Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. siječnja 2026. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

Zakon o kaznenom postupku propisuje stroga pravila o izdvajanju nezakonitih dokaza, čak iako je riječ o povredi manjih procesnih formalnosti te predstavlja nerazmjernu procesnu sankciju. Praksa je ukazala i na odugovlačenje postupka u fazi optužnog vijeća, posebno kad je riječ o složenim kaznenim postupcima.

''Predloženi zakon utjecat će na ubrzanje kaznenog postupka, posebno u fazi optuživanja, a također će na ubrzanje postupka utjecati i reduciranje broja ex lege nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme, bez posljedica na prava obrane, jer se zbog takve povrede neće morati iznova izvoditi dokaz čije je ponovljeno izvođenje moguće. 

Konačnim prijedlogom zakona redefiniraju se nezakoniti dokazi na način da se sudu daju veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava, postići će se veća učinkovitost kaznenog postupka, ali i zaštita interesa žrtve i okrivljenika.

Također, predloženim izmjenama utjecat će se na ubrzanje postupka u stadiju optužnog vijeća, kroz izmjenu njegova koncepta prema kojoj će se sjednica optužnog vijeća održati bez prisutnosti stranaka, osim u slučaju prethodnog suđenja o zakonitosti dokaza i donošenja presude na temelju sporazuma stranaka. Isto tako, na ubrzanje postupka utjecat će se kroz nemogućnost ulaganja posebne žalbe protiv rješenja, kojom se odlučuje o izdvajanju dokaza, osim ako sud smatra da je odluka o zakonitosti od ključne važnosti za daljnji postupak.''

''Sud Europske unije u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 FINA protiv HANN-INVEST d.o.o., MINERAL-SEKULINE d.o.o. i UDRUGA KHL MEDVEŠČAK ZAGREB, od 11. srpnja 2024. donio je presudu u kojoj utvrđuje kako je unutarnji mehanizam ujednačavanja sudske prakse u nacionalnom sudu protivan pravu Europske unije. Naime, Sud Europske unije smatra kako je opisani mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan kako zahtjevima interne sudačke neovisnosti, prema kojoj vijeća koja odlučuju o određenom zahtjevu, ne smiju biti pod utjecajem sudbene vlasti, ali je protivan i pravu koje jamči isključenosti svakog neopravdanog zadiranja u postupak odlučivanja od strane onih sudaca koji nisu članovi sudskog vijeća. Važeće normativno rješenje Sud Europske unije smatra protivnim i pravu na zakonom uspostavljen sud jer su ovlasti suca nadležnog za evidencije, dijelom sadržana i u podzakonskom propisu, odnosno Sudskom poslovniku. U konačnici, Sud Europske unije ocjenjuje kako je ovakav mehanizam ujednačavanja sudske prakse protivan pravu na kontradiktoran postupak jer onemogućava stranke (koje nisu obaviještene o sadržaju odgovarajućih radnji suca nadležnog za evidenciju i sudskog odjela) da kontradiktorno raspravljaju o činjeničnim i pravnim elementima predmeta i da se izjasne o onim okolnostima koje mogu u konačnici utjecati i na ishod postupka.''

Nedostaci utvrđeni presudom Suda Europske unije otklonit će se uspostavom mehanizma proširenih sudskih vijeća, čime će se udovoljiti zahtjevu interne sudačke neovisnosti, ali i pravu na transparentno uređenje postupka. Radi osiguranja mehanizma ujednačavanja sudske prakse u kaznenim predmetima predlaže dopuna odredbi o izvanrednom pravnom lijeku - zahtjevu za zaštitu zakonitosti i zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćne presudeTo će omogućiti odlučivanje proširenog Vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske u situacijama kada vijeće ocijeni da bi u konkretnom predmetu svojom odlukom odstupilo od ustaljene prakse.

Konačnim prijedlogom predlaže se i otkloniti nedostatke na koje je ukazala praksa pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. ''Stoga se izrijekom propisuje da odluku o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku zbog proteka radnog vremena, blagdana ili neradnog dana, donosi, sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza, kao i rok od 24 sata od uhićenja u kojem je policija dužna uhićenika dovesti sucu istrage radi odlučivanja o kršenju mjera opreza te da će nadležno sudsko tijelo bez odgode odlučiti o tome je li protiv uhićenika zbog kršenja mjera opreza potrebno odrediti istražni zatvor.''

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2025. godine.

''Europska komisija predstavila je 14. prosinca 2021. godine, svoj Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399. Cilj je bio dovršiti alate potrebne za pravilno funkcioniranje schengenskog prostora kako bi se ponovno uravnotežila pravila te uspostavilo i ojačalo uzajamno povjerenje među državama članicama tog prostora, u kontekstu poboljšanja ukupnog upravljanja Schengenom.

Europska komisija je predložila redefiniranje relevantnih odredbi Zakonika o schengenskim granicama, kako uvedeni nadzori na unutarnjim granicama ne bi postali trajna mjera opreza pojedinih država članica. Zbog toga su ojačana pravila kojima se nadzor unutarnjih granica definira kao krajnja mjera te se potiče primjena alternativnih mjera u državama članicama koje u mnogim slučajevima mogu biti dovoljne za osiguravanje visoke razine sigurnosti bez ponovnog uspostavljanja nadzora unutarnjih granica.

Slijedom navedenoga, donesena je Uredba (EU) 2024/1717 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica koja je stupila na snagu 10. srpnja 2024. godine te je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama.

Uredbom (EU) 2024/1717 dodaje se u članku 5. Uredbe (EU) 2016/399 novi stavak 4. koji propisuje da države članice mogu privremeno zatvoriti određene granične prijelaze ili ograničiti njihovo radno vrijeme te je u Zakonu potrebno definirati koje nacionalno tijelo u tom slučaju donosi odluku o zatvaranju ili o ograničavanju radnog vremena pojedinih graničnih prijelaza.

Također, Uredbom (EU) 2024/1717 mijenja se članak 25. Uredbe (EU) 2016/399 te se propisuje da, ako se na području bez nadzora unutarnjih granica pojavi ozbiljna prijetnja javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti u nekoj državi, ta država članica može, iznimno, ponovno uvesti nadzor državne granice na svim svojim unutarnjim granicama ili nekim njihovim određenim dijelovima.

U vezi s navedenim, potrebno je dopuniti članak 3. Zakona, na način da se privremeno ponovno uvođenje nadzora unutarnjih granica može odrediti i samo za neke određene dijelove unutarnjih granica, kao i utvrditi koje je tijelo nadležno za izvješćivanje Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije o ponovnom privremenom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama ili nekim njihovim određenim dijelovima. 

Nadalje, Uredbom (EU) 2024/1717 uvodi se novi članak 27.a koji propisuje da Europska komisija može, u slučaju privremenog ponovnog uvođenja ili produljenja nadzora na unutarnjim granicama, pokrenuti savjetovanje o tome, pa je Zakonom potrebno definirati koje nacionalno tijelo sudjeluje u tom savjetovanju, odnosno koje tijelo može pokrenuti inicijativu o potrebi provedbe tog savjetovanja.

S tim u vezi, Prijedlogom zakona predlaže se propisati nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova za pokretanje inicijative za savjetovanje davanjem mišljenja u pogledu obavijesti druge države članice koja planira privremeno ponovo uvesti nadzor na unutarnjoj granici i za sudjelovanje u postupku savjetovanja koje pokreće Europska komisija.

U Zakonu se predlaže dodati odredba kojom se utvrđuje nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova za obavješćivanje Europske komisije vezano uz prekogranične regije.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator