Zakon o privremenim mjerama o pretvaranju dijela kratkoročnih kredita iz primarne emisije u dugoročne kredite

Član 1.

Ovim se zakonom uređuju uvjeti za pretvaranje dijela kratkoročnih kredita iz primarne emisije danih bankama na temelju Odluke o uvjetima davanja reeskontnih kredita bankama u 1989. godini („Službeni list SFRJ“, br. 40/89, 41/89, 45/89, 55/89, 63/89, 67/89 i 81/89) u dugoročne kredite, i to; za namjene u oblasti poljoprivrede, uključujući i robne rezerve: za proizvodnju i sezonske zalihe umjetnih gnojiva; za izvoz robe i usluga, uključujući i proizvodnju i pripremu robe i usluga za izvoz i za uvoz, a i kredite kojima se Jugoslavenska banka za međunarodnu ekonomsku suradnju (u nastavku teksta „Jugoslavenska banka“) koristila za kreditiranje izvoza opreme i brodova i izvođenje investicijskih radova u inozemstvu.

Banke će u dugoročne kredite pretvoriti dio kratkoročnih kredita kojim su se krajnji korisnici koristili kod tih banaka za namjene iz stavka 1. ovog člana, uz uvjete i na način što su propisani ovim zakonom.

Član 2.

Osnovica za pretvaranje dijela kratkoročnih kredita u dugoročne kredite jest knjigovodstveno stanje kredita banaka kod narodne banke republike odnosno narodne banke autonomne pokrajine na dan 31. prosinca 1989.

Član 3.

Dio kratkoročnih kredita pretvorit će se u dugoročne kredite bankama na osnovicu iz člana 2. ovog zakona, i to:

1) 100% za ratarsku proizvodnju;

2) 52% za stočarsku proizvodnju;

3) 45% za sezonske zalihe osnovnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, uključujući i robne rezerve tih proizvoda;

4) 100% za proizvodnju i sezonske zalihe umjetnih gnojiva;

5) 50% za izvoz robe i usluga, uključujući i proizvodnju i pripremu robe i usluga za izvoz;

6) 50% za uvoz robe;

7) 100% kreditiranje izvoza opreme i brodova i izvođenje investicijskih radove u inozemstvu na kredit preko Jugoslavenske banke.

Član 4.

Narodne banke republike i narodne banke autonomnih pokrajina odobrit će bankama odnosno Jugoslavenskoj banci dugoročne kredite iz člana 3. ovog zakona, s rokom vraćanja od 15 godina koji obuhvaća i odgodni rok od deset godina.

Dugoročni krediti iz stava 1. ovog člana otplatit će se u deset jednakih polugodišnjih obroka koji dospijevaju 31. ožujka i 30. rujna svake godine.

Prvi obrok dospijeva za naplatu 31. ožujka 2000. Godine.

Član 5.

Na dugoročne kredite iz člana 3. ovog zakona banke odnosno Jugoslavenska banka plaća kamate u visini eskontne stope Narodne banke Jugoslavije.

Kamate iz stava 1. ovog člana teku od dana pretvaranja kratkoročnih kredita u dugoročne kredite do konačne otplate, a obračunavaju se i plaćaju u rokovima i na način što ih propiše Narodna banka Jugoslavije.

Član 6.

Banke će pretvarati dio kratkoročnih kredita u dugoročne kredite krajnjim korisnicima kredita za namjene iz člana 3. točke od 1) do 6) ovog zakona u iznosima koji odgovaraju postocima iz tog člana primijenjenim na knjigovodstveno stanje kredita iz primarne emisije po namjenama iz člana 1. ovog zakona na dan 31. prosinca 1989.

Banke mogu pretvarati kratkoročne kredite u dugoročne kredite i u većem iznosu od iznosa iz stava 1. ovog člana na teret svojeg potencijala.

Član 7.

Dugoročnim kreditima odobrenim u smislu člana 3. točke od 1) do 6) ovog zakona krajnji se korisnici kredita mogu koristiti samo za obrtna sredstva.

Banke su dužne od krajnjih korisnika kredita odmah naplatiti iznos dijela dugoročnih kredita iz člana 1. ovog zakona koji se ne koristi za obrtna sredstva i te iznose upotrijebiti za otplatu dugoročnih kredita kojima se koriste kod narodne banke republike odnosno kod narodne banke autonomne pokrajine.

Član 8.

Dio kratkoročnih kredita za namjene iz člana 3. točke od 1) do 6) ovog zakona banke će pretvoriti u dugoročne kredite na temelju zahtjeva krajnjih korisnika tih kredita. Banka utvrđuje pojedinačno za svakog korisnika kredita iznos dijela kratkoročnog kredita po namjenama koji se, u smislu ovog zakona, pretvara u dugoročni kredit.

Krajnji korisnici kredita podnose bankama zahtjev iz stava 1. ovog člana u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 9.

Banke će s krajnjim korisnicima kredita sklopili ugovor o pretvaranju dijela kratkoročnih kredita u dugoročne kredite.

Na temelju sklopljenog ugovora iz stava 1. ovog člana, banke će iznose pretvorenih kratkoročnih kredita u dugoročne kredite knjigovodstveno prenijeti s računa kratkoročnih kredita na odgovarajuće račune dugoročnih kredita za obrtna sredstva.

Član 10.

Dugoročne kredite iz člana 3. točke 1) do 6) ovog zakona banke će odobriti krajnjim korisnicima kredita uz uvjete iz člana 4. stava 1. ovog zakona.

Krajnji korisnik kredita otplatit će dugoročni kredit iz stava 1. Ovog člana u deset jednakih polugodišnjih obroka koji dospijevaju 15. ožujka i 15. rujna svake godine.

Prvi obrok dospijeva za naplatu 15. ožujka 2000. godine.

Član 11.

Krajnji korisnici kredita plaćaju bankama kamate na dugoročne kredite iz člana 6. ovog zakona u visini eskontne stope Narodne banke Jugoslavije, uvećane za 0,5 postotnih poena na godišnjoj razini.

Kamate iz stava 1. ovog člana teku od dana pretvaranja kratkoročnih kredita u dugoročne kredite do konačne otplate.

Kamate iz stava 1. ovog člana plaćaju se u rokovima koji će se utvrditi ugovorom, u skladu s propisom Narodne banke Jugoslavije iz člana 5. stava 2. ovog zakona.

Član 12.

Krajnji korisnici kredita za namjene u oblasti poljoprivrede iz člana 3. Točke 1) do 4) ovog zakona ostvaruju pravo na regres dijela kamata, u skladu sa saveznim zakonom kojim se utvrđuje pravo na regres dijela kamata na kredite koji se koriste za prioritetne namjene u poljoprivredi.

Član 13.

Dio kratkoročnih kredita neće se pretvarati u dugoročne kredite krajnjim korisnicima kredita koji su prestali raditi odnosno koji se nalaze u postupku stečaja u skladu sa Zakonom o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji („Službeni list SFRJ“, 84/89).

Član 14.

Narodna banka Jugoslavije, prema potrebi, donosi pobliže propise za primjenu ovog zakona.

Član 15.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od objave u „Službenom listu SFRJ“.