Konačni prijedlog Zakona o izmjenama  Zakona o Pravosudnoj akademiji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2026. godine, kao dio velike reforme ulaska u pravosudne dužnosti, s ciljem postizanja veće objektivnosti, transparentnosti i učinkovitosti postupaka, uz već predložene izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.

Za postupke imenovanja pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela u prvom stupnju nakon 1. siječnja 2013. kao navedeni kriterij uvedena je Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola). Škola je počela s radom kao posebna ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije. Ustroj i način stručnog usavršavanja u Školi propisani su Zakonom o Pravosudnoj akademiji te podzakonskim aktima ovoga Zakona.

Nakon niza reformi Škole, utvrđeni su nedostaci pojedinih uređenja. Obveza pohađanja Škole, čiji se početak određuje kada se javi dovoljan broj zainteresiranih kandidata i koja traje godinu dana, trenutno predstavlja samo dodatno opterećenje polaznika i odgađa njihov ulazak u pravosudne dužnosti, a ujedno onemogućuje sustav da pravovremeno reagira na potrebe za novim pravosudnim dužnosnicima.

S obzirom na predviđene izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću u dijelu koji se odnosi na uvjete i postupak imenovanja pravosudnih dužnosnika, kao i na činjenicu da je završena Škola trenutno propisana kao uvjet za imenovanje pravosudnih dužnosnika u pravosudna tijela prvog stupnja te na činjenicu da je stručno usavršavanje u Školi uređeno Zakonom o Pravosudnoj akademiji, predmetnim izmjenama se u Zakonu o Pravosudnoj akademiji redefiniraju položaj i uloga Škole koja više neće biti kriterij odabira kandidata u postupcima prvog imenovanja pravosudnih dužnosnika, već ustrojstvena jedinica Pravosudne akademije nadležna za kontinuirano stručno usavršavanje svih pravosudnih dužnosnika, s posebnim naglaskom na stručno usavršavanje novoimenovanih pravosudnih dužnosnika.

Ovim se izmjenama također osigurava zastupljenost predstavnika Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Ureda zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava te agenta Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije u Programskom vijeću Pravosudne akademije zbog većeg uključivanja sadržaja koji se odnose na praksu ovih sudova u programe stručnog usavršavanja.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator