Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2020.

Program financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2020. (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 24/19)

Na temelju članka 7. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15) i članka 41. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18 i 23/18), Gradska skupština Grada Zagreba, na 29. sjednici, 10. prosinca 2019., donijela je

PROGRAM

financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja u 2020.

I. UVOD

Financiranje udruga uređeno je Zakonom o udrugama (Narodne novine 74/14, 70/17 i 98/19) i Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine 26/15, u daljnjem tekstu: Uredba).

Uredbom su utvrđeni osnovni standardi planiranja i provedbe financiranja, praćenja i vrednovanja financiranja i izvještavanja te kriteriji, mjerila i postupci financiranja udruga iz javnih izvora koje moraju primjenjivati davatelji sredstava iz državnog proračuna i drugih javnih izvora, a na odgovarajući način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Temeljni dokumenti planiranja financiranja su, sukladno Uredbi, programi financiranja udruga za proračunsku godinu kojima se utvrđuju prioriteti financiranja unutar područja od interesa za Grad Zagreb, a na temelju procjene potreba u određenom području i mjera za ostvarivanje ciljeva iz strateških dokumenata Grada Zagreba i Republike Hrvatske za provedbu kojih je odgovoran Grad Zagreb.

Područja od interesa za Grad Zagreb navedena su u Pravilniku o financiranju udruga iz proračuna Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/19, u daljnjem tekstu: Pravilnik), a to su: zaštita potrošača, promicanje ljudskih prava, mladi ili udruge za mlade, zaštita životinja, poljoprivreda, šumarstvo i lovstvo, sustav civilne zaštite, održiva energetska politika te suzbijanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, zaštita okoliša i održivog razvoja, međugradska i međunarodna suradnja, branitelji iz Domovinskog rata i njihove obitelji, borci II. svjetskog rata i civilni invalidi rata, područje od socijalnog i humanitarnog značenja, pružanje socijalnih usluga, prevencija neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži, područje od socijalnog i humanitarnog značenja za unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom, zaštita zdravlja, zatim obrazovanje, predškolski odgoj, sport, kultura i tehnička kultura u dijelu u kojem nisu financirani kroz programe javnih potreba, promicanje poduzetništva i obrta, promocija inovatorstva na hrvatskom i međunarodnom tržištu i razvoj turizma.

Ovim se programom utvrđuju prioriteti financiranja na godišnjoj razini i kriteriji za procjenu programa i projekata koji se prijavljuju na javni natječaj i kriteriji za ocjenjivanje prijava na javni poziv za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja.

II. CILJEVI I PRIORITETI FINANCIRANJA

Referentni okvir za ciljeve i prioritete financiranja u području socijalnog i humanitarnog značenja prije svega su propisi te nacionalni i gradski strateški dokumenti koji se odnose na zaštitu prava i podršku djeci i mladima, podršku obitelji i starijim osobama te ostalim prioritetnim korisničkim skupinama.

Zaštita prava djece i podrška obitelji neke su od temeljnih vrijednosti hrvatskog društva. Navedene vrijednosti proizlaze iz temeljnog dokumenta na području prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta. Na temelju Konvencije UN-a o pravima djeteta svako dijete ima pravo na roditeljstvo koje promiče njegovu dobrobit i puni razvoj potencijala.

Odgovorno roditeljstvo nije samo odgovornost roditelja nego i društvene zajednice. Ispunjavanje roditeljskih odgovornosti u skladu s prikazanim određenjem odgovornog roditeljstva podrazumijeva da društvo preuzima svoju odgovornost za stvaranje socijalnih uvjeta za roditeljsko ponašanje u najboljem interesu djeteta - od omogućavanja roditeljske uključenosti u svakodnevni život djeteta, do osiguravanja sadržaja i resursa u zajednici s pomoću kojih roditelj može osnaživati dijete. Stoga Grad Zagreb prepoznaje i financijski podupire programe i projekte koji promiču obiteljske vrijednosti i odgovorno roditeljstvo, potiču razvoj usluga namijenjenih dobrobiti obitelji.

Obitelj mijenja ne samo svoju ulogu već i strukturu te se bilježi porast broja jednoroditeljskih obitelji. Upravo zbog toga su i njihove emocionalne, zdravstvene, socijalne i materijalne potrebe specifične, a problemi s kojima se susreću velika su odgovornost za stručnjake i javne djelatnike u planiranju mjera i intervencija koje će odgovoriti na njihove zahtjeve.

Nadalje, s obzirom na trend starenja populacije u gradu te činjenicu da su usluge smještaja relativno dobro razvijene, potrebno je raditi na razvoju mreže izvaninstitucijskih usluga za ovu korisničku skupinu.

Ističemo važnost organiziranja izvaninstitucijskih oblika skrbi i usluga na razini lokalne zajednice jer omogućuje starim ljudima da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu. Aktivnom socijalnom politikom u razvoju izvaninstitucijskih usluga prema starijim sugrađanima pridonosi se neposrednoj društvenoj koristi utječući na kvalitetu života građana, a istodobno pridonoseći financijskoj uštedi u sustavima zdravstvene i socijalne skrbi.

Za daljnji razvoj izvaninstitucijskih usluga i izgradnju socijalne infrastrukture potrebno je uključivanje i drugih resursa (obitelj, susjedstvo, nevladin sektor), a to je moguće osigurati financiranjem programa i projekata organizacija civilnog društva za poboljšanje uvjeta života osoba starije životne dobi i drugih kategorija građana kojima je potrebna privremena pomoć zbog nepovoljnih životnih okolnosti.

Nasiljem u obitelji ugrožavaju se temeljna ljudska prava te je zaštita od različitih oblika nasilja definirana brojnim međunarodnim i nacionalnim dokumentima, politikama i strategijama u kojima se ističe potreba za odgovarajućim brojem skloništa, savjetovališta i drugih servisa namijenjenih žrtvama nasilja, stoga je Grad Zagreb prepoznao važnost pojačane brige i zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Pri tome je, osim provedbe zakonskih obveza, potrebno poduzimati i niz drugih mjera kojima će se djelovati na prevenciju nasilja u obitelji te na osiguravanju pravodobne pomoći svim žrtvama nasilja, uz poticanje kontinuirane suradnje među svim nadležnim tijelima.

Uz navedeno potrebno je senzibilizirati javnost organiziranjem javnih kampanja, tribina i drugih javnih događanja (prigodno obilježavanje međunarodnih dana i sl.) te izradom i distribucijom edukativnoga i informativnog materijala namijenjenog stručnoj i široj javnosti u cilju informiranja i podizanja svijesti o problematici nasilja u obitelji. Također, nužno je provoditi i preventivne aktivnosti, osobito one usmjerene specifičnim skupinama izloženima riziku (žene, djeca, starije osobe i dr.) organiziranjem radionica, predavanja i drugih savjetodavnih i edukativnih aktivnosti u svrhu sprečavanja pojave i suzbijanja različitih oblika nasilja u obitelji.

Tijekom analize mreže usluga za obitelji u riziku od gubitka roditeljske skrbi i prevenciju izdvajanja djece iz obitelji utvrđena je potreba za deinstitucionalizacijom djece i njihovim smještajem u udomiteljske obitelji te za formiranjem mreže alternativne skrbi. Slijedom navedenoga, uočena je potreba poticanja razvoja socijalnih usluga alternativnog smještaja i skrbi za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi jačanjem kapaciteta udruga u svrhu pružanja navedenih usluga. Iz navedenoga je vidljiva potreba za boljom promocijom udomiteljstva za djecu od strane udruga udomitelja za djecu (održavanjem javnih tribina, predavanja, okruglih stolova, istupima u lokalnim medijima, tiskanjem i distribucijom promidžbenih materijala, suradnjom s jedinicama područne i lokalne samouprave, centrima za pružanje usluga u zajednici, domovima i nadležnim centrima za socijalnu skrb te drugim aktivnostima). Nadalje, pokazuje se potreba za unapređenjem kompetencija stručnih djelatnika u centru za socijalnu skrb i domovima za djecu te edukacijom potencijalnih posvojitelja i podrškom posvojiteljima nakon zasnovanog posvojenja djeteta.

Na temelju podataka u području izvaninstitucionalne usluge za djecu bez odgovarajuće socijalne skrbi naglasak je na potrebi poticanja razvoja programa usmjerenih na pripremu mladih za izlazak iz ustanova i programa podrške mladima, uključujući i stambene zajednice za mlade radi osiguravanja stambenog zbrinjavanja mladih nakon izlaska iz institucionalne skrbi.

U svrhu lakšeg prevladavanja životnih poteškoća s kojima se osobe često suočavaju, potrebno je razvijati i podržavati aktivnosti koje promiču i unapređuju razvoj pojedinca, obitelji i zajednice te lakše suočavanje s nepovoljnim okolnostima u obitelji, sociopatološkim pojavama, nasiljem i drugim rizičnim uvjetima, namijenjene specifičnim skupinama (djeci, mladima, starijim osobama, ženama i dr.) putem savjetovališnog rada i psihosocijalne pomoći.

U cilju kvalitetnog praćenja provedbe programa i projekata te njihova utjecaja na korisnike u lokalnoj zajednici potrebno je kontinuirano provoditi analizu stanja na području zaštite prava djece i mladih, davati podršku obitelji i starijim osobama u svrhu uvođenja novih aktivnosti usklađenih s potrebama lokalne zajednice.

Pojam siromaštva uglavnom se definira kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava, dok pojam socijalne isključenosti ima šire značenje koje "valja razumjeti kao razmjerno trajnu, višestruko uvjetovanu i višedimenzionalnu depriviranost pojedinca", odnosno "podrazumijeva više od nedostatka novca ili materijalnih dobara, te osim ekonomske uključuje socijalnu, kulturnu, političku i drugu dimenziju, što znači da politika protiv isključenosti pretpostavlja bolji pristup institucijama i drugim mehanizmima socijalne integracije". (Šućur, Siromaštvo, nezaposlenost i socijalna isključenost, UNDP, Zagreb, 2006.)

Smanjivanje ili iskorjenjivanje dječjeg siromaštva jedno je od temeljnih ciljeva različitih inicijativa, strategija i programa na europskoj i globalnoj razini. Grad Zagreb je prema dostupnim statističkim podatcima na nacionalnoj razini o siromaštvu djece u povoljnijem položaju u odnosu na druge županije u RH, odnosno u Gradu Zagrebu manje od 8% djece do 15 godina živi ispod linije siromaštva. Unatoč tomu, strateški prioritet, s kojim su suglasni svi sudionici socijalnog planiranja, za razdoblje 2014. - 2020. jest smanjiti siromaštvo djece i mladih na razinu ispod 3% u Gradu Zagrebu.

Osim usmjerenosti na smanjivanje dječjeg siromaštva, fokus treba biti i na mladima koji su istaknuti jednim od prioritetnih socijalno isključenih kategorija.

S obzirom na to da je ekonomska kriza u Republici Hrvatskoj ostavila značajne posljedice, rizik beskućništva ostao je i dalje problem velikih gradova. Ekonomska kriza u zemlji utjecala je na gubitak radnog mjesta velikog broja zaposlenih osoba te izrazito male mogućnosti za pronalaženje novog zaposlenja, što utječe i na promjene socioekonomskih obilježja osoba u riziku od beskućništva. Zbog toga je potrebno kontinuirano provoditi analize potreba beskućnika i istraživanje fenomena beskućništva kako bi se osigurale usluge koje bi na primjeren način zadovoljile promjene ove skupine u riziku.

Nadalje, postoji deficit u socijalizacijskim i rehabilitacijskim uslugama koje bi bile usmjerene na psihosocijalnu podršku i osnaživanje beskućnika za samostalan život te njihovo uključivanje u tržište rada.

Grad Zagreb već dugi niz godina kontinuirano podržava razvoj volonterstva te programe i projekte kojima se volonterstvo razvija te promiče njegova vrijednost kako bi se istaknuo doprinos koji volonterke i volonteri daju razvoju zajednice i poboljšanju kvalitete života u Gradu Zagrebu. Financijski i/ili partnerski podržava organizacije civilnog društva koje njeguju volonterstvo i provode volonterske akcije, ali i uključuje volontere u akcije koje provode gradska upravna tijela.

Kako bi se dodatno istaknula podrška važnosti volonterstva te naglasilo da je volontiranje dodatna vrijednost koju treba prepoznati i vrednovati jer se volontiranjem stječu znanja koja nadopunjuju znanja stečena obrazovanjem i/ili radnim iskustvom, Grad Zagreb je u rujnu 2015. potpisao Povelju o priznavanju kompetencija stečenih volontiranjem.

Prioriteti financiranja udruga u području socijalnog i humanitarnog značenja utvrđuju se za 2020. na temelju procjene potreba u ovom području i mjera za ostvarivanje ciljeva za čiju je provedbu odgovoran Grad Zagreb na temelju sljedećih strateških dokumenata:

- Socijalni plan Grada Zagreba za razdoblje 2004. - 2020. (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/14 i 23/16)

- Zagrebačka strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2018. do 2022. (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/18)

- Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske (2014. - 2020.).

Ciljevi financiranja udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja:

- Unapređenje i zaštita prava djece, osnaživanje kapaciteta i podrška obitelj, prevencija nasilja u obitelji

- Razvoj i unapređenje izvaninstitucijskih oblika skrbi

- Zaštita prava i poboljšanje kvalitete života osoba starije životne dobi

- Poboljšanje kvalitete života prioritetnih korisničkih skupina te skupina u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti

- Poticanje i unapređivanje aktivnosti osiguravanja i promicanja organiziranog volontiranja te podrška vrednovanju volonterskog rada.

I. PRIORITETNO PODRUČJE

- Zaštita prava i podrška djeci i mladima, podrška obitelji i starijim osobama:

a. Jačanje roditeljskih kompetencija

b. Jačanje kapaciteta jednoroditeljskih obitelji i podrška jednoroditeljskim obiteljima

c. Podrška posvojiteljima

d. Podrška razvoju udomiteljstva

e. Razvoj socijalnih usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mlade u riziku od beskućništva

f. Razvoj kompetencija pružatelja socijalnih usluga

g. Poboljšanje kvalitete života i skrbi za starije (besplatna pravna pomoć, organizacija slobodnog vremena i slično)

h. Savjetovanje i psihosocijalna pomoć

i. Edukacije na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama, žrtvama nasilja

j. Analiza i praćenje stanja na području zaštite prava djece i mladih, podrške obitelji i starijim osobama

k. Senzibilizacija javnosti i prevencija nasilja u obitelji.

II. PRIORITETNO PODRUČJE

- Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, podrška beskućnicima, socijalno ugroženim i marginaliziranim skupinama:

a. Pomoć socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima

b. Poticanje razvoja usluga alternativnog smještaja i socijalnog uključivanja prioritetnih socijalnih skupina

c. Analiza i praćenje siromaštva i beskućništva.

III. PRIORITETNO PODRUČJE

- Promocija i razvoj volonterstva na području Grada Zagreba:

a. Poticanje uključivanja u volontiranje svih dobnih skupina

b. Promicanje i vrednovanje volonterskog rada

c. Volonterske akcije.

Pokazatelji uspješnosti:

- Broj korisnika programa i projekata jačanja roditeljskih kompetencija

- Broj korisnika programa i projekata za podršku jednoroditeljskim obiteljima

- Broj korisnika programa i projekata u svrhu podrške posvojiteljima

- Broj korisnika programa i projekata u svrhu podrške razvoja udomitejstva

- Broj korisnika alternativnih oblika skrbi

- Broj socijalnih usluga za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi

- Broj korisnika programa prevencije beskućništva mladih

- Broj korisnika edukacija pružatelja usluga za prioritetne korisničke skupine

- Broj korisnika programa pomoći socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima

- Broj razvijenih socijalnih usluga alternativnog smještaja i socijalnog uključivanja prioritetnih socijalnih skupina

- Broj provedenih analiza prioritetnih područja

- Broj korisnika obuhvaćenih volontiranjem

- Broj provedenih volonterskih akcija.

III. POSTUPAK FINANCIRANJA

Postupak financiranja udruga iz proračuna Grada Zagreba, sukladno Uredbi, uređen je Pravilnikom.

Financiranje se provodi na temelju javnog natječaja, javnog poziva i izravnom dodjelom.

U roku od 30 dana od dana donošenja Proračuna Grada Zagreba za 2020. gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje i objavljuje na internetskoj stranici Grada Zagreba godišnji plan raspisivanja javnih natječaja i javnog poziva na temelju kojih se provodi financiranje udruga. Godišnji plan raspisivanja javnih natječaja i javnog poziva sadrži podatke o davatelju financijskih sredstava, podatke o prioritetima financiranja, nazivu i planiranom vremenu objave, ukupnom iznosu raspoloživih sredstava, rasponu sredstava namijenjenom za financiranje pojedinog programa, projekta i jednokratne aktivnosti, očekivanom broju programa, projekata i aktivnosti koji će se financirati te o načinu raspodjele raspoloživih sredstava.

Postupak financiranja na odgovarajući se način primjenjuje i u odnosu na druge organizacije civilnog društva kada su one, u skladu s uvjetima javnog natječaja ili javnog poziva, prihvatljivi prijavitelji, odnosno partneri.

Javni natječaj za dodjelu financijskih potpora udrugama iz područja socijalnog i humanitarnog značenja raspisuje se za sufinanciranje aktivnosti prema prioritetima financiranja iz točke II. ovoga programa.

Javni poziv za financiranje udruga objavljuje se za dodjelu jednokratnih financijskih potpora za obilježavanje značajnih datuma i važnih obljetnica, organiziranje susreta, natjecanja, priredbi, drugih manifestacija i slično, edukacije (edukacije o aktivnostima koje udruga pruža, edukacije za zaposlenike i stručnjake udruge, edukacije za zajednicu), podršku institucionalnom, organizacijskom i programskom razvoju udruga te provedbu aktivnosti iz područja obrazovanja, predškolskog odgoja, kulture, tehničke kulture i sporta, a koje nisu financirane kroz programe javnih potreba. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a o odobravanju jednokratne financijske potpore udrugama koje ispunjavaju propisane uvjete odlučuje gradonačelnik.

Bez objavljivanja javnog natječaja i javnog poziva financijska sredstva dodjeljuju se izravno samo iznimno i u slučajevima određenima člankom 6. Pravilnika.

Sa svim udrugama kojima su odobrena financijska sredstva Grad Zagreb sklapa ugovor o financiranju, sadržaj kojega je propisan Pravilnikom.

IV. KRITERIJI ZA PROCJENU PROGRAMA I PROJEKATA PRIJAVLJENIH NA JAVNI NATJEČAJ I ZA OCJENJIVANJE PRIJAVA NA JAVNI POZIV

Opći kriteriji za procjenu programa i projekata prijavljenih na javni natječaj:

- usklađenost ciljeva programa i projekta s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata iz područja javnog natječaja za koje je projekt prijavljen;

- kvaliteta i sadržajna inovativnost prijavljenog programa i projekta;

- kvaliteta dosadašnjeg rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa i projekta udruge;

- neposredna društvena korist za lokalnu zajednicu te doprinos razvoju civilnog društva;

- financijska, organizacijska i stručna sposobnost za provedbu programa i projekta;

- realan odnos troškova i očekivanih rezultata programa i projekta;

- procjena proračuna programa i projekta;

- održivost programa i projekta;

- referencije u provođenju programa i projekata Europske unije.

Posebni kriteriji:

- uključenost partnera u program i projekt (jasno definirana uloga partnera i sudjelovanje u aktivnostima)

- uključenost volontera u program i projekt (jasno definiran plan rada volontera)

- za program i projekt su osigurana sredstva iz drugih izvora.

Program i projekt procjenjuje Povjerenstvo za ocjenjivanje prijavljenih programa i projekata prema kriterijima iz ovoga programa, i to bodovanjem pojedinog kriterija od 0 do najviše 50 bodova.

Programi i projekti udruga koji prilikom postupka procjenjivanja ne ostvare minimalno 78 bodova neće se financirati.

Kriteriji za ocjenjivanje prijava na javni poziv:

- usklađenost ciljeva, svrhe i područja djelovanja udruge s ciljevima i prioritetima financiranja iz ovog programa;

- prethodno iskustvo udruge u provedbi programa i projekta;

- koliko udruga svojim djelovanjem pridonosi razvoju civilnog društva i promjenama u društvu u području svog djelovanja;

- važnost prijavljenih aktivnosti za provođenje ciljeva i prioriteta utvrđenih ovim programom;

- opravdanost i usklađenost troškova s opisanim potrebama za financijskom podrškom.

Prijave na javni poziv ocjenjuje Povjerenstvo za ocjenjivanje prijava na javni poziv prema kriterijima iz ovoga programa, i to bodovanjem pojedinog kriterija od 0 do najviše 10 bodova.

Prijave koje prilikom postupka ocjenjivanja ne ostvare minimalno 20 bodova, neće se financirati.

V. SREDSTVA ZA FINANCIRANJE UDRUGA

Za financiranje udruga iz područja socijalnog i humanitarnog značenja sredstva su planirana u Proračunu Grada Zagreba za 2020. u Razdjelu 021. Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Aktivnost A100005. Programi socijalnog i humanitarnog značenja.

Sredstva osigurana u Proračunu Grada Zagreba za 2020. za područje socijalnog i humanitarnog značenja rasporedit će se aktom o načinu raspodjele raspoloživih proračunskih sredstava koji donosi gradonačelnik Grada Zagreba na prijedlog gradskoga upravnog tijela u djelokrugu kojega je program socijalnog i humanitarnog značenja.

KLASA: 400-06/19-01/112

URBROJ: 251-01-03-19-56

Zagreb, 10. prosinca 2019.

Predsjednik

Gradske skupštine

prof. dr. sc. Drago Prgomet, v. r.