Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Studentski kampus Borongaj

Na temelju članka 78. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) i članka 38. točke 7. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09, 25/09 i 10/10), Gradska skupština Grada Zagreba, na 40. sjednici, 19. srpnja 2012., donijela je

ODLUKU

o izradi Urbanističkog plana uređenja Studentski kampus Borongaj

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Odluka o izradi Urbanističkog plana uređenja Studentski kampus Borongaj, u nastavku teksta: Odluka.

PRAVNA OSNOVA

Članak 2.

Odluka se donosi sukladno člancima 26., 75. i 76. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (u nastavku teksta: Zakon), te članku 82. Odluke o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07, 2/08 - ispr., 6/08 - ispr., 8/08 - ispr., 10/08 - ispr., 15/08 - ispr., 19/08 - ispr., 8/09 i 11/09 - ispr.; u nastavku teksta: GUP grada Zagreba).

OBUHVAT PLANA

Članak 3.

Obuhvat Urbanističkog plana uređenja Studentski kampus Borongaj (u nastavku teksta: Plan) određen je GUP-om grada Zagreba, te prikazan u grafičkom dijelu elaborata GUP-a grada Zagreba, na kartografskom prikazu 4) UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA - 4b) Procedure urbano-prostornog uređenja u mjerilu 1:5000.

Područje obuhvata Plana je prostor površine oko 85 ha (k.o. Peščenica) omeđen:

- na sjeveru granicom razgraničenja namjene površina zone javne i društvene namjene (D) i koridora prometnoga infrastrukturnog sustava za razvoj željezničkog prometa,

- na istoku zapadnom regulacijskom linijom novoplanirane gradske ulice u produžetku Porečke ulice;

- na jugu sjevernom regulacijskom linijom i rezervacijom proširenja Borongajske ceste, sjevernom regulacijskom linijom novoplaniranog produžetka Ulice grada Vukovara te sjevernom regulacijskom linijom novoplanirane ulice u produžetku Ulice Marijana Čavića;

- na zapadu istočnom regulacijskom linijom novoplanirane gradske avenije u produžetku Ulice grada Gospića.

OCJENA STANJA U OBUHVATU PLANA

Članak 4.

Područje za koje se izrađuje Plan određeno je GUP-om grada Zagreba kao niskokonsolidirano gradsko područje, odnosno kao prostor transformacije zone bivše vojarne Borongaj u zonu javne i društvene namjene: Studentski kampus i obrazovno-znanstveno-istraživački centar sa svim pratećim sadržajima.

Na temelju članka 82. GUP-a grada Zagreba za navedeno područje izradi Plana prethodi provedba javnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja za cijeli obuhvat Plana.

Područje obuhvata Plana nalazi se u istočnom dijelu grada na području gradske četvrti Peščenica - Žitnjak i po svom položaju unutar granica grada Zagreba zauzima vrijedan dio gradskog prostora na udaljenosti oko 6 km od strogog centra grada.

Prostor budućega znanstveno-učilišnog kampusa smješten je između konsolidiranih urbanih četvrti Maksimira i Ravnica sa sjeverne strane, industrijske zone Žitnjak sa zapadne i južne strane te nekonsolidiranih stambenih naselja s istočne strane.

Sagledavajući širi gradski prostor, budući je kampus smješten na središnjoj gradskoj osi u smjeru istok-zapad te stoga ima izrazito povoljan geoprometni položaj zahvaljujući neposrednoj blizini željezničke pruge sa sjeverne strane te planiranom produžetku Ulice grada Vukovara s južne strane obuhvata Plana.

U memoriji građana Zagreba ovaj je prostor vrlo udaljen od centra, iako mu je fizički vrlo blizu, jer ne postoje direktne prometne veze s centrom niti jednim prometnim sredstvom. Ovakvoj percepciji pridonosi nepostojanje većih gradskih ulica uz kampus sa svih strana, zatim kontinuirana ograda oko kampusa koja ostavlja tek dvoja vrata između kampusa i grada. Na kraju ovoj fizičkoj izolaciji pridonosi i memorijska izolacija kroz dugo razdoblje kada je ovo bio vojni zabranjeni dio grada. Prostor kampusa danas je odsječen od svog susjedstva. Fizička ograda sa svih strana i nepostojanje povezujućih cesta onemogućavaju integraciju grada preko prostora kampusa.

Sa sjeverne strane kampus je odsječen od Maksimira prostorom bivšega ranžirnog kolodvora Hrvatskih željeznica. S istočne strane nalaze se gusta naselja obiteljskih kuća Trnava, Vukomerec i Borongajski lug s vrlo uskim i nedovoljno propusnim ulicama. Sa zapadne strane nalazi se velika prazna livada u vlasništvu poduzeća "Končar".

Cijeli prostor bivše vojarne potpuno je ograđen i ima tek dva ulaza s portama, i to s Borongajske ceste na jugozapadu te iz ulice Vukomerec na jugoistoku. Danas se u ovaj prostor dolazi automobilom, pješice i autobusom. Ne postoje kontinuirane biciklističke i pješačke staze između kampusa i susjednih naselja. Autobusna linija preko Getaldićeve i Čavićeve ulice povezuje Ulicu grada Gospića sa Savudrijskom ulicom u kampusu. Linija ulazi u kampus vrlo kratko i brzo završava okretištem, jer najveći dio kampusa još nije u funkciji. Kampus Borongaj je danas povezan s centrom grada i željezničkom prugom preko susjednih željezničkih stajališta Maksimir i Trnava. Postojeća željeznička stanica Borongaj nije u funkciji putničkog prometa. Unutar ograđenog prostora kampusa postoji cijela mreža prometnica koje vode do svake postojeće ili srušene zgrade. Parkirališta za automobile riješena su kao manje površine u zelenilu i nalaze se posvuda.

Na početku prošlog stoljeća prostor namijenjen za izgradnju kampusa bio je poljoprivredno zemljište na rubu grada. Dana 15. veljače 1928. godine na ovom je prostoru otvorena prva zračna luka u Zagrebu Aerodrom Borongaj sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje kraj istoimenoga ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. Korištena je i za civilni zračni promet i za vojne potrebe.

Početkom Drugoga svjetskog rata prestaje civilni zračni promet i zračna luka se koristi isključivo u vojne svrhe. U Drugome svjetskom ratu prostor zračne luke zajedno s okolnim prostorom značajno je bombardiran.

Nakon Drugoga svjetskog rata pa do Domovinskog rata ovdje je bila vojarna bivše JNA, a nakon 1990. godine vojarna HV-a. Obilaskom prostora, posebno iz zraka, još danas se mogu vidjeti ostaci uzletne betonske staze i pratećih zgrada zračne luke.

S obzirom na to da se ovaj prostor sve do nedavno koristio za vojne svrhe kao veliki otvoreni poligon, sačuvan je za budućnost kao ogromni potencijal razvoja istočnog dijela Grada.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine bivša vojarna Borongaj prelazi u nadležnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa s ciljem razvoja Znanstveno-učilišnog kampusa za potrebe Sveučilišta u Zagrebu i drugih znanstvenih institucija te pripadajućih agencija. Nakon faze preuzimanja zgrada i temeljite adaptacije jednog broja njih za potrebe sveučilišne nastave i studentskog standarda te preseljenja triju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-učilišni kampus na Borongaju otvoren je za javnost početkom akademske nastave 12. listopada 2007. godine.

Iako je najveći dio obuhvata Plana danas izvan funkcije i obrastao drvećem te visokim grmljem i travama kroz koje nije moguć prolaz, u budućem se kampusu nalaze brojne zgrade bivše vojarne. Jugozapadni ulaz vodi pored bivših vojnih spremišta, skladišta, garaža i otvorenih poligona za vježbu. Jugoistočni ulaz vodi kroz zonu uredskih, nastavnih i stambenih zgrada do tehničkih zgrada kuhinje, praonice, restorana, kotlovnice te do sportskih terena.

Unutar obuhvata Plana postoji više desetaka različitih zgrada, od potpuno očuvanih i funkcionalnih, preko napuštenih, djelomično ili potpuno srušenih o kojima svjedoče tek ostaci njihovih temelja. Nekolicina od njih je u dobrom konstruktivnom stanju, ali bez nekih arhitektonskih vrijednosti.

Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preuzelo prostor bivše vojarne, najvećim je dijelom vojska napustila prostor. Trenutno vojska koristi tek jednu zgradu u sjeverozapadnom dijelu kompleksa, koju će uskoro napustiti. Sveučilište u Zagrebu je do sada adaptiralo 8 zgrada, Studentski centar 3 zgrade za potrebe kuhinje, restorana i spremišta, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je do sada adaptiralo 1 zgradu.

U kampusu danas boravi 4500 studenata i odgovarajući broj nastavnika u 3 fakulteta: Fakultet prometnih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet i Hrvatski studiji. Pored zgrada za održavanje nastave, fakulteti imaju veliku zajedničku predavaonicu i knjižnicu te dodatne prostore za potrebe proširene nastave.

Teren u kampusu djeluje kao potpuno ravan. Tek prostori uz bivše potoke u kampusu pokazuju manje denivelacije. Međutim, preciznim pregledom visinskih kota na posebnoj geodetskoj podlozi vidljivo je da teren vrlo blago pada prema jugu. Budući da se radi o vrlo velikim udaljenostima između jedne i druge strane kampusa, pad terena prema jugu jedva se može primijetiti.

Sa sjeverne strane uzdiže se željeznička pruga na jakom nasipu do kote od približno 120 m n.v. Zemljište u kampusu s južne strane željezničke pruge ima kotu približno 118 m n.v. Sredina kampusa nalazi se približno na koti 115 m n.v., a najniži dio terena u kampusu je na jugu na koti približno 113 m n.v.

Dolaskom u kampus ugodno ćemo se iznenaditi količinom zelenila svih vrsta. Studija postojećeg zelenila pokazuje da su to gotovo sve samonikle ili manje vrijedne vrste zelenila, a najkvalitetnije zelenilo u kampusu su drvoredi uz ceste i rubnu ogradu kampusa. Međutim zelenilo kampusa potrebno je sagledati u kontekstu cijeloga grada. Za Zagreb su karakteristični zeleni "prsti" koji se poput potoka spuštaju s Medvednice prema jugu i Savi. Urbanističke analize strateškoga gradskog zelenila pokazuju važnost Kampusa Borongaj u zelenoj slici grada. Među brojnim zelenim prstima koji se s Medvednice spuštaju kroz grad, nalazi se i prostor budućeg kampusa. Zelenilo kampusa prostorno se nadovezuje na Park Maksimir na sjeveru i zelenilo vodocrpilišta i Save na jugu.

Na predmetnom području nema zaštićenih kulturno-povijesnih i prirodnih cjelina.

Postojeći prostor bivše vojarne do nedavno je funkcionirao kao odvojena autonomna cjelina što pretpostavlja komunalnu opremljenost obuhvata Plana. Srednji i istočni dio obuhvata Plana opremljen je instalacijama vodovoda, kanalizacije, plina, telefona i elektroinstalacijama pri čemu su glavni vodovi položeni u koridorima dviju glavnih prometnica u smjeru sjever-jug i istok-zapad. Cijela komunalna mreža u budućnosti će se rekonstruirati i prilagoditi novom prostornom i energetskom konceptu kampusa.

CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PLANA

Članak 5.

Osnovni cilj prostornog uređenja područja u obuhvatu Plana je transformacija zone bivše vojarne Borongaj u zonu javne i društvene namjene: Studentski kampus i obrazovno-znanstveno-istraživački centar sa svim pratećim sadržajima uz obvezu očuvanja postojećega kvalitetnoga visokog zelenila i postojećeg vodotoka, obvezu uređenja novih javnih prostora i gradske infrastrukture te uz obvezu planiranja parkovnih i sportsko-rekreacijskih površina i sadržaja.

Izradom Plana ove ciljeve preispitat će se i razraditi uz uvjet da se:

- na području obuhvata Plana ne predviđa gradnja građevina viših od devet etaža;

- ne planira gradnja stambenih sadržaja za tržište;

- hotel i hosteli planiraju kao prateći sadržaji kampusa namijenjeni korisnicima kampusa.

Plan je potrebno izraditi na temelju provedenoga urbanističko-arhitektonskog natječaja te prvonagrađenoga natječajnog rješenja "Park B" autorske grupe "njiric+arhitekti" d.o.o.

Planom će se detaljno provjeriti prostorne mogućnosti prvonagrađenoga natječajnog rješenja i odrediti točni kapaciteti svih sadržaja, odnosno svi potrebni prostorni parametri za izgradnju i uređenje cijelog obuhvata Plana kroz sve planirane etape gradnje pri čemu je planirane kapacitete moguće povećavati i dopunjavati sadržajima za potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Planom će se odrediti uvjeti postupanja s izgrađenim građevinama u obuhvatu Plana, odnosno odredit će se građevine predviđene za rušenje, građevine koje se privremeno obnavljaju i koriste do izgradnje novih te građevine koje se trajno obnavljaju.

Planom će se provjeriti mogućnosti fazne realizacije Plana ovisno o financijskim mogućnostima i stvarnim potrebama korisnika prostora u obuhvatu Plana te će se predvidjeti etapne mjere poboljšanja prometne povezanosti kampusa s gradom s naglaskom na tramvajski, autobusni i željeznički promet te na izgradnju biciklističkih i pješačkih staza.

Planom je potrebno omogućiti kontinuitet cestovnog, tramvajskog i željezničkog prometa te planiranjem velikoga gradskog parka osigurati zadržavanje povijesnog koncepta "zelenih prstiju" koji se spuštaju sa sjevera Medvednice, preko područja obuhvata Plana, sve do Save. Lokacija Kampusa Borongaj bit će dio šireg poteza koji veže prsten otvorenih gradskih prostora - javnih parkova Dotršćine, Maksimira, "Krašograd", preko rezervata Savice s rijekom Savom. Sastavni dio Plana bit će krajobrazni projekt koji će se izraditi na temelju krajobrazne studije kojom se valorizira postojeće stanje zelenila te određuju mjere zaštite i očuvanja zatečenih prirodnih vrijednosti.

Planom je potrebno osigurati raspodjelu prostora kampusa na tri kružna klastera međusobno povezana glavnim ulicama u obuhvatu Plana, cardo u smjeru sjever-jug i decumanus u smjeru istok-zapad. Svaki klaster imat će svoj podcentar s pratećim sadržajima neophodnim za funkcioniranje kampusa. Kružni oblici kampusa formirat će se od visokog zelenila. U skladu s energetskom koncepcijom klasteri će biti štićeni crnogoričnim drvećem sa sjeverne strane te bjelogoričnim drvećem s južne strane.

Područje obuhvata Plana bit će podijeljeno na tri korisničke zone. Zapadni klasteri u korištenju Sveučilišta u Zagrebu bit će namijenjeni obrazovnim, znanstvenim, umjetničkim i razvojnim funkcijama kampusa, dok će istočni klaster biti podijeljen na dvije cjeline. Korisnik sjeverne polovice bit će Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, a ona će služiti za razvoj pratećih sadržaja kampusa kao što su radionice, restoran s kuhinjom, energana na biomasu te brojni unutrašnji i vanjski sportski sadržaji. Korisnik južne polovice bit će Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, a ona će služiti za izgradnju raznih uredskih zgrada i pratećih sadržaja kao što su tehničko veleučilište, DHMZ, SRCE, CarNet, državne agencije, instituti i drugi sadržaji.

Osim tri koncentrirana klastera sa zgradama fakulteta i njihovih pratećih sadržaja prostor kampusa posvuda će popunjavati samostojeće zgrade u zelenilu. Gradski park će dobiti urbanu dimenziju nizom malih zgrada za stanovanje studenata i profesora, paviljona za znanost, obrazovanje, kulturu, rekreaciju, sigurnost, upravnim ili tehničkim zgradama u funkciji prostorne i ekonomske cjeline kampusa.

S obzirom na veličinu sadržaja, dugi vremenski razmak za njihovu ukupnu izgradnju i brojnost autora koji će sudjelovati u izgradnji kampusa, Planom je potrebno postaviti jasne regulacijske elemente koji osiguravaju jasan vizualni identitet prostora i fleksibilne urbanističko-tehničke uvjete za provedbu budućih arhitektonsko-urbanističkih natječaja za brojne složene građevine kampusa.

Da bi se u okviru Planom definiranih prostornih pokazatelja provjerile mogućnosti uređenja prostora, potrebno je osim obveznoga tekstualnog i grafičkog dijela, izraditi i načelne varijantne prostorne prikaze segmenata Plana s mogućim prijedlogom rasporeda, oblika i veličina planiranih građevina.

Glavni pješački koridori unutar obuhvata Plana su cardo i decumanus te trg na njihovu križanju. Uz te koridore Planom je potrebno predvidjeti javne i komercijalne sadržaje da bi se upotpunile potrebe korisnika kampusa tijekom 24 sata. Planom je potrebno odrediti i maksimalne kapacitete za sve planirane javne i komercijalne sadržaje.

Unutar obuhvata Plana potrebno je osmisliti cjelovitu mrežu pješačkih tokova koja će osigurati nesmetano i sigurno kretanje pješaka, kao i logičan pješački put prema sadržajima koji se nalaze u blizini kampusa, a izvan granica obuhvata Plana.

Ulična mreža unutar obuhvata Plana treba osigurati izričitu podjelu na obodni prometni prsten po kojem je dopuštena vožnja vozila s fosilnim gorivima i kvalitetnu unutrašnju prometnu mrežu rezerviranu za isključivo električna vozila. Navedena podjela mora osigurati kvalitetno i nesmetano odvijanje prometa u kretanju i mirovanju, funkcioniranje svih sustava u upotrebi bez obzira na to radi li se o dostavi robe i opreme do građevina, uređenju okoliša ili odvozu komunalnog otpada. Unutar ekološki čiste zone dopušten je pristup jedino vozilima prve pomoći, policije i vatrogasnim vozilima (vozilima za hitne intervencije).

Planom je potrebno omogućiti gradnju nadzemnih i podzemnih garaža, ali je zbog blizine vodocrpilišta potrebno ograničiti podzemnu gradnju na najviše dvije podzemne etaže. Unutar kampusa potrebno je planirati samo manja parkirališta za službena vozila kampusa ili čisti promet taksi vozila.

U prvoj je fazi izgradnje potrebno planirati nadzemnu tramvajsku liniju s okretištem u središtu kampusa uz pretpostavku izgradnje planiranog produžetka Ulice grada Vukovara s južne strane obuhvata Plana. U drugoj je fazi izgradnje potrebno planirati izgradnju podzemnog tramvajskog prolaza ispod koridora željezničke pruge uz pretpostavku spajanja tramvajskih linija juga i sjevera kod remize u Dubravi. Istovremeno i paralelno s tramvajskom linijom potrebno je planirati pješački podzemni prolaz s komercijalnim sadržajima od kampusa do nove nadzemne željezničke stanice sa sjeverne strane obuhvata Plana.

Planom je potrebno predvidjeti podzemne prohodne infrastrukturne kolektore u kojima će biti smješteni vodovi svih potrebnih instalacija kampusa. Infrastrukturne kolektore potrebno je planirati unutar koridora glavnih ulica u obuhvatu Plana, cardo u smjeru sjever-jug i decumanus u smjeru istok-zapad.

Pri izradi krajobrazne osnove Plana potrebno je uzeti u obzir bioekološku, estetsku, ambijentalnu i zaštitnu funkciju zelenila u prostoru kampusa. "Zeleni kampus" treba biti sinonim za Kampus Borongaj. To znači da svaki dio Plana mora osiguravati maksimalne ekološki prihvatljive kriterije, a ukupan Plan mora biti održiv. Planom se treba koristiti sinergija upotreba vrsta i količina zelenila s tipologijom izgradnje radi osiguravanja potrebnih klimatski prihvatljivih uvjeta za pasivnu i niskoenergetsku izgradnju zgrada kampusa. U koridorima obodnih prometnica potrebno je planirati drvorede za zaštitu od buke i prašine. To se posebno odnosi na novoplaniranu gradsku aveniju sa zapadne strane obuhvata Plana, Borongajsku cestu i glavnu unutrašnju ulicu u smjeru sjever-jug.

Planom je potrebno omogućiti privremeno korištenje građevinskog zemljišta za urbanu agrikulturu. U skladu sa svjetskom brigom za proizvodnjom dovoljnih količina zdrave hrane i obnovljivih izvora energije u Kampusu Borongaj predviđa se istraživanje, eksperimentiranje i uzgoj biljnog i životinjskog svijeta pod kontrolom znanosti na mjestima kasnijih faza izgradnje kampusa.

Bitna karakteristika Plana bit će vodene površine: potoci, kanali i jezera. Prvonagrađenim natječajnim rješenjem postavljen je koncept cjelovitog sustava spojenih kanala i jezera koji je Planom potrebno prilagoditi detaljnom konačnom rješenju. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti položaju brana s neophodnim visinskim skokovima radi pada terena i specifičnim tehnološkim rješenjima potrebnim radi razdvajanja i spajanja sustava čiste rekreacijske vode i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Sva rješenja moraju biti u skladu sa zonama vodozaštitnog područja. Kanali i jezera istovremeno će služiti za prikupljanje oborinskih voda, dijela podzemnih voda korištenih za geotermalno grijanje i hlađenje, za pročišćavanje otpadnih voda, za uzgoj algi, za eksperimentalne sustave namijenjene zdravom okolišu i proizvodnji obnovljive energije, za osiguravanje uvjeta za razvoj biljnog i životinjskog svijeta u kampusu te na kraju, u većem dijelu godine za rekreativno veslanje, a zimi za klizanje.

Kampus Borongaj predstavljat će ekološku oazu i referentni primjer proizvodnje i korištenja zelene energije. Kampus je potrebno planirati po principu održive gradnje i okoliša proizvodnjom i korištenjem svih vrsta obnovljive energije i alternativne energije koja se racionalno može proizvesti i koristiti na ovom prostoru vodeći računa da se primijene one tehnologije koje najracionalnije i uz ekološki najprihvatljivije energetske uštede najbrže vraćaju uložene troškove u energetiku na osnovi hrvatskih državnih poticaja i direktiva EU. Propisat će se obveza projektiranja svih zgrada u obuhvatu Plana po principima energetski učinkovite gradnje.

Planom je potrebno osigurati kvalitetnu prostornu organizaciju koja će istodobno nuditi internu koheziju sadržaja, stvarati ugodne i stimulativne prostore za rad i učenje, te svojim prostornim i urbanim karakterom širiti urbanu kvalitetu i prostornu logiku na susjedstvo. Kampus Borongaj će biti mjesto na kojem će se razvijati i implementirati suvremeni pristupi u oblikovanju i održavanju okoliša te ekonomična i energetski učinkovita izgradnja zgrada. Borongaj će biti poligon za istraživanje principa održivosti kako za Sveučilište tako i za grad Zagreb. Planom je potrebno osigurati optimalne uvjete za razvoj znanja i ideja, novog iskustva studiranja i življenja, sporta i razonode na jednom mjestu.

Kampus Borongaj će biti prostor otvoren prema lokalnoj zajednici i njenim komplementarnim sadržajima. Lokalna zajednica imat će u kampusu danas nedostajući socijalni prostor i sportske sadržaje.

POPIS STRUČNIH PODLOGA POTREBNIH ZA IZRADU PLANA

Članak 6.

Stručnu podlogu za izradu Plana predstavljaju prometna studija naziva Prometni elaborat kao podloga za raspisivanje međunarodnog javnog natječaja za Sveučilišni kampus Borongaj koju je pod autorskim vodstvom prof. dr. sc. Ivana Dadića izradio Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba te studija stanja postojećeg zelenila naziva Uvid u postojeće stanje vegetacije na području znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj koju je pod autorskim vodstvom Marija Šanga, dipl.ing.šum., izradio Šumarski fakultet iz Zagreba. Također stručnu podlogu pri izradi Plana predstavljaju sljedeće studije koje su izrađene u procesu pripreme urbanističko-arhitektonskog natječaja: studija o stanju tla, studija o postojećoj infrastrukturi, studija o potrebama sportskih sadržaja na Borongaju te studija s preporukama za buduće planiranje i projektiranje energetski učinkovitog kampusa.

Stoga, za izradu Plana nije potrebno pribavljati posebne stručne podloge, s obzirom na to da se postupak izrade može provesti na temelju podataka, planskih smjernica i propisanih dokumenata koja će dostaviti nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima iz svog djelokruga i na temelju spomenutih, već izrađenih studija.

NAČIN PRIBAVLJANJA STRUČNIH RJEŠENJA

Članak 7.

Na temelju članka 80. Zakona, u siječnju 2011. godine proveden je javni, otvoreni i anonimni natječaj za izradu urbanističko-arhitektonskog rješenja za Kampus Borongaj u Zagrebu te je proglašenjem prvonagrađenog natječajnog rješenja "Park B" autorske grupe "njiric+arhitekti" d.o.o. odabrano stručno rješenje Plana koje predstavlja podlogu za izradu Plana

Stručno rješenje Plana izradit će stručni izrađivač ovlašten u postupku prema Pravilniku o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (Narodne novine 118/09), u suradnji s nositeljem izrade Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet.

VRSTA I NAČIN PRIBAVLJANJA KATASTARSKIH PLANOVA

Članak 8.

Kartografski prikazi Plana izradit će se na katastarskom planu u formi digitalnog zapisa u dwg formatu.

Plan će se izraditi u mjerilu 1: 1000.

Katastarski plan ovjeren od Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, osigurava Grad Zagreb.

POPIS TIJELA I OSOBA ODREĐENIH POSEBNIM PROPISIMA, KOJA DAJU ZAHTJEVE ZA IZRADU PLANA IZ PODRUČJA SVOG DJELOKRUGA, TE DRUGIH SUDIONIKA KOJI ĆE SUDJELOVATI U IZRADI PLANA

Članak 9.

Tijela i osobe koja daju svoje prethodne zahtjeve i sudjeluju u postupku izrade Plana:

1. MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE, Ul. Republike Austrije18, Zagreb;

2. MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za inspekcijske poslove, Ul. Republike Austrije 20, Zagreb;

3. MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za materijalne resurse, Služba za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Zvonimirova 4, Zagreb;

4. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, PU zagrebačka, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite, Inspektorat unutarnjih poslova, Petrinjska 30, Zagreb;

5. MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA, Donje Svetice 38, Zagreb;

6. ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA, Ul. Republike Austrije 18, Zagreb;

7. GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET, svi sektori, odjeli i odsjeci, Trg S. Radića 1, Zagreb;

8. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA, Ul. Republike Austrije 18, Zagreb;

9. GRADSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE I PRIRODE, Kuševićeva 2, Zagreb;

10. GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO, RAD I PODUZETNIŠTVO, Trg S. Radića 1, Zagreb;

11. GRADSKI URED ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I ŠPORT, svi sektori, Ilica 25, Zagreb;

12. GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE I IMOVINU GRADA, Trg S. Radića 1, Zagreb;

13. GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO I BRANITELJE, Trg S. Radića 1, Zagreb;

14. GRADSKI URED ZA SOCIJALNU ZAŠTITU I OSOBE S INVALIDITETOM, Trg S. Radića 1, Zagreb;

15. GRADSKI URED ZA KATASTAR I GEODETSKE POSLOVE, Ulica grada Vukovara 58a, Zagreb;

16. GRADSKI URED ZA ENERGETIKU, ZAŠTITU OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ, svi sektori, Dukljaninova 3, Zagreb;

17. URED ZA UPRAVLJANJE U HITNIM SITUACIJAMA, Ilica 5, Zagreb

18. URED GRADONAČELNIKA, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb;

19. STRUČNA SLUŽBA GRADONAČELNIKA, Trg S. Radića 1, Zagreb;

20. STRUČNA SLUŽBA GRADSKE SKUPŠTINE GRADA ZAGREBA, Ulica sv. Ćirila i Metoda 5, Zagreb.

21. SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU, Vijeće Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak, Područni ured Gradske uprave Peščenica, Zapoljska 1, Zagreb;

22. DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE, Područni ured za zaštitu i spašavanje Zagreb, Odjel za zaštitu i spašavanje, Zadarska 80, Zagreb;

23. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje Grada Zagreba, Ulica grada Vukovara 220, Zagreb;

24. HP HRVATSKA POŠTA d.d., Poštansko središte Zagreb, Ulica kneza Branimira 4, Zagreb;

25. HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP Elektra Zagreb, Služba za tehničke poslove, Gundulićeva 32, Zagreb;

26. HEP - PRIJENOS d.o.o., Sektor za tehničku potporu, Ulica grada Vukovara 37, Zagreb;

27. HEP - TOPLINARSTVO d.o.o., Miševačka 15, Zagreb;

28. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., Ulica Antuna Mihanovića 12, Zagreb;

29. HRVATSKA AGENCIJA ZA POŠTU I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE, Jurišićeva 13, Zagreb;

30. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Vodoopskrba i odvodnja, Sektor razvoja i investicija, Odjel razvoja vodoopskrbe, projektiranja, suglasnosti i istraživanja, Folnegovićeva 1, Zagreb;

31. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Vodoopskrba i odvodnja, Sektor razvoja i investicija, Odjel razvoja odvodnje, projektiranja i suglasnosti, Folnegovićeva 1, Zagreb;

32. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Donje Svetice 48, Zagreb;

33. GRADSKA PLINARA ZAGREB d.o.o., Odjel strateškog planiranja i razvoja, Radnička cesta 1, Zagreb;

34. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Čistoća, Radnička cesta 82, Zagreb;

35. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebački digitalni grad, Slavonska avenija bb, Zagreb;

36. ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebački električni tramvaj, Ozaljska 105, Zagreb;

37. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Trg maršala Tita 14, Zagreb;

38. AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM, Ul. Ivana Lučića 6, 10 000 Zagreb.

ROK ZA IZRADU PLANA, ODNOSNO NJEGOVIH POJEDINIH FAZA I ROK ZA PRIPREMU ZAHTJEVA ZA IZRADU PLANA

Članak 10.

Poziv na dostavu zahtjeva uputit će se s danom stupanja na snagu ove odluke, a rok dostave zahtjeva (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu Plana je 30 dana od dana zaprimanja Odluke s pozivom na dostavu zahtjeva.

Nositelj izrade obavijestit će javnost o početku izrade Plana u razdoblju za dostavu zahtjeva, u dnevnom tisku i na web stranici Grada Zagreba.

Nositelj izrade dostavlja ovu odluku urbanističkoj inspekciji u roku od 15 dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

Prijedlog plana utvrđuje gradonačelnik na temelju Nacrta prijedloga plana. Nositelj izrade pripremit će Nacrt prijedloga plana i dostaviti ga gradonačelniku Grada Zagreba da utvrdi Prijedlog plana za javnu raspravu u roku od 60 dana od dostave zahtjeva.

Javna rasprava o Prijedlogu plana objavit će se u roku od 3 dana od dana kada gradonačelnik Grada Zagreba utvrdi Prijedlog plana za javnu raspravu, a početak javne rasprave utvrđuje se u roku od 8 dana od dana objave oglasa javne rasprave u Službenom glasniku Grada Zagreba, dnevnom tisku te na web stranici Grada Zagreba i nadležnog ministarstva, dok se rok trajanja javnog uvida u Prijedlog plana i rok za dostavu pisanih očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedaba na Prijedlog plana određuje u trajanju od 30 dana od dana početka javne rasprave.

Odgovorni voditelj obrađuje sve prijedloge i primjedbe koje su svi sudionici u javnoj raspravi dali u roku te s nositeljem izrade priprema Izvješće o javnoj raspravi u roku od 30 dana od isteka javne rasprave.

Stručni izrađivač u suradnji s nositeljem izrade izradit će Nacrt konačnog prijedloga plana u skladu s prihvaćenim očitovanjima, mišljenjima, primjedbama i prijedlozima u roku od 30 dana od isteka javne rasprave, te ga uputiti na pribavljanje mišljenja propisanih člankom 94. Zakona, s rokom od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

Nositelj izrade uputit će Nacrt konačnog prijedloga plana, Izvješće o javnoj raspravi i mišljenja iz članka 94. Zakona na razmatranje i utvrđivanje Konačnog prijedloga plana gradonačelniku Grada Zagreba u roku od 3 dana od dana isteka roka za dostavu mišljenja iz članka 94. Zakona.

Gradonačelnik Grada Zagreba razmotrit će i odlučiti o utvrđivanju Konačnog prijedloga plana u roku od 15 dana od dana dostave materijala nositelja izrade.

Nakon utvrđivanja Konačnog prijedloga plana, a prije njegova upućivanja na donošenje Gradskoj skupštini Grada Zagreba, nositelj izrade dostavit će sudionicima javne rasprave pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih prijedloga i primjedbi.

Gradska skupština Grada Zagreba odlučiti će o donošenju Plana nakon što predlagatelj, gradonačelnik Grada Zagreba, dostavi materijal.

Rokovi za provedbu pojedinih faza izrade i donošenja Plana utvrđeni ovom odlukom mogu se korigirati pod uvjetima propisanim Zakonom.

IZVORI FINANCIRANJA IZRADE PLANA

Članak 11.

Sredstva za izradu ovog plana osigurana su na temelju članka 59. Zakona, i to u proračunu Grada Zagreba s pozicije Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i iz drugih izvora, a na temelju Ugovora o financiranju uređenja građevinskog zemljišta.

ZABRANA I TRAJANJE ZABRANE IZDAVANJA AKATA KOJIMA SE ODOBRAVAJU ZAHVATI

Članak 12.

Do donošenja ovog plana dopušteno je izdavanje akata za zahvate u prostoru prema odredbama članka 104. GUP-a grada Zagreba.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 13.

Ova odluka stupa na snagu danom objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 021-05/12-01/378

URBROJ: 251-01-06-12-8

Zagreb, 19. srpnja 2012.

Predsjednik

Gradske skupštine

Davor Bernardić, v.r.