Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2026. godine, a u svrhu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s novim zakonodavnim okvirom Europske unije u području međunarodne zaštite, koji je uspostavljen donošenjem Pakta o migracijama i azilu.

Naime, trenutno važeći Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti donesen je prije usvajanja novog zakonodavnog paketa na razini Europske unije te ga je potrebno sveobuhvatno izmijeniti i dopuniti kako bi bio u potpunosti usklađen s novim pravnim okvirom Europske unije, a time i osigurao pravnu sigurnost, učinkovitu provedbu i zaštitu prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

Pakt o migracijama i azilu, kao paket od deset zakonodavnih akata kojima se reformira europska migracijska politika i politika azila, počinje se primjenjivati u lipnju 2026. godine. Predstavlja skup novih pravila za upravljanje migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini Europske unije koji omogućuje konkretne rezultate, a ujedno je u skladu s europskim vrijednostima. Obuhvaća uredbe koje se izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

Pakt obuhvaća, između ostali, i Direktivu (EU) 2024/1346 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. svibnja 2024. o utvrđivanju standarda za prihvat tražitelja međunarodne zaštite (SL L 2024/1346, 22.5.2024., ispravak SL L 2025/90931 od 25.11.2025.; u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2024/1346), koja je za Republiku Hrvatsku obvezujuća u pogledu rezultata koje je potrebno postići i zahtijeva prijenos u nacionalno zakonodavstvo, uključujući prilagodbu standarda materijalnih uvjeta prihvata, zdravstvene skrbi, obrazovanja, slobode kretanja i ograničenja slobode kretanja tražitelja međunarodne zaštite.

Kao neka od područja koja će se urediti novim zakonom:

- jasnije uređenje ubrzanih i graničnih postupaka, postupanja s nedopuštenim i ponovljenim zahtjevima, određivanje nadležnosti tijela, rokove za odlučivanje te procesna jamstva tijekom postupka

 - uspostava zajedničkog okvira za određivanje odgovorne države članice, provedba mehanizma solidarnosti te upravljanje migracijskim tokovima i sprječavanje sekundarnih kretanja

 - postroživanje  i usklađivanje kriterija za odobravanje međunarodne zaštite te potiče konvergencija praksi u području azila;

- uređuje se prestanak međunarodne zaštite u slučajevima ozbiljne prijetnje za društvo ili sigurnost, te obveza uzimanja u obzir ažuriranih smjernica Agencije Europske unije za azil (EUAA) o zemljama podrijetla;

- uvjetuju se socijalna prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom kroz aktivno sudjelovanje u obveznim integracijskim programima;

- usklađivanje s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka, uključujući pristup i korištenje Eurodac sustava;

- uvođenje i detaljno normiranje postupanja u kriznim situacijama i situacijama više sile, uključujući posebne mehanizme postupanja u uvjetima iznenadnog priljeva i razmjenu informacija s drugim državama članicama i institucijama Europske unije.

Kako se navodi u prijedlogu, ovim prijedlogom zakona „omogućit će se potpuna provedba obveza Republike Hrvatske prema novom zakonodavnom okviru Europske unije u području međunarodne zaštite, čime će se dodatno ojačati pravna sigurnost, učinkovitost i dosljednost sustava međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj“. Isto tako, ne manje bitno, smanjuje se rizik od pokretanja postupaka zbog povrede prava Europske unije  te ujedno će se omogućiti aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u provedbi Zajedničkog europskog sustava azila.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator