Program rada Savjeta mladih Grada Zagreba za 2013. godinu

Program rada Savjeta mladih Grada Zagreba za 2013. godinu (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 15/12)

Na temelju članka 16. Zakona o savjetima mladih (Narodne novine 23/07) i članka 6. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/08), Savjet mladih Grada Zagreba, na 4. sjednici, 19. studenoga 2012., donio je

PROGRAM RADA

Savjeta mladih Grada Zagreba za 2013. godinu

UVODNE NAPOMENE

Pravni okvir: Nacionalni program za mlade 2009. - 2013. godine (Narodne novine 82/09), Zakon o savjetima mladih (Narodne novine 23/07), Odluka o osnivanju Savjeta mladih Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 2/08).

Savjet mladih Grada Zagreba (dalje u tekstu: Savjet mladih) je savjetodavno tijelo Gradske skupštine Grada Zagreba koje je osnovano radi aktivnog uključivanja mladih u javni život Grada Zagreba.

U dosadašnjem je radu Savjet mladih donio četiri programa rada po kojima je djelovao. Sastavni dio ovog programa je Prijedlog financijskog plana Savjeta mladih za 2013. godinu.

Člankom 10. Zakona o savjetima mladih (u daljnjem tekstu: Zakon), te člankom 5. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: Odluka), propisan je djelokrug rada Savjeta mladih:

1. raspravlja o pitanjima značajnima za rad Savjeta mladih,

2. raspravlja o pitanjima iz djelokruga rada Gradske skupštine koja su od interesa za mlade,

3. predlaže Gradskoj skupštini donošenje odluka, programa i drugih akata od značenja za unapređivanje položaja mladih,

4. predlaže Gradskoj skupštini raspravu o pojedinim pitanjima od značenja za mlade te način rješavanja navedenih pitanja,

5. daje mišljenje Gradskoj skupštini prilikom donošenja odluka, mjera, programa i drugih akata od osobitog značenja za mlade,

6. sudjeluje u izradi i praćenju provedbe Gradskog programa djelovanja za mlade,

7. izrađuje izvješća nadležnim tijelima o problemima mladih, a po potrebi predlaže i donošenje programa za otklanjanje nastalih problema i poboljšanje položaja mladih,

8. predlaže mjere za ostvarivanje i provedbu odluka i programa o skrbi za mlade,

9. skrbi o informiranosti mladih o svim pitanjima značajnim za unapređivanje položaja mladih,

10. potiče međusobnu suradnju savjeta mladih općina, gradova i županija u Republici Hrvatskoj te suradnju i razmjenu iskustava s odgovarajućim tijelima drugih zemalja,

11. predlaže Gradskoj skupštini financijski plan radi ostvarivanja programa rada Savjeta mladih,

12. obavlja i druge poslove od interesa za mlade.

Ovim se programom rada određuju načela, smjernice i područja djelovanja te utvrđuju programske i druge aktivnosti Savjeta za 2013. godinu sukladno navedenom pravnom okviru djelovanja Savjeta mladih.

Program rada Savjeta mladih za 2013. godinu ponajprije definira područja djelovanja koja su sukladna onima koje predviđa novi gradski program za mlade, a koji se u trenutku donošenja ovog programa rada dovršava te se očekuje skora javna rasprava. S obzirom na činjenicu da Savjet mladih kao jedan od temeljnih zadataka svojeg djelovanja i programa rada vidi upravo u sudjelovanju u izradi i praćenju provedbe te u predlaganju mjera i nositelja aktivnosti provedbe gradskog programa za mlade, program rada Savjeta mladih za 2013. godinu u cijelosti će biti definiran nakon što se donese gradski program za mlade unutar radnih skupina pojedinog područja djelovanja.

PODRUČJA DJELOVANJA

Program rada Savjeta mladih sastoji se od sedam područja djelovanja koja su definirana sukladno potrebama mladih iznesenim u provedenom istraživanju u procesu izrade još uvijek iščekivanoga novoga gradskog programa za mlade Grada Zagreba. Prema provedenom istraživanju, 2010. godine, problemi koje mladi smatraju osobito važnima u gradu Zagrebu su: nezaposlenost, obrazovanje, stanovanje, nasilje među mladima, nedovoljna briga društva za mlade te apatičnost i nedostatak interesa za društvena zbivanja. Kao najodgovornije za rješavanje problema mladih u društvu, ispitanici vide jedinice lokalne i regionalne samouprave i državna tijela.

1. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu

Da bi se istraživanjem istaknuli problemi mladih u gradu Zagrebu počeli djelotvornije rješavati, potrebno je više uključiti mlade u društveni i politički život. Sudjelovanje mladih u procesima donošenja odluka preduvjet je za stvaranje pozitivne atmosfere i podizanja stupnja zadovoljstva mladih životom u gradu Zagrebu.

Aktivno sudjelovanje mladih u društvu nužno je sagledati u širem kontekstu, s aspekta participacije u civilnom, ali i u političkom sektoru, odnosno u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, gdje mladi imaju zakonsko i svako drugo pravo participirati. Stoga je nužno poticati i motivirati mlade da participiraju u svim sferama društva, a posebno je potrebno mlade upoznati s načinom funkcioniranja lokane samouprave.

Potrebno je da mladi sudjeluju u društvu bez iznimke, a programe učenja i usvajanja znanja i vrijednosti aktivnog građanstva potrebno je započeti u još ranijoj školskoj dobi čime se pridonosi razvoju aktivnog društva, što je i jedan od temelja europske politike ostvarivanja ljudskih prava. Lokalne vlasti su obvezne poticati mlade na sudjelovanje u demokratskom društvu i ostvarivati što bolju suradnju između gradskih vlasti i nevladinog sektora. Pri tome su neizostavne udruge građana i Savjet mladih kao tijelo koje u Gradu Zagrebu zastupa interese mladih.

2. Mobilnost, informiranje i savjetovanje

Mobilnost mladih može se sagledavati s aspekta obrazovne, kulturne ili turističke pokretljivosti te s aspekta međunarodne suradnje i razmjene mladih. Da bi se dosegla veća, željena, razina uključenosti mladih u postojeće programe koji potiču mobilnost, mlade je potrebno primjereno informirati o njihovim pravima i mogućnostima, te, u konačnici, i o samim programima i uslugama koje im se nude. Organizirano informiranje mladih je važno jer su mladi preopterećeni površnim, nepotpunim i netočnim informacijama. Potrebno im je osigurati jedinstven pristup informacijama o pitanjima i problemima koje su u spomenutom istraživanju naveli kao ključne.

Prema Europskoj povelji o informiranju mladih, koju je Skupština Europske agencije za informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA) usvojila u Bratislavi 2004. godine, a koju je Republika Hrvatska potpisala u travnju 2012. godine, u kompleksnim društvima i u integriranoj Europi koja nudi brojne izazove i mogućnosti, pristup informacijama i mogućnost analiziranja i korištenja informacija postaje sve važnije za mlade Europljane. Informativni rad mladih može im pomoći da ostvare svoje težnje i promoviraju njihovo aktivno sudjelovanje u društvu. Poštivanje demokracije, ljudskih prava i temeljnih sloboda uključuje pravo svih mladih na pristup potpunim, objektivnim, razumljivim i pouzdanim informacijama o svim pitanjima i potrebama koje oni izraze. Pravo na informiranje priznato je Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o pravima djeteta, Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Preporukom br. (90) 7 Vijeća Europe koja se odnosi na informiranje i savjetovanja mladih u Europi.

Aktivnost Savjeta mladih u sklopu ovog područja djelovanja je prije svega u ulozi medijatora između mladih i lokalne vlasti od kojih mladi ponajprije traže odgovore na svoja pitanja. U provedenom istraživanju mladi smatraju Savjet najodgovornijim za provedbu mjera i programa za rješavanje problema mladih u gradu Zagrebu.

3. Obrazovanje i informatizacija

Kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja kao i dinamičnost i kreativnost mladih pokretačka su snaga jedne zemlje te su temelji ostvarenja njezina prosperiteta i kohezije.

Na području unapređenja obrazovanja u posljednjih se nekoliko godina učinilo mnogo, brojne su i značajne promjene od kojih mnoge još uvijek čekaju svoje potpuno ostvarenje, posebice one koje podrazumijevaju primjenu novih tehnologija. No unatoč tome, važnost stjecanja neformalnog i informalnog znanja među mladima nije dovoljno prepoznata i vrednovana. Poticanjem mladih na stjecanje takvih znanja Grad kreira društvo znanja i razvoj demokratskog i civilnog društva. Raznolikost programa neformalnog i informalnog obrazovanja ogledalo je razvijenosti društva u cjelini i senzibiliteta Grada Zagreba prema toj iznimno važnoj društvenoj skupini.

Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoje razvijeni standardi kvalitete rada organizacija mladih i sustav s razrađenim alatima javnih politika za priznavanje neformalnog i informalnog obrazovanja te drugim sredstvima za poticanje razvoja kreativnosti i inovativnosti mladih ljudi i njihova što efikasnijeg uključivanja na tržište rada, čak i u slučajevima manjkave formalne naobrazbe.

Savjet mladih će se, kao sudionik u provedbi Gradskog programa za mlade, zalagati za osiguravanje jednakih mogućnosti mladih osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću. Ponajprije se to odnosi na pristupačnost obrazovnih ustanova i institucija s obzirom na lošu prilagođenost tih objekata u Gradu Zagrebu, posebice u sustavu visokog obrazovanja. Budući da je obrazovanje jedan od ključnih preduvjeta za zapošljavanje te samostalni život, nužno je osigurati jednake uvjete i dostupnost obrazovanja svim mladima u gradu Zagrebu.

4. Zapošljavanje i poduzetništvo

Prema analizi nezaposlenosti za listopad 2012. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj registriranih nezaposlenih mladih osoba do 24 godine je 68.920, od toga 37.508 bez radnog iskustva. Prema rezultatima anketiranja koje je u 2010. godini provedeno među mladima u gradu Zagrebu, nezaposlenost se izdvaja kao jedan od temeljnih problema s kojim se ova populacija susreće. Unatoč mjerama poticanja zapošljavanja, Hrvatska se nalazi na trećem mjestu u Europi prema broju nezaposlenih mladih osoba, iza Grčke i Španjolske. Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske prema izvješću za 2011. godinu broji 41 368 nezaposlenih osoba (podaci prema dobi nisu navedeni).

Savjet mladih već je u dosadašnjem radu isticao ovaj problem kao jedan od najznačajnijih za mlade ne samo u gradu Zagrebu već i u Republici Hrvatskoj. Zaključke koje je donio na 1. konferenciji Savjeta mladih "Zapošljavanje mladih u Republici Hrvatskoj¨ 2009. godine s prijedlogom mjera za njihovu provedbu predstavio je Povjerenstvu za izradu Gradskog programa za mlade. Većina predloženih mjera uvrštena je u nacrt novoga gradskog programa za mlade, a Savjet mladih kao jedan od nositelja aktivnosti.

5. Kultura mladih i slobodno vrijeme

Kultura mladih važno je područje afirmacije mladih ljudi i oživotvorenja njihovih interesa i kreativnosti te bitan segment njihove socijalizacije i izgradnje osobnog identiteta. Kulturne i umjetničke aktivnosti mladih primarno su namijenjene mladima i stoga su vrlo često na margini društvenog ili političkog interesa.

Provedeno istraživanje u kontekstu izrade novoga gradskog programa za mlade pokazalo je da mladi u Zagrebu umjereno aktivno sudjeluju u kulturnom životu grada, češće kao korisnici, a rjeđe kao kreatori ponude kulturnih usluga. Sudjelovanje mladih u aktivnostima na području kulture utječe na njihov osobni razvoj, oblikuje i afirmira njima svojstveni stil života. Slobodno vrijeme mladih ispunjeno je aktivnostima koje pojedinac odabire svojom slobodnom voljom.

Prema provedenom istraživanju organizacijom i načinom provođenja vlastitoga slobodnog vremena mladi u gradu Zagrebu najčešće su nezadovoljni jer im se čini da nemaju dovoljno slobodnog vremena, niti postoje primjerena mjesta gdje bi ga mogli provoditi. Također nemaju dovoljno financijskih sredstava koja bi im omogućila da slobodno vrijeme provode onako kako doista žele.

Savjet mladih Grada Zagreba za poboljšanje kvalitete života mladih u Zagrebu u kontekstu kulture i slobodnog vremena ponajprije smatra nužnim osnivanje "klubova za mlade". U klubovima za mlade u gradskim četvrtima mladi bi se neformalno i neorganizirano okupljali te kreativno i samostalno provodili svoje slobodno vrijeme uz programe po njihovim željama i potrebama. Bila bi to mjesta gdje bi se djeca i mladi mogli besplatno okupljati i družiti, te istovremeno nešto naučiti. Provedba ove aktivnosti proces je koji podrazumijeva suradnju Savjeta mladih Grada Zagreba s drugim gradskim i upravnim tijelima, ali i suradnju s civilnim sektorom, posebice s udrugama mladih i za mlade.

6. Zdravstvena zaštita i reproduktivno zdravlje

Zdravlje je jedan od temeljnih preduvjeta ljudskog razvoja koji uključuje ekonomski, socijalni i psihološki razvoj društva u željenom smjeru. Zaštita zdravlja je stoga stalno investiranje u društveni napredak i blagostanje, posebno zaštita zdravlja mladih.

Zdravstvena edukacija mladih treba biti usmjerena ne samo na povećavanje njihova znanja, nego i na pružanje potpore, te razvoj socijalnih vještina, težeći pritom osiguravanju nesmetanog rasta i razvoja te tjelesnog i psihičkog sazrijevanja mladih. Potrebno je stoga mlade u većoj mjeri uključiti u programe Savjetovališta za mlade. Upravo su preventivni programi osnova rada s mladima koji su u najosjetljivijoj adolescentskoj dobi izloženi brojnim rizicima i rizičnim ponašanjima što prije svega utječu i na njihovo reproduktivno zdravlje. Aktivno sudjelovanje mladih u preventivnim programima pridonosi razvoju samopoštovanja i odgovornom spolnom ponašanju.

Ključna aktivnost ovog područja djelovanja je poticanje provedbe preventivnih programa zaštite zdravlja mladih i provedbe kampanja o zdravstvenoj zaštiti i reproduktivnom zdravlju među ciljanom populacijom mladih.

Nadalje, potrebno je voditi brigu o radu udruga mladih koje se unutar ovog područja djelovanja bave provedbom programa prevencije ovisnosti mladih i smanjivanja štete proizašlih iz raznih oblika ovisnosti kojima su mladi sve češće izloženi i podložni. Rad takvih udruga potrebno je poticati i u većoj mjeri financirati njihove projekte s obzirom na to da su ovisnosti problem koji narušava psihosocijalno funkcioniranje mladog čovjeka, ali i društva u cjelini.

7. Socijalna politika

Društvo jednakosti, jednakih prava i mogućnosti, neophodno je za dobro funkcioniranje pravne države, ali i jedinice lokalne samouprave. U provedenom istraživanju za novi gradski program za mlade u dijelu koji se odnosi na integraciju osoba s posebnim potrebama, pokazali su se sve prisutniji stereotipi, predrasude, društvena neosviještenost i nesolidarnost.

Pod socijalnom politikom prema mladima podrazumijeva se sustav usmjerenih društvenih intervencija (potpore i službe) za prevladavanje socijalnih rizika, ublažavanje socijalnih nejednakosti, ujednačavanje životnih šansi te poticanje društvene solidarnosti i integracije. To je nužno za bolju socijalnu integraciju svih mladih, a posebice skupina koje trebaju dodatnu pozornost i potporu.

Svojim aktivnostima Savjet mladih Grada Zagreba želi osvijestiti mlade u gradu Zagrebu o problemima njihovih sugrađana te potaknuti kreatore lokalnih politika na jaču osjetljivost prema mladima s posebnim potrebama, ali i mladih koji su zbog drugih razloga u sve većoj mjeri socijalno isključene zbog predrasuda, primjerice mladi koji ne završavaju srednju školu, mladi s poremećajima u ponašanju, mladi pripadnici nacionalnih manjina i mladi bez obiteljske potpore.

AKTIVNOSTI

1. Glavna je aktivnost Programa rada Savjeta mladih za 2013. godinu sudjelovanje u izradi i provedbi gradskog programa za mlade Grada Zagreba koja uključuje konzultacije s mladima u gradu Zagrebu organizirajući tribine, radionice i druge oblike suradnje s predstavnicima mladih i predstavnicima civilnog sektora mladih. Rezultati će biti temelj za izradu materijala koji će Savjet mladih u formi prijedloga i zaključka upućivati na dnevni red Gradske skupštine, radi poboljšanja, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata koji se tiču mladih u Gradu Zagrebu;

2. Tribina "Gradski program za mlade" - cilj joj je upoznati mlade sa strateški najbitnijim dokumentom za mlade u Gradu Zagrebu te uopće postojećim politikama Grada Zagreba prema mladima. Posebice je važno informirati mlade o njihovim pravima i mogućnostima koja proizlaze iz tih politika. Održavanjem tribine o ovoj temi Savjet mladih ujedno će dobiti informacije o tome što mlade zabrinjava te sukladno tome definirati svoje prijedloge Gradskoj skupštini;

3. Edukacija "Primjer dobre prakse zagrebačkog modela" - provedba ove aktivnosti pokazala iznimno značajnom za poboljšanje rada savjeta mladih u ostalim jedinicama lokalne i regionalne samouprave Republike Hrvatske. Njome se ujedno potiču jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje još nisu osnovale savjete mladih da to učine. Ova je aktivnost nastala isticanjem Savjeta mladih Grada Zagreba kao primjera dobre prakse među ostalim savjetima;

4. Uključivanje u program Eurodissey;

5. Suradnja s Volonterskim centrom Zagreb radi popularizacije volontiranja među mladima u Gradu Zagrebu;

6. Poticanje financiranja projekata udruga mladih i programa koji informiraju i pripremaju mlade za nastupanje na tržištu rada osiguranjem potrebnih znanja, vještina, kompetencija, iskustava, samopouzdanja i prilagodljivosti njegovim potrebama godišnjim natječajima;

7. Praćenje provedbe postojećih programa subvencioniranja zapošljavanja mladih;

8. Održavanje tribina i radionica s predstavnicima mladih u suradnji s HZZ-om, Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport, Gradskim uredom za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te udrugama mladih i za mlade koje se bave problemima obrazovanja i zapošljavanja mladih u gradu Zagrebu;

9. Osnivanje "klubova za mlade" po europskom uzoru - da bi se izradio što bolji prijedlog Savjet mladih predlaže suradnju s Gradom Bečom koji model klubova za mlade (Youth clubs) uspješno primjenjuje u svojoj sredini. U klubovima za mlade u gradskim četvrtima mladi bi se neformalno i neorganizirano okupljali te kreativno i samostalno provodili svoje slobodno vrijeme uz programe po njihovim željama i potrebama. Bila bi to mjesta gdje bi se djeca i mladi mogli besplatno okupljati i družiti te istovremeno nešto naučiti;

10. Provođenje javnih akcija u suradnji s udrugama mladih i za mlade koje se bave problemom društvene isključenosti mladih s posebnim potrebama - javne akcije provodile bi se u dogovoru s udrugama mladih i za mlade. Način rada i dinamika utvrdili bi se nakon konzultacija s odabranim udrugama;

11. Obilježavanje bitnih datuma za mlade (Europski dan mladih, Europski dan informiranja mladih...).

ZAVRŠNA ODREDBA

Savjet mladih Grada Zagreba ostavlja mogućnost izmjene, odnosno dopune, Programa rada, prema novonastalim potrebama ili mogućnostima, sukladno utvrđenom financijskom planu.

KLASA: 021-05/12-03/282

URBROJ: 251-01-06-12-2

Zagreb, 19. studenoga 2012.

Predsjednica

Savjeta mladih

Olga Plazibat, v.r.