Program javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 27/09)

Na temelju članka 76. stavka 4. Zakona o športu (Narodne novine 71/06 i 150/08) i članka 38. točke 6. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06, 18/06, 7/09, 16/09 i 25/09), Gradska skupština Grada Zagreba, na 7. sjednici, 22. prosinca 2009., donijela je

PROGRAM

javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu

I. UVOD

Zagrebački športski savez, kao zajednica športskih udruga i saveza Grada Zagreba, izrađuje prijedlog programa javnih potreba u športu Grada Zagreba, koji preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport upućuje Gradskoj skupštini Grada Zagreba na usvajanje.

Ustavom Republike Hrvatske utvrđena je obveza države da potiče skrb o športu. Stoga Grad Zagreb sredstvima iz godišnjeg proračuna sufinancira športsku djelatnost a Programom javnih potreba u športu, Grad Zagreb iskazuje svoje opredjeljenje u ovoj djelatnosti.

Člankom 48. stavkom 3. Zakona o športu, djelatnost športskih zajednica je:

- usklađivanje aktivnosti svojih članova,

- poticanje i promicanje športa u skladu s Nacionalnim programom športa, osobito djece, mladeži, studenata i osoba s invaliditetom,

- objedinjavanje i usklađivanje programa športa, te predlaganje programa javnih potreba u športu i sudjelovanje u njegovom ostvarivanju,

- skrb o kategoriziranim športašima,

- stvaranje uvjeta za njihove pripreme na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima te drugim međunarodnim natjecanjima, suradnja u ostvarivanju programa Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga para - olimpijskog odbora i Hrvatskoga športskog saveza gluhih,

- promicanje stručnog rada u športu i

- sudjelovanje u skrbi o javnih športskim građevinama.

Šport pridonosi zdravom životu građana, odgoju i obrazovanju, te gospodarskom razvoju društva, a činitelj je humanih odnosa među ljudima. Bavljenjem športom, njegova promidžba kroz športske priredbe i postizanje vrhunskih rezultata osnovni su motive ulaganja u šport svakoj naprednoj sredini.

Športska djelatnost jest dobrovoljna, ali ona je civilizacijsko dostignuće utemeljeno na ljudskim potrebama i sposobnostima, etičkim i moralnim načelima te znanstvenim spoznajama. Stoga je to posvuda društvena djelatnost od posebna interesa za grad i državu.

II. PROGRAMSKI CILJEVI

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba koji se financira sredstvima gradskog proračuna su:

- ulaganje u razvoj mlađih športaša radi stvaranja široke kvalitativne osnove kao uvjeta daljnjega napretka, odnosno očuvanja dostignute razine kvalitete zagrebačkog športa;

- unapređenje vrhunske športske kvalitete koja potiče razvoj športa i doprinosi ugledu Grada Zagreba;

- poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana, osobito djece i mladeži;

- realizacija Programa razvoja športa Grada Zagreba 2006.-2010. godine.

Ostvarenje ovih ciljeva, kojima treba dodati i skrb o svim športskim objektima Grada Zagreba, postiže se programskim kriterijima, u okvirima proračunskih mogućnosti. Kriteriji osiguravaju potporu onim segmentima športa koji su prisutniji u promicanju gradskog i nacionalnog športa, ali se ne zanemaruje niti stvaranje široke kvalitativne osnove kao temelja buduće kvalitete zagrebačkoga športa.

III. OSNOVE PROGRAMSKIH KRITERIJA

Izrada kriterija, odnosno kategorizacija športova provodi se radi kvalitetnijeg praćenja onih športova i klubova koji svojim rezultatima, masovnošću, popularnošću i organiziranošću to zaslužuju. Razvijeniji, kvalitetniji i popularniji športovi zadovoljit će više kriterija od onih drugih, stoga je jasno da se ocjenjivanjem športova primjenjujući nekoliko kriterija dolazi do određenih kvalitativnih skupina što je osnova za daljnje programiranje i planiranje.

Športovi koji zadovoljavaju osnovni preduvjet, članstvo u Općem savezu međunarodnih športskih federacija (GAISF) ili su njihove međunarodne federacije priznate od Međunarodnoga olimpijskog odbora (IOC), rangiraju se ocjenjivanjem prema deset kriterija okupljenih u tri kriterijske skupine (tri osnovna kriterija).

Programsko planiranje je po klupskim selekcijama. Selekcije se kategoriziraju na temelju statusa športa u programu te broja kategoriziranih športaša koje selekcija okuplja. Za kvalitetnije praćenje športskog kluba u Programu javnih potreba uz vrhunski rezultat, bitno će utjecati obavezno postojanje svih dobnih kategorija unutar kluba, a koje su definirane pravilima međunarodne i nacionalne federacije športa.

Pri programskom planiranju treba voditi računa da klubovi ili selekcije prema trenutnoj kvaliteti prelaze u viši ili niži razred, te treba ostaviti prostora za eventualne korekcije. One selekcije koje prelaze u niži razred treba, u određenom razdoblju, pratiti kao nekategorizirane selekcije na zajedničkim programima.

Konačni rezultat primjene kriterija je kvalitetnije praćenje športskih klubova, i to prema kriteriju organiziranosti rada s mlađim uzrasnim skupinama, značajnije prepoznavanje i praćenje onih športskih selekcija koji ostvaruju vrhunski športski rezultat te naglasak na profesionalni stručni rad u selekcijama koje zadovoljavaju spomenute kriterije.

IV. PROGRAMSKA PODRUČJA

Zakonom o športu, člankom 76., stavkom prvim, točkama 1. - 9., javne potrebe u športu za koje se sredstva osiguravaju u proračunau jedinice lokalne i područne samouprave i Grada Zagreba određene su kao "aktivnosti, poslovi i djelatnosti od značaja za jedinicu samouprave" u svezi s:

- poticanjem i promicanjem športa;

- provođenjem športskih aktivnosti djece, mladeži i studenata;

- djelovanjem športskih udruga, športskih zajednica i saveza;

- športskom pripremom, domaćim i međunarodnim natjecanjima, te općom i posebnom zdravstvenom zaštitom športaša;

- zapošljavanjem osoba za obavljanje stručnih poslova u športu;

- športsko - rekreacijskim aktivnostima građana;

- športskim aktivnostima osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom;

- planiranjem, izgradnjom, održavanjem i korištenjem športskih građevina značajnih za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba;

- provođenjem i financiranjem znanstvenih i razvojnih projekata, elaborata i studija u funkciji razvoja športa.

Ovaj "taksativni" niz razrađen je prema sadržaju članka te su se time dobila sljedeća programska područja:

1. Poticanje i promicanje športa

Ovo je programsko područje u Programu javnih potreba športa Grada Zagreba podijeljeno na zasebne programe:

1.1. Organizacija velikih športskih priredbi

Športske priredbe od osobitog interesa za Grad Zagreb definira sam Grad na posebnoj poziciji u razdjelu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, te određuje sredstva za njihovu provedbu.

Ostale športske priredbe gradskog značaja sufinancirat će se sukladno programskim osnovama za izradu Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu s maksimalnim iznosom potpore od 100.000,00 kuna, što će naravno ovisiti o kvaliteti natjecanja i ukupno raspoloživim sredstvima u Planu sredstava za sufinanciranje Programa javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu.

1.2. Izdavačka i promidžbena djelatnost

Program nastoji preko tiskovina i elektroničkih medija poduprijeti ona športska područja koja su medijski slabije praćena, a značajna su za razvoj športa. Pripremit će se godišnjak "Zagrebački šport", te više drugih publikacija iz pojedinih športova. Među promidžbenim akcijama osobita se pozornost poklanja tradicionalnoj priredbi proglašenja športaša Zagreba, te promociji zagrebačkog športa na Sajmu športa i nautike.

1.3. Razvojni programi

Program podržava perspektivne športaše za koje se ocijeni da u tekućem olimpijskom ciklusu imaju izglede za vrhunske športske rezultate.

Program predviđa angažman vrsnih međunarodnih i domaćih trenera ako se ocijeni da to određenom športu može donijeti kvalitativni pomak bilo na općoj razini stručnoga rada, bilo u radu s najperspektivnijim športašima.

Određen broj kvalitetnih i perspektivnih športaša u pojedinačnim športovima podržava se programom športskih centara, pod kojima, u načelu, podrazumijevamo klupske pogone kojima su riješeni objekti i stručni rad i u kojima postoji dokazani kontinuitet kako u radu s perspektivnim športašima tako i u postizanju vrhunskih rezultata. Program podrazumijeva osiguranje dodatnih uvjeta u smislu angažiranja stručnjaka za rad s perspektivnim selekcijama sportaša. Programom centra za opće fizičke pripreme osigurat će se stručni rad za kvalitetne klupske pogone, kao i perspektivne športaše.

Program podržava i razvojne programe koji omogućuju daljnji razvoj i napredak vodećih klubova u rukometu, vaterpolu, košarci, nogometu i odbojci, kao i športovima koji najviše pridonose popularizaciji športa i promidžbi Grada Zagreba.

Razvojni program podrazumijeva stalna istraživanja radi izrade dugoročnog programa razvoja zagrebačkog športa primjerenog zagrebačkoj i hrvatskoj gospodarskoj i športskoj tradiciji, sadašnjosti i očekivanoj europskoj budućnosti.

1.4. Stipendije športaša

Ovaj program namijenjen je vrhunskim športašima I. (bez starosnog ograničenja) te II. I III. kategorije u pojedinačnim športovima do tridesete godine starosti, kojima se isplaćuje športska stipendija sukladno Pravilniku o kategorizaciji HOO-a i u okvirima planskih mogućnosti.

2. Provođenje dijela programa tjelesne i zdravstvene kulture djece, mladeži i studenata

Uz redovnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u školama zadaća je svih institucija nadležnih za šport uključiti što veći broj djece i mladeži u športske aktivnosti. U skladu s tim omasovit će se i tako da gradski športski i školski objekti budu još dostupniji za organizirano bavljenje športom.

Osnovni je cilj programa športa djece i mladeži utjecati na opći rast i razvoj, ali i pripremu djece za bavljenje športom. Primjerenim programima utječe se na razvoj pozitivnih psihofizičkih osobina, suzbijanje devijantnih ponašanja, uživanja droge i slično. Djeca i mladež se navikavaju na stalno bavljenje športom, te se športskom podukom priprema nadarene za daljnje športsko usavršavanje u športskim klubovima.

Ovaj segment športske djelatnosti smatramo iznimno značajnim, jer se preko njega prožima zajednički interes školskog i športskog sustava u ostvarivanju zajedničkog cilja unapređenja zdravog i kreativnog načina života djece i mladeži Grada Zagreba. Stoga je pretpostavka realizacije postavljenog cilja suradnja škole, koja raspolaže športskim prostorom i ima djecu zainteresiranu za bavljenjem športom, i športskog kluba, koji ima stručnjake, rekvizite i opremu za ostvarenje športskog programa primjerenog uzrastu.

Program športa djece i mladeži ponajprije se organizira kroz učeničke športske klubove u osnovnim i srednjim školama.

Osnovne programe organizira Savez učeničkih športskih klubova Zagreba i njihovi su programski ciljevi:

- pripreme i natjecanja učeničkih športskih klubova osnovnih i srednjih škola,

- aktivnosti za vrijeme školskih praznika pod nazivom "Odmorko",

- slobodne aktivnosti na velikim športskim objektima.

Natjecanja osnovnih škola organiziraju se za učenike osnovnih škola u dvjema uzrasnim kategorijama iz 14 športova iz 105 škola sa 1436 ekipa. Godišnje se održava cca 7300 nastupa uz sudjelovanje oko 17.000 učenika, te 1.100 učenika u pojedinačnim nastupima. U srednjim se školama natjecanja organiziraju u 14 športova. Sudjeluju 62 srednje škole sa 781 ekipom sa 8.700 športaša. Pored toga posebno se organiziraju i velika natjecanja u povodu Svjetskog dana športa te drugih prigodnih manifestacija.

Po kriterijima i pravilnicima planiraju se sredstva za stručni rad na pripremi ekipa i voditelja ekipa na natjecanjima, liječnički nadzor, organizaciju, osnovne rekvizite te korištenje športskih objekata kada natjecanja nije moguće organizirati u školama.

Za vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih školskih praznika na športskim objektima se organiziraju prikladne aktivnosti koje obuhvaćaju velik broj djece i mladeži pod nazivom "Odmorko". Očekuje se aktiviranje oko 94.000 učenika. Tijekom školske godine učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava se korištenje Zimskoga plivališta Mladost, klizališta ŠRC Šalata, te teniskih terena pri Teniskom centru Maksimir.

Za realizaciju navedenih programa skrbit će se zaposlenici Saveza učeničkih športskih klubova Zagreba čije se plaće osiguravaju u proračunu.

Za športske programe studenata izdvojit će se sredstva za sustav domaćih natjecanja Zagrebačkome sveučilišnom športskom savezu koji ih provodi.

Ovaj dio školskog športa se realizira kroz Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

3. Djelatnost Zagrebačkoga športskog saveza

Djelatnost Zagrebačkoga športskog saveza uređena je Zakonom o športu, člankom 48. Savez skrbi o promicanju i poticanju svekolikoga športa na svome području, usklađuje djelatnosti svojih članica, objedinjuje i usklađuje programe športa, predlaže program javnih potreba i skrbi o njegovom ostvarenju. Kao najrazvijeniji područni športski savez u zemlji, Zagrebački športski savez osobito doprinosi stvaranju uvjeta za pripreme vrhunskih športaša za najveća svjetska i europska natjecanja. Svoje djelatnosti - programske, planske, razvojno - istraživačke, analitičke, informatičke, pravne i kadrovske, računovodstveno-financijske, nadzor nad realizacijom programa i opće - Savez objedinjeno obavlja preko svoje stručne službe.

4. Djelatnost gradskih športskih saveza

Gradski športski savezi koordiniraju i provode programe iz svoje nadležnosti i unutar djelokruga koji im propisuje članak 46. Zakona o športu. To znači da gradski športski savezi izrađuju programe javnih potreba u svom športu, te ih daju Zagrebačkome športskom savezu da ih objedini, usklađuju aktivnosti svojih članica, organiziraju i provode sustav natjecanja, uređuju sustave natjecanja, skrbe o kategoriziranim športašima te pitanjima u vezi sa registracijom i statusom športaša, promiču stručni rad u športu i provode ostale operativne zadaće u skladu sa zakonom i pravilima nacionalnoga športskog saveza.

Za funkcioniranje gradskih športskih saveza osiguravaju se sredstva za stručnog tajnika, tehničkog tajnika ili administrativno - tehničkog referenta, kroz formu plaće ili honorara što ovisi o organiziranosti i složenosti pojedinoga gradskoga športskog saveza te sustava domaćih natjecanja. Organizacijski zahtjevnijim savezima osiguravat će se masa sredstava za plaće zaposlenika, koji radno-pravni status ostvaruju u savezu u kojem rade.

Opsluživanje saveza u smislu financijsko - računovodstvenog servisa, obavljat će se u Centru d.o.o., tvrtki u vlasništvu Zagrebačkoga športskog saveza, registriranoj za obavljanje takve djelatnosti. Osigurat će se plaće zaposlenika za obavljanje financijskog servisa, čišćenja, recepcije kao i troškovi prostora, uredske opreme i ostali materijalni izdaci nužni za funkcioniranje.

Izdaci za najam uredskog prostora te ostali nužni režijski troškovi (zajednički internet i telekomunikacijski promet, zajednički prostori i sl.) osiguravaju se za zajedničku lokaciju na kojoj je stručna služba ZŠS-a, za objekte tehnološki vezane uz proces treniranja ili prostore koji su vlasništvo Saveza.

5. Športska priprema, organiziranje i provođenje sustava domaćih i međunarodnih natjecanja, te opća i posebna zdravstvena zaštita

Slijedom kriterijskoga postupka, koji je opisan u uvodnim točkama ovoga programa, dobiveni su Normativi za planiranje treniniranja športaša kojima su obuhvaćeni svi gradski športski savezi i pridružene športske udruge koje su ponudile svoje programe, a koje zadovoljavaju osnovni uvjet, tj. članstvo svoje međunarodne federacije u GAISF-u ili MOC-u. Prema postojećim načelima kategorizacije športaša, što ih je propisao HOO, sastavljena je sljedeća razradbena tablica selekcija:

SELEKCIJA	SASTAV SELEKCIJE
selekcija I. kategorije	više športaša I. kategorije u športu I. razreda
selekcija II. kategorije	nekoliko športaša I. i više športaša II. kategorije u športu II. razreda
	nekoliko športaša II. kategorije u športu I. razreda
selekcija III. kategorije	nekoliko športaša I.- II. kategorije u športu III. razreda
	više športaša II. i III. kategorije u športu II. razreda
	više športaša III. kategorije u športu I. razreda
selekcija IV. kategorije	više športaša I. kategorije u športu IV. razreda
	nekoliko športaša I., II. i III. kategorije u športu III. razreda
	više športaša III. kategorije u športu II. razreda
	više športaša IV. kategorije u športu I. razreda
selekcija V. kategorije	više športaša I. - III. kategorije u športu V. razreda
	više športaša II. - III. kategorije u športu IV. razreda
	više športaša III. - IV. kategorije u športu III. razreda
	više športaša IV. kategorije u športu II. razreda
	nekoliko športaša V. kategorije u športu I. razreda

* broj kategoriziranih športaša u pojedinoj selekciji ovisi o broju športaša koji nastupaju u pojedinom športu, odnosno o tehnologiji športa.

Iz ove razrade proistekli su dalji programski izvodi za namjene kao što su korištenje športskih objekata, stručni rad i natjecanja.

5.1. Korištenje športskih objekata

Program treniranja ostvaruje se na gradskim športskim objektima te djelomično u školskim športskim prostorima i ostalim športskim objektima. Normativi za satnicu korištenja objekata za pojedine kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u tablici uz stručni rad.

Prilikom izrade plana korištenja objekata obavezno će se osigurati određeni broj sati za organizirane športske aktivnosti djece i mladeži i tako operacionalizirati jedan od osnovnih programskih ciljeva - uključivanje u šport što većeg broja mladih. Plan sredstava u Programu javnih potreba realizira se preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

5.2. Stručni rad

Stručni rad sa športašima povjeren je trenerima profesionalcima ili honorarno angažiranim trenerima. Angažman profesionalnih trenera ovisan je o prijedlogu udruženih članica. Radno - pravni statusi trenera za koje se plaća osigurava u proračunu, realizira se u klubovima. Normativi za satnicu korištenja stručnoga rada za odnosne kategorije selekcija i pripadajuće im uzrasne skupine prikazani su u sljedećoj tablici:

KATEGORIJA SELEKCIJE	UZRAST	SATI	STRUČNI RADNIK*
I.	seniori	do 600	profesionalac (1)
	juniori (×2)	do 600	profesionalac (1)
	kadeti (×2)	do 480
	ml. kadeti (×2)	do 360
II.	seniori	do 600 I. razred	profesionalac (1)
		do 480 II. i III. r
	juniori	do 300
	kadeti (×2)	do 480	profesionalac (1)
	ml. kadeti (×2)	do 360
III.	seniori	do 600 I. razred	profesionalac (1)
		do 480 II. razred
		do 400 III. r
	juniori	do 300
	kadeti	do 240
	ml. kadeti (×2)	do 360	honorarno
IV.	seniori	do 480 I. razred	profesionalac (1)
		do 400 II razred
		do 300 III. i IV.r
	juniori	do 300
	kadeti	do 240
	ml. kadeti	do 180
V.	seniori	-	profesionalac za dvije selekcije
	juniori	do 300
	kadeti	do 240
	ml. kadeti	do 180
ostali	broj selekcija ml. kadeta ovisan je o mreži klubova i razredu športa; športu I. i II. razreda pripada 180 sati, a III. i IV. 120 sati. U obzir se mogu uzeti tehnologija športa i značenje za TZK.
Športske škole	Selekciji odjeljenja športske poduke pripada 70 sati, i to klubovima gdje u sustavu službenih domaćih natjecanja sudjeluju sve dobne kategorije (u pravilu jedno odjeljenje ili dva odjeljenja u vrlo organiziranom klubu). Odjeljenje športske poduke je dobna skupina ispod kategorije mlađih kadeta.

* prioritet u angažiranju profesionalaca imaju športovi I. i II. razreda te tehnološki složeniji športovi posebno značajni za tjelesno - zdravstvenu kulturu

Dijelu športova u kojem je sredstvo za treniranje automobil, avion, bicikl, oružje i slično, zakonska ograničenja određuju uzrasnu dob za bavljenje športom. U tim će se športovima pratiti dopušteni uzrast sukladno zakonskim odredbama, pravilima međunarodnih federacija i nacionalnog saveza, a ne primjenom navedenog normativa.

5.2.1. Unapređenje vrhunske športske kvalitete

Posebnim ugovorima regulirat će se sufinanciranje ukupnih programa NK "Dinamo", RK "Zagreb Croatia osiguranje", KK "Cibona", HAVK "Mladost", NK "Zagreb" i KK "Zagreb", te NK "Croatia-Sesvete". Program se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

5.3. Natjecanja

Raspoloživa sredstva posljednjih godina nisu dostatna za odgovarajuće praćenje troškova natjecanja osim kod selekcija I. i, eventualno, II. kategorije. Paušalnim iznosima, uzimajući u obzir razvijenost sustava natjecanja i kvalitetu pojedinoga športa (razred u koji je šport svrstan na temelju osnovnih programskih kriterija), nastoje se sufinancirati domaća natjecanja (službena prvenstva Zagreba i Hrvatske), u prvom redu kroz putne troškove a u manjem opsegu kroz troškove smještaja, organizacijske troškove i korištenje športskih objekata ako je Zagreb domaćin natjecanja. Posebna pozornost posvetit će se osiguranju sredstava za natjecanja mlađih dobnih skupina.

5.4. Nekategorizirane selekcije

Razumljivo je da se selekcije koje mijenjaju razinu kvalitete kroz određeni vremenski period, prate kao nekategorizirane selekcije. Time se otvara prostor za one klupske selekcije koje zbog trenutačne krize padaju iz kvalitetnije razine u nižu. Ne treba ih odmah isključiti iz dosadašnje razine praćenja. Također se ostavlja prostor i za klupske selekcije koje daju naslutiti porast svoje kvalitete. Programe natjecanja izrađuju gradski športski savezi primjenjujući specifične kriterije vlastitog športa u okviru raspoloživih sredstava za svoj šport ako su predviđena Planom sredstava za Program javnih potreba športa Grada Zagreba za 2010. godinu.

5.5. Športska oprema i rekviziti

Za provedbu programa treniranja športaša nužna je odgovarajuća športska oprema i rekviziti ovisno o tehnologiji športa. Godinama je nabava opreme i rekvizita slabije podržavana u odnosu na stvarne potrebe. Savezi i klubovi nabavljali su potrebnu opremu i rekvizite iz vlastitih izvora, a kako su ti izvori uglavnom iscrpljeni treba predvidjeti realnije praćenje ovog programa u skladu s kriterijima o nabavi športske opreme i rekvizita.

Pri tome se pod športskom opremom podrazumijeva veća i specifična športska oprema dok su športski rekviziti u pravilu manji i potrošni kao što su skije, bicikli, mačevi, zaštitna sredstva, lopte, streljivo za zračno oružje, loptice za teniske i stolno-teniske škole, vesla i sl. Program nabave športske opreme i rekvizita izrađuje gradski športski savez u okviru raspoloživih sredstava za svoj šport u okviru Plana sredstava u Programu javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu.

5.6. Osiguranje i zdravstvena zaštita športaša

Svi športaši u redovnom sustavu treniranja i natjecanja osigurani su od nezgoda i povreda u skladu s proračunskim mogućnostima.

Zakonska obaveza svih športaša u sustavu natjecanja je liječnički pregled dva puta godišnje. Preventivna zdravstvena zaštita športaša financira se kroz djelatnost Poliklinike Zagrebačkoga športskog saveza, za koju će se osigurati svi potrebni uvjeti za funkcioniranje (plaće liječničkih timova i prostorno tehnički uvjeti) na zajedničkoj lokaciji. Zakonom o športu postrožene su odredbe kojima se regulira ovo pitanje, pa time i zadaće liječničkih timova. U skladu s tim tehničko prostorni uvjeti moraju biti na višoj razini. Provodit će se laboratorijske pretrage krvi i urina, te kardiološki pregledi na ciljanoj populaciji. Za provedbu programa Poliklinike za medicinu rada i športa sklapa se godišnji ugovor sa Zagrebačkim športskim savezom te se tako osigurava realizacija programa liječničkih pregleda športaša.

6. Športska rekreacija

Ovaj program, dakako, nije u mogućnosti obuhvatiti sve rekreacijske djelatnosti koje se, kao "šport za sve", odvijaju u gradu veličine Zagreba pa je stoga u prvom redu okrenut poticanju športske rekreacije kao osobito pozitivnog sastojka urbanog života. Program je usmjeren radu s predškolskom djecom te s odraslima, a provodi se redovnim oblicima vježbanja, manifestacijama, podukom, športskim igrama i natjecanjima te zajedničkim gradskim programima.

Programi rada s predškolskom djecom provode se redovnim vježbanjem u igraonicama vezanim uz dječje centre, uključivanjem najmlađih rekreativnih vježbača zajedno s roditeljima u velike manifestacije rekreativaca, tamo gdje je moguća prilagodba objekata za najmlađe korisnike, te podukom u plivanju i klizanju. Provodit će se i Olimpijada dječjih vrtića.

Rad s odraslima sadrži redovno tjelesno vježbanje ciljanih skupina - starijih osoba, mladeži, žena, zatim korektivno vježbanje, aerobiku te programe fitnesa i trima. Osiguravanjem sredstava za honorare voditelja provode se i besplatni programi športskog vježbanja po gradskim četvrtima u suradnji sa Službom za mjesnu samoupravu. Športske igre i natjecanja provode se po područnom načelu po gradskim četvrtima, u raznim športskim granama uz ligaška natjecanja. Na kraju godine priređuju se završni turniri na gradskoj razini.

Zajednički programi provode se slobodnim plivanjem i slobodnim klizanjem, a manifestacije su programski razgraničene na one gradskoga značaja, poput programa "Zagreb na...", Ljeto 2010. i Svjetski dan pješačenja, te nacionalnoga koje obuhvaća više priredaba među kojima i obilježavanje Svjetskoga dana športa.

Uz ove programe Zagrebački savez športske rekreacije skrbi i o stručnom usavršavanju svojih amaterskih suradnika i voditelja rekreacije, informatičko-promidžbenoj djelatnosti te praćenju povratnih informacija o svojoj djelatnosti.

O provedbi programa skrbit će djelatnici Zagrebačkog saveza za športsku rekreaciju "Sport za sve", čije se plaće osiguravaju u proračunu. Program se realizira preko Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

7. Tjelesna i zdravstvena kultura osoba s invaliditetom

Program je okrenut korisnicima s posebnim zahtjevima čiji je broj, nakon ratnih godina, nažalost povećan. Ovaj program realizira u najvećem dijelu Zagrebački športski savez invalida i Zagrebački športski savez gluhih.

Program ponajprije obuhvaća članove koji pokazuju sklonosti i sposobnosti za redovno treniranje i natjecanja, te im omogućuje športsko usavršavanje pod stručnim nadzorom. Plivački i atletski šport daje osobito dobre rezultate, a vrlo su raširena i natjecanja u stolnom tenisu, streljaštvu, kuglanju, rukometu i odbojci. Posebno značenje ovih aktivnosti ogleda se i u tretmanu invalida Domovinskog rata i prevenciji povrata posttraumatskog sindroma ratnih veterana.

Posebno će se skrbiti o potrebama vrhunskih športaša invalida.

Za provedbu programa športa invalida zaduženi su zaposlenici Zagrebačkoga športskog saveza invalida čije se plaće osiguravaju u proračunu, odnosno honorarno angažirani tajnik u Zagrebačkome športskom savezu gluhih. Program se realizira preko Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

8. Održavanje i izgradnja objekata od posebne važnosti za Grad Zagreb

Ovaj se program bavi materijalnom osnovom gradskoga športa koja je bitna u tehnologiji stvaranja vrhunskih športskih rezultata. Pod time se u prvome redu podrazumijeva da objekti zadovoljavaju visoke standarde opremljenosti i održavanja. Programski prioritet imaju objekti gradskoga značaja, dakle oni na kojima se održavaju najmasovnije i najkvalitetnije sastavnice zagrebačkoga športa. Odgovarajućim financiranjem programa koji su se održavali na tim objektima tijekom proteklih nekoliko godina, nastojalo se sačuvati njihovu funkcionalnost, a dobrim dijelom i estetsku vrijednost.

S obzirom na to da je upravljanje gradskim športskim objektima prešlo na Zagrebački holding odnosno na njegovu podružnicu za održavanje športskih objekata, Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, ti su objekti ušli u fundus komunalne infrastrukture grada Zagreba. U okviru ukupnih resursa Zagrebačkog holdinga morala bi se pronaći sredstva za njihovo značajnije investicijsko održavanje. Šport bi Programom javnih potreba u športu grada Zagreba simboličnim paušalnim iznosima doprinosio samo u situacijama hitnih intervencija.

Za potrebe funkcioniranja gradskih športskih saveza i Zagrebačkoga športskog saveza potrebno je izdvojiti sredstva za najam uredskog prostora.

Unatoč tome što je Grad Zagreb vlasnik više od 150 športskih objekata, od čega dvadesetak kapitalnih, još uvijek ih je premalo za sve športske potrebe. Pri tome je poseban problem što mnogi već prije planirani objekti, još uvijek nisu izgrađeni, jer se njihova izgradnja odgađa iz jednoga u drugo proračunsko razdoblje.

9. Školovanje kadrova, istraživačka i informatička djelatnost u športu

9.1. Školovanje kadrova

Program se provodi u skladu s potrebama športskih saveza koji predlažu sudionike za savjetovanja, seminare, tečajeve i dr. Školovanje za zvanje trenera prvostupnika provodi se po programu Kineziološkog fakulteta, a tečajevima za zvanje trenera s obrazovnim centrom Hrvatske olimpijske akademije pri Hrvatskome olimpijskom odboru. U sklopu stručne službe djeluje odjel koji objedinjuje potrebe športskih saveza za školovanjem i stručnim usavršavanjem i usklađuje ih s nositeljima realizacije programa školovanja.

9.2. Istraživačko - razvojna djelatnost

Počinje se raditi na Programu razvoja za sljedeće dugoročno razdoblje od 2011. do 2020. godine. Dovršit će se započeti projekti kao što su novi kriteriji za sufinanciranje športskih programa i nova kategorizacija športova i započet će se izrada mreže športskih objekata. Program će se realizirati preko Ustanove za strategijsko planiranje Zagrebačkoga športskog saveza. Određeni odnosi regulirat će se ugovorom o financiranju Ustanove.

9.3. Informatička djelatnost u športu

Informatički sustav zagrebačkog športa, kao dio općeg trenda uvođenja nove tehnologije, uspostavit će se u skladu s mogućnostima. S tim u vezi treba naglasiti da je uvođenje internetske stranice Zagrebačkoga športskog saveza (www.zgsport.hr), kao stalno dostupne baze zagrebačkog športa, kako njenih sudionika tako i športskih rezultata, snažan iskorak u tehnologiju budućnosti. Također se u okviru ovog programa, sukladno proračunskim mogućnostima, osigurava i opremanje športskih saveza informatičkom tehnologijom s obzirom na ograničenost njihovih vlastitih sredstava. Treba osigurati i kontinuiranu zamjenu postojeće opreme zbog brzoga tehnološkog zastarijevanja informatičke opreme.

Zagrebački športski savez izradit će kriterije za nabavu informatičke opreme i programa, te prioritete i dinamiku u nabavi opreme. Sukladno zakonskoj obavezi o obaveznom praćenju evidencija u športu, predložit će se prioriteti za izradu pojedinih evidencija, te za izradu potrebnih korisničkih aplikacija za bolje funkcioniranje športskog sustava.

Selektivno će se nabaviti mobilna računala za potrebe praćenja rezultata natjecanja s aspekta organizacije natjecanja i potrebe trenera za podacima i statistikama o športašima tijekom trenažnog procesa.

V. ZAKLJUČAK

U postojećoj gospodarskoj situaciji proračunska sredstva dominantan su dio financiranja ukupnog športa kroz Program javnih potreba u športu Grada Zagreba. Zagrebački šport obuhvaća 100.000 aktivnih sudionika, od kojih je 50.000 registriranih športaša. Poticanjem masovnosti u športu i posebno uključivanjem što većeg broja djece i mladeži kao osnovne zadaće u 2010. godini, stvaraju se uvjeti za budući razvoj športa. Do sada je u programima športa djece i mladeži obuhvaćeno 165.000 učenika. To znači da treba poduzeti sve da se sačuva, pa i novim uspjesima unaprijedi športski rejting koji su Zagrebu desetljećima stvarali uspjesi njegovih športaša na olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima.

Za ostvarivanje postavljenih programskih ciljeva bitna su tri osnovna zadatka: potpora športskoj mladeži koja se temelji na širokoj bazi - perspektivnim športašima koji izrastaju iz te baze a koju Zagreb ima u djeci i mladeži u osnovnim i srednjim školama; potpora vrhunskim kolektivima i pojedincima, koji su zapravo športsko lice grada na nacionalnom i međunarodnom planu i promidžbom športa pridonose njegovu razvoju; te poticanje uključivanja u šport što većeg broja građana. Tijekom 2010. godine krenut će se u izradu Strategije i Programa razvoja športa Grada Zagreba od 2011. -2020. godine.

Očuvanje pozicije najkvalitetnijih i najpopularnijih športskih kolektiva NK "Dinamo", RK "Zagreb Croatia osiguranje", KK Cibona, HAVK "Mladost", NK "Zagreb" i KK "Zagreb" te NK "Croatia Sesvete" osigurava se sklapanjem ugovora koji im jamče ugovoreno sufinanciranje pogona i programa.

Jednako tako za ostvarivanje postavljenih ciljeva bitna je izgradnja kapitalnih športskih objekata, jer bez njih zagrebački šport nema perspektive. No, ni športski objekti nemaju svrhe ako na njima neće biti športske kvalitete ili mladih športaša.

Stoga će se u razradi ovog programa javnih potreba u športu precizno utvrditi prioriteti i sredstva za njihovo ostvarivanje. Pri tome je bitna zadaća otkloniti sve zapreke za ostvarivanje jednog od postavljenih zadataka - uključivanje što većeg broja djece i mladeži u šport.

Ukupna je skrb o najpopularnijim zagrebačkim klubovima, velikim športskim priredbama te programskom korištenju športskih objekata kao i izgradnji novih kapitalnih športskih objekata, u programu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Planom sredstava za realizaciju Programa javnih potreba športa Grada Zagreba, sukladno članku 48. Zakona o športu, Skupština Zagrebačkoga športskog saveza nakon utvrđenih sredstava u Proračunu Grada Zagreba donosi Program javnih potreba u športu Grada Zagreba za 2010. godinu.

KLASA: 400-06/09-01/49

URBROJ: 251-01-04-09-34

Zagreb, 22. prosinca 2009.

Predsjednik

Gradske skupštine

Boris Šprem, v.r.