Prijedlog zakona o naplati cestarine, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Postojeći sustav naplate cestarine u Republici Hrvatskoj uspostavljen je s izgradnjom prvih dionica autocesta sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tehnička inovacija i međukorak u beskontaktnoj naplati bilo je uvođenje elektroničke naplate cestarine 2006. godine, kojom se sada koristi oko 40% korisnika autocesta. Sustav naplate uspostavljen na hrvatskim autocestama je tzv. „stani-kreni“ (Stop & Go), a uključuje brklje i blagajnike ili korištenje elektroničkog uređaja za naplatu cestarine (ENC). Primjenjuju se dva tipa naplate cestarine: otvoreni i zatvoreni sustav naplate. Sada su pod naplatom ukupno 1.312,6 km autocesta na čitavoj mreži.

U 2024. godini ostvaren je promet od 96,4 milijuna vozila te je naplaćena cestarina od ukupno 526,6 milijuna eura (bez PDV-a), što predstavlja porast prihoda od 11,8%, a porast prometa od 8,1% u odnosu na 2023. godinu. Trend rasta prometa i prihoda nastavljen je i u 2025. godini te je u prvih devet mjeseci ostvaren porast prometa od 5,0% i naplaćena cestarina od ukupno 450 milijuna eura (bez PDV-a), za 7,8% više nego u istom razdoblju 2024. godine.''

Normativni okvir za naplatu cestarine trenutačno čini Zakon o cestama.

''U novom sustavu, koji je predložen ovim Zakonom, naplate cestarine sa slobodnim tokom vozila, bez rampi i zaustavljanja radi plaćanja cestarine, odredbe o obveznicima plaćanja cestarine na koje se vežu odredbe o prekršajno-pravnoj odgovornosti dobivaju na značaju radi odvraćanja korisnika autoceste od ponašanja kojima se izbjegava plaćanje cestarine.

Ovim se Zakonom propisuje da je vozač vozila, koji upotrebljava autocestu odnosno objekt pod naplatom bez uključenja u ESNC, za korištenje autoceste odnosno objekta pod naplatom dužan platiti naknadu cestarine (korist ostvarenu po pravilima o stjecanju bez osnove, koja odgovara iznosu cestarine) i posebnu naknadu (zakonski penal) zbog upotrebe autoceste odnosno objekta pod naplatom bez uključenja. Za naknadu cestarine i posebnu naknadu (zakonski penal) zbog upotrebe autoceste odnosno objekta pod naplatom bez uključenja solidarno s vozačem odgovaraju vlasnik vozila, osoba koja ima pravo koristiti vozilo na temelju ugovora o leasingu ili sličnog ugovora te korisnik ENC uređaja.''

Zakonom o cestama propisane su iznimke od plaćanja cestarine, a Zakon o povlasticama u prometu uređuje povlastice osobe s invaliditetom vezano uz korištenje javnih cesta.

Ovaj Zakon propisuje da se pravo na upotrebu autoceste i objekta pod naplatom na kojima je uspostavljen elektronički sustav naplate cestarine (ESNC) stječe uključenjem, koje obuhvaća prijavu podataka s registarske pločice vozila u ESNC i valjanog sredstva plaćanja te serijskog broja ili crtičnog koda ENC uređaja (obvezno za teško vozilo, alternativno za lako vozilo).''

Uključenje u ESNC može se provesti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta za uključenje u ESNC, putem mobilne aplikacije za uključenje u ESNC, na namjenskim stazama za brzo uključenje u ESNC te u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine i trećih osoba s kojima su subjekti za naplatu cestarine sklopili ugovor o posredovanju.  

Vlada Republike Hrvatske u suradnji sa Svjetskom bankom provela je Studiju novog sustava naplate cestarine, koja je pokazala da je najbolja varijanta implementacija sustava naplate temeljenog na kombinaciji dviju tehnologija: namjenske kratkodometne komunikacije na frekvenciji 5,8 GHz i tehnologije automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera.

Ključne pogodnosti implementacije novog sustava su: uspostava jedinstvenog elektroničkog sustava naplate cestarine na svim autocestama u Republici Hrvatskoj, smanjenje gužve na naplatnim postajama, elektronički sustav u skladu s važećim europskim direktivama te nediskriminirajuće rješenje za povremene korisnike za laka vozila (turisti).

Iako se predloženi Zakon o naplati cestarine planira donijeti do kraja 2025. godine,  stupanje za snagu odredbi o novom sustavu elektroničke naplate cestarine u slobodnom prometnom toku utvrđeno je za 1. ožujka 2027. Nije predviđeno prijelazno razdoblje za korisnike autocesta. Kako bi se korisnici pravovremeno i na detaljan način upoznali s funkcioniranjem novog sustava naplate cestarine, bit će otvorena web stranica novog sustava www.crolibertas.hr, sa svim informacijama o razvoju sustava.

Predloženim Zakonom po prvi puta se u Republici Hrvatskoj uspostavlja cjeloviti normativni okvir za naplatu cestarine. 

Prijedlog zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada implementirana u Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, predviđa obvezu država članica Europske unije da izrade nacionalne programe u kojima će se navesti kada, gdje i kako će zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda, a da se pritom ne nameće nepotrebni teret budućim generacijama. Ispunjavajući tu obvezu, Republika Hrvatska donijela je prvo Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, a zatim Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali višedesetljetnom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi. Naime, postojeća privremena skladišta takvog otpada su trajno zatvorena, radi čega u Republici Hrvatskoj trenutno nije moguće skladištiti institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore koji nastaju svakodnevnom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi.

Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti i jednu polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz Nuklearne elektrane Krško. Sukladno Ugovoru o NE Krško, istrošeno nuklearno gorivo iz NE Krško nastavit će se skladištiti na lokaciji NE Krško najmanje do 2043. godine. Republika Hrvatska i Republika Slovenija dužne su započeti s odvozom NSRAO-a najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s primjenjivim međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima, kako bi se oslobodio skladišni prostor NE Krško za privremeno skladištenje novog radioaktivnog otpada koji nastaje radom NE Krško.''

Temeljem Zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško ustrojen je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kao unutarnja ustrojstvena jedinica Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Sukladno Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, nakon izgradnje u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada će se zbrinjavati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske te polovica niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško.

Trenutno važeći Program prostornog uređenja utvrđuje Trgovsku goru kao prostor na kojem je moguće zbrinjavati radioaktivni otpad, dok Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske utvrđuje Trgovsku goru kao potencijalnu lokaciju za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada. Za Strategiju prostornog razvoja provedena je strateška procjena utjecaja na okoliš.

''Nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada navodi Čerkezovac kao preferentnu lokaciju za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, uslijed činjenice da je dio vojno-logističkog kompleksa Čerkezovac utvrđen kao dugoročno neperspektivna lokacija za Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i Oružane snage Republike Hrvatske. Za Nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada je provedena i strateška procjena utjecaja na okoliš. Iz naprijed navedenih razloga neophodno je pristupiti izradi posebnog propisa kojim će se omogućiti početak postupka procjena utjecaja na okoliš Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, utvrditi nadležnost za provođenja postupka te nedvojbeno utvrditi interes Republike Hrvatske za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kojim se omogućava izvlaštenje nekretnina. 

Budući da Republika Hrvatska još nije osigurala preduvjete za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, Republika Hrvatska zaprimila je 2020. godine službenu opomenu Europske komisije, te 2022. godine obrazloženo mišljenje Europske komisije o neispunjavanju zahtjeva iz Direktive 2011/70/Euratom, koje je ponovljeno i 2024. godine. Naime, predmetnim dokumentima je Republika Hrvatska upozorena, između ostalog, na neispunjavanje obveza predviđenih člankom 12. stavkom 1. točkom (d) Direktive 2011/70/Euratom odnosno da Republika Hrvatska nije predvidjela koncepte ili planove i tehnička rješenja za gospodarenje radioaktivnim otpadom. Donošenjem ovog Zakona omogućit će se izgradnja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i time će Republika Hrvatska uskladiti zakonodavstvo i sa obvezama koje proizlaze iz Direktive 2011/70/Euratom, Zakona o Fondu, Strategije prostornog razvoja i Nacionalnog programa zbrinjavanja radioaktivnog otpada u pogledu gospodarenja radioaktivnim otpadom iz NE Krško.

U slučaju da u skorije vrijeme ne dođe do izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, Republika Hrvatska neće moći započeti s preuzimanjem jedne polovine nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško do 2028. godine, sukladno odluci Međudržavnog povjerenstva.'' 

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator