Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine, a u svrhu definiranja novih kriterija koji će jamčiti veću objektivnost i transparentnost postupka imenovanja, a neće predstavljati administrativnu zapreku niti odugovlačiti postupak.

Naime, kroz dosadašnja normativna rješenja utvrđeni su nedostaci uređenja sustava ulaska u pravosudne dužnosti primjerice, obveza pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike trenutno predstavlja dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima.

Isto tako, izmjenama ovoga Zakona se pristupa i zbog Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I-2826/2023 od 11. srpnja 2023. („Narodne novine“, broj 83/23.), kojom je ukinuo odredbe članka 51. stavka 2. i članka 56. stavka 1. Zakona o Državnom sudbenom vijeću („Narodne novine“, broj 116/10., 57/11., 130/11., 13/13., 28/13., 82/15., 67/18., 126/19. i 80/22.) u dijelu u kojem su navedene odredbe sadržavale riječi: „i koja ne obnaša pravosudnu dužnost“.  Zbog toga je potrebno  redefinirati uvjete i postupak imenovanja sudaca prvostupanjskih sudova koji u trenutku prijave na oglas za određeno sudačko mjesto već obnašaju sudačku odnosno državnoodvjetničku dužnost.

Kao neka od pitanja koja se zakonom uređuju, izdvajamo:

 - kao poseban uvjet za ulazak u pravosudne dužnosti propisuje se i određeno prethodno radno iskustvo prema kojem se kandidati grupiraju u kategoriju onih koji po samom svojstvu imaju omogućen ulazak (pravosudni dužnosnici, odvjetnici, javni bilježnici i javnobilježnički prisjednici), kategoriju savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkih vježbenika i javnobilježničkih savjetnika s najmanje dvije godine iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita te kategoriju svih drugih pravnika koji su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radili na drugim pravnim poslovima;

- kod kandidata za suce prvostupanjskih sudova predlaže se vrednovati uspjeh postignut na pravosudnom ispitu te dodatno ocjenu rada u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima odnosno uspjeh na posebnoj pisanoj provjeri pred nadležnim Vijećem. Za već imenovane pravosudne dužnosnike vrednuje se njihova ocjena obnašanja pravosudne dužnosti, a za sve se kategorije kandidata u obzir uzima i ocjena dodijeljena na razgovoru pred Vijećem;

 - kandidati za suce prvostupanjskih sudova koji su pravosudni ispit položili prije 1. rujna 2009., u razdoblju kada se uspjeh na ispitu nije bodovao, u postupku imenovanja sudjeluju sa 75 bodova, što je prosječni broj bodova ostvaren na pravosudnom ispitu, a kandidati koji su u tom razdoblju pravosudni ispit položili s posebnom pohvalom sudjeluju s 90 bodova;

 - iznimno se za kandidate za suce prvostupanjskih sudova koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a u ovom trenutku nisu imenovani na pravosudnu dužnost, predlaže propisati da u postupku imenovanja sudjeluju s postignutom završnom ocjenom. Propisuje se i način svođenja postignutog broja bodova na 100, ako je najviša moguća završna ocjena različita od 100 pa se vrijednost postignute ocjene ovih kandidata usklađuje tako da se postignuta završna ocjena pomnoži koeficijentom koji se izračunava na način da se brojka 100 podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegovog ocjenjivanja;

 - s obzirom na uočene poteškoće u dostavi pojedinih odluka Vijeća, a prvenstveno onih o imenovanju sudaca, posebno se regulira dostava odluke o imenovanju sudaca javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća.

S obzirom na sve navedeno, ide se na povećanje objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti u postupcima imenovanja sudaca. Na taj način, omogućuje se pristup sustavu različitim kategorijama kandidata uz objektivne kriterije prema kojima će se provoditi selekcijski postupci.

Stoga, ovim se izmjenama pristupa radi potrebe ubrzanja postupaka imenovanja sudaca te preciziranja pojedinih pitanja vezanih uz podnošenje izvješća o imovini sudaca kako bi se otklonile postojeće pravne praznine.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine radi potrebne hitne regulacije u području autotaksi prijevoza.

U svrhu pravodobne zaštite prava korisnika usluga autotaksi prijevoza i osiguranja sigurnosti cestovnog prijevoza, te usklađenja propisa s pravnom stečevinom Europske unije predlaže se da sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Kako se navodi u prijedlogu zakonodavca, zbog ubrzanog razvoja i povećanjem korištenja elektroničkih aplikacija za naručivanje usluge autotaksija prijevoza, potrebno je definirati uvjete po kojim se takav prijevoz putnika obavlja (primjerice, obveze da putniku prije ulaska u vozilo budu unaprijed vidljiva maksimalna cijena i planirana ruta putovanja), a u svrhu osiguranja transparentnosti poslovanja, zaštite krajnjeg korisnika i pravne sigurnosti prijevoznika.

Kao osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom, ističe se:

- uređivanje  definicije autotaksi prijevoza i domaćeg prijevoznika, utvrđuju se elementi cjenika, način određivanja cijena autotaksi usluge, te ovlast kojom se Agenciji za komercijalnu djelatnost osigurava uvid u evidenciju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u svrhu utvrđivanja važenja vozačke dozvole tijekom postupka provjeravanja ispunjavanja uvjeta za izdavanje kartice autotaksi vozača, kao i tijekom naknadne kontinuirane provjere ispunjavanja uvjeta na osnovi kojih je kartica izdana.

 - proširuje se provjera ispunjavanja uvjeta dobrog ugleda za autotaksi vozača i na zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom izrečenoj u prekršajnom postupku, zatim propisan je način pružanja usluge autotaksi prijevoza putnika putem elektroničke aplikacije, te prekršajna odgovornost autotaksi prijevoznika i sankcije za kršenje propisanih obveza.

 - propisuje se pravna osnova za uvođenje označavanja vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz, registarskim pločicama namijenjenim za autotaksi prijevoz, sukladno posebnom propisu, zatim ovlast provedbe nadzora nad ispunjavanjem posebnih uvjeta vozila kojima se obavlja autotaksi prijevoz, pored inspekcije cestovnog prometa ministarstva nadležnog za promet, i drugim tijelima ovlaštenima za nadzor obavljanja autotaksi djelatnosti, poput službenika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i carinske uprave te komunalnih i/ili prometnih redara jedinice lokalne samouprave, kao i ovlast navedenim tijelima da prilikom obavljanja nadzora autotaksi prijevoza putnika i utvrđenih nepravilnosti poduzmu odgovarajuće mjere sukladno odredbama prekršajnog postupka.

 - jedinicama lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu utvrđena je obveza izdavanja dozvole za obavljanje autotaksi prijevoza za svako pojedino vozilo kojim se planira obavljati autotaksi prijevoz, kao i obveza javne objave svih izdanih dozvola i podataka o vozilima kojima se obavlja autotaksi prijevoz.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator