno tende u prostoru u odnosu na prometnicu i terasu, prikazan u mjerilu i kotiran (tlocrt, pogled i poprečni presjek);

b) kopiju katastarskog plana s označenim položajem nadstrešnice odnosno tende i terase i kotiranim u odnosu na glavne prostorne parametre;

c) fotomontažu ili fotografiju nadstrešnice odnosno tende u prostoru;

- statički proračun izrađen od ovlaštenog projektanta;

- prethodno odobrenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se tenda odnosno nadstrešnica postavlja na području zaštićenoga kulturnog dobra - Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb te na području drugih nepokretnih kulturnih dobara;

- rješenje o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar;

- rješenje nadležnoga gradskog upravnog tijela o postavljanju otvorene terase na površinu javne namjene ili površinu na kojoj pravo vlasništva ima druga osoba iznad koje se postavlja montažno-demontažna nadstrešnica odnosno tenda;

- suglasnost pravne osobe kojoj su Grad Zagreb ili Republika Hrvatska dali na upravljanje ili korištenje površinu javne namjene na koju se postavlja montažno-demontažna nadstrešnica odnosno tenda te dokaz o upravljanju ili korištenju površine;

- suglasnost vlasnika zemljišta na koje se montažno-demontažna nadstrešnica odnosno tenda postavlja, odnosno ugovor s predstavnikom suvlasnika i međuvlasnički ugovor ako se postavlja na zemljište na kojem pravo vlasništva ima više osoba.

Članak 82.

Montažno-demontažna nadstrešnica sa središnjim nosačima postavlja se na površini javne namjene iznad otvorene terase ugostiteljskog objekta.

Ako se postavlja montažno-demontažna nadstrešnica, u pravilu se ne mogu postavljati druge naprave za zaštitu od sunca i atmosferilija.

Montažno-demontažna nadstrešnica može biti isključivo sklopiva, s rolo mehanizmom ili mehanizmom za izvlačenje odnosno nabiranje, a može biti dvostrešna ili jednostrešna.

Montažno-demontažna nadstrešnica bojom mora biti usklađena s prostorom u kojem se postavlja.

Ako se na istom uličnom potezu postavljaju montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorenih terasa u nizu, sve montažno-demontažne nadstrešnice moraju biti usklađene po boji i oblikovanju.

Reklamnu poruku proizvoda ili ime ugostiteljskog objekta moguće je istaknuti na preklopu nadstrešnice.

Otvorena montažno-demontažna nadstrešnica smije natkrivati samo tlocrtnu površinu otvorene terase.

Otvorene terase nije dopušteno zatvarati najlonom ili drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na montažno-demontažnu nadstrešnicu.

Iznimno, iznad otvorenih terasa može se postaviti montažno-demontažna nadstrešnica s četiri i više vertikalnih vanjskih nosača (pergole) učvršćenih u montažno-demontažnu podlogu (podest) na način da ne čini građevinu sukladno posebnim propisima o gradnji.

Montažno-demontažna nadstrešnica (pergola) mora imati žlijeb za odvodnju kiše s platna, s vertikalom provučenom kroz stup nadstrešnice, a može se postaviti i ravna atika koja zaklanja pad platna s natpisom ugostiteljskog objekta.

Nosiva konstrukcija montažno-demontažne nadstrešnice mora biti izrađena od čeličnih ili aluminijskih plastificiranih profila u bijeloj ili tamnosivoj boji, a na stupove se može dvostrano postaviti maska od lameliranog drva.

Članak 83.

Tenda na pročelju građevina može biti isključivo tipska, konzolna i sklopiva (s rolo mehanizmom) bez oslonaca na podlozi.

Tenda se postavlja iznad otvorene terase smještene uz pročelje objekta. Otvorena tenda smije natkrivati samo tlocrtnu površinu otvorene terase, bez natkrivanja pješačkog prolaza.

Zaštitno platno tende mora biti krem, sive ili sličnih neupadljivih boja i usklađena s bojom pročelja građevine na koju se postavlja.

Naziv ugostiteljskog objekta i/ili reklamna poruka proizvoda smije biti istaknuta samo na donjem rubnom preklopu tende.

Bočne vertikalne strane otvorene terase nije dopušteno zatvarati najlonom ili nekim drugim materijalom, odnosno fiksnom konstrukcijom ili napravom, vertikalnim nadovezivanjem na tendu.

Iznimno, na području izvan Povijesne urbane cjeline Grad Zagreb tendu je moguće učvrstiti dvama vertikalnim nosačima u podest uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Članak 84.

Ograda otvorene terase može biti visine do 1,20 m. Iznimno na prostoru omeđenom ulicama: Gundulićeva (sjeverno od Ulice Andrije Hebranga) do Ilice, Ilica do Mesničke, Mesnička ulica, Demetrova ulica do Opatičke, Opatička ulica, Ilirski trg, Ulica Pavla Radića do Stuba Bartola Felbingera, Stube Bartola Felbingera do Tkalčićeve ulice, Tkalčićeva ulica, Medvedgradska ulica do Male ulice, Mala ulica do Nove Vesi, Nova Ves, Kaptol, Vlaška ulica do Palmotićeve ulice, Palmotićeva ulica do Boškovićeve, Boškovićeva ulica do Trga Nikole Zrinskog, Trg Nikole Zrinskog do Ulice Andrije Hebranga, Ulica Andrije Hebranga do Gundulićeve ulice, ograda otvorene terase može biti visine do 1,80 m u razdoblju od listopada tekuće godine do ožujka sljedeće godine.

Kao ograda otvorene terase mogu se postaviti posude s ukrasnim zelenilom visine do 1,20 m izrađene od drva ili keramike (terakota i slično) te iznimno od kvalitetne plastike kao imitata keramike. Postavljanje betonskih žardinjera nije dopušteno.

Kao ograda otvorene terase koja može biti samostojeća ili učvršćena u podlogu, mogu se postaviti tvrde bezbojne ploče imitata stakla (pleksiglas, leksan i slično), kaljenog stakla ili drva bez isticanja reklamnih poruka.

Ako se zbog ograničenog prostora otvorena terasa postavlja uz rub pješačkog hodnika prema kolniku ili parkirališnome mjestu, odnosno ako se postavlja na parkirališno mjesto, mora se postaviti ograda od prozirnih tvrdih bezbojnih ploča imitata stakla (pleksiglas, leksan i slično) ili kaljenog stakla bez isticanja reklamnih poruka. Ograda se postavlja samo na rubnom dijelu otvorene terase koji izravno graniči s kolnikom (bez zatvaranja bočnih strana otvorene terase) i učvršćuje se u podlogu, a uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet ograda otvorene terase može se postaviti i s tri strane.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u zoni Gornjeg grada koja obuhvaća područje omeđeno Strossmayerovim šetalištem, Ulicom Pavla Radića, Ilirskim trgom, Demetrovom ulicom i Mesničkom ulicom, uključujući i Vrazovo šetalište, otvorena terasa može se postaviti na parkirališno mjesto ili kolnik uz postavljanje ograde u skladu sa stavkom 2. ovog članka tako da onemogućava direktan prolaz pješaka/korisnika otvorene terase na kolnik uz prethodno mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora i suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Članak 85.

Otvorena terasa postavlja se na postojeću opločenu ili asfaltiranu površinu (bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala).

Otvorena terasa može imati montažno-demontažnu podlogu (podest) ili podlogu od modularnih elemenata visine do 10 cm koja nije pričvršćena za postojeću površinu.

Ako se otvorena terasa postavlja na površinu izrazitih neravnina ili velikog nagiba, zelenu površinu, denivelirano parkiralište ili kolnik, mora se postaviti montažno-demontažna podloga (podest), a ako se montažno-demontažna podloga (podest) postavlja na površinu velikog nagiba, potrebno je izvesti više visinskih nivoa.

Montažno-demontažna podloga treba biti visine najmanje potrebne za niveliranje postojeće neravne ili ukošene podloge s time da na dijelu otvorene terase viša kota mora biti u ravnini s hodnom plohom, odnosno s potrebnim odstupanjem u skladu s tehničkim mogućnostima.

Ako se montažno-demontažna podloga postavlja na denivelirana parkirališna mjesta ili kolnik - pješačku zonu uz rub nogostupa, visina montažno-demontažne podloge mora biti u nivou s hodnom plohom nogostupa.

Na montažno-demontažnu podlogu (podest) mogu se postaviti podnice od dasaka, WPC dasaka (deck) i drugog materijala, bez postavljanja tepiha, tapisona ili druge vrste prekrivala, a može imati ogradu jednostavnog oblika konstruktivno vezanu za podest.

Članak 86.

Na otvorenoj terasi u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna tekuće godine vlasnik otvorene terase može iznimno organizirati prigodan program od 8.00 do 23.00 sata pridržavajući se posebnih propisa o buci.

Članak 87.

Vlasnici odnosno korisnici kioska, pokretnih naprava, otvorenih terasa i montažno-demontažnih nadstrešnica iznad otvorenih terasa dužni su ih držati urednim i funkcionalno ispravnim te redovito čistiti njihov okoliš.

Članak 88.

Ako su kiosci, pokretne naprave, otvorene terase i montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorenih terasa postavljeni suprotno člancima od 65. do 85. ove odluke, komunalni redar rješenjem će narediti njihovo uklanjanje odnosno postavljanje sukladno rješenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove.

Članak 89.

Za postavljanje kioska, pokretne naprave i otvorene terase na površinama javne namjene plaća se naknada koju pravilnikom propisuje gradonačelnik prema posebnim propisima kojima se uređuje davanje u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene.

Vlasnik odnosno korisnik objekata iz stavka 1. ovoga članka i gradonačelnik, odnosno osoba koju on ovlasti, sklapaju ugovor o plaćanju naknade.

Ugovor iz stavka 2. ovoga članka sklapa se prije izdavanja rješenja o njihovu postavljanju.

9. GRAĐEVINE I UREĐAJI JAVNE NAMJENE

Članak 90.

Građevine i uređaji javne namjene te ostala urbana oprema postavljaju se na površine javne namjene radi uređenja Grada Zagreba, pružanja usluga, održavanja komunalne infrastrukture i lakšeg snalaženja građana na području Grada Zagreba.

Članak 91.

Gradsko upravno tijelo nadležno za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete vodi evidenciju građevina i uređaja javne namjene.

Članak 92.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, kojoj je Grad povjerio na održavanje ili upravljanje građevine i uređaje javne namjene, odnosno vlasnik dužan ih je održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nastala oštećenja i kvarove otkloniti u najkraćem roku, a najkasnije u roku od 10 dana od utvrđivanja oštećenja ili kvara.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično te postavljati predmete koji mogu oštetiti ili učiniti nefunkcionalnim ili nagrditi vanjski izgled, sprečavati pristup ili na drugi način oštećivati i uništavati građevine i uređaje javne namjene.

Članak 93.

Građevine i uređaji javne namjene, ako ovom odlukom ili posebnim propisom nije drugačije određeno, postavljaju se ovisno o vrsti i namjeni na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti pravne osobe kojoj je Grad povjerio poslove upravljanja samostojećim telekomunikacijskim razvodnim ormarićima;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se postavlja na javnu zelenu površinu.

Javne telefonske govornice, poštanski sandučići i samostojeći telekomunikacijski razvodni ormarići moraju imati istaknuti tvrtku ili naziv pravne osobe, fizičke osobe obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

Za javne telefonske govornice, poštanske sandučiće i samostojeće telekomunikacijske razvodne ormariće plaća se naknada koju pravilnikom propisuje gradonačelnik prema posebnim propisima kojima se uređuje davanje u zakup i na drugo korištenje površina javne namjene.

Vlasnik odnosno korisnik objekata iz stavka 2. ovoga članka i gradonačelnik, odnosno osoba koju on ovlasti, sklapaju ugovor o plaćanju naknade.

Članak 94.

Sustav javnih bicikala i parkirališni automati postavljaju se na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Način i uvjete postavljanja sustava javnih bicikala na biciklističku parkirališnu površinu pravilnikom propisuje gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj Grad Zagreb povjeri upravljanje sustavom javnih bicikala ne plaća naknadu za korištenje biciklističke parkirališne površine.

Članak 95.

Na površinama javne namjene osobna prijevozna sredstva i bicikli mogu se ostavljati samo na posebno označenim mjestima.

Osobna prijevozna sredstva i bicikli ostavljeni na površinama javne namjene suprotno stavku 1. ovoga članka uklonit će se i odložiti u određeni prostor.

Ako vlasnik ne preuzme osobno prijevozno sredstvo i bicikl iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana uklanjanja, osobno prijevozno sredstvo i bicikl smatraju se napuštenim.

Odluku o postupanju s osobnim prijevoznim sredstvima i biciklima iz stavka 3. ovoga članka donosi gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalno redarstvo.

Članak 96.

Površine javne namjene moraju imati javnu rasvjetu prema značenju dijelova Grada Zagreba i površina javne namjene, prometa i potreba građana u skladu s posebnim propisima o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja.

Površine javne namjene noću se rasvjetljuju javnom rasvjetom.

Javna rasvjeta mora biti funkcionalna, ekološki prihvatljiva i energetski učinkovita sukladno posebnim propisima o javnoj rasvjeti.

Gradsko upravno tijelo nadležno za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete vodi evidenciju javne rasvjete.

Zabranjeno je priključivanje električnih instalacija rasvjete i drugih instalacija na sustav javne rasvjete te drugo korištenje sustava javne rasvjete, bez suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za građenje i održavanje komunalne infrastrukture.

Zabranjeno je pisati grafite, poruke i slično na stupovima i kabelskim razvodnim ormarima javne rasvjete te onemogućavati pristup stupovima i kabelskim razvodnim ormarima javne rasvjete i postavljati strujne kabele ili druge predmete koji mogu oštetiti stupove i kabelske razvodne ormare javne rasvjete.

Članak 97.

Gradsko upravno tijelo nadležno za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete utvrđuje posebne uvjete odnosno uvjete priključenja javne rasvjete.

Članak 98.

Plan pojedinog naselja mora imati ucrtane glavne ulice, trgove, parkove, najvažnije objekte u naselju (škola, dječji vrtić, pošta, banka, zdravstvena ustanova i slično) te oznake mjesta na kojem se plan nalazi.

Članak 99.

Na trgovima, većim križanjima i drugim prometnim mjestima postavljaju se javni satovi.

Za izdavanje rješenja iz članka 93. stavka 1. ove odluke za postavljanje javnih satova prilaže se:

- dokaz o vlasništvu i identifikaciji čestice;

- idejni projekt koji sadrži tehnički opis, nacrt - tlocrt, presjek i pogled - kotiran;

- položaj sata u prostoru - kotiran;

- oznaku lokacije na kopiji katastarskog plana;

- fotomontažu u prostoru;

- troškovnik svih radova, projektantsku procjenu radova, statički proračun;

- upute za održavanje javnog sata.

Članak 100.

Javni zahodi grade se ili postavljaju na trgovima, tržnicama, kolodvorima, terminalima i sličnim prostorima, u parkovima odnosno na mjestima na kojima se građani okupljaju i zadržavaju.

Članak 101.

Javni zdenci grade se i održavaju sukladno propisima o opskrbi pitkom vodom.

Javni zdenci u razini terena moraju imati propisno osigurane poklopce.

Članak 102.

U vodoskocima i fontanama zabranjeno je kupanje te vađenje ubačenog novca.

Članak 103.

Javne telefonske govornice i poštanske sandučiće postavljaju i održavaju pravne osobe koje pružaju telekomunikacijske i poštanske usluge.

Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je javne telefonske govornice i poštanske sandučiće održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

Članak 104.

Na stajalištima javnog prijevoza postavljaju se nadstrešnice.

Nadstrešnice se postavljaju tako da ne ometaju promet vozila i pješaka te da osiguravaju pristupačnost stajalištu prema posebnom propisu.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio postavljanje i održavanje nadstrešnica dužna ih je redovito održavati (prati, čistiti, mijenjati oštećene dijelove i držati rasvjetu funkcionalno ispravnom).

Zabranjeno je po nadstrešnicama lijepiti plakate i drugo, ispisivati grafite i uništavati ih.

Članak 105.

Spomenici, skulpture, spomen-ploče, sakralna obilježja i umjetničke instalacije na površini javne namjene ili površini vidljivoj s površine javne namjene postavljaju se, premještaju i uklanjaju uz prethodno mišljenje odnosno suglasnost povjerenstva koje osniva i imenuje Gradska skupština na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove ako nije drugačije propisano posebnim propisima.

Članak 106.

Spomenik se postavlja u spomen ili sjećanje na povijesne događaje i osobe od posebna značenja za Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku.

Gradska skupština, uz prethodno mišljenje povjerenstva iz članka 105. ove odluke na gradonačelnikov prijedlog odlučuje o podizanju, odnosno uklanjanju spomenika.

Članak 107.

Zahtjev za ocjenu prihvatljivosti za postavljanje, premještanje i uklanjanje spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije može podnijeti pravna osoba (ovlaštena osoba za Grad Zagreb, udruga, ustanova ili institucija), a fizička osoba samo ako se skulptura, spomenik, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija postavlja, premješta ili uklanja na zemljište ili u zgradu u njezinu vlasništvu.

Ocjenu prihvatljivosti postavljanja, premještanja i uklanjanja spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije donosi povjerenstvo iz članka 105. ove odluke.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom gradskom upravnom tijelu za komunalne poslove koje i obavlja administrativne, stručne i tehničke poslove za povjerenstvo iz članka 105. ove odluke.

Zahtjevu za ocjenu prihvatljivosti iz stavka 1. ovoga članka prilaže se:

- obrazloženi prijedlog za postavljanje, premještanje i uklanjanje spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije;

- fotomontaža objekta u prostoru;

- preslika dokaza o vlasništvu te identifikaciji čestice;

- suglasnost vlasnika nekretnine ako Grad Zagreb nije vlasnik;

- način osiguranja financijskih sredstava;

- ako se spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje ili umjetnička instalacija postavlja iz područja kulture, branitelja, obrazovanja, međugradske i međunarodne suradnje i sličnoga, prilaže se mišljenje o prihvatljivosti zahtjeva u odnosu na temu, sadržaj i mjesto postavljanja gradskoga upravnog tijela nadležnog za poslove iz djelokruga kojeg se spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje ili umjetnička instalacija postavlja, uklanja ili premješta.

Na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka povjerenstvo iz članka 105. ove odluke odlučuje o potrebi prethodnog raspisivanja natječaja o oblikovanju i prostoru na koji bi se postavio spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija, a ako nije potrebno raspisati natječaj, spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija postavlja se, premješta i uklanja na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove sukladno odredbama ove odluke ako posebnim propisima nije drugačije propisano.

Članak 108.

Zahtjev za postavljanje, premještanje i uklanjanje spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije podnosi se gradskom upravnom tijelu nadležnom za komunalne poslove, a zahtjevu se prilaže:

- ocjena prihvatljivosti postavljanja, premještanja i uklanjanja spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije povjerenstva iz članka 105. ove odluke;

- prethodno mišljenje povjerenstva iz članka 105. ove odluke;

- obrazloženje svrhe postavljanja, premještanja i uklanjanja spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije;

- idejni projekt koji sadrži tehnički opis, nacrte - tlocrt, presjek i pogled - kotiran, položaj spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije u prostoru - kotiran, oznaku lokacije na kopiji katastarskog plana, fotomontažu u prostoru, troškovnik svih radova, projektantsku procjenu radova, po potrebi statički proračun te dokaz da je smještaj spomenika, skulpture, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije u prostoru moguć prema prostornim mogućnostima;

- dokaz o vlasništvu i identifikaciji čestice;

- suglasnost vlasnika nekretnine ako Grad Zagreb nije vlasnik;

- ako zahtjev podnosi pravna osoba, zahtjevu se prilaže i izvod iz registra, a za fizičku osobu preslika osobne iskaznice.

Članak 109.

Ako je Grad Zagreb investitor postavljanja, premještanja ili uklanjanja spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije, gradonačelnik daje prethodno mišljenje na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete.

Članak 110.

Gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove donosi rješenje o postavljanju, premještanju i uklanjanju spomenika, skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije po prethodno:

- donesenoj odluci Gradske skupštine o podizanju odnosno uklanjanju spomenika, a za postavljanje skulpture, spomen-ploče, sakralnog obilježja i umjetničke instalacije po prethodno pribavljenoj suglasnosti tijela iz članka 105. ove odluke;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet;

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se postavlja, premješta ili uklanja spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija za koju se utvrdi da ima svojstvo kulturnog dobra ili ako se postavlja na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenih dijelova prirode;

- pribavljenoj suglasnosti nadležne župe ako se postavlja, premješta ili uklanja sakralno obilježje;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija postavlja na javnu zelenu površinu.

Članak 111.

Spomenik, skulptura, spomen-ploča, sakralno obilježje i umjetnička instalacija moraju se održavati urednima i ne smiju se oštećivati i uništavati.

10. KOLODVORI, PARKIRALIŠTA, JAVNE GARAŽE, TRŽNICE, SAJMIŠTA I GROBLJA

Članak 112.

Vlasnik, odnosno korisnik kolodvorske zgrade, perona, sanitarnog uređaja i prostora ispred kolodvora te čekaonice putničkoga i teretnoga željezničkog, autobusnog i drugog prometa dužan ih je održavati urednima, čistima i funkcionalno ispravnima.

Članak 113.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja upravlja javnim parkiralištima i javnim garažama mora ih održavati čistima i urednima.

Parkirališta uz ugostiteljske objekte, trgovačke centre i objekte drugih namjena mora redovito održavati u čistom i urednom stanju vlasnik, odnosno korisnik poslovnog objekta.

Članak 114.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja upravlja otvorenom tržnicom i sajmištem na kojima se obavlja promet poljoprivrednim i drugim proizvodima mora ih održavati čistima i urednima, osigurati ispravnost i čistoću opreme i uređaja, urednost nasada te postaviti odgovarajuću opremu za odlaganje otpada.

Članak 115.

Na tržnicama i sajmištima mogu se postavljati kiosci i druge naprave sukladno odredbama ove odluke i posebnim propisima.

Vlasnici, odnosno korisnici kioska, klupa, suncobrana, tendi, ručnih kolica i sličnih naprava na tržnicama i sajmištima moraju ih održavati urednima i funkcionalno ispravnima.

Zabranjeno je prodavanje ili izlaganje proizvoda izvan prostora otvorenih tržnica i sajmišta, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Članak 116.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja upravlja tržnicom na malo dužna je nakon isteka radnog vremena očistiti, oprati i urediti tržnicu (ukloniti, odnosno složiti klupe i druge pokretne naprave na za to određeno mjesto).

Članak 117.

Pravna osoba ili fizička osoba kojoj je Grad Zagreb povjerio upravljanje grobljima na području Grada mora ih održavati čistima i urednima.

Održavanje groblja, grobnih mjesta i nadgrobnih spomenika uređuje se posebnim propisima.

III. ODRŽAVANJE ČISTOĆE I ČUVANJE POVRŠINA JAVNE NAMJENE

Članak 118.

Površine javne namjene moraju biti uredne i čiste i služiti svrsi za koju su namijenjene.

Članak 119.

Pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanja čistoće površina javne namjene dužna ih je održavati i čistiti sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture.

Članak 120.

Izvanredno čišćenje površina javne namjene određuje gradonačelnik ako su zbog vremenskih nepogoda, više sile ili drugih razloga javne površine prekomjerno onečišćene.

Članak 121.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost zbog koje dolazi do onečišćavanja površina javne namjene dužna ih je redovito čistiti ili osigurati njihovo čišćenje.

Vlasnik, odnosno korisnik sportskih ili rekreacijskih objekata, zabavnih parkova ili igrališta, organizator javnih skupova, javnih priredaba i korisnik površina javne namjene na kojima su postavljene pokretne naprave, kiosci te privremene građevine obvezan je čistiti površine javne namjene koje služe kao pristup tim objektima ili za postavljanje objekata.

Vlasnik ili korisnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je odmah po završetku javne priredbe ili događanja površinu javne namjene očistiti.

Ako vlasnik ili korisnik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka, komunalni redar naredit će mu rješenjem čišćenje površine javne namjene.

Članak 122.

Za istovar, smještaj i utovar građevnog materijala, postavu kontejnera za potrebe gradilišta, podizanje građevinskih skela i ograda gradilišta za sanaciju i rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada i slične građevinske radove ili gradnju objekta mogu se, u skladu s propisima o sigurnosti prometa, privremeno koristiti površine javne namjene.

Površine javne namjene mogu se koristiti za radove iz stavka 1. ovoga članka na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu nerazvrstanih cesta po prethodno:

- pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se radovi iz stavka 1. ovoga članka obavljaju na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode;

- pribavljenome mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za građenje komunalne infrastrukture i održavanje javnoprometnih površina, javnih objekata i javne rasvjete ako se za radove koristi površina javne namjene s betonskim ili kamenim opločenjem.

Ako se za radove iz stavka 1. ovoga članka koristi javna zelena površina, rješenje o korištenju površine donosi gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo uz suglasnosti propisane stavkom 2. ovoga članka.

Ako se za radove iz stavka 1. ovog članka istovremeno koristi i javna zelena površina, rješenje donosi gradsko upravno tijelo nadležno za zaštitu nerazvrstanih cesta po prethodno pribavljenom mišljenju gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo.

Članak 123.

Zahtjev za privremeno korištenje površine javne namjene za radove može podnijeti izvođač ili investitor odnosno vlasnik objekta.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako se površina javne namjene koristi za podizanje građevinske skele i ograde gradilišta radi otklanjanja opasnosti za život, zdravlje ili imovinu ljudi zbog mogućnosti pada vanjskih dijelova zgrade, rješenje se donosi na temelju zahtjeva upravitelja, predstavnika suvlasnika ili vlasnika.

Rješenjem se određuje način, uvjeti i rok na koji se odobrava privremeno korištenje površine javne namjene.

Iznos naknade za korištenje površine javne namjene plaća se prije donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

- podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, sjedište/prebivalište, OIB, telefon, adresa elektroničke pošte);

- podatke o izvođaču radova ako nije ujedno podnositelj zahtjeva iz alineje 1. ovoga članka (naziv/ime, sjedište/prebivalište, OIB, telefon, adresa elektroničke pošte);

- podatke o voditelju radova;

- popis radova za koje se zahtjev podnosi;

- adresu/lokaciju izvođenja radova, podatke o katastarskoj čestici koja se planira privremeno koristiti;

- vrijeme privremenog korištenja (rok);

- podatke o veličini površine zauzimanja;

- uvjete i način obavljanja radova;

- dokaz da se radovi mogu izvoditi u skladu s posebnim propisom o gradnji;

- skicu položaja i veličine površine javne namjene na koju se postavlja građevinska skela, kontejner ili ograda gradilišta, izrađena u mjerilu ili kotirana;

- ako se radi o privremenom korištenju javne zelene površine, prilaže se kopija katastarskog plana s ucrtanom zonom zauzeća koja je kotirana, i ovisno o zauzeću javne zelene površine s ucrtanim rasporedom vegetacije, kontejnera, prijenosnih WC-a te načinom priključenja na komunalnu infrastrukturu i drugo;

- fotografiju postojećeg stanja (osobito visoke vegetacije i urbane opreme) za privremeno korištenje javne zelene površine;

- ugovor o izvođenju građevinskih radova;

- suglasnost stanara ili suvlasnika objekta (predstavnika stanara);

- druge potrebne podatke.

Iznimno od stavka 5. ovoga članka, zahtjev za privremeno korištenje površine javne namjene iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

- podatke o podnositelju zahtjeva (naziv/ime, sjedište/prebivalište, OIB, telefon, adresa elektroničke pošte);

- adresu/lokaciju objekta, podatke o katastarskoj čestici;

- podatke o veličini površine zauzimanja s fotografijom postojećeg stanja;

- izjavu izvođača da je građevinska skela / ograda gradilišta postavljena sukladno zahtjevima i pravilima struke.

Zahtjev iz stavka 6. ovoga članka podnositelj je dužan podnijeti u roku od 15 dana od dana podizanja građevinske skele i ograde gradilišta.

Članak 124.

Površina javne namjene može se koristiti za radove iz članka 122. stavka 1. ove odluke do 12 mjeseci, a ako to zahtijevaju radovi, podnositelj zahtjeva dužan je podnijeti zahtjev za produljenje roka.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o razlozima za produljenje roka.

O korištenju površine javne namjene za postavljanje građevinske skele dulje od 12 mjeseci odlučuje gradonačelnik Grada Zagreba na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu nerazvrstanih cesta, odnosno gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo uz prethodnu suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Članak 125.

Prilikom izvođenja radova izvođač radova mora osigurati prohodnost nogostupa i kolnika te nesmetan i siguran ulaz i izlaz u objekt na lokaciji na kojoj se radovi obavljaju.

Članak 126.

Zauzeti dio površine javne namjene izvođač radova mora ograditi ogradom u urednom i ispravnom stanju.

Ograda se postavlja na način da ne ugrožava preglednost u prometnom pravcu te sigurnost prometa pješaka i vozila.

Ograda se mora stalno održavati, a od prvog sumraka do potpunog svanuća i za vrijeme magle mora se propisno označiti.

Članak 127.

Izvođač radova dužan je prilikom izvođenja radova poduzimati sve mjere sprječavanja onečišćavanja površina javne namjene i očistiti površinu javne namjene.

Građevinski materijal mora biti uredno složen na način da ne sprječava otjecanje oborinske vode.

Izvođač radova dužan je osigurati da se zemlja ne rasipa, držati drugi rastresiti materijal u sanducima i ogradama te miješati beton i mort u posudama ili na limovima.

Na javnim zelenim površinama rasuti građevinski materijal smije se odlagati samo na nepropusnim podlogama (PVC foliji i drugo).

Članak 128.

Građevinska skela postavlja se na način da ne ugrožava preglednost i sigurnost prometa vozila i pješaka.

Građevinska skela mora se stalno održavati, a od prvog sumraka do potpunog svanuća i za vrijeme magle mora se propisno označiti.

Ako se s radovima na objektu ne započne u roku od sedam dana od dana postavljanja građevinske skele ili ako se na vrijeme duže od 30 dana zaustavi gradnja, izvođač je dužan skelu i drugi materijal odmah ukloniti s površine javne namjene.

Ako podnositelj zahtjeva ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka, komunalni redar naredit će rješenjem uklanjanje građevinske skele i građevinskog materijala.

Članak 129.

Površina javne namjene ispod građevinske skele može se, u pravilu, izuzeti iz prometa samo za vrijeme dok gradnja ne dosegne visinu stropa nad prizemljem.

Prolaz ispod građevinske skele mora se zaštititi od sipanja i padanja materijala zaštitnim krovom u visini od tri metra iznad nogostupa, a ako se koristi cijeli nogostup, građevinsku skelu treba postaviti na način da se ispod nje može prolaziti.

Pročelje mora biti osigurano vodoravnom i okomitom zaštitom. Zaštitni krov prema ulici mora dosezati najmanje 60 cm ispred pravca skele, a na svim otvorenim stranama mora biti ograđen punom ogradom visine najmanje 60 cm. Ako zaštitni krov seže na kolnik, ispod krova se mora ostaviti slobodni prostor u visini od najmanje 4,5 m kako ne bi ometao odvijanje prometa.

Članak 130.

Ako se na površini javne namjene koja se privremeno koristi za radove nalaze stabla, izvođač radova mora radi sprječavanja oštećenja debla zaštititi stabla unutar granice obuhvata postavljanjem zaštitne oplate ili kutije od drvenih dasaka visine 2 m.

Uz stabla nije dopušteno odlagati građevinski materijal, a stabla se ne smiju zatrpavati zemljom, odnosno koristiti kao nosači kabela, reflektora i slično.

Članak 131.

Izvođač radova je dužan, najkasnije 24 sata nakon završetka radova i uklanjanja opreme, obavijestiti komunalno redarstvo da mu zauzeta površina javne namjene više nije potrebna.

Nakon završetka radova izvođač radova dužan je zauzetu površinu javne namjene ostaviti u stanju u kojemu je bila prije izvođenja radova.

Komunalni redar pregledat će korištenu površinu javne namjene i ako utvrdi da postoji oštećenje, naredit će izvođaču dovođenje korištene površine u prvobitno stanje u roku od 48 sati.

Ako se javna zelena površina ne može vratiti u prvobitno stanje, gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo odredit će dopušteno odstupanje u odnosu na stanje površine prije izvođenja radova.

Članak 132.

Dio površine javne namjene može se privremeno koristiti za istovar drva, ugljena i sličnoga te za slaganje i piljenje ogrjevnog drva tako da ne ometa promet vozila i pješaka.

S površine javne namjene moraju se ukloniti drva, ugljen i slično u roku od 24 sata i odmah očistiti od piljevine i drugih otpadaka.

Članak 133.

Visinu naknade za korištenje površine javne namjene za radove iz članka 122. stavka 1. ove odluke propisuje gradonačelnik.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se ako je Grad Zagreb investitor radova, ako se površina javne namjene koristi za podizanje građevinske skele i ograde gradilišta radi otklanjanja opasnosti za život, zdravlje ili imovinu ljudi zbog mogućnosti pada vanjskih dijelova zgrade te ako se površina javne namjene koristi sukladno posebnim propisima o obnovi zgrada oštećenih potresom.

Članak 134.

Na površine javne namjene postavljaju se košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije.

Košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije na površinu javne namjene postavlja, zamjenjuje ili uklanja pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio održavanje čistoće površina javne namjene.

Pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio postavljanje košarica za otpatke i košarica za životinjske fekalije dužna ih je održavati čistima i funkcionalno ispravnima te zbrinjavati otpad prema posebnim propisima.

Vlasnik, odnosno korisnik poslovnog, trgovinskog, ugostiteljskog i uslužnog objekta dužan je održavati čistima i funkcionalno ispravnima i košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije koje se nalaze uz te objekte.

Članak 135.

Košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije mogu se postaviti na stupovima, ogradama uz nogostupe i samostojećim postoljima. Košarice za otpatke mogu se postavljati i na pročelja zgrada.

Zabranjeno je postavljanje košarica za otpatke i košarica za životinjske fekalije na stupove na kojima se nalaze prometni znakovi, stupove javne rasvjete, drveće i jarbole za isticanje zastava te na drugim mjestima na kojima bi narušavale izgled naselja, zgrada ili bi ometale promet.

Članak 136.

Na području unutar granica mjesnih odbora "Stjepan Radić", "Petar Zrinski", "Andrija Medulić", "Mimara", Tuškanac, Gornji grad, Cvjetni trg, "Kralj Petar Svačić", Nova Ves, "August Cesarec", Zrinjevac, "August Šenoa", Medveščak, Ribnjak, "Hrvatski narodni vladari", "Knez Mislav", Kralj Zvonimir', 'Matko Laginja', 'Pavao Šubić'", a iza riječi: "Britanskog trga" dodaju se riječi: "i na području uz Ilicu do okretišta Črnomerec, "Nadbiskup Antun Bauer" i "Petar Krešimir IV." te na području Britanskog trga miješani i reciklabilni komunalni otpad odlaže se u podzemne spremnike na površinama javne namjene, ako korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada nema mogućnosti smještaja spremnika unutar katastarske čestice svoje nekretnine.

U ostalom dijelu Grada Zagreba na površinama javne namjene po prethodno pribavljenom mišljenju o potrebi smještaja spremnika na površinu javne namjene izdanom sukladno posebnoj odluci koja propisuje način pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba, miješani i reciklabilni komunalni otpad odlaže se u spremnike za komunalni otpad koji su smješteni u građevine gotove konstrukcije koje se grade prema posebnim propisima o gradnji jednostavnih građevina.

Na površinama javne namjene, osim na području iz stavka 1. ovog članka, reciklabilni komunalni otpad može se odlagati u polupodzemne spremnike, a na grobljima na području Grada Zagreba miješani i reciklabilni komunalni otpad može se odlagati i u podzemne spremnike.

Podzemne spremnike i polupodzemne spremnike iz ovoga članka gradi o svom trošku Grad Zagreb, a građevine gotove konstrukcije za smještaj spremnika gradi o svom trošku korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, odnosno vlasnik zgrade i mora ih održavati u funkcionalnom i ispravnom stanju.

Za korištenje površine javne namjene iz stavaka 1., 2. i 3. ovog članka ne plaća se naknada.

Članak 137.

Korištenje površina javne namjene za gradnju podzemnih spremnika, polupodzemnih spremnika i gradnju građevina gotove konstrukcije iz članka 136. ove odluke odobrava se rješenjem gradskoga upravnog tijela nadležnoga za komunalne poslove.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za gradnju podzemnih spremnika i polupodzemnih spremnika potrebno je priložiti:

- tipski projekt za koji je doneseno rješenje na temelju posebnih propisa o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu prema smjernicama davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada;

- projekt ugradnje podzemnih ili polupodzemnih spremnika s ucrtanim podacima infrastrukture (vodova i pripadajućih objekata infrastrukture) na odgovarajućoj geodetskoj situaciji stvarnog stanja.

Zahtjevu za izdavanje rješenja za gradnju građevine gotove konstrukcije iz članka 136. stavka 2. ove odluke korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, odnosno vlasnik zgrade / predstavnik suvlasnika ili osoba koju su korisnici javne usluge sakupljanja komunalnog otpada ovlastili dužan je priložiti:

- prethodno mišljenje davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada o potrebi smještaja spremnika na površinu javne namjene izdanom prema posebnoj odluci koja propisuje način pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada na području Grada Zagreba;

- prikaz položaja građevine (kotiran) na kopiji katastarskog plana;

- drugu potrebnu dokumentaciju.

Gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove dužno je prije izdavanja rješenja za gradnju podzemnih spremnika i polupodzemnih spremnika pribaviti:

- suglasnost gradskoga upravnog tijela nadležnog za promet i prethodnu suglasnost policijske uprave ako se koristi dio nogostupa;

- mišljenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo ako se koristi javna zelena površina;

- mišljenje gradskog upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

Videonadzor podzemnih i polupodzemnih spremnika postavlja se sukladno posebnim propisima.

Članak 137.a

Gradsko upravno tijelo nadležno za komunalne poslove, po prethodnom mišljenju davatelja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, preispitat će po službenoj dužnosti rješenja kojima je odobrena gradnja građevine gotove konstrukcije koja nisu u skladu s modelom sakupljanja komunalnog otpada.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Grad Zagreb će snositi stvarne troškove koji nisu refundirani prema odluci kojom se uređuje nadoknada troškova nastalih zbog prilagodbe novom modelu sakupljanja komunalnog otpada.

Članak 138.

Korisnik javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, odnosno vlasnik zgrade dužan je o svome trošku ukloniti građevinu gotove konstrukcije iz članka 136. stavka 2. ove odluke i nema pravo na naknadu štete ako se ne pridržava uvjeta određenih rješenjem.

Članak 139.

Na površinama javne namjene zabranjeno je:

1. bacati goruće predmete u košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije ili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada te paliti otpad;

2. neovlašteno postavljati ili oštećivati košarice za otpatke, košarice za životinjske fekalije ili spremnike za odvojeno prikupljanje otpada i rasipati komunalni otpad te onečišćivati prostor oko košarica za otpatke i životinjske fekalije te spremnika;

3. onemogućavati pristup vozilu za sakupljanje otpada do mjesta na kojem se nalaze spremnici za otpad;

4. popravljati, servisirati ili prati vozila na površinama javne namjene;

5. ispuštati otpadne vode;

6. ostavljati vozila bez registarskih pločica, odnosno neregistrirana vozila, plovne objekte i olupine plovnih objekata, vozila oštećena u sudaru, olupine vozila i druge olupine;

7. onečišćavati površine javne namjene bacanjem ili ostavljanjem reklamnih i drugih letaka na vozilima i predmetima na površinama javne namjene;

8. obavljati radnje kojima se onečišćuju površine javne namjene ili propuštati obavljanje radnji kojima se sprječava onečišćenje površina javne namjene;

9. odbacivati glomazni, građevinski i drugi otpad.

Zabranjeno je po površinama javne namjene crtati i pisati poruke ili tekstove bez rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove, osim prometne signalizacije sukladno posebnim propisima.

JAVNE ZELENE POVRŠINE

Članak 140.

Javne zelene površine moraju se redovno održavati, čistiti i uređivati sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture.

Javne zelene površine održava i uređuje pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio održavanje javnih zelenih površina.

Pod održavanjem javnih zelenih površina podrazumijeva se košnja, orezivanje, sakupljanje biološkog otpada s javnih zelenih površina, obnova, održavanje i njega drveća, ukrasnog grmlja i drugog bilja, popločenih i nasipanih površina u parkovima, opreme na dječjim igralištima, fitosanitarna zaštita bilja i biljnog materijala za potrebe održavanja i drugi poslovi potrebni za održavanje tih površina.

Održavanje i njega drveća podrazumijeva sječu i uklanjanje osušenih stabala te odgovarajuću njihovu zamjensku sadnju, orezivanje stabala, odnosno dijelova stabala koji ometaju građevine, javnu rasvjetu, zračnu i drugu infrastrukturu.

Stabla i drugo zelenilo moraju se održavati tako da ne predstavljaju opasnost za ljude, okoliš, druge građevine ili da ne ometaju promet pješaka i vozila na površinama javne namjene.

Iznimno od stavaka od 1. do 5. ovoga članka na park-šume primjenjuju se posebni propisi o šumama.

Za dijelove zelenila koji su proglašeni zaštićenim dijelovima prirode primjenjuju se posebni propisi o zaštiti prirode.

Za staništa strogo zaštićenih vrsta, unutar dijelova zelenila, primjenjuju se posebni propisi o zaštiti prirode.

Za dijelove zelenila koji su na području kulturno-povijesne cjeline primjenjuju se posebni propisi o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 141.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja se koristi, upravlja ili gospodari sportskim, rekreacijskim, odgojno-obrazovnim ustanovama, domovima za starije osobe i drugim sličnim objektima, spomen-područjima, grobljima, rijekama, jezerima, potocima i njihovim obalama i sličnim površinama mora ih održavati urednima, čistima i redovno održavati zelenu površinu unutar tih prostora te brinuti se za njezinu zaštitu i obnovu.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja se koristi, upravlja ili gospodari površinama iz stavka 1. ovoga članka mora objekte i uređaje na njima održavati urednima i funkcionalno ispravnima te na vidljivome mjestu istaknuti odredbe o održavanju reda, čistoće, zaštite zelenila i slično.

Članak 142.

Gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo utvrđuje posebne uvjete zaštite i uređenja krajobraza za projekte uređenja (izgradnje) novih javnih zelenih površina i očuvanje postojećih javnih zelenih površina te izdaje potvrdu da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim uvjetima.

Gradsko upravno tijelo nadležno za zelenilo daje mišljenje o krajobraznom uređenju predviđenom glavnim projektom za izgradnju dječjih i sportskih igrališta koja se planiraju unutar postojećeg parka, drugih javnih zelenih površina ili na građevnim česticama građevina namijenjenih odgoju ili obrazovanju.

Članak 143.

Za sječu i sadnju stabala na javnim zelenim površinama potrebno je rješenje gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo kojim će se odrediti i zamjenska sadnja.

Obujam zamjenske sadnje određuje se na temelju prsnog promjera stabla koje se siječe. Prsni promjer je promjer debla na visini 130 cm, mjereno od razine tla. Zbroj prsnih promjera stabla predviđenih za zamjensku sadnju mora, u pravilu, odgovarati prsnom promjeru posječenog stabla.

Ako je zbog prostornih mogućnosti onemogućena zamjenska sadnja, zamjenska sadnja izvest će se na najbližoj mogućoj lokaciji.

Sadnju stabala mogu zatražiti građani, predstavnici suvlasnika, udruge i druge osobe.

Ako se na javnim zelenim površinama po zahtjevu osoba iz stavka 4. ovoga članka izvode radovi sadnje većeg broja stabala u svrhu obilježavanja važnih događaja ili se radi o donaciji stabala u sklopu organizirane akcije, uz zahtjev za sadnju stabala potrebno je dostaviti i plan sadnje s prikazom podzemne infrastrukture.

Članak 144.

Klupe, pametne klupe, košarice za otpatke, zaštitni elementi i druga urbana oprema te parkovne staze na javnim zelenim površinama postavljaju se ili uklanjaju na temelju rješenja gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo po prethodno pribavljenoj suglasnosti gradskoga upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode ako se zahvat obavlja na području određenom kao kulturno dobro ili se nalazi na području kulturno-povijesne cjeline ili zaštićenih dijelova prirode.

Za zamjenu klupa, stolova, košarica za otpatke i druge parkovne opreme zbog dotrajalosti ili oštećenja nije potrebno rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 145.

Prilikom gradnje građevina izvođač je dužan, u pravilu, sačuvati postojeća stabla na zemljištu određenom za zelenu površinu i zaštititi ih tako da se deblo do početka krošnje obloži oplatama koje od ruba debla moraju biti udaljene najmanje 50 centimetara te zaštititi korijenov sustav opreznim radom oko korijena i primjenom fitozaštitnih sredstava, a korijen ne smije biti izložen zraku.

Postojeću vegetaciju, koja se zbog gradnje morala ukloniti, investitor je dužan nadomjestiti zamjenskim sadnicama primjerene vrste i veličine, sukladno uvjetima gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo.

Članak 146.

Za radove na javnim zelenim površinama koje se ne nalaze na prostoru kulturnog dobra, zaštićene kulturno-povijesne cjeline i zaštićenih dijelova prirode, a koji se prema posebnim propisima izvode bez građevinske dozvole i glavnog projekta, potrebno je zatražiti stručno mišljenje kojim se utvrđuju uvjeti sanacije i zaštite javnih zelenih površina od gradskoga upravnog tijela nadležnog za zelenilo.

Uz zahtjev za izdavanje stručnog mišljenja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti opis radova, vrijeme potrebno za obavljanje radova i zauzimanja površina javne namjene, tehničku dokumentaciju o prijekopu, skicu radova s prikazom postojeće vegetacije, naznaku da za radove nije potreban akt o gradnji.

Investitor, odnosno izvođač radova dužan je nakon završetka radova iz stavka 1. ovoga članka javnu zelenu površinu vratiti u prvobitno stanje preko pravne ili fizičke osobe koju je Grad Zagreb ovlastio za održavanje javnih zelenih površina.

Za hitne intervencije koje su od općeg interesa, a obavljaju se radi saniranja oštećenja na komunalnoj i drugoj infrastrukturi, nije potrebno stručno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 147.

Na javnim zelenim površina zabranjeno je:

1. zaustavljanje, ostavljanje i vožnja motornih vozila (osim vozila koja se koriste za održavanje javnih zelenih površina i komunalnih uređaja na njima);

2. oštećivanje drveća, grmlja, cvjetnjaka, živica i drugog raslinja;

3. uništavanje, mehaničko oštećivanje, uklanjanje ili premještanje urbane opreme te upotrebljavanje urbane opreme suprotno namjeni i pisanje grafita;

4. postavljanje objekata obrtničke, turističke, ugostiteljske i druge slične djelatnosti osim ako je to dopušteno posebnim propisom;

5. vezanje bicikla, motora, prikolica, kolica i slično za drveće, grmlje i urbanu opremu;

6. odlaganje biootpada;

7. odlaganje građevnog materijala, soli, glomaznog otpada, šute, ulja, boja i drugo;

8. rezanje, odnosno prekidanje korijenja stabla debljeg od tri centimetra i polaganje podzemnih instalacija na udaljenosti manjoj od dva metra od debla pojedinog stabla;

9. kopanje i odvoženje zemlje, pijeska, humusa i slično;

10. poduzimanje i drugih neovlaštenih zahvata (sadnja bilja i slično).

Vlasnik vozila odnosno osoba koja je stekla pravo korištenja vozila na temelju leasinga odgovorna je za zaustavljanje i ostavljanje vozila na javnim zelenim površinama.

Članak 148.

Katastar zelenih površina je registar sistematiziranih informacija i podataka o zelenim površinama, njihovoj kvantiteti i kvaliteti, a uključuje kartografski prikaz i statističke informacije i osnova je za procjenu prostora i radova planiranja, uređenja, održavanja i zaštite zelenih površina.

Katastar zelenih površina vodi pravna osoba kojoj je Grad Zagreb povjerio uređivanje i održavanje baze podataka katastar zelenila.

Članak 149.

Za praćenje promjena na javnim zelenim površinama i evidentiranje novih, investitor je dužan u digitalnom obliku dostaviti podatke o izvedenim radovima gradskom upravnom tijelu nadležnom za zelenilo, pravnoj osobi kojoj je Grad Zagreb povjerio uređivanje i održavanje baze podataka katastar zelenila u službenom koordinatnom sustavu, kartografskoj projekciji i službenom visinskom referentnom sustavu.

Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati georeferencirane lokacije stabala, živica i urbane opreme te poligone travnjaka, grmlja, cvjetnjaka, parkovnih staza, igrališta i slično.

Članak 150.

Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada dužan je osigurati postavljanje spremnika za otpad na površini javne namjene sukladno odluci koja propisuje način pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada dužan je:

- komunalnom redaru prijaviti mjesto nepropisnog odbacivanja otpada na površinu javne namjene;

- redovito sakupljati otpad koji je nepropisno odbačen uz spremnike za otpad.

Zabranjeno je premještanje spremnika za otpad na mjesta koja za to nisu određena.

IV. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 151.

Snijeg i led s površina javne namjene uklanja pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio uklanjanje snijega i leda.

Snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu uklanja vlasnik ili korisnik stana ili poslovnog prostora u zgradi, odnosno upravitelj zgrade.

Snijeg se uklanja kad napada do visine 5 cm, a ako pada neprekidno, mora se uklanjati više puta.

Led se s površina javne namjene uklanja čim nastane.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su svakodnevno obavještavati gradsko upravno tijelo nadležno za promet i gradsko upravno tijelo nadležno za ceste o stanju površina javne namjene i poduzetim mjerama.

Članak 152.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik kojoj je površina javne namjene dana na upravljanje, odnosno na kojoj obavlja poslovnu djelatnost (kolodvor, javno parkiralište, tržnica na malo, sportski objekti i slično) dužna je uklanjati snijeg i led s tih površina.

Članak 153.

Vlasnici, odnosno korisnici kioska, pokretnih naprava i otvorenih terasa dužni su ukloniti snijeg i led s nogostupa uz kioske, pokretne naprave i s otvorenih terasa.

Snijeg i led s nogostupa ispred poslovnih prostora uklanjaju vlasnici i korisnici tih prostora.

Članak 154.

Ako osobe iz članaka 151., 152. i 153. ove odluke ne uklone snijeg i led, komunalni redar ostavit će im obavijest da u roku od 12 sati uklone snijeg i led.

Ako osobe iz stavka 1. ovoga članka ne postupe po obavijesti komunalnog redara, Grad Zagreb će snijeg i led ukloniti preko treće osobe na odgovornost i trošak osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju za štetu nastalu zbog neuklanjanja snijega i leda.

V. DRŽANJE ŽIVOTINJA

Članak 155.

Na području Grada Zagreba nije dopušteno držanje domaćih životinja, osim na područjima koje naredbom odredi gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za poslove poljoprivrede i veterinarstva i gradskoga upravnog tijela nadležnog za uređenje javnih gradskih prostora.

VI. UKLANJANJE PROTUPRAVNO POSTAVLJENIH PREDMETA

Članak 156.

Predmeti postavljeni na površine javne namjene te na površine i objekte u vlasništvu drugih fizičkih i pravnih osoba suprotno odredbama ove odluke moraju se odmah ukloniti.

Vlasniku, odnosno korisniku protupravno postavljenog predmeta, komunalni redar naredit će rješenjem njegovo uklanjanje.

Ako vlasnik, odnosno korisnik, u određenom roku ne postupi po rješenju iz stavka 2. ovoga članka, izvršenje rješenja preko treće osobe provest će se na odgovornost i trošak vlasnika, odnosno korisnika.

Izvršenje rješenja iz stavka 3. ovoga članka može provesti pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad Zagreb povjerio poslove održavanja sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture.

Članak 157.

Uklonjeni predmeti iz članka 156. ove odluke odlažu se u određene prostore.

Komunalni redar obavijestit će vlasnika, odnosno korisnika, o mjestu odlaganja predmeta i roku za njegovo preuzimanje.

Ako vlasnik, odnosno korisnik, ne preuzme predmet u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 2. ovoga članka, predmet se smatra napuštenim.

Odluku o postupanju s predmetima iz stavka 3. ovoga članka donosi gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalno redarstvo.

VII. MJERE ZA PROVEDBU KOMUNALNOG REDA

Članak 158.

Nadzor nad provedbom ove odluke provode komunalni redari.

Članak 159.

Pravna osoba, fizička osoba obrtnik i fizička osoba dužne su komunalnom redaru u provedbi njegovih ovlasti omogućiti nesmetano obavljanje nadzora i pristup do mjesta postupanja.

Komunalni redar ovlašten je zatražiti pomoć policije ako se prilikom izvršenja rješenja pruži otpor ili se otpor osnovano očekuje.

Ako pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili fizička osoba ne dopušta pristup do mjesta postupanja radi utvrđivanja činjeničnog stanja, komunalni redar je ovlašten zatražiti nalog suda radi pristupa mjestu postupanja u svrhu utvrđivanja činjenica.

Članak 160.

U obavljanju nadzora komunalni je redar ovlašten:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica, izvod iz sudskog registra i slično) na temelju kojih može utvrditi identitet stranke odnosno zakonskog zastupnika stranke i drugih osoba nazočnih prilikom nadzora;

2. uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi i od drugih osoba nazočnih prilikom nadzora;

3. zatražiti pisanim putem od stranke točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu u nadzoru;

4. prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i slično);

5. obavljati i druge radnje u svrhu provedbe nadzora.

U nadzoru nad provedbom ove odluke komunalni redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda propisane ovom odlukom, odnosno druge mjere propisane zakonom.

Optužni prijedlog za prekršaj propisan ovom odlukom i zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo koji u nadzoru utvrdi komunalni redar podnosi gradsko upravno tijelo nadležno za komunalno redarstvo.

Ako pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili fizička osoba ne postupi po rješenju komunalnog redara, izvršenje rješenja preko treće osobe provest će se na njihov trošak.

Članak 161.

Komunalni redar naredit će vlasniku vozila koje je neregistrirano i ne koristi se u prometu (zbog dotrajalosti, oštećeno u sudaru, neispravno i slično) i vlasniku plovnog objekta i olupine plovnog objekta da u roku od tri dana ukloni vozila s površina javne namjene.

Ako komunalni redar ne utvrdi tko je vlasnik vozila iz stavka 1. ovoga članka, ostavit će na vozilu obavijest vlasniku da ga ukloni s površina javne namjene u roku od tri dana.

Ako vlasnik vozila ne postupi po rješenju komunalnog redara, izvršenje rješenja preko treće osobe provest će se na njegov trošak.

Prisilno uklonjeno vozilo odvozi se na odgovarajuće odlagalište o čemu je komunalni redar dužan obavijestiti vlasnika.

Ako vlasnik ne preuzme vozilo u roku od osam dana od primitka obavijesti i ne podmiri troškove uklanjanja i čuvanja (skladištenja) vozila, po provedenom vještačenju vozilo će biti prodano na javnoj dražbi ili reciklirano na trošak vlasnika, a ako su troškovi zbrinjavanja vozila jednaki ili veći od procijenjene vrijednosti vozila, vozilo se predaje na recikliranje.

Gradonačelnik na prijedlog gradskoga upravnog tijela nadležnog za komunalne poslove osniva povjerenstvo koje gradonačelniku predlaže prodaju na javnoj dražbi odnosno recikliranje vozila koja se ne koriste u prometu ili su uklonjena s površina javne namjene.

Gradonačelnik na temelju prijedloga iz stavka 6. ovoga članka donosi odluku o postupanju s vozilima koja se ne koriste u prometu ili su uklonjena s površina javne namjene.

Članak 162.

Komunalni redar naredit će uklanjanje i premještanje vozila ostavljenog na javnoj zelenoj površini preko fizičke osobe obrtnika ili pravne osobe kojoj je to Grad Zagreb povjerio, a na trošak vlasnika vozila.

Komunalni redar naredit će uklanjanje i premještanje vozila bez registarskih pločica parkiranog na površini javne namjene preko pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika kojoj je to Grad Zagreb povjerio, a na trošak vlasnika vozila.

Komunalni redar naredit će uklanjanje i premještanje vozila koje onemogućuje pristup vozilu za sakupljanje otpada do mjesta na kojem se nalaze spremnici za otpad preko pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika kojoj je to Grad Zagreb povjerio, a na trošak vlasnika.

Članak 163.

Komunalni redar može naplaćivati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja bez prekršajnog naloga, uz izdavanje potvrde.

Ako počinitelj prekršaja ne pristane platiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, izdat će mu se obvezni prekršajni nalog s uputom da novčanu kaznu mora platiti u roku od osam dana od dana uručenja, odnosno dostave prekršajnog naloga.

VIII. NOVČANE KAZNE

Članak 164.

Novčanom kaznom u iznosu od 600,00 do 1.300,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. izvede element pristupačnosti bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 5. stavka 3. ove odluke;

2. ne održava vanjske dijelove zgrade urednima ili ne obnovi i ne održava vanjske dijelove zgrade tako da se obnovljeni dijelovi zgrade uklapaju u cjeloviti izgled zgrade, djelomično obnavlja ili boji dijelove zgrada, osim ako zgrada ima više ulaza (članak 7. stavci 2. i 3.);

3. piše grafite, poruke i slično te na drugi način oštećuje vanjske dijelove zgrade (članak 7. stavak 4.);

4. ispisuje znakove, slike, natpise i drugo radi umjetničkog izražavanja (umjetnički grafiti/murali) bez rješenja odnosno suprotno rješenju iz članka 7. stavka 5.;

5. postavi ogradu uz površinu javne namjene tako da ometa sigurnost vozila i pješaka (članak 11. stavak 1.);

6. ne poduzme potrebne zahvate na stablu koje je rješenjem naredio komunalni redar ako postoji opasnost od rušenja stabla na površinu javne namjene i ozljeđivanja ljudi i/ili oštećivanja imovine (članak 13.);

7. postavi tendu bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 16. stavka 2. ove odluke;

8. postavi videonadzor bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 18. stavka 3. ove odluke;

9. postavi ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom na pročelje zgrade bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 19. stavka 8. ove odluke;

10. postavi jarbol za zastave bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 20. stavka 3. ove odluke;

11. postavi plakat bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 22. stavaka 2. i 3. ove odluke;

12. postavi reklamu bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 23. stavka 1. ove odluke;

13. postavi reklamni pano bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 39. stavka 1. ove odluke;

14. postavi privremene građevine bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 62. stavka 2. ove odluke;

15. postavi na površinu javne namjene kiosk površine do 15 m2 bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 65. stavka 1. ove odluke;

16. postavi pokretnu napravu bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 67. stavka 1. ove odluke;

17. postavi otvorenu terasu bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 71. stavka 1. ove odluke;

18. postavi montažno-demontažnu nadstrešnicu ili tendu iznad otvorene terase bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 81. stavka 1. ove odluke;

19. piše grafite, poruke i slično te postavlja predmete koji mogu oštetiti ili učiniti nefunkcionalnom ili nagrditi vanjski izgled, spriječiti pristup ili na drugi način oštećivati ili uništavati građevine i uređaje javne namjene (članak 92. stavak 3.);

20. postavi građevine i uređaje javne namjene bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 93. stavka 1. ove odluke;

21. postavi sustav javnih bicikala i parkirališnih automata bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 94. stavka 1. ove odluke;

22. postavi nadstrešnice tako da ometaju promet vozila i pješaka te da ne osiguravaju pristupačnost stajalištu prema posebnom propisu (članak 104. stavak 2.);

23. redovito ne održava nadstrešnice (članak 104. stavak 3.);

24. postavi, premjesti ili ukloni spomenik, skulpturu, spomen-ploču, sakralno obilježje i umjetničku instalaciju bez rješenja ili suprotno rješenju iz članaka 105. i 110. ove odluke;

25. oštećuje, uništava i ne održava urednima spomenik, skulpturu, spomen-ploču i sakralno obilježje i umjetničku instalaciju (članak 111.);

26. koristi površinu javne namjene za istovar, smještaj i utovar građevnog materijala, postavu kontejnera za potrebe gradilišta, podizanje građevinskih skela i ograda gradilišta za sanaciju i rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada i slične građevinske radove ili gradnju objekta, bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 122. stavka 2. ove odluke;

27. koristi javnu zelenu površinu za istovar, smještaj i utovar građevnog materijala, postavu kontejnera za potrebe gradilišta, podizanje građevinskih skela i ograda gradilišta za sanaciju i rekonstrukciju ili zaštitu od padanja dijelova fasada i slične građevinske radove ili gradnju objekta, bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 122. stavka 3. ove odluke;

28. koristi površinu javne namjene za gradnju podzemnog spremnika, polupodzemnog spremnika, odnosno građevine gotove konstrukcije za smještaj spremnika za komunalni otpad bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 137. stavka 1. ove odluke;

29. postupi suprotno zabranama iz članka 139. ove odluke;

30. postupa suprotno zabranama iz članka 147. ove odluke;

31. ne ukloni snijeg i led s krova zgrade i nogostupa uz zgradu (članak 151. stavak 2.);

32. ne ukloni snijeg i led s površina javne namjene (kolodvor, javno parkiralište, tržnica na malo, sportski objekti i slično) koje su joj dane na upravljanje, odnosno na kojoj obavlja poslovnu djelatnost (članak 152.);

33. ne ukloni snijeg i led s nogostupa uz kioske, pokretne naprave i s otvorenih terasa (članak 153. stavak 1.);

34. ne ukloni snijeg i led s nogostupa ispred poslovnih prostora (članak 153. stavak 2.);

35. drži domaće životinje suprotno naredbi iz članka 155. ove odluke;

36. onemogući komunalnom redaru, u provedbi njegovih ovlasti, nesmetano obavljanje nadzora i pristup do mjesta postupanja (članak 159. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 250,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 600,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 250,00 eura kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka l. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 33., 34., 35. i 36. ovoga članka.

Članak 165.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.200,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. rasvjetljava vanjske dijelove zgrade bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 9. stavka 1. ove odluke;

2. postupa suprotno članku 10. ove odluke;

3. ne orezuje ogradu na način da ne smeta slobodnom kretanju po površini javne namjene s kojom graniči (članak 11. stavak 2.);

4. ne otkloni uočene nedostatke okućnice i dvorišta (vrta, voćnjaka, zelene i druge površine) zgrade vidljive s površina javne namjene (članak 12.);

5. ne ukloni oštećenje izloga u roku od 7 dana (članak 15. stavci 2. i 3.);

6. ne održava videonadzor funkcionalno ispravnim (članak 18. stavak 4.);

7. ne ukloni ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom s pročelja zgrade u roku od 15 dana od prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanka korištenja poslovnog prostora i ne vrati pročelje zgrade u prvobitno stanje ili ne ukloni ploču s tvrtkom, nazivom i natpisom s pročelja zgrade za koju je komunalni redar rješenjem naredio uklanjanje (članak 19. stavak 11.);

8. ne održava urednima, čistima i neoštećenima jarbole za zastave i zastave (članak 21. stavak 2.);

9. šara, oštećuje ili na drugi način uništava plakate (članak 22. stavak 5.);

10. ne održava urednim i čistim mjesto za postavljanje plakata (članak 22. stavak 6.);

11. plakate ne drži u urednom stanju i ne održava ih (članak 22. stavak 7.);

12. ne istakne naziv vlasnika reklamnog panoa (članak 42. stavak 6.);

13. ne prekrije plakatom bijele boje reklamni pano koji nema nalijepljenu reklamnu poruku (članak 42. stavak 7.);

14. ne održava zaštitne naprave, plakate, ploče s tvrtkom, nazivom i natpisom, jarbole, reklame i reklamne panoe urednim i funkcionalno ispravnim (članak 60. stavak 1.);

15. ne ukloni zaštitne naprave, plakate, ploče s tvrtkom, nazivom i natpisom, jarbole, reklame i reklamne panoe za koje je komunalni redar rješenjem naredio uklanjanje (članak 60. stavak 2.);

16. postavi objekte, uređaje, pokretne naprave, opremu, zastave, ukrase, božićna drvca i drugu sličnu prigodnu opremu bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 64. stavka 2. ove odluke;

17. postavi prigodne zastave suprotno članku 64. stavku 3.;

18. ne ukloni objekte, uređaje, pokretne naprave, opremu, prigodne zastave, ukrase, božićna drvca i drugu sličnu prigodnu opremu u roku od 2 dana od proteka blagdana i manifestacije (članak 64. stavak 4.);

19. ne drži urednima i funkcionalno ispravnima kioske, pokretne naprave, otvorene terase i montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorenih terasa te redovito ne čisti njihov okoliš (članak 87.);

20. ne ukloni odnosno ne postavi kioske, pokretne naprave, otvorene terase i montažno-demontažne nadstrešnice iznad otvorenih terasa za koje je komunalni redar rješenjem naredio uklanjanje odnosno postavljanje (članak 88.);

21. postupi suprotno članku 95. stavku 1. ove odluke;

22. priključi električne instalacije rasvjete i druge instalacije na sustav javne rasvjete te na drugi način koristi sustav javne rasvjete bez suglasnosti ili suprotno suglasnosti (članak 96. stavak 5.);

23. postupi suprotno članku 96. stavku 6. ove odluke;

24. lijepi plakate i drugo, ispisuje grafite i uništava nadstrešnice (članak 104. stavak 4.);

25. ne održava čistima i urednima javna parkirališta i javne garaže (članak 113. stavak 1.);

26. redovito ne održava u čistom i urednom stanju parkirališta uz ugostiteljske objekte, trgovačke centre i objekte drugih namjena (članak 113. stavak 2.);

27. ne održava urednima i funkcionalno ispravnima kioske, klupe, suncobrane, tende, ručna kolica i slične naprave na tržnicama i sajmištima (članak 115. stavak 2.);

28. prodaje i izlaže proizvode izvan prostora otvorenih tržnica (članak 115. stavak 3.);

29. ne očisti, ne opere i ne uredi tržnicu nakon isteka radnog vremena tržnice (članak 116.);

30. ne održava i ne čisti površine javne namjene sukladno programu iz članka 119. ove odluke;

31. redovito ne čisti ili ne osigurava čišćenje onečišćenih površina javne namjene zbog obavljanja djelatnosti (članak 121. stavak 1.);

32. ne čisti površine javne namjene koje služe kao pristup sportskim ili rekreacijskim objektima, zabavnim parkovima ili igralištima, javnim skupovima, javnim priredbama i ne čisti površine javne namjene na kojima su postavljeni privremena naprava, kiosk i privremena građevina (članak 121. stavak 2.);

33. ne očisti površinu javne namjene odmah po završetku javne priredbe ili događanja ili ne očisti javnu površinu za koju je komunalni redar rješenjem naredio čišćenje (članak 121. stavci 3. i 4.);

34. ako izvođač radova prilikom izvođenja radova ne osigura prohodnost pločnika i kolnika te nesmetan i siguran ulaz i izlaz na lokaciji na kojoj se radovi obavljaju (članak 125.);

35. zauzeti dio površine javne namjene ne ogradi sukladno članku 126. ove odluke;

36. postavi građevinsku skelu suprotno članku 128. stavku 1. ove odluke;

37. ne ukloni odmah s površine javne namjene građevinsku skelu i drugi materijal u slučaju da s radovima na objektu ne započne u roku od sedam dana od dana postavljanja građevinske skele ili ako se na vrijeme duže od 30 dana zaustavi gradnja (članak 128. stavak 3.);

38. ne ukloni s površine javne namjene građevinsku skelu i drugi materijal za koje je komunalni redar rješenjem naredio uklanjanje (članak 128. stavak 4.);

39. postupa suprotno članku 129. i 130. ove odluke;

40. nakon završetka radova ne ostavi zauzetu površinu u stanju u kakvom je bila prije izvođenja radova (članak 131. stavak 2.);

41. ne dovede u roku od 48 sati u prvobitno stanje korištenu površinu javne namjene na kojoj je komunalni redar utvrdio postojanje oštećenja (članak 131. stavak 3.);

42. koristi dio javne površine za istovar drva, ugljena i sličnoga te za slaganje i piljenje ogrjevnog drva tako da ometa cestovni i pješački promet (članak 132. stavak 1.);

43. ne ukloni u roku od 24 sata s površine javne namjene drva, ugljen i slično i odmah je ne očisti od piljevine i drugih otpadaka (članak 132. stavak 2.);

44. ne održava čistima i funkcionalno ispravnima košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije (članak 134. stavci 3. i 4.);

45. postavi košarice za otpatke i košarice za životinjske fekalije na mjesta zabranjena člankom 135. stavkom 2. ove odluke;

46. siječe i sadi stabla na javnim zelenim površinama bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 143. stavka 1. ove odluke;

47. postavi, zamijeni ili ukloni klupu, pametnu klupu, košarice za otpatke, zaštitni element ili drugu urbanu opremu te parkovne staze na javnim zelenim površinama bez rješenja ili suprotno rješenju iz članka 144. stavka 1. ove odluke;

48. prilikom gradnje objekata ne zaštiti stabla na zemljištu određenom za zelenu površinu na način propisan člankom 145. stavkom 1. ove odluke;

49. ne nadomjesti uklonjenu vegetaciju zamjenskim sadnicama primjerene vrste i veličine (članak 145. stavak 2.);

50. izvodi radove na postojećim javnim zelenim površinama bez stručnog mišljenja iz članka 146. stavka 1.;

51. nakon završetka radova javnu zelenu površinu ne vrati u prvobitno stanje sukladno članku 146. stavku 3.;

52. ne dostavi podatke ili ne dostavi potpune podatke o izvedenim radovima na digitaliziranoj katastarskoj podlozi radi praćenja promjena na javnim zelenim površinama (članak 149.);

53. ne ukloni snijeg i led s površina javne namjene (članak 151. stavak 1.);

54. odmah ne ukloni predmete postavljene na površine javne namjene te na površine i objekte u vlasništvu pravnih osoba, fizičkih osoba obrtnika ili fizičkih osoba, suprotno odredbama ove odluke (članak 156. stavak 1.).

Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 do 200,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 do 500,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 90,00 do 200,00 eura kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 7., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 22., 23., 24., 28., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 41., 42., 43., 46., 48., 49., 50., 51., 52. i 54. ovoga članka.

Članak 166.

Novčanom kaznom u iznosu od 400,00 do 1.100,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. drži izlog poslovnog prostora neurednim i nečistim ili u izlogu drži ambalažu ili skladišti robu te izlaže robu izvan poslovnog prostora (članak 14. stavci 1. i 3.);

2. rasvjetljuje izlog suprotno posebnim propisima o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (članak 14. stavci 4. i 5.);

3. ne prekrije uredno izlog poslovnog prostora koji se ne koristi neprozirnim materijalom, odnosno onemogući uvid u unutrašnjost poslovnog prostora (članak 15. stavak 1.);

4. ne održava objekte, građevine i uređaje javne namjene urednima, čistima i u stanju funkcionalne ispravnosti ili ne otkloni oštećenja i kvarove u najkraćem roku, a najkasnije u roku od 10 dana od dana oštećenja ili kvara (članak 92. stavak 2.);

5. ne istakne tvrtku ili naziv pravne osobe, fizičke osobe obrtnika ili osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost na javnu telefonsku govornicu, poštanski sandučić i samostojeći telekomunikacijski razvodni ormarić (članak 93. stavak 2.);

6. ne održava javne telefonske govornice i poštanske sandučiće urednima, čistima i funkcionalno ispravnima (članak 103. stavak 2.);

7. ne održava urednima, čistima i funkcionalno ispravnima kolodvorsku zgradu, peron, sanitarni uređaj i prostor ispred kolodvora te čekaonice putničkoga i teretnoga željezničkog, autobusnog i drugog prometa (članak 112.);

8. ne održava čistima i urednima, ne osigurava ispravnost i čistoću opreme i uređaja, urednost nasada te ne postavlja odgovarajuću opremu za odlaganje otpada (članak 114.);

9. ne održava čistima i urednima groblja na području Grada Zagreba (članak 117. stavak 1.);

10. postupa suprotno članku 127. ove odluke;

11. ne održava građevinsku skelu u skladu s člankom 128. stavkom 2. ove odluke;

12. ne obavijesti komunalno redarstvo u roku od 24 sata nakon završetka radova i uklanjanja opreme da mu zauzeta površina više nije potrebna (članak 131. stavak 1.);

13. ne održava i ne uređuje javne zelene površine (članak 140. stavak 1.);

14. postupa suprotno članku 141. ove odluke;

15. postupa suprotno članku 150. ove odluke;

16. ne obavještava svakodnevno nadležna upravna tijela o stanju površina javne namjene i poduzetim mjerama (članak 151. stavak 5.).

Novčanom kaznom u iznosu od 80,00 do 150,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 400,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koja počini prekršaj iz stavka 1. ovoga članka u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Novčanom kaznom u iznosu od 80,00 do 150,00 eura kaznit će se fizička osoba koja počini prekršaj iz stavka l. točaka 11. i 16. ovoga članka te koja postupa suprotno članku 102. ove odluke.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 167.

Korisnici javne usluge sakupljanja komunalnog otpada iz članka 136. stavka 1. ove odluke do izgradnje podzemnih spremnika za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad odlažu komunalni otpad na lokacijama koje odredi davatelj javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Članak 168.

Postupci započeti do stupanja na snagu ove odluke dovršit će se prema Odluci o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/19, 24/19, 22/20 i 16/22) ako je stranka podnijela uredan zahtjev.

Vlasnici reklama i reklamnih panoa postavljenih na temelju Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/19, 24/19, 22/20 i 16/22) dužni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ove odluke ishoditi nova rješenja i sklopiti ugovore sukladno odredbama ove odluke i ukloniti reklame i reklamne panoe koji nisu u skladu s odredbama ove odluke.

Članak 169.

Gradonačelnik će propise iz članka 61. stavka 2., članka 94. stavka 2., članka 133. i članka 155. donijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove odluke.

Članak 170.

Do stupanja na snagu propisa koji se donose na temelju ove odluke ostaju na snazi:

- Pravilnik o kriterijima za određivanje naknade za postavljanje ploča s natpisom, plakata, zastavica na jarbolima, reklama i reklamnih panoa (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/15 i 14/16)

- Pravilnik o načinu i uvjetima postavljanja sustava javnih bicikala na biciklističke parkirališne površine (Službeni glasnik Grada Zagreba 9/17)

- Naredba o određivanju područja Grada Zagreba na kojima se dopušta držanje domaćih životinja (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/19, 27/19 i 16/20).

Do stupanja na snagu općeg akta sukladno propisu kojim se uređuju naselja ostaje na snazi Pravilnik o izgledu i veličini ploča za označavanje imena ulica, trgova i imenovanih javnih površina, dopunskih ploča te pločica za označavanje zgrada brojevima (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/19).

Članak 171.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaju važiti:

- Pravilnik o načinu i uvjetima za postavljanje kioska, pokretnih naprava i privremenih građevina (Službeni glasnik Grada Zagreba 27/21 i 37/22);

- Pravilnik o postavljanju zaštitnih naprava, tvrtke, natpisa, jarbola, reklama i reklamnih panoa na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 5/11 i 7/12);

- Pravilnik o načinu i uvjetima privremenog korištenja površina javne namjene za radove (Službeni glasnik Grada Zagreba 13/20) osim članka 13. koji ostaje na snazi do donošenja akta iz članka 133. ove odluke.

Članak 172.

Stupanjem na snagu ove odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba 14/19, 22/19, 22/20 i 16/22).

Članak 173.

Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 024-01/23-03/168

URBROJ: 251-16-04-23-16

Zagreb, 27. travnja 2023.

Predsjednik

Gradske skupštine

Joško Klisović, v. r.

Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.

Registracija

07.12.2025.

Vrijedi

OD: 20.12.2024.
DO:

Narodne novine 40/2024

12.12.2024.

Verzije zakona

Usporedite tekst cijelog zakona

24. Komunalno gospodarstvo

pravni sadržaji

info

ostalo

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

NADOLAZEĆI

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

NADOLAZEĆI

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo

Zakoni

Pojmovi

Razdoblje:

Odluka o komunalnom redu

Prijava

Zaboravljena zaporka?

pretplata

PRODAJA

knjižara

stručna podrška i konzultacije

Radno pravo

Trgovačko, građansko, zemljišno

Komunalno, upravno, JLP(R)S

Porezi i računovodstvo

korisnička podrška

chat podrška

obuka korisnika

NACIONALNO

Europske unije

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

Novi broj

Informator broj 6917 od 08. prosinca 2025.

tiskana izdanja

digitalna izdanja

OBRASCI

KALKULATORI

NADOLAZEĆI

ODRŽANI

posljednje dodano

najpopularniji

pretplata

PRODAJA

knjižara

stručna podrška i konzultacije

Radno pravo

Trgovačko, građansko, zemljišno

Komunalno, upravno, JLP(R)S

Porezi i računovodstvo

korisnička podrška

chat podrška

obuka korisnika

Zakonodavstvo

NACIONALNO

Europske unije

Sudska praksa

SUDSKE ODLUKE

SENTENCE

List informator

NOVI BROJ

SADRŽAJ

Izdanja

tiskana izdanja

digitalna izdanja

Alati

OBRASCI

KALKULATORI

Seminari

NADOLAZEĆI

ODRŽANI

Webinari

POSLJEDNJE DODANO

NAJPOPULARNIJI

Pravni sadržaji

Info

Ostalo

Zakoni

Pojmovi

Razdoblje:

Verzije ispisa

Članci

Odluka o komunalnom redu

Prijava

Zaboravljena zaporka?

Verzije propisa