Misija Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama (u nastavku teksta: Misija), u smislu novih pristupa istraživanju i inovacijama, ima za cilj poduprijeti najmanje 150 europskih regija i zajednica u povećanju otpornosti na klimatske promjene do 2030. godine.¹ Pozornost je usmjerena, u konkretnom, na gradove, općine, županije i regije tako da se lokalnim zajednicama i vlastima pomaže identificirati, a zatim predvidjeti klimatske rizike specifične za njihovo područje, sve kako bi razvili odgovarajuće načine prilagodbe te strateške planove da bi proveli inovativna rješenja u obliku praktičnih mjera i novih tehnologija. Takav pristup, usmjeren na lokalno i područno upravljanje, ključan je za budućnost Europe jer klimatske promjene ne pogađaju sve europske regije, njihove gospodarske sektore i zajednice na jednak način, a unatoč nastojanjima da se smanje emisije i postigne klimatska neutralnost, neizbježno je stvaranje potrebe za prilagodbom u skladu s daljnjim porastom temperature i svim popratim posljedicama. Zbog navedenog, prilagodba na nove klimatske uvjete nije pitanje izbora, već nužnost u smislu održanja kvalitete života i razvoja u toplijoj Europi, radi kojeg je cilja Povelju Misije za prilagodbu klimatskim promjenama potpisalo 326 regija i lokalnih vlasti iz 25 država članica Europske unije i pet pridruženih zemalja, među kojima je i Grad Zagreb, koji je 8. ožujka 2023. donio Odluku o prihvaćanju povelje EU misije „Prilagodba klimatskim promjenama“. Ova Misija dio je šireg pristupa Europske unije navedenim promjenama, a taj pristup istodobno obuhvaća, među ostalim, ispitivanje i poboljšanje kvalitete tla, obnovu oceana te razvoj klimatski neutralnih i pametnih gradova kroz unaprijed postavljene konkretne i vremenski ograničene ciljeve koji povezuju znanstvena istraživanja, javnu politiku i druga područja kako bi se takve inovacije pretvorile u vidljivu društvenu korist.²

Primjer dobre prakse jest talijanska regija Emilia-Romagna, koja je svoju klimatsku otpornost pojačala integriranim prostornim planiranjem te upravljanjem vodama, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Kroz Misiju, navedena je regija razmijenila znanja i iskustva sa sličnim regijama te prepoznala najbolje prakse primjenjive na vlastito područje istovremeno podižući svijest o važnosti klimatske prilagodbe. Jedan od najvažnijih poteza bio je moratorij na gradnju u područjima izloženima poplavama, kojim se omogućilo novo kartiranje klimatskih rizika i izrada prostornog plana utemeljenog upravo na tim podacima, čemu je uslijedila gradnja zaštitnih zona uz rijeke, bolje upravljanje vegetacijom, primjena prirodnih rješenja i kontrolirano plavljenje. Emilia-Romagna sudjeluje i u projektu ARCADIA (Transformative climate resilience by nature-based solutions in the continental bio-geographical region), koji je uspostavio 17 laboratorija za zajednički razvoj prirodnih rješenja u pet država, uključujući Hrvatsku te u njihovu radu sudjeluju lokalne zajednice, a projekt povezuje razvoj politika pojedinih regija, izlaganje načina financiranja i poslovnih modela kako bi omogućio efektivnu i praktičnu primjenu takvih rješenja.

Šire gledano, navedenu Misiju prati sve veći portfelj istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje znanje pretvaraju u praktična rješenja.³ Naime, danas 65 projekata potiče klimatsku prilagodbu diljem Europe i izvan nje, uz ulaganje veće od 615 milijuna eura, a jedan od tih projekata je REGILIENCE+, čiji je glavni cilj prikupiti, obraditi i učiniti dostupnima rješenja razvijena u drugim uspješno provedenim projektima. Spoznaje i primjeri dostupni su na portalu Misije na adresi: https://mission-adaptation-portal.ec.europa.eu/stories-0 te u pregledniku studija slučaja platforme Climate-ADAPT na adresi: https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/knowledge/tools/case-study-explorer. Regijama je tako uvijek na raspolaganju više od 150 provjerenih rješenja za prilagodbu, zajedno s pripadajućim istraživanjima, alatima i metodama, uključujući pristupe utemeljene na razlikama u ekosustavima na području Europe. Navedeni projekt donosi i višejezične materijale za osposobljavanje potrebnih kadrova, otvorene obuke i webinare o uključivanju otpornosti u sektore poput prijevoza, zdravstva i upravljanja vodama, a rezultate promiče i na događanjima poput Europskog foruma o urbanoj otpornosti (2026.).⁴ Dodatno je uspostavljena tehnička podrška koja na zahtjev pomaže pojedinim regijama i njihovim lokalnim vlastima odabrati rješenja prikladna upravo njihovu kontekstu. Uz navedeno, projekt obuhvaća više od 70 različitih materijala prilagođenih prijenosu znanja i osposobljavanju, radionicama uživo te razmjenama iskustava na lokalnim jezicima, a ujedno se objavljuju i izvješća, u kojima se podrobno navode istraživanje pojedinih prepreka zbog kojih planovi prilagodbe ne prelaze u praksu u pojedini područjima, sve kako bi se daljnja podrška mogla usmjeriti na stvarne poteškoće regionalnih i lokalnih vlasti.

Praktična vrijednost takvog prijenosa znanja razvidna je iz primjera u Apuliji u Italiji. U navedenoj su pokrajini, u sklopu digitalne transformacije upravljanja vodom, uključeni uređaji za akustičnu detekciju curenja, odnosno detektori buke, hidrofoni, pametna mjerila i druga inovativna rješenja. Također su uspostavljena mjerna područja, ugrađeni su novi mjerni uređaji, reguliran je tlak i zamijenjene su dotrajale cijevi pa je upravljanje na takav način preraslo iz reaktivnog u prediktivno jer se nakon primjene navedenih rješenja kvarovi i gubici mogu prije uočiti, distribucija se može bolje planirati, povećava se učinkovitost te se učinkovitije čuvaju zalihe vode.⁵ Za upravljanje se koristi i digitalni blizanac vodnog sustava, odnosno njegova virtualna preslika, koja omogućuje praćenje protoka i simulaciju kvarova ili održavanja, a na jednom cjevovodu dugom 12 kilometara ispitana je i tehnologija Smartball - kugla promjera 70 milimetara, opremljena senzorima, koja se kreće unutar vodovodne cijevi. Njome je otkriveno šest mjesta curenja, što je naknadno potvrđeno hidrofonima, a popravkom kvarova dodatne količine vode ponovno su postale raspoložive za opskrbu. Drugi primjer dolazi iz Navarre u Španjolskoj, gdje je obnovljeno gotovo stotinu lokalnih sorti povrća od kojih su mnoge prirodno prilagođene regionalnoj klimi i agroklimatskim uvjetima, čime su sačuvane sorte koje su se uzgajale generacijama, a u sklopu takvog postupanja sjemenja, žitarice i drugi usjevi ispituju se kako bi se utvrdilo koje će se sorte i usjevi najbolje nositi s budućim klimatskim uvjetima.⁶ Dio prikupljenoga sjemena čuva se u banci biljnoga genetskog materijala u Zaragozi, na temperaturi od −18 °C, uz provjeru klijavosti i slanje dijela sjemena drugoj ustanovi radi stvaranja sigurnosne zalihe. Razvijena je i platforma „GEXPER“, koja poljoprivrednicima prenosi rezultate pokusa radi odabira prikladnijih sorti, a inicijativa „Knjižnice i sjeme” dodatno omogućuje posudbu sjemena lokalnih sorti za uzgoj u gradskim i seoskim vrtovima.

Važan dio Misije čini i uspostava najmanje 27 nacionalnih središta za prilagodbu klimatskim promjenama, odnosno nacionalnih „hubova“, koji čine strukturirani okvir za grupiranje i umrežavanje, čime se otvara prostor za suradnju, uzajamno učenje i zajedničko djelovanje na nacionalnoj i prekograničnoj razini.⁷ Na temelju dostupnih podataka, regije koje su suočene sa sličnim klimatskim izazovima međusobno se povezuju i uspostavljaju odnose s regijama predvodnicama spremnima podijeliti rješenja koja su se već pokazala funkcionalnima, a središta se mogu razvijati osnivanjem novih ili jačanjem postojećih struktura. Pripremne aktivnosti uključile su nacionalne stručne organizacije koje su analizirale postojeće institucionalne odnose te su predviđene četiri skupine, u kojima jedna mentorska regija može surađivati s najviše pet regija koje uče iz njezina iskustva. Jedan od uspješnijih primjera lokalne prilagodbe dolazi iz Maribora koji je proveo sveobuhvatan akcijski plan za toplinske valove koji povezuje prirodna rješenja, planirano upravljanje i uključivanje građana sve da bi zaštitio područja najizloženija velikim vrućinama. Provedbom navedenog plana kartirani su toplinski rizici, a samo neke od provedenih mjera su sadnja drveća, stvaranje zasjenjenih javnih prostora i uređenje mjesta za rashlađivanje.

Europska unija uspostavila je i posebnu zajednicu koja predstavlja zajednički prostor za suradnju, razmjenu znanja i uzajamno učenje o prilagodbi klimatskim promjenama. Dostupna je putem platforme https://futurium.ec.europa.eu/en/eu-mission-adaptation-community, na svim jezicima Europske unije, a može joj se pridružiti svaka organizacija posvećena klimatskoj otpornosti. Članovi ondje dobivaju informacije o događanjima, aktivnostima i dostupnim resursima, mogu dijeliti vlastiti rad, sudjelovati u raspravama i povezanim inicijativama te se povezati s Europskom komisijom, regionalnim i lokalnim vlastima i drugim dionicima Misije. Redovite tematske radionice i događanja obrađuju najvažnije teme klimatske otpornosti, strategije i pristupe potrebne za provedbu na regionalnoj i lokalnoj razini. U takvom okruženju, oformljena zajednica nije samo mjesto razmjene informacija, nego i prostor za pronalazak suradnika i partnera te pokretanje konkretnih suradnji koje su organizirane i kroz tematske radne skupine u kojima stručnjaci iz različitih projekata zajednički izrađuju smjernice, izvješća i preporuke za javne politike, s tim da poseban prostor namijenjen projektima uključuje i bazu njihovih aktivnosti, čime se olakšava pronalazak odgovarajućih alata i stručnjaka, što podupire zajednički rad i smanjuje nepotrebno ponavljanje istih poslova.

Republika Hrvatska u europskoj mreži prilagodbe

Republika Hrvatska nije samo promatrač tih procesa, već aktivni sudionik. Naime, njezine su regije i gradovi uključeni u više različitih projekata koji pojedine europske modele prilagodbe provjeravaju u konkretnim lokalnim uvjetima.⁸

Primjerice, projekt ClimEmpower (User driven climate applications empowering regional resillience) usmjeren je na pet europskih regija koje su istodobno izrazito izložene klimatskim promjenama i imaju nisku razinu prilagodbenih kapaciteta.⁹ Osnažuje ih se alatima i strategijama potrebnima za povećanje otpornosti, među ostalim širenjem znanja i podataka o prilagodbi te usmjeravanjem lokalnih gospodarskih sustava prema potrebnim ulaganjima. U Hrvatskoj je u taj projekt uključena Osječko-baranjska županija, a među prepoznatim su rizicima porast temperature zraka, ekstremne vrućine, suša i poplave, s tim da razmjeri klimatskih rizika ne ovise samo o navedenim nepogodama, nego i o izloženosti te ranjivosti pogođenih područja, na što utječu dostupnost znanja i razumijevanje klimatskih promjena pa, stoga, gospodarski slabije regije u pravilu raspolažu manjim sredstvima za odgovor na njihove posljedice, zbog čega priprema obuhvaća i jačanje sposobnosti zajednice da raspoložive podatke pretvori u provedive mjere. U hrvatskom dijelu projekta surađuju županija, njezina Javna ustanova za zaštitu prirode i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te je u opisu pilot-područja posebno naglašena povezanost poljoprivrede s očuvanjem močvarnih staništa. Klimatski poremećaji odražavaju se na proizvodnju hrane i opstanak biljnih i životinjskih vrsta, ali i na prihode i zaposlenost u poljoprivredi, preradi hrane te turističkim aktivnostima vezanima uz prirodu pa se zato predmetna prilagodba povezuje i s očuvanjem gospodarske osnove lokalne zajednice.

Grad Zagreb uključen je u nekoliko projekata različitih klimatskih ciljeva. Primjerice, projekt FairFuture (Fostering adaptation and inclusion for resillent futures) pomaže lokalnim i regionalnim vlastima razviti pravične načine prilagodbe oblikovane prema stvarnoj ranjivosti njihova područja tako da se procjene klimatskih rizika ugrađuju u lokalne politike i planove upravljanja, čime se jača veza između postojećeg znanja, procesa upravljanja i donošenja konkretnih odluka. Za uključena područja izdvojeni su rizici suše, ekstremnih vrućina, poplava, obilnih padalina i požara, a glavna područja djelovanja obuhvaćaju promjene u ponašanju građana, očuvanje postojećeg ekosustava i ekološki održiva rješenja, bolje upravljanje, zdravlje i kvalitetu života, širenje znanja i informacija o prilagodbi, dijalog između vlasti i građana te transformativne promjene u postojećim strukturama.¹⁰ Ovaj projekt pravednost razmatra kroz tri povezane dimenzije: prepoznavanje posebnih potreba ranjivih skupina, njihovo sudjelovanje u odlučivanju te pravičnu raspodjelu koristi. Za zajedničko oblikovanje mjera uspostavljaju se tzv. „Resilience Action Labs“, u kojima se povezuju lokalne vlasti, predstavnici zajednica i stručnjaci, dok ranjive skupine pritom sudjeluju u osmišljavanju i provedbi mjera, a procjene njihovih posebnih rizika služe usmjeravanju rješenja ondje gdje su najpotrebnija.

Još jedan projekt u kojem sudjeluje Grad Zagreb zove se JUST4CARE (Justice for Communities Adaptation and Resilience), koji polazi od problema što se u klimatskoj prilagodbi prečesto previđa, a riječ je o manjku pravde i jednakosti zbog kojega ranjive i marginalizirane skupine ostaju nerazmjerno izložene klimatskim rizicima. Cilj je tog projekta jačanje urbane klimatske otpornosti ugradnjom načela pravde, jednakosti i uključivosti u urbano i regionalno planiranje, osobito kada je riječ o društvenoj nejednakosti. U pilot-područjima poput Zagreba razvijaju se i testiraju modeli umjetne inteligencije za predviđanje klimatskih rizika te alati koji u planovima otpornosti uzimaju u obzir kao jedan od faktora upravo pravdu i jednakost. Projekt obuhvaća rizike suše, poplava, obilnih padalina, nepredvidivog i promjenjivog vremena, oluja i porasta temperature zraka, a među glavnim područjima djelovanja razvijaju se načini financiranja prilagodbe, poticanje promjena u ponašanju, suradnja s vlastima, unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života građana, širenje znanja i informacija, djelovanje na lokalni gospodarski sustav i upravljanje, uključivanje građana te transformativne promjene u infrastrukturi. Uz Zagreb, u projektu sudjeluju Budimpešta, Madrid i Çankaya u Turskoj, a prema katalogu, provedba je predviđena od 1. studenoga 2025. do 31. listopada 2028., uz doprinos Europske unije od približno 6,55 milijuna eura.

Zagreb je jedna od pet pilot-regija i u projektu JustREACH (Just Climate Resilience through Enhanced Adaptation and Capacity Harnessing). Navedeni projekt povezuje se sa širim gospodarskim i društvenim vrijednostima poput jednakosti, otpornog ekosustava i društvene pravde.¹¹ Pilot-regije zajednički osmišljavaju i testiraju inovativne alate koji društvenu pravdu ugrađuju u klimatsku prilagodbu i regionalne razvojne putove. To čine, među ostalim, izradom modela utjecaja klimatskih promjena i razvojem podrške umjetne inteligencije pri odlučivanju, a u katalogu se, za sva područja obuhvaćena projektom, među klimatskim rizicima, navode i klizišta, porast razine mora, orkanski vjetrovi i tropske ciklone; no, napominje se kako se ti rizici ne mogu svi automatski pripisati zagrebačkom području. Naime, u ovom zagrebačkom pilot-projektu pozornost je usmjerena na poplave i toplinske valove te na ugradnju praktičnih rješenja prilagodbe u svakodnevno upravljanje gradom, što obuhvaća uzimanje klimatskih rizika u obzir pri planiranju javnih ulaganja i bolju koordinaciju između gradskih upravnih tijela tako što se lokalna iskustva prenose i nacionalnom središtu za prilagodbu, čime se povezuje djelovanje gradske i nacionalne razine.

Jadranski dio Hrvatske uključen je u projekt CARDIMED (Climate Adaptation and Resilience Demonstrated in the Mediterranean Region). Taj je projekt predvodnik u razvoju jedinstvenog okvira i digitalne infrastrukture za jačanje klimatske otpornosti na Mediteranu, povezujući prikupljene podatke s naprednim alatima za modeliranje i suradnju pogođenih područja i zajednica. U njegovu su središtu rješenja utemeljena na prirodi, povezana s tehničkom infrastrukturom tako da, primjerice, digitalni pristup uključuje satelitske podatke, mjerenja senzora i doprinose građana, dok se voda, energija, hrana i ekosustavi promatraju kao međusobno povezani sustavi, što bi sve trebalo olakšati procjenu učinaka prirodnih rješenja i odlučivanje o njihovoj primjeni.¹²

Splitsko-dalmatinska županija sudjeluje u projektu DesirMED (Demonstration and Mainstreaming of Nature-based Solutions for Climate-resilient Transformation in the Mediterranean). Naglasak je na povezivanju naprednih tehnologija, društvenih praksi i rješenja utemeljenih na prirodi, uz djelovanje na mehanizme upravljanja i aktivno uključivanje regionalnih tijela.¹³ Uključene regije pritom podupiru druge, njima slične regije tako da prenose znanje o uporabi različitih alata za borbu protiv klimatskih promjena te im pomažu u upravljanju, financiranju i provedbi projekata klimatske otpornosti. Za područje navedene županije među mogućim rješenjima za testiranje izdvajaju se povećanje vodopropusnosti tla, ozelenjivanje obalnog prostora na području Kaštela radi zasjenjenja i zaštite od erozije te vraćanje prirodnih obilježja pritocima na području rijeke Jadra, a predložena su i prirodna rješenja za zaštitu uskoga obalnog pojasa od poplava i erozije te za ublažavanje urbanih toplinskih otoka, uz razmatranje inovativnih načina njihova financiranja.

Primorsko-goranska županija obuhvaćena je projektom MountResilience (Accelerating Transformative Climate Adaptation for Higher Resilience in European Mountain Regions). Naime, planinske regije suočavaju se sa specifičnim problemima i zato zahtijevaju drukčiji pristup, a ujedno takve regije zauzimaju 35 % cijelog područja Europe, s tim da sadržavaju od 60 do 80 % sveukupnih zaliha svježe vode te se smatraju jednim od najučinkovitijih obnovljivih izvora energije, izvora različitih sirovina za proizvodnju, agrikulturalnih izvora, kao što su drvo, vuna, kamen i sl. Projekt jača njihove kapacitete za prilagodbu i podupire održivu transformaciju u ključnim sektorima, kao što su infrastruktura, upravljanje vodama, poljoprivreda i turizam.¹⁴ Primorsko-goranska županija sudjeluje u ulozi regije za prijenos i prilagodbu rješenja iz demonstracijskih područja, a u njezinu je opisu posebno istaknuto pitanje raspoloživosti vode. Naime, tijekom dugih ljetnih suša smanjuje se izdašnost prirodnih izvora, dok povremene intenzivne oborine povećavaju opasnost od bujica te se uz navedeno izdvajaju veći rizik od šumskih požara i povećane potrebe za energijom, što pokazuje međusobnu povezanost vodnih, šumskih i energetskih izazova.

Međimurska županija dio je projekta REHUBS (Rural Empowerment Hubs for Climate Resilience), usmjerenog na visokorizične ruralne i male zajednice koje su sve češće pogođene sušom, toplinskim valovima, nekontroliranim požarima, poplavama i gubitkom bioraznolikosti. Cilj je ubrzati prilagodbu u područjima kojima je pomoć najpotrebnija, jačajući kapacitete i kompetencije lokalnih vlasti i zajednica kako bi mogle planirati, financirati i provoditi učinkovita, lokalno prilagođena i dugoročno održiva rješenja.¹⁵ To uključuje sustave ranog upozorenja, modeliranje poplava i suša, pametno navodnjavanje, otkrivanje požara, procjenu rizika i platformu za prilagodbu, internetsku akademiju i AI chatbot. Financijska komponenta pritom obuhvaća analizu postojećih instrumenata financiranja prema potrebama ruralnih sredina, uz uključivanje lokalnih dionika i jačanje njihove sposobnosti za financiranje mjera prilagodbe klimatskim promjenama. Navedene mjere upravljanja vodama, zaštite od požara i prilagodbe poljoprivrede trebali bi se oslanjati i na rješenja utemeljena na prirodi te načela kružnoga gospodarstva.

Zadarska županija sudjeluje u projektu SOTERIA (Solutions Testing for Regions through Insurance for Climate Adaptation). U njegovu su središtu inovativna rješenja osiguranja za raznolike europske regije i zajednice tako da projekt prepoznaje i dokumentira najbolje prakse, uspostavlja poticajne okvire te testira portfelj inovativnih modela osiguranja prilagođenih različitim geografskim okruženjima i s njima povezanim klimatskim rizicima.¹⁶

Prema svemu navedenom vidljivo je da iskustva obuhvaćena Misijom pokazuju kako prilagodba nije jedinstveno rješenje koje se može jednostavno preslikati na cijeli kontinent, već je riječ o lokalno oblikovanom kombinacijom znanja, tehnologije, prirodnih rješenja, upravljanja i financiranja. Vrijednost svekolike Misije zato nije samo u 65 projekata i više od 615 milijuna eura, nego u sustavu u kojem rješenje iz Apulije, Navarre ili Maribora i sl. može postati upotrebljiv alat za Osječko-baranjsku županiju, Zagreb, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku, Međimursku ili Zadarsku županiju i druge. Iz takvih primjera proizlazi da je pri izboru mjera potrebno ocijeniti njihovu primjenjivost u konkretnom prostoru, sposobnost lokalne uprave da ih provede i mogućnost njihova financiranja. Korist od prilagodbe treba promatrati i prema tome dopire li do skupina koje su klimatskim rizicima najviše izložene, a raspolažu najmanjim mogućnostima zaštite. Kroz ovako usmjerenu pozornost na klimatske promjene postaje razvidno kako one ne predstavljaju više budući rizik, nego aktualnu stvarnost i neposredno predstojeću opasnost koja kontinuirano raste pa se postavlja pitanje koliko brzo dostupno znanje možemo pretvoriti u konkretne odluke prije nego što sljedeća suša, poplava ili toplinski val tu odluku donesu umjesto nas.

Lucija Kljenak, mag. iur.

Fotografija: Magnific

1 Dostupno na: https://research-and-innovation.ec.europa.eu/funding/funding-opportunities/funding-programmes-and-open-calls/horizon-europe/eu-missions-horizon-europe/adaptation-climate-change_en (posjećeno 17. 8. 2026.).
2 European Commission: Directorate-General for Climate Action and Sidhu, M., EU missions, adaptation to climate change – Concrete solutions for our greatest challenges – Mission projects catalogue, May 2026, Publications Office of the European Union, 2026.
3 European Commission: Directorate-General for Climate Action, Sidhu, M., Madigan, L., Foulkes, C., Alvarez, M. et al., EU mission – Adaptation to climate change : activity report – May 2026, Publications Office of the European Union, 2026
4 Dostupno na: https://www.udruga-gradova.hr/dogadanje/european-urban-resilience-forum-2026/ (posjećeno 27. 8. 2026.).
5 Dostupno na : https://mission-adaptation-portal.ec.europa.eu/stories-0/digital-transformation-water-management-boosts-climate-resilience-puglia-region-italy_en (posjećeno 19. 8. 2026.).
6 Dostupno na: https://mission-adaptation-portal.ec.europa.eu/stories-0/promoting-climate-resilience-agricultural-sector-native-seeds-and-better-adapted-crops-navarre-spain_en (posjećeno 19. 8. 2026).
7 Dostupno na: https://mission-adaptation-portal.ec.europa.eu/about/national-adaptation-hubs_en?prefLang=hr&etrans=hr (posjećeno 21. 8. 2026.).
8 European Commission: Directorate-General for Research and Innovation, EU mission, adaptation to climate change, Publications Office of the European Union
9 Dostupno na: https://climempower.eu/ (posjećeno 27. 8. 2026).
10 Dostupno na: https://fairfutureforclimate.eu/ (posjećeno 27. 8. 2026.).
11 Dostupno na: https://justreach.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).
12 Dostupno na: https://www.cardimed-project.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).
13 Dostupno na: https://www.desirmed.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).
14 Dostupno na: https://mountresilience.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).
15 Dostupno na: https://rehubs-project.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).
16 Dostupno na: https://soteriaproject.eu/ (posjećeno 28. 8. 2026.).