Konferenciju su organizirali ministarstva financija i zaštite okoliša i zelene tranzicije, HNB, Hanfa, HBOR i Sveučilište u Zagrebu, uz podršku predstavništva Europske komisije (EK) u Hrvatskoj, a naglasak joj je bio na Omnibus paketu koji je Komisija predstavila krajem veljače, usmjerenog na pojednostavljenje pravila o održivosti i ulaganjima Unije.

Voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević je rekla da će oko 80 posto europskih poduzeća biti oslobođeno od zahtjeva izvještavanja, pri čemu prijedlozi Komisije idu u smjeru primjene odgode pojedinih direktiva. "Želimo olakšati poduzećima poslovanje, ulagati u njihovu konkurentnost na globalnom tržištu te im idemo u susret smanjenjem administrativnih troškova i birokratizacije, kako bi ta sredstva mogla investirati u rast, inovacije i tako osigurati veću konkurentnost", istaknula je Ujević.

Rekla je da su u Komisiji svjesni velikog regulatornog opterećenja za europska poduzeća, pri čemu količina i složenost propisa utječu na njihov gospodarski potencijal. "Regulativa ne smije biti kočnica već alat za rast", poručila je. Tako je cilj za 25 posto smanjiti opterećenje za svako poduzeće, pri čemu 35 posto za mala i srednja, s obzirom na to da europsko gospodarstvo na malim i srednjim poduzećima zapravo i počiva.

Ujević je iznijela procjenu Eurostata po kojoj vrijednost ukupnih godišnjih administrativnih troškova za poduzeća doseže 150 milijardi eura, pa bi ovakvi ciljevi značili ukupno administrativno rasterećenje za oko 37,5 milijardi eura. Naglasila je da zeleni ciljevi EU-a ostaju isti, a to je klimatska neutralnost do 2050. godine. "Tranzicija prema dekarboniziranom gospodarstvu ostaje strateški prioritet, no ona mora biti pravedna te jednostavna na način da ne opterećuje poslovnu zajednicu, pri čemu kompanije iz Unije ne smiju biti u nepovoljnijem položaju od onih iz trećih zemalja", poručila je Ujević.

Primorac: Dok neke države proizvode i rade, mi u Europskoj uniji reguliramo
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac pozdravili su napore Komisije oko pojednostavljenja i administrativnog rasterećenja poduzetnika, poručivši da je zelena tranzicija jedan od strateških ciljeva hrvatske vlade, a da Hrvatska ostaje predana ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i europskog Zelenog plana.

Da bi dosegnula cilj klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine, Uniji je potrebno na godišnjoj razini oko 180 milijardi eura, što je poprilično značajna svota, koja se ne može financirati samo iz javnih izvora, zbog čega je potrebno angažirati i značajna privatna sredstva, istaknuo je Primorac. Rekao je i da bi, ukoliko u priči o održivosti izuzmemo konkurentnost, ostvarenje ciljeva koji se žele postići kroz energetsku tranziciju bilo značajno otežano. Stoga je značajan svaki iskorak prema administrativnom rasterećenju poslovnog sektora, pri čemu je, u kontekstu aktualnih globalnih geopolitičkih izazova, vrlo važno da hrvatsko gospodarstvo zadrži konkurentnost. 

"Često na vijećima ECOFIN-a ističemo kako, dok neke države proizvode i rade, mi u Europskoj uniji reguliramo. Drago mi je da je Unija prepoznala važnost administrativnog rasterećenja", poručio je Primorac. Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek je izjavila da klimatske promjene nose za sobom velike obveze u pogledu ulaganja. No, ako su kriteriji za poduzetnike teški i nesavladivi i ako im je teško izvještavati o vlastitom poslovanju i održivosti, onda to otežava i prilagodbu klimatskim promjenama i ulaganja u prelazak na održivo gospodarstvo. 

Stoga smatra da su ove promjene legislative dobrodošle, no kaže da ih nikako ne treba shvatiti kao odustajanje od borbe protiv klimatskih promjena i prelaska na niskougljično gospodarstvo.

(HINA, 4.4.2025.)

Fotografija: Pixabay