Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
Poglavlja nisu pronađena.
Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016.
Pročišćeni tekst vrijedi od 13.01.2016.
Narodne novine
1/2016
)
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine 79/07, 113/08 i 43/09) i članka 3. stavka 5. Odluke o preventivnoj i obveznoj preventivnoj dezinfekciji, dezinsekciji i deratizaciji na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 24/13), gradonačelnik Grada Zagreba, 29. prosinca 2015., donosi
PROGRAM MJERA
preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016.
1. OPĆE ODREDBE
Na temelju članka 4. stavka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (Narodne novine 79/07, 113/08 i 43/09, u daljnjem tekstu: Zakon) Republika Hrvatska, županije, odnosno Grad Zagreb, općine i gradovi obvezni su osigurati provođenje mjera s ciljem zaštite pučanstva od zaraznih bolesti propisane istim Zakonom te sredstva za njihovo provođenje kao i stručni nadzor nad provođenjem tih mjera. Sukladno Zakonu sve mjere sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti provode se prema godišnjim, srednjoročnim i dugoročnim programima koje donose mjerodavna tijela uprave.
Na temelju članka 5. stavka 2. Zakona, gradonačelnik Grada Zagreba, na prijedlog nadležnog zavoda za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) donosi godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, odnosno ovaj Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. (u daljnjem tekstu: Program mjera) i Provedbeni plan preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. (u daljnjem tekstu: Provedbeni plan).
Na temelju članka 24. stavka 2. Zakona, Grad Zagreb je obvezan omogućiti provedbu preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (posebne mjere) na svom području sukladno Programu mjera.
Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija provodi se u skladu s Pravilnikom o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine 35/07 i 76/12). Obveznu preventivnu dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju provode pravne i fizičke osobe koje udovoljavaju Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (Narodne novine 35/07 i 79/07), tj. koje posjeduju odobrenje Ministarstva zdravlja za obavljanje ove djelatnosti.
Prema članku 24. stavku 3. Zakona stručni nadzor nad provedbom preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije provodi Zavod.
Na temelju članka 7. stavka 1. Zakona, svaka pravna i fizička osoba obvezna je postupati sukladno mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti određenima Zakonom i propisima donesenima na temelju njega.
2. SVRHA PROGRAMA MJERA
Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (u daljnjem tekstu: DDD mjere) kao posebna mjera provodi se radi sprečavanja pojave i suzbijanja širenja zaraznih bolesti koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, štetni člankonošci (Arthropoda) i štetni glodavci, stoga je njihovo planirano, organizirano, pravovremeno i sustavno suzbijanje ovim mjerama od javnozdravstvene važnosti za Grad Zagreb.
Dezinfekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama uzročnika bolesti na površinama, u prostorijama, objektima, uređajima, priboru te opremi.
Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se provode s ciljem suzbijanja štetnih člankonožaca (Arthropoda) koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, uzrokuju alergijske reakcije, parazitiraju na tijelu čovjeka, imaju toksično djelovanje, uznemirivači su ili napasnici.
Deratizacija je skup različitih mjera koje se provode s ciljem suzbijanja štetnih glodavaca koji su rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti.
Redovitim provođenjem ovih mjera smanjuje se broj ili se uklanjaju prijenosnici i uzročnici zaraznih bolesti i izvori oboljenja od zaraznih bolesti, smanjuje se mogućnost prenošenja oboljenja te se općim unaprjeđenjem higijenskih uvjeta poboljšava kvaliteta življenja.
Tijekom 2016. godine, na području Grada Zagreba provodit će se suzbijanje sljedećih vrsta javnozdravstvenih štetnika:
- komarci rodova Culex, Aedes, Ochlerotatus i Anopheles,
- muhe: Musca domestica (kućna muha) te druge štetne vrste,
- žohari (Blatta orientalis, crni žohar; Blattella germanica, smeđi žohar i Supella longipalpa, smeđe-prugasti žohar),
- štetni glodavci: štakori (Rattus rattus, crni štakor; Rattus norvegicus, smeđi štakor), kućni miš (Mus musculus) i dr.,
- druge vrste javnozdravstveno važnih organizama prema higijensko-sanitarnim i epidemiološkim indikacijama: buhe, kućna stjenica, štetne vrste mrava, osa, stršljena i dr.,
- mikroorganizmi - prema higijensko-sanitarnim i epidemiološkim indikacijama.
Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija obavlja se sukladno ovom Programu mjera koji se temelji na Zakonu i podzakonskim propisima, na utvrđivanju stanja i situacije na području Grada Zagreba, dosadašnjim epidemiološkim indikacijama, dobroj DDD praksi te rezultatima provođenja programa i planova proteklih godina.
3. OBVEZNICI PROVOĐENJA DDD MJERA
Provedbu DDD mjera dužni su osigurati i financirati korisnici objekata koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnosti u području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, sporta i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u stambenim objektima i oko njih, na javnim površinama, u javnim objektima u gradu i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Grad Zagreb će osigurati preventivnu i obveznu preventivnu deratizaciju u stambenim objektima i dvorištima, na javnoprometnim i javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima i na obalama gradskih vodotoka), u objektima dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova kojih je osnivač Grad Zagreb, u objektima gradskih tijela i upravnih tijela Grada Zagreba i mjesne samouprave, suzbijanje komaraca na području Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: stambeni i drugi objekti i javne površine), odnosno provedbu DDD mjera, sukladno Programu mjera i Provedbenom planu preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. (u daljnjem tekstu: Provedbeni plan).
Korisnici objekata i površina dužni su poduzimati mjere propisane ovim Programom mjera i Provedbenim planom.
Korisnici stambenih i drugih objekata i javnih površina dužni su dopustiti provedbu DDD mjera.
4. MJERE PREVENTIVNE I OBVEZNE PREVENTIVNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE
4.1. Opće preventivne mjere
Provođenje preventivnih mjera temeljni je preduvjet za uspješno smanjenje prijenosnika bolesti i štetnika na nekom području. Cilj provođenja mjera je stvaranje takvih uvjeta koji će onemogućiti naseljavanje prijenosnika bolesti i štetnika na nekom području, a ako se naseljavanje dogodi, uskratiti im mogućnost opstanka, ponajprije pristupa izvoru hrane i vode te mogućnosti zaklona kao temeljnih uvjeta preživljavanja svake biološke vrste.
Grad Zagreb preko svojih nadležnih tijela treba redovito provoditi sljedeće preventivne mjere:
a) Ispravno odlaganje krute otpadne tvari:
- održavanje uređenih odlagališta otpadne tvari (zatrpavanje, spaljivanje);
- sanacija (eliminacija) divljih odlagališta;
- redovito pražnjenje spremnika za smeće;
- redovito mehaničko čišćenje, pranje spremnika za smeće.
b) Ispravno odlaganje fekalnog otpada:
- održavanje kanalizacijskog sustava;
- sanacija septičkih (crnih) jama;
- zabrana pražnjenja septičkih (crnih) jama u potoke i kanale oborinskih voda;
- sprječavanje prelijevanja septičkih jama redovitim pražnjenjem.
c) Higijensko-sanitarne mjere na javnim površinama:
- spriječiti nekontrolirano odlaganje krute otpadne tvari na javnim površinama;
- uređivanje zapuštenih zelenih površina;
- održavanje potoka i kanala oborinskih voda: čišćenje, uklanjanje vegetacije;
- zatrpavanje lokvi, bara, proširivanje usjeka u cilju povećanja protočnosti tekućica;
- čišćenje oluka na javnim zgradama;
- saniranje građevinskih oštećenja.
d) Preventivne mjere u gospodarskim objektima, ekonomskim dvorištima i skladištima:
- obveza uvođenja "rodent-proof" sustava - onemogućavanje ulaska glodavcima građevinsko-tehničkim rješenjima, izgradnja barijera za sprečavanje ulaza glodavcima u unutarnje prostore objekta;
- redovito uređivanje ekonomskih dvorišta (uklanjanje korova, obraštaja i nekorištene ambalaže);
- zabrana nagomilavanja krutog otpada, osobito starih automobilskih guma;
- zabrana nekontroliranog odlaganja životinjskog klaoničkog otpada.
e) Preventivne mjere na poljoprivrednim površinama i individualnim gazdinstvima:
- redovito održavanje poljoprivrednih površina (proljetno čišćenje);
- edukacija stanovništva o načinima prevencije razvoja komaraca i značenja držanja spremnika s vodom u razvoju komaraca (bačve i posude za poljoprivredne potrebe);
- redovito čišćenje staja, redovito odlaganje animalnog fekalnog otpada, spremanje u gnojnice;
- edukacija stanovništva u prigradskim područjima o mogućim preventivnim mjerama;
- za sprječavanje razvoja muha (prekrivanjem gnojnica plastičnom folijom).
f) Preventivne mjere za sprečavanje razvoja i smanjenje broja komaraca na javnim i privatnim površinama:
- uklanjati različite nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda (autogume, boce, limenke, igračke i druge vrste posuda);
- redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u uporabi i zadržavaju vodu;
- različite spremnike za vodu zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom;
- propisno odlagati krupni otpad na za to predviđena mjesta;
- održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca, fontane;
- održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (sustav pitke vode, vode za grijanje i hlađenje, krovni oluci, kanalizacija);
- održavati septičke jame, držati ih propisno zatvorene;
- vlasnici vulkanizerskih radionica, skladišta guma na otvorenome i karting staza trebaju: prazniti vodu iz guma, složiti gume u oblik piramide i zaštititi ih nepropusnom folijom i provoditi dezinsekciju guma ako se u gumama nalaze ličinke komaraca;
- održavati zelene površine, uređivati vrtove kako se u njima ne bi zadržavale odrasle jedinke komaraca.
U provođenju preventivnih mjera, a u okviru svoje nadležnosti, moraju sudjelovati pravne, fizičke osobe i svi građani Grada Zagreba te odgovornim ponašanjem pridonositi višim higijensko-sanitarnim prilikama i boljoj kvaliteti života.
Nadzor nad provođenjem ovih mjera u nadležnosti je inspekcijskih službi.
4.2. Mjere preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
Grad Zagreb osigurava na svom području provođenje DDD mjera kroz sljedeća tri programa mjera, koji čine sastavni dio Programa mjera.
A. Program mjera preventivne i obvezne preventivne deratizacije na području Grada Zagreba za 2016.
B. Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije komaraca na području Grada Zagreba za 2016.
C. Program ostalih posebnih mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016.
5. IZVRŠITELJI DDD MJERA
Izvršitelji DDD mjera su pravne osobe koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i druge pravne osobe koje su registrirane za obavljanje DDD djelatnosti i koje zadovoljavaju propisane uvjete prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (Narodne novine 35/07 i 79/07), tj. koje posjeduju odobrenje Ministarstva zdravlja za obavljanje ove djelatnosti.
DDD mjere u stambenim i drugim objektima i javnim površinama provode izvršitelji koji su s Gradom Zagrebom, sukladno propisima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, propisima o javnoj nabavi sklopili ugovore o obavljanju DDD mjera.
Izvršitelji Programa mjera trebaju prije početka rada osigurati identifikacijske iskaznice sukladno Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (Narodne novine 35/07 i 79/07).
6. OBAVJEŠTAVANJE I OBVEZA SURADNJE S GRAĐANIMA
Izvršitelji su dužni pridržavati se Programa mjera i Provedbenog plana za svaku od mjera koju provode.
Izvršitelji su dužni obavijestiti upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za zdravstvo (u daljnjem tekstu: Ured), Zavod, građane, pravne i fizičke osobe o provedbi DDD mjera na način i u rokovima propisanima u Programu mjera i Provedbenom planu za svaku od mjera koju provode.
Izvršitelji su dužni savjetovati građane, pravne i fizičke osobe te predstavnike stanara, kojima se obrate prilikom obavljanja DDD mjere, o nekemijskim mjerama koje je potrebno provoditi jer pridonose smanjenju pojave štetnika u njihovom objektu i njegovoj okolini.
Na dan provedbe DDD mjere, predstavnici vlasnika, vlasnici i korisnici objekata dužni su omogućiti pristup izvršiteljima u potrebne prostore objekata i površina, a obavljene poslove ovjeriti potpisom na potvrdi o provedenoj DDD mjeri.
7. UNOS I OBRADA PODATAKA
Grad Zagreb, Ured osigurava i financira elektroničku internetsku aplikaciju s bazom podataka za potrebe provođenja DDD mjera. Aplikacija osigurava programsku podršku za unos, pohranjivanje, dohvat i standardnu obradu podataka i dostupna je ovlaštenim izvršiteljima DDD mjera i Zavodu.
Tijekom provedbe DDD mjera izvršitelji su dužni elektronički prikupljati podatke. Opremu, odnosno dlanovnike osiguravaju izvršitelji. Izvršitelji su dužni elektronički, korištenjem dlanovnika, prikupljati podatke o svakom obavljenom terenskom poslu i voditi računalnu evidenciju koja treba sadržavati sve podatke koji su navedeni u pojedinom Programu mjera a odnose se na vrstu obavljene mjere.
Izvršitelji su dužni prikupljene podatke iz dlanovnika elektronički dostavljati u bazu podataka Ureda. Izvršitelji odgovaraju za istinitost podataka unesenih u sustav i obvezni su osigurati svim terenskim ekipama ispravnu opremu za rad.
Izvršitelji DDD mjere će korisnicima usluga na licu mjesta mobilnim pisačem ispisati standardiziranu jedinstvenu potvrdu o provedenoj DDD mjeri, a sadržaj potvrde navodi se u programima mjera iz točke 4.2. Potvrda se izdaje u dva primjerka, jedan zadržava korisnik objekta, a drugi izvršitelj DDD mjere.
8. NADZOR U PROVEDBI PROGRAMA DDD MJERA
Inspekcijski nadzor nad provedbom DDD mjera obavljaju nadležni sanitarni inspektori.
Nadzor nad provedbom Programa mjera te korištenjem sredstava obavlja Ured.
Stručni nadzor nad provedbom DDD mjera provodi Zavod.
Izvršitelji su dužni prikupljati podatke, voditi evidencije i dostavljati izvješća Zavodu o provedenim DDD mjerama sukladno propisima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Zavod izrađuje stručno izvješće s podacima o stupnju infestacije, utrošku pesticida i stupnju pridržavanja propisanog programa rada određenog Programom mjera i Provedbenim planom te ga dostavlja Uredu.
Izvješće o provođenju Programa mjera i Provedbenog plana o obavljenom stručnom nadzoru Zavod će mjesečno dostavljati Uredu i posebno na zahtjev Ureda.
Godišnje izvješće o provođenju Programa mjera i Provedbenog plana i obavljenom stručnom nadzoru za prethodnu kalendarsku godinu Zavod je dužan dostaviti gradonačelniku preko Ureda najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.
Na temelju epidemioloških indikacija, situacija na terenu, evaluacije podataka o infestaciji i djelotvornosti provedenih mjera, Zavod će izraditi Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i Provedbeni plan preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za sljedeće razdoblje i dostaviti ga Uredu do 1. prosinca 2016. godine.
Troškovi stručnog nadzora provedbe DDD mjera financiraju se iz proračuna Grada Zagreba.
9. Ovaj će program mjera biti objavljen u Službenom glasniku Grada Zagreba.
KLASA: 501-05/15-05/210
URBROJ: 251-03-02-15-2
Zagreb, 29. prosinca 2015.
Gradonačelnik
Grada Zagreba
Milan Bandić, dipl. politolog, v.r.
A. PROGRAM MJERA PREVENTIVNE I OBVEZNE PREVENTIVNE DERATIZACIJE NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA ZA 2016.
A.1. SITUACIJA I POTREBE
Štakori, miševi i drugi štetni glodavci suzbijaju se radi šteta koje nanose uništavanjem i onečišćavanjem hrane, oštećivanjem stambenih i gospodarskih objekata, a u urbanim sredinama suzbijaju se prvenstveno radi eliminacije rizika od prijenosa zaraznih bolesti. Štetni glodavci mogu biti rezervoari i mogući prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti kao što su uzročnici crijevnih infekcija (Salmonella i drugih), leptospiroza (Leptospira), murinog tifusa (Riketsia typhi), bolesti (vrućice) štakorskog ugriza (Spirillum minus), hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (Hanta virusi) i drugih.
Zbog navedenoga, provedbu preventivne i obvezne preventivne deratizacije dužni su osigurati i financirati korisnici objekata koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnosti u području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u stambenim objektima i oko njih, na javnim površinama, u javnim objektima u gradu i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Grad Zagreb osigurava i financira provedbu preventivne i obvezne preventivne deratizacije u stambenim objektima i dvorištima, na javnoprometnim i javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima i na obalama gradskih vodotoka), u objektima dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova, kojih je osnivač Grad Zagreb, u objektima gradskih tijela i upravnih tijela Grada Zagreba i mjesne samouprave.
Korisnici objekata i površina dužni su poduzimati mjere propisane Programom mjera i Provedbenim planom deratizacije.
Pravne i fizičke osobe odnosno korisnici stambenih i drugih objekata i javnih površina dužni su dopustiti provedbu deratizacije.
Program mjera preventivne i obvezne preventivne deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. godinu (u daljnjem tekstu: Program mjera deratizacije) temelji se na Zakonu i podzakonskim propisima, na utvrđivanju stanja i situacije na području Grada Zagreba, dosadašnjim epidemiološkim indikacijama, dobroj DDD praksi i rezultatima provođenja programa i planova deratizacije proteklih godina te je dio srednjoročnog programa borbe protiv glodavaca na putu prema dugoročnom programu održavanja postignutih rezultata.
A.2. OPĆI NACRT PROGRAMA MJERA DERATIZACIJE
A.2.1. Preventivna i obvezna preventivna deratizacija
Mjere preventivne i obvezne preventivne deratizacije (u daljnjem tekstu: deratizacija) uključuju praćenje uvjeta za razvitak glodavaca, bilježenje pojave glodavaca, izlaganje meka zatrovanih antikoagulantnim rodenticidima, praćenje stupnja infestacije te poduzimanje ostalih mjera koje dovode do smanjenja broja glodavaca. Deratizacija treba biti sveobuhvatna i ciljana. Sveobuhvatnost mjera deratizacije osigurat će se pregledom svih stambenih i drugih objekata i javnih površina na gradskom području dva puta godišnje tijekom proljetne i jesenske akcije, a ciljanost će se osigurati dodatnim mjerama deratizacije infestiranih objekata i površina prema pozivima građana ili korisnika objekata tijekom cijele godine. Proljetna akcija deratizacije u 2016. provodi se tijekom ožujka, travnja i svibnja, a jesenska akcija provodi se tijekom rujna, listopada i studenoga. Tijekom čitave godine izvršitelji su dužni obavljati ciljane mjere suzbijanja glodavaca prema pozivima građana, nalogu Ureda te na dojavu Zavoda. Proljetna i jesenska akcija deratizacije svih ostalih objekata i površina koju ne financira Grad Zagreb provodi se prema indikacijama za svaki pojedini objekt ili površinu a sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
A.2.2. Specifične zadaće Programa mjera deratizacije
Program mjera deratizacije treba osigurati sljedeće specifične zadaće:
a) Bazu podataka s popisom zgrada i površina na kojima se obavlja deratizacija (s njihovim obilježjima važnim za dugoročno vođenje programa suzbijanja glodavaca u Gradu Zagrebu) potrebno je osvježiti novoprikupljenim i novoupisanim podacima.
b) Utvrditi stupanj infestacije glodavcima u svim objektima provedbu kojih osigurava Grad Zagreb: u stambenim objektima i dvorištima, na javnoprometnim i javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima i na obalama gradskih vodotoka), u objektima dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova, kojih je osnivač Grad Zagreb, u objektima gradskih tijela i upravnih tijela Grada Zagreba i mjesne samouprave.
c) Utvrditi uvjete u okolišu koji pogoduju razvoju i održavanju infestacije.
d) Provesti deratizaciju svih objekata iz točke 2.b. na čitavom gradskom području uz jedinstvenu dokumentaciju koja omogućava bilježenje svih infestacija na terenu, kao i pogodnosti za infestaciju u okolišu.
e) Osigurati suradnju građana i kroz ponavljanje deratizacije na poziv provesti i zabilježiti svaku novu infestaciju.
f) Provoditi odgovarajuće praćenje provedbe programa i elektroničko bilježenje prikupljenih podataka s terena te njihovu obradu radi određivanja stupnja infestacije tijekom pojedine akcije deratizacije.
g) Na temelju obrade i analize podataka dobivenih tijekom provedbe programa, do 1. prosinca 2016. izraditi Program preventivne i obvezne preventivne deratizacije za područje Grada Zagreba za sljedeće razdoblje.
A. 3. DETALJNI PROGRAM MJERA DERATIZACIJE
A.3.1. Unos podataka
Tijekom provedbe deratizacije izvršitelji su dužni elektronički korištenjem dlanovnika prikupljati podatke o svakom obavljenom terenskom poslu i voditi računalnu evidenciju koja mora sadržavati sljedeće podatke:
- datum provođenja deratizacije,
- gradsku četvrt, ulicu i kućni broj,
- namjenu objekta (stambeni, nestambeni),
- vrstu objekta za nestambene objekte,
- prisutnost uvjeta u okolišu koji pogoduju razvoju i održavanju infestacije,
- prisutnost glodavaca, ako su prisutni vrstu/vrste glodavaca,
- količinu utrošenih meka,
- razlog neprovedene deratizacije.
Izvršitelji su dužni prikupljene podatke iz dlanovnika elektronički dostaviti u bazu podataka Ureda. Izvršitelji deratizacije odgovaraju za istinitost podataka unesenih u sustav i obvezni su osigurati svim terenskim ekipama ispravnu opremu za rad.
A.3.2. Izdavanje potvrde o provedenoj preventivnoj i obveznoj preventivnoj deratizaciji
Izvršitelji deratizacije će svim korisnicima usluga na licu mjesta mobilnim pisačem ispisati standardiziranu jedinstvenu potvrdu o provedenoj deratizaciji koja mora sadržavati slijedeće podatke:
- naziv tvrtke,
- šifru obavljenog posla,
- datum provođenja deratizacije,
- gradsku četvrt, ulicu i kućni broj,
- namjenu objekta (stambeni, nestambeni),
- naziv nestambenog objekta,
- vrstu objekta za nestambene objekte,
- prisutnost uvjeta u okolišu koji pogoduju razvoju i održavanju infestacije,
- prisutnost glodavaca, ako su prisutni vrstu/vrste glodavaca,
- količinu utrošenih meka,
- razlog neprovedene deratizacije,
- potpis izvršitelja deratizacije,
- potpis korisnika objekta.
Potvrda se izdaje u dva primjerka, jedan zadržava korisnik objekta, a drugi izvršitelj deratizacije.
A.3.3. Dopuna osnovne baze podataka
Bazu podataka za potrebe Programa mjera preventivne i obvezne preventivne deratizacije svih stambenih i drugi objekata i javnih površina koje financira Grad Zagreb, osigurava Ured u suradnji s ugovornom tvrtkom. Dopunu predmetne baze podataka novim ili neevidentiranim objektima osigurat će Ured na kraju svake proljetne i jesenske akcije temeljem pristiglih podataka od strane ugovorenih izvršitelja, a koju financira Grad Zagreb.
Ugovorni izvršitelji Grada Zagreba su dužni do kraja akcije pismeno ili elektronički dostaviti Uredu podatke o obavljenoj deratizaciji na lokacijama koje nisu evidentirane u bazi podataka kako bi se osiguralo kontinuirano ažuriranje.
A.3.4. Utvrđivanje stupnja infestacije
Stupanj infestacije odredit će se na osnovi analize podataka dobivenih tijekom provedbe svake akcije deratizacije bilježenjem podataka i izdavanjem potvrde o obavljenoj deratizaciji za svaki tretirani objekt. Podatke će prikupljati izvršitelji deratizacije elektronički, korištenjem dlanovnika.
3.4.1. Trenutačni stupanj infestacije odredit će se kao postotak broja zgrada/površina u kojima je zabilježena pojava glodavaca u odnosu na ukupan broj zgrada/površina na promatranom području tijekom jedne akcije deratizacije.
3.4.2. Godišnji stupanj infestacije odredit će se kao postotak svih zgrada/površina u kojima je zabilježena pojava glodavaca na promatranom području tijekom godine dana (uključujući obje akcije deratizacije i intervencije na poziv građana) u odnosu na ukupan zbroj zgrada/površina na promatranom području.
3.4.3. Stupanj infestacije glodavcima u stambenim i drugim objektima utvrdit će se na temelju nalaza stručno provedenog izvida za svaki objekt i površinu, a podaci će se elektronički, putem dlanovnika dnevno unositi u bazu podataka.
3.4.4. Prikupljanje podataka o deratizaciji na javnoprometnim površinama, trgovima, parkovima i na obalama gradskih vodotoka obavit će izvršitelji Programa mjera na istovjetan način onom kod stambenih objekata, elektronički, dlanovnikom dnevnim unosom u bazu podataka.
A.3.5. Postavljanje meka za trovanje štakora
Meke za trovanje glodavaca postavljat će se u objektima i na površinama gdje je utvrđena prisutnost glodavaca na temelju objektivnih tragova štakora, sukladno odredbama iz članka 20. i članka 21. Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine 35/07, 76/12), na način kako se propisuje dalje u Provedbenom planu deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. Iznimno, izvršitelji deratizacije mogu postaviti meke na mjestima gdje nisu objektivno utvrdili prisutnost glodavaca ako prema izjavi korisnika postoje učestale infestacije glodavcima, a izvidom na licu mjesta izvršitelji utvrde povoljne uvjete za razvoj i razmnožavanje glodavaca.
A.3.6. Obavještavanje i obvezna suradnja s građanima
3.6.1. Izvršitelji deratizacije dužni su pisano (telefaksom, elektroničkom poštom) obavještavati Ured i Zavod o planu rada za svaki tjedan provedbe deratizacije. Tjedni plan rada uključivat će ulice koje će biti obuhvaćene deratizacijom svakog dana u tjednu i popis djelatnika koji obavljaju poslove. Plan rada izvršitelji su dužni dostaviti pet dana prije provođenja deratizacije.
3.6.2. O akcijama deratizacije građani će biti obaviješteni lijepljenjem tiskanih obavijesti na oglasnim pločama stambenih zgrada te ubacivanjem u poštanski sandučić predstavnika stanara, odnosno vlasnika i/ili korisnika objekta, pet dana prije njihove provedbe. Obrazac obavijesti je otisnut kao Obrazac 1 u dodatku na kraju ovog Programa mjera deratizacije i njegov je sastavni dio. Troškove tiskanja obrasca obavijesti snose izvršitelji deratizacije.
3.6.3. Prilikom prikupljanja podataka o stambenim, nestambenim objektima i javnim površinama izvršitelji deratizacije vodit će računa o poštivanju prava vlasnika i stanara zgrada, neće nanositi štetu niti će nesavjesnim radom ugrožavati zdravlje stanara i njihovih kućnih ljubimaca. Izvršitelj odgovara pravnim i fizičkim osobama za štete koje eventualno nastanu tijekom obavljanju poslova deratizacije.
3.6.4. Izvršitelji su dužni savjetovati predstavnike stanara kojima se obrate prilikom obavljanja deratizacije o provedbi nekemijskih mjera deratizacije kao što su sprječavanje pristupa glodavcima, sanitacija zgrade, uklanjanje hrane, skloništa i vode za glodavce u njihovoj zgradi.
3.6.5. Na dan provedbe deratizacije iz obavijesti, vlasnici zgrada ili korisnici objekta dužni su omogućiti pristup ekipama u podrumske, suterenske i gospodarske prostore u zgradama i dvorištima, a obavljene poslove ovjeriti potpisom na potvrdi o provedenoj deratizaciji.
A.3.7. Praćenje i obrada podataka
3.7.1.Programsku podršku za unos, pohranjivanje, dohvat, razmjenu i standardnu obradu podataka u smislu internetski orijentirane aplikacije s bazom podataka za potrebe Programa mjera deratizacije odnosno provođenja deratizacije svih objekata, otvorenih vodotoka i javnih površina koje financira Grad Zagreb ugovorenim izvršiteljima i Zavodu osigurava Ured. Opremu (hardware) osiguravaju izvršitelji deratizacije.
3.7.2. Zapis podataka obavit će korištenjem dlanovnika na terenu ovlašteni izvršitelji deratizacije unosom podataka u odgovarajuće elektroničke obrasce te putem interneta pohraniti u zajedničku računalnu, internetski orijentiranu bazu podataka Ureda. Podaci se prebacuju iz dlanovnika na kraju svake smjene, svakog radnog dana ili češće, po potrebi, nikako kasnije niti idućeg dana.
3.7.3. Prikupljene podatke Ured će pohraniti i kompjutorski obraditi.
3.7.4. Izvršitelji su dužni prikupljati podatke, voditi evidencije i dostavljati izvješća Zavodu koji provodi stručni nadzor sukladno propisima o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
3.7.5. Zavod provodi stručni nadzor, izrađuje stručno izvješće s podacima o stupnju infestacije, utrošku pesticida i stupnju pridržavanja propisanog programa rada određenom Programom mjera deratizacije i Provedbenim planom deratizacije, te ga dostavlja mjesečno i posebno na zahtjev Uredu.
3.7.6. Godišnje izvješće o provođenju deratizacije te obavljenom stručnom nadzoru Zavod će dostaviti gradonačelniku preko Ureda najkasnije do 31. siječnja tekuće godine.
3.7.7. Na temelju evaluacije podataka o infestaciji i o djelotvornosti mjera iz programa, Zavod će izraditi Program mjera i Provedbeni plan preventivne i obvezne preventivne deratizacije za sljedeće razdoblje i dostaviti ga Uredu do 1. prosinca 2016. godine.
A.4. IZVRŠITELJI
Izvršitelji deratizacije određeni su točkom 5. Programa mjera.
Ekipe izvršitelja deratizacije na terenu trebaju se sastojati od dva do pet članova, a voditelj svake terenske ekipe mora biti sanitarni tehničar s odgovarajućim iskustvom. Svaka terenska ekipa treba biti opremljena barem s jednim dlanovnikom i pripadajućim mobilnim pisačem.
Izvršitelji deratizacije moraju osigurati svim ekipama ispravnu opremu za rad, što podrazumijeva autonomiju baterije u trajanju jedne smjene, zalihu papira za pisače, organizirati sabirno mjesto s pristupom bežičnom internetu. Izvršitelji se trebaju pridržavati naputaka koje daje Ured o korištenju opreme i o prijenosu podataka. Kako bi postigli neometan rad, uoči proljetne i jesenske akcije trebaju provesti stručnu kontrolu, preventivni servis nad ispravnošću potrebne opreme i provoditi kontinuiranu edukaciju rukovanja za djelatnike.
Pri provedbi deratizacije izvršitelji su dužni pridržavati se Programa mjera deratizacije i Provedbenog plana deratizacije te Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
A.5. NAČIN EVALUACIJE PROGRAMA MJERA DERATIZACIJE
Nakon završetka svake akcije deratizacije, Zavod će provesti obradu i analizu prikupljenih podataka, a na temelju analize evaluirati provedbu Programa mjera deratizacije i Provedbenog plana deratizacije.
Obradom podataka o registriranim infestacijama tijekom godine ustanovit će se godišnji stupanj infestacije urbanog područja Grada Zagreba te na temelju usporedbe s podacima iz stručne literature objektivno procijeniti stanje i odrediti ciljevi sljedeće faze Programa mjera deratizacije i Provedbenog plana deratizacije.
A.6. DODATAK PROGRAMA MJERA DERATIZACIJE
Dodatak Programa mjera deratizacije je Obrazac 1, Obavijest o trovanju štakora, miševa i drugih štetnih glodavaca te je sastavni dio Programa mjera.
Obrazac 1. Obavijest o trovanju štakora, miševa i drugih štetnih glodavaca
MEMORANDUM TVRTKE KOJA OBAVLJA POSLOVE
OBAVIJEST O TROVANJU ŠTAKORA, MIŠEVA I DRUGIH ŠTETNIH GLODAVACA
Djelatnici [naziv tvrtke izvršitelja deratizacije] provest će pregled objekta, a na temelju utvrđene situacije suzbijanje štakora, miševa i drugih štetnih glodavaca u ovoj zgradi i njezinoj neposrednoj okolini.
Trovanje štakora provest će se izlaganjem zatrovanih meka na sva mjesta gdje se najčešće pojavljuju štakori (podrum, dvorište i eventualno tavan).
Ako štakori pojedu sve izložene otrovne meke, molimo Vas da odmah nazovete [naziv tvrtke izvršitelja] na telefon __________________radnim danom od 8 do 16 sati.
Da bi se osigurao uspjeh u borbi protiv štakora, a uz to izbjegle eventualne nezgode stanari se trebaju pridržavati sljedećih naputaka:
1. Surađivati s ekipama koje provode suzbijanje štakora tako da im daju sve tražene informacije i omoguće pristup u sve prostore gdje je potrebno izložiti otrovne meke.
2. Ukloniti iz dvorišta i podruma smeće, a osobito otpatke hrane.
3. Za čitavo vrijeme trajanja deratizacije onemogućiti malodobnoj djeci pristup na mjesta na kojima je postavljen otrov za štakore.
4. Skloniti sve životinje kućne ljubimce na sigurno mjesto gdje ne mogu doći do otrovnih meka.
5. Zabranjuje se dirati ili premještati otrovne meke.
Pozivaju se građani da se u cijelosti pridržavaju navedenih naputaka, jer će za štetu, kao i za eventualno oštećenje zdravlja snositi odgovornost svatko za sebe, a roditelji za djecu.
IZLAGANJE OTROVA ZA ŠTAKORE OBAVIT ĆE SE
DANA_________________________OD 8 DO 16 SATI
B. PROGRAM MJERA PREVENTIVNE I OBVEZNE PREVENTIVNE DEZINSEKCIJE KOMARACA NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA ZA 2016. GODINU
B.1. SITUACIJA I POTREBE
Komarci (por. Culicidae) su javnozdravstveno i epidemiološki značajni kukci. Napadaju i uznemiruju ljude, sišu im krv, a što je još mnogo ozbiljnije, komarci su prijenosnici uzročnika različitih bolesti koje se pojavljuju u svijetu: malarija, žuta groznica, dengue groznica, groznica Zapadnog Nila (West Nile groznica), chikungunya groznica, različite ARBO virusne infekcije; prenose Usutu virus, Murrey vally virus, virus St. Louis encefalitisa, Bunyavirusa, virus Rift Vally groznice i filarijaze.
Malarija, žuta i dengue groznica bolesti su uzročnike kojih prenose komarci u mnogim zemljama tropskog i suptropskog područja. Malarija je kao autohtona bolest u Hrvatskoj zabilježena u prošlosti, ali je iz Hrvatske iskorijenjena sredinom prošlog stoljeća. Epidemiološki podaci kod nas pokazuju samo unesene sporadične slučajeve ove bolesti.
Tijekom nekoliko posljednjih godina u Hrvatskoj su se pojavile i dokazane su dengue groznica i neuroinvazivne bolesti uzrokovane virusom Zapadnog Nila (VZN) i Usutu virusom. U rujnu 2010. zabilježena je prva pojava autohtonih slučajeva dengue groznice u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu. Tijekom rujna 2012. na području Slavonije zabilježeni su oboljeli od neuroinvazivne bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila, a tijekom 2013. godine na području Grada Zagreba, Zagrebačke i Međimurske županije zabilježeni su slučajevi neuroinvazivne bolesti izazvane virusom Zapadnog Nila i Usutu virusom koje prenose komarci.
Od 2004. godine na području Grada Zagreba prisutan je tigrasti komarac (Aedes albopictus), invazivna vrsta komaraca. Na našem području iznimno je značajan kao napasnik (molestant), a u svijetu je opisan i dokazan kao prijenosnik nekoliko virusnih bolesti. Tijekom 2007. godine tigrasti komarac prvi je put zabilježen kao prijenosnik chikungunya virusa u području izvan tropskog pojasa (u sjevernoj Italiji), a tijekom ljeta 2010. i kao prijenosnik uzročnika dengue groznice u Francuskoj i Hrvatskoj. Posljednjih nekoliko godina proširio se na veće područje grada Zagreba pa su pritužbe građana na komarce tijekom kolovoza i rujna najčešće uzrokovane ovom vrstom.
Vrsta komaraca odgovorna za prijenos VZN i Usutu virusa je Culex pipiens. Ova vrsta se može razvijati u prirodnim leglima (lokve, kanali, potoci i dr.), no brojnija su umjetna legla u kojima se razvija: različite posude i spremnici s vodom za zalijevanje u okućnicama, voda u odbačenim predmetima u okolišu, začepljeni oluci, slivnici na ulicama, vaze na grobljima, gume u dvorištima vulkanizerskih tvrtki. Culex pipiens je vrsta prisutna u cijelom svijetu pa tako i na našem području. Epidemije neuroinvazivne bolesti uzrokovane virusom Zapadnog Nila sve su češće posljednjih godina u susjednim zemljama, stoga nedavna pojava ovie bolesti na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije nalaže oprez.
Cilj programa mjera dezinsekcije komaraca je smanjiti brojnost komaraca kao potencijalnih prijenosnika uzročnika zaraznih bolesti te osloboditi građane od tegoba koje komarci izazivaju kao hematofagi i napasnici.
B.2. PREGLED DOSADAŠNJEG DJELOVANJA
Na području Grada Zagreba dugi niz godina provodi se organizirano suzbijanje komaraca radi smanjenja njihova broja i neugoda koje nanose građanima svojim ubodima i dosađivanjem, a time i potencijalne opasnosti od bolesti koje mogu prenositi.
Zavod predlaže gradonačelniku Grada Zagreba preko Ureda Program mjera preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije komaraca (u daljnjem tekstu: Program mjera dezinsekcije komaraca) na području Grada Zagreba i Provedbeni plan preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije komaraca (u daljnjem tekstu: Provedbeni plan dezinsekcije komaraca) na području Grada Zagreba te obavlja stručni nadzor nad provođenjem dezinsekcije komaraca. Zavod izrađuje Program mjera dezinsekcije komaraca na temelju stručnih znanja i rezultata dosadašnje provedbe dezinsekcije komaraca, a u suradnji s Uredom.
U okviru svoje zadaće zaštite građana od potencijalnih prijenosnika zaraznih bolesti, Zavod prati trajna i potencijalna legla komaraca, otkriva nova legla i tako unaprjeđuje Program mjera dezinsekcije komaraca na području Grada Zagreba. U Program mjera dezinsekcije komaraca na području Grada Zagreba unose se i nova legla koja pronađu izvršitelji dezinsekcije, Ured ili druge pravne i fizičke osobe, a koja potvrdi Zavod.
Program je učinkovit i ekonomičan ako istodobno osigurava maksimalni učinak suzbijanja uz očuvanje zdravlja ljudi i okoliša. Temelj uspješnog djelovanja na žive organizme sadržan je u poznavanju vrste organizma i njegove biologije, stoga Zavod provodi i istraživanja vrsta komaraca, njihove zastupljenosti i rasprostranjenosti. Zavod uzorkuje razvojne stadije komaraca i odrasle komarce te određuje vrste. Poznavanje vrsta komarca uvjetuje način i vrijeme suzbijanja, otkriva mogućnost lakšeg pronalaska njihovih mjesta razvoja i smanjenja broja jedinki koje prezimljuju, stoga je poznavanje faune i ekologije komaraca polazište programa suzbijanja. Tijekom terenskih aktivnosti i izvida Zavod provodi i edukaciju stanovništva o komarcima i mjerama koje građani trebaju poduzimati kako bi spriječili razvoj komaraca.
B.3. PODRUČJE PROVEDBE
Program dezinsekcije komaraca na području Grada Zagreba za 2016. provodi se neprekidno tijekom cijele godine na području Grada Zagreba u zatvorenim i na otvorenim prostorima, a prema potrebi zaštite građana koja je utvrđena na temelju dosadašnjih i trenutnih spoznaja, na temelju brojnosti komaraca na pojedinim gradskim područjima te prema zahtjevima Ureda.
B.4. MJERE SUZBIJANJA KOMARACA
Mjere suzbijanja komaraca predviđene Programom mjera dezinsekcije komarca su:
- otkrivanje novih legla komaraca u zatvorenim i na otvorenim prostorima,
- uklanjanje legla koja je moguće ukloniti,
- bilježenje novih legla i dopunjavanje popisa registriranih legla,
- praćenje i nadzor registriranih trajnih i potencijalnih legla komaraca,
- suzbijanje ličinki komaraca u zatvorenim i otvorenim leglima,
- terenski izvidi prema pozivima građana,
- kontinuirano mjerenje brojnosti i aktivnosti krilatica u registriranim žarištima,
- bilježenje novih žarišta krilatica,
- suzbijanje krilatica toplim i hladnim ULV zamagljivanjem sa zemlje.
Temeljna mjera suzbijanja komaraca je otkrivanje i uklanjanje legla komaraca (potencijalnih i trajnih) koje je moguće ukloniti te suzbijanje ličinki u leglima koje nije moguće ukloniti.
Suzbijanje odraslih komaraca (krilatica) provodi se samo kada su komarci izrazita smetnja građanima, odnosno u slučaju vrlo brojnih populacija komaraca na područjima koja su gusto naseljena ili ih u rekreacijske i druge svrhe koristi veći broj građana. Suzbijanje ljetnih vrsta krilatica (tigrasti komarci i druge vrste) provodi se od srpnja do kraja sezone aktivnosti komaraca, na ograničenim malim površinama na kojima se utvrdi povećan broj i izrazito dosađivanje komaraca.
B.5. IZVRŠITELJI PROGRAMA
Program mjera dezinsekcije komaraca na području Grada Zagreba provode pravne osobe koje su registrirane za obavljanje te djelatnosti i koje zadovoljavaju uvjete propisane točkom 5. Programa mjera.
Dezinsekcija komaraca provodit će se na temelju operativnih planova koje izrađuju izvršitelji sukladno ovome programu.
Operativne planove izvršitelji su dužni dostavljati Uredu i Zavodu tri dana prije provedbe te podnositi mjesečna izvješća o provedenim aktivnostima u odnosu na planirane planove.
Operativni planovi moraju sadržavati:
- aktivnosti koje se provode,
- popis adresa, objekata ili površina na kojima se aktivnosti provode,
- način izvješćivanja građana,
- ime osobe za kontakt,
- popis sredstava i opreme koja će se koristiti,
- opis tehnološke primjene.
Pri provedbi dezinsekcije komaraca izvršitelji su dužni pridržavati se Programa mjera dezinsekcije komaraca i Provedbenog plana dezinsekcije komaraca te Pravilnika o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine 35/07, 76/12).
B.6. UNOS I OBRADA PODATAKA
Ured osigurava elektroničku internetsku aplikaciju s bazom podataka za potrebe provođenja programa dezinsekcije komaraca. Aplikacija osigurava programsku podršku za unos, pohranjivanje, dohvat i standardnu obradu podataka i dostupna je ovlaštenim izvršiteljima i Zavodu. Opremu, odnosno dlanovnike osiguravaju izvršitelji.
Zapis podataka o provedenoj dezinsekciji komaraca obavljat će ovlašteni izvršitelji korištenjem dlanovnika na terenu, pohranom u zajedničku računalnu, internetski orijentiranu bazu podataka. Podaci će se prebacivati s dlanovnika trenutno ili na kraju svake smjene, svakog radnog dana ili češće, po potrebi, nikako kasnije niti idućeg dana. Prikupljena dokumentacija bit će pohranjena i kompjutorski obrađena, što će osigurati Ured.
Bazu podataka s popisom registriranih zatvorenih legla komaraca, registriranih otvorenih legla komaraca, registriranih žarišta krilatica s njihovim obilježjima važnima za provedbu dezinsekcije komaraca u Gradu Zagrebu potrebno je stalno dopunjavati novoprikupljenim podacima.
Svi voditelji terenskih ekipa izvršitelja suzbijanja dužni su prema naputcima Ureda elektronički, korištenjem dlanovnika, prikupljati podatke o svakom obavljenom terenskom poslu, u svakoj akciji, voditi računalnu evidenciju o obavljenom poslu i zatečenom stanju zatvorenih legla komaraca, registriranih otvorenih legla komaraca, registriranih žarišta krilatica. Izvršitelji odgovaraju za istinitost podataka unesenih u sustav. Izvršitelji su obvezni osigurati svim terenskim ekipama ispravnu opremu za rad.
Podaci koji se prikupljaju:
- naziv ovlaštenog izvršitelja,
- datum i vrijeme provođenja kontrole ili suzbijanja,
- oznaka (šifra) staništa komaraca,
- voda u leglu (da ili ne),
- razvojni oblici komaraca u vodi (da ili ne),
- krilatice (da ili ne),
- broj uzorkovanih komaraca tijekom 15 minuta na tijelu skupljača,
- napomena.
Osim navedenih podataka, izvršitelji Programa mjera dezinsekcije komaraca u bazu podataka unijet će i sljedeće podatke:
- provedena larvicidna akcija suzbijanja (da ili ne),
- korištena djelatna tvar i formulacija larvicida,
- provedena adulticidna akcija suzbijanja (da ili ne),
- metoda izvođenja akcije (hladno ili toplo zamagljivanje),
- količina utrošenih pesticida,
- razlog neprovedene akcije suzbijanja,
- ponavljanje adulticidne akcije,
- napomena.
B.7. PODACI DOSTUPNI IZVRŠITELJIMA
Izvršiteljima su dostupni podatci o zatvorenim i otvorenim leglima komaraca te žarištima krilatica registriranima do kraja rujna 2015. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Podatci su navedeni u dodatcima 1, 2 i 5. Dodatak 3 sadržava podatak o predviđenom broju terenskih izvida prema pozivima građana. Dodatak 4 sadrži popis žarišta krilatica na kojima će se obavljati mjerenja brojnosti i aktivnosti krilatica. Dodatak 6 sadržava podatak o ukupnoj veličini površina predviđenih za adulticidne tretmane proljetnih vrsta komaraca, pri čemu površine nisu definirane, a mogu obuhvaćati i dio registriranih žarišta krilatica navedenih u Dodatku 5. Dodatak 7 sadržava podatak o ukupnoj veličini površina predviđenih za adulticidne tretmane ljetnih vrsta komaraca, žarišta nisu registrirana. Dodatak 8 je obrazac najave adulticidne akcije koji izvršitelj ispunjava i dostavlja Zavodu i Uredu nakon planiranja a prije provedbe adulticidne akcije. Svi navedeni dodatci su sastavni dio Programa mjera dezinsekcije komaraca i ne objavljuju se.
Dodatak 1: Popis registriranih zatvorenih legla komaraca.
Dodatak 2: Popis registriranih otvorenih legla komaraca.
Dodatak 3: Predviđen broj terenskih izvida prema pozivima građana.
Dodatak 4: Žarišta krilatica na kojima će se obavljati mjerenja brojnosti i aktivnosti proljetnih vrsta krilatica komaraca.
Dodatak 5: Popis i površine registriranih žarišta krilatica komaraca - područja predviđena za adulticidne tretmane proljetnih vrsta komaraca.
Dodatak 6: Ukupna površina predviđena za adulticidne tretmane proljetnih vrsta komaraca, površine nisu definirane (žarišta nisu registrirana i/ili su dio registriranih žarišta).
Dodatak 7: Ukupna površina predviđena za adulticidne tretmane ljetnih vrsta komaraca, površine nisu definirane (žarišta nisu registrirana).
Dodatak 8: Obrazac najave adulticidnog tretmana.
B.8. EDUKACIJA GRAĐANA
S obzirom na sve veću proširenost tigrastog komarca (Aedes albopictus) na području Grada Zagreba, pritužbe građana na dosađivanje komaraca su sve brojnije tijekom sezone aktivnosti komaraca. Legla tigrastog komarca najčešće stvaraju građani u svojim okućnicama i vrtovima (raznolike posude s vodom, nekorišteni predmeti u kojima se zadržava voda).
Vrsta komarca odgovorna za prijenos virusa Zapadnog Nila je Culex pipiens. Kao i tigrasti komarac, i ova vrsta se razvija uglavnom u umjetnim vodama: različite posude i spremnici s vodom za zalijevanje u okućnicama, voda u odbačenim predmetima u okolišu, začepljeni oluci, slivnici na ulicama.
Izvršitelji će tijekom terenskih izvida prema pozivima građana provoditi edukaciju građana o mjerama koje svaki pojedinac treba poduzimati kako bi broj komaraca u našem okruženju bio manji. U okviru svoje zadaće zaštite građana od potencijalnih vektora zaraznih bolesti, Zavod će tijekom terenskih izvida provoditi edukaciju građana o komarcima i mjerama za suzbijanje komaraca te sudjelovati u različitim edukativnim programima. Građanima su na internetskoj stranici Zavoda (www.stampar.hr) dostupne edukativne informacije o komarcima i mjerama za smanjenje broja komaraca.
C. PROGRAM OSTALIH posebnih MJERA PREVENTIVNE I OBVEZNE PREVENTIVNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE na području grada zagreba za 2016. GODINU
C.1. SVRHA PROGRAMA MJERA
Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD mjere) kao posebna mjera provodi se radi sprečavanja pojave i suzbijanja širenja zaraznih bolesti koje uzrokuju patogeni mikroorganizmi, štetni člankonošci (Arthropoda) i štetni glodavci, stoga je njihovo planirano, organizirano, pravovremeno i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Grad Zagreb.
Dezinfekcija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama uzročnika bolesti na površinama, u prostorijama, objektima, uređajima, priboru te opremi.
Dezinsekcija je skup različitih mjera koje se provode s ciljem suzbijanja štetnih člankonožaca (Arthropoda) koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, uzrokuju alergijske reakcije, parazitiraju na tijelu čovjeka, imaju toksično djelovanje, uznemiruju ili su napasnici.
Deratizacija je skup različitih mjera koje se provode s ciljem suzbijanja štetnih glodavaca koji su rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti.
Redovitim provođenjem ovih mjera smanjuje se broj ili se uklanjaju prijenosnici i uzročnici zaraznih bolesti i izvori oboljenja od zaraznih bolesti, smanjuje se mogućnost prenošenja oboljenja te se općim unaprjeđenjem higijenskih uvjeta poboljšava kvaliteta življenja.
C.2. OBVEZNICI PROVOĐENJA OSTALIH POSEBNIH MJERA PREVENTIVNE I OBVEZNE PREVENTIVNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE
Provedbu DDD mjera dužni su osigurati i financirati korisnici objekata koji podliježu sanitarnom nadzoru, odnosno u građevinama, postrojenjima, prostorima, prostorijama, na uređajima i opremi osoba koje obavljaju gospodarske djelatnosti i u djelatnosti u području zdravstva, odgoja, obrazovanja, socijalne skrbi, ugostiteljstva, turizma, obrta i usluga, športa i rekreacije, objektima za javnu vodoopskrbu i uklanjanje otpadnih voda te deponijima za odlaganje komunalnog otpada, u djelatnosti javnog prometa, u stambenim objektima i oko njih, na javnim površinama, u javnim objektima u gradu i naseljima te drugim objektima od javnozdravstvene i komunalne važnosti.
Grad Zagreb će sukladno ovom Programu mjera ostalih posebnih mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. (u daljnjem tekstu: Program mjera - ostalih posebnih mjera) i Provedbenom planu ostalih posebnih mjera preventivne i obvezne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Zagreba za 2016. (u daljnjem tekstu: Provedbeni plan - ostalih posebnih mjera) osigurati i financirati provedbu DDD mjera u objektima, na površinama i područjima na kojima se na temelju indikacije do sada utvrdila ili se tijekom godine utvrdi potreba za provođenjem mjera.
Korisnici objekata i površina dužni su poduzimati mjere propisane Programom mjera -ostalih posebnih mjera i Provedbenim planom - ostalih posebnih mjera.
Korisnici stambenih i drugih objekata i javnih površina dužni su dopustiti provedbu DDD mjera.
C.3. PREVENTIVNA I OBVEZNA PREVENTIVNA DEZINFEKCIJA
Preventivna i obvezna preventivna dezinfekcija obuhvaća mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se poduzimaju s ciljem uništavanja, usporavanja rasta i razmnožavanja ili uklanjanja većine mikroorganizama na površinama, u prostorijama, objektima, uređajima, priboru te opremi.
Preventivne mjere dezinfekcije dužni su provoditi svi korisnici objekata kao svakodnevni i kontinuirani proces u održavanju higijene osobnog ili poslovnog prostora i one trebaju biti sastavni dio radnog procesa stalno i višekratno u tijeku radnog procesa. Osim svakodnevne mjere, preventivna dezinfekcija provodi se uvijek i prije prve uporabe objekta, uređaja, opreme i pribora, ili nakon dužeg nekorištenja opreme i prostora, a prije ponovne uporabe. Objekti javne namjene pod sanitarnim nadzorom u kojima je provedena obvezna preventivna dezinfekcija kao posebna mjera mogu se ponovno upotrebljavati nakon izdane potvrde o mikrobiološkoj čistoći koju izdaje ovlaštena ustanova.
Mjere preventivne dezinfekcije obvezni su provoditi vlasnici i korisnici svih objekata javne namjene koji podliježu sanitarnom nadzoru. Obvezna preventivna dezinfekcija podrazumijeva mehaničke, fizikalne ili kemijske mjere koje se provode na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u izvanrednim situacijama:
- ako nastaju uvjeti ili se povećava rizik prenošenja zaraznih bolesti na osnovi epidemioloških indikacija,
- ako su u sanitarnom nadzoru uočene nepravilnosti u održavanju površina, prostora ili objekata koji pogoduju razvoju mikroorganizama,
- tijekom elementarnih nepogoda,
- tijekom izljeva kanalizacije,
- tijekom masovnih skupova,
- tijekom prolijevanja ili rasapa infektivnog materijala,
- tijekom zbrinjavanja infektivnog otpada i sl.
Obveznici provođenja obvezne preventivne dezinfekcije su vlasnici i korisnici objekata kojima je mjera naređena ili propisana. Vlasnici i korisnici moraju omogućiti pristup i nesmetano provođenje naređene im mjere.
C.4. PREVENTIVNA I OBVEZNA PREVENTIVNA DEZINSEKCIJA
Preventivna i obvezna preventivna dezinsekcija je skup mehaničkih, fizikalnih ili kemijskih mjera koje se provode s ciljem suzbijanja ili smanjenja populacije štetnih člankonožaca (Arthropoda) koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, uzrokuju alergijske reakcije, parazitiraju na tijelu čovjeka, imaju toksično djelovanje, uznemiruju ili su napasnici. Dezinsekcijom se smatraju i postupci sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih člankonožaca na površine, u prostor ili objekt.
Preventivna i obvezna preventivna dezinsekcija podrazumijeva mjere koje se provode s ciljem:
- sprečavanja zadržavanja i razmnožavanja štetnih člankonožaca,
- smanjenja populacije štetnih člankonožaca,
- održavanja populacije štetnih člankonožaca na biološki prihvatljivom minimumu radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno-tehničkih uvjeta.
Mjere preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije poduzimaju se i u izvanrednim situacijama:
- ako postoji povećan rizik prenošenja zaraznih bolesti koje prenose štetni člankonošci temeljem epidemioloških indikacija,
- ako populacija štetnih člankonožaca prijeđe prag štetnosti,
- ako se odredi šteta na zalihama hrane nastala djelovanjem štetnih člankonožaca,
- ako su u sanitarnom nadzoru uočene nepravilnosti u održavanju objekata koje pogoduju razvoju štetnih člankonožaca,
- tijekom elementarnih nepogoda,
- tijekom masovnih skupova, sportskih i ostalih manifestacija.
Preventivna i obvezna preventivna dezinsekcija provodi se na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru.
C.4.1. Situacija i potrebe
Na temelju praćenja tijekom proteklih godina, na određenim područjima grada Zagreba u razdoblju toplog dijela godine pojavljuju se crni žohari i muhe u povećanom broju i smetnja su građanima. Stoga je potrebno provoditi mjere suzbijanja ovih kukaca.
Žohari, smeđi ili njemački žohar (Blattella germanica) i crni ili orijentalni žohar (Blatta orientalis) su kukci različitih prostora i staništa na području grada Zagreba čije suzbijanje se redovito provodi i obvezno je u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru. Na temelju dosadašnjeg praćenja, na području Grada Zagreba redovno se događaju sljedeće situacije povezane s pojavnošću žohara:
4.1.1. U romskim naseljima Grada Zagreba tijekom ljeta povećava se broj smeđih žohara u objektima za stanovanje. Romi u tim naseljima žive u uvjetima vrlo slabe komunalne higijene i na slaboj razini higijene života što uz ljetne temperature pruža vrlo povoljne uvjete za razmnožavanje žohara. Na temelju izvida tijekom proteklih godina, a radi smanjenja populacije žohara na podnošljivu razinu i poboljšanja higijenskih uvjeta, potrebno je provoditi mjere dezinsekcije u romskim objektima za stanovanje u razdoblju kada je broj žohara najviši.
4.1.2. Budući da žoharima pogoduje povišena temperatura, tijekom ljeta povremeno i mjestimično u kanalizacijskoj mreži pojedinih gradskih dijelova povećava se broj crnih žohara, čemu uz godišnje doba pogoduje starija i slabija kanalizacijska infrastruktura. U slučaju pojave crnih žohara unutar revizijskih kanalizacijskih otvora na javnim površinama potrebno je provoditi mjere dezinsekcije.
Među kukcima koji žive s čovjekom, muhe su glavni pokazatelj niske higijenske razine življenja. Nalazimo ih tamo gdje postoje povoljni uvjeti za njihov razvoj, a najpovoljnija mjesta razvoja su gnojnice.
4.1.3. Na području Zagreba u naselju Jakuševec velik broj domaćinstava hrani domaće životinje te neprikladnim sakupljanjem i držanjem gnoja razvijaju muhe koje su najbrojnije tijekom kasnog proljeća i ljeta. Najbrojnija vrsta je kućna muha (Musca domestica). Osim što muhe uznemiruju ljude i životinje, važne su zbog sposobnosti prijenosa mikroorganizama uzročnika zaraznih bolesti. Radi smanjenja njihova broja na podnošljivu razinu i poboljšanja uvjeta života, potrebno je provoditi mjere dezinsekcije muha u naselju Jakuševec.
Zbog svega navedenoga Grad Zagreb osigurava i financira dezinsekciju muha u naselju Jakuševec, dezinsekciju žohara u romskim objektima za stanovanje te dezinsekciju žohara u revizijskim kanalizacijskim otvorima na javnim površinama u slučaju pojave žohara.
C.5. PREVENTIVNA I OBVEZNA PREVENTIVNA DERATIZACIJA
Preventivna i obvezna preventivna deratizacija je skup različitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici. Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca na površinama, u prostorima ili objektima.
Preventivna deratizacija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i kemijske mjere koje se provode s ciljem:
- sprječavanja ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja štetnih glodavaca,
- smanjenja populacije štetnih glodavaca,
- održavanje populacije štetnih glodavaca na biološki prihvatljivom minimumu radi osiguranja kvalitetnih higijenskih i sanitarno-tehničkih uvjeta u objektima, prostorima i na javnim površinama pod sanitarnim nadzorom.
Obvezna preventivna deratizacija kao posebna mjera podrazumijeva mehaničke, fizikalne i kemijske mjere koje se provode na površinama, u prostorima ili objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru, a poduzimaju se u izvanrednim situacijama:
- ako postoji povećan rizik prenošenja zaraznih bolesti koje prenose štetni glodavci temeljem epidemioloških indikacija,
- ako populacija štetnih glodavaca prijeđe prag štetnosti,
- ako se odredi šteta na zalihama hrane nastala djelovanjem štetnih glodavaca,
- ako su u sanitarnom nadzoru uočene nepravilnosti u održavanju objekata koje pogoduju razvoju štetnih glodavaca,
- tijekom elementarnih nepogoda,
- tijekom masovnih skupova, športskih i ostalih manifestacija.
C.5.1 Situacija i potrebe
Grad Zagreb osigurava i financira provedbu preventivne i obvezne preventivne deratizacije stambenih objekata i dvorišta koje se nalaze u bazi podataka zgrada i površina na kojima se redovito obavlja deratizacija (regulirano Programom mjera i Provedbenim planom deratizacije). Deratizacija je sveobuhvatna i ciljana. Sveobuhvatnost se osigurava pregledom svih stambenih objekata dva puta godišnje tijekom proljeća i ljeta, a ciljanost se osigurava dodatnim mjerama deratizacije infestiranih objekata i površina prema pozivima građana tijekom cijele godine. Proljetna akcija deratizacije provodi se tijekom ožujka, travnja i svibnja, a jesenska tijekom rujna, listopada i studenoga.
Objekti u kojima žive Romi na području Grada Zagreba (improvizirana naselja) nisu sastavni dio baze podataka. Prostor naselja ne zadovoljava minimalne zahtjeve komunalne higijene, a okoliš je neuređen zbog čega postoje izrazito pogodni uvjeti za život i razvoj glodavaca.
Stoga Grad Zagreb osigurava provedbu deratizacije romskih naselja tijekom proljeća i jeseni te izvanredno tijekom srpnja i kolovoza.
C.6. OBAVJEŠTAVANJE I OBVEZA SURADNJE S GRAĐANIMA
Izvršitelji su dužni pridržavati se ovoga Programa mjera - ostale posebne mjere i Provedbenog plana - ostale posebne mjere za svaku od mjera koju provode.
Izvršitelji su dužni obavijestiti Ured, Zavod, građane, pravne i fizičke osobe o provedbi DDD mjera na način i u rokovima propisanima Programa mjera - ostale posebne mjere i Provedbenim planom - ostale posebne mjere za svaku od mjera koju provode.
Izvršitelji su dužni savjetovati građane, pravne i fizičke osobe te predstavnike stanara kojima se obrate prilikom obavljanja DDD mjere o nekemijskim mjerama koje je potrebno provoditi a pridonose smanjenju pojave štetnika u njihovu objektu i njegovoj okolini.
Na dan provedbe DDD mjere, predstavnici vlasnika, vlasnici i korisnici objekata dužni su omogućiti pristup izvršiteljima u potrebne prostore objekata i površina u kojima se provodi DDD mjera, a obavljene poslove ovjeriti potpisom na potvrdi o provedenoj DDD mjeri.
C.7. IZVRŠITELJI DDD MJERA
Izvršitelji DDD mjera određeni su točkom 5. Programa mjera.
Za potrebe izvršenja Programa mjera - ostale posebne mjere i Provedbenog plana -ostale posebne mjere izvršitelji trebaju posjedovati stručnu i tehničku sposobnost.
C.8. PODACI DOSTUPNI IZVRŠITELJIMA
Izvršiteljima je dostupan podatak o ukupnom predviđenom broju revizijskih kanalizacijskih otvora u kojima će se prema utvrđenoj infestaciji provoditi suzbijanje žohara te podatak o broju domaćinstava u naselju Jakuševec u kojima će se provoditi dezinsekcija muha. Podaci su navedeni u Dodatku 1 i 2 ovog programa mjera i ne objavljuju se.
Dodatak 1: Ukupan predviđeni broj revizijskih kanalizacijskih otvora u kojima će se provoditi suzbijanje žohara.
Dodatak 2: Broj domaćinstava u naselju Jakuševec u kojima će se provoditi dezinsekcija muha.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.