Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine, a radi otklona utvrđene neusklađenosti nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

Glavni povod izmjenama je Obrazloženo mišljenje Europske komisije od 8. listopada 2025. godine kojim je Komisija utvrdila neusklađenosti važećeg Zakona o odvjetništvu (u daljnjem tekstu: ZO) s tri skupine odredbi:

- neusklađenost s odredbama članka 11. stavka 2. Direktive 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/5/EZ);

- neusklađenost s člankom 14. stavcima 1. i 3. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/123/EZ o uslugama) jer ne predviđa mogućnost da europska odvjetnička društva osnivaju društva kćeri svojih odvjetničkih društava u Republici Hrvatskoj, i

- neusklađenost s odredbama članka 15. stavka 2. točaka a) i e) Direktive 2006/123/EZ o uslugama zbog zabrane odvjetnicima da budu članovi više od jednog odvjetničkog društva ili da obavljaju samostalnu djelatnost, a istodobno budu članovi odvjetničkog društva.

Dodatni povod jest i presuda Suda EU-a C-807/23 Jones Day o odvjetničkoj vježbi odnosno mogućnost obavljanja dijela vježbe kod odvjetnika s nastanom u drugoj državi članici.

Kao osnovna pitanja koja se uređuju zakonom ističe se:

- brisanje u članku 4. ZO odredbu stavka 2. koja propisuje da odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva iz stavka 1. toga članka odnosno samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu;

-  dopuna članka 5. ZO omogućuje proširenje prava davanja pravnih savjeta i mišljenja i na umirovljene profesore pravnih predmeta na sveučilištima u RH; dodatno, uvodi se obveza osiguranja od odgovornosti za štetu (za profesore, docente i umirovljene profesore, pod uvjetima kao za odvjetnike, članak 44. ZO) te obveza dostave dokaza o osiguranju Komori;

 - izmjenom članka 27.a st. 1. i 2. pravo osnivanja podružnica i pružanja savjetodavnih usluga izričito se proširuje na odvjetnička društva iz država pristupnica OECD-ovu Kodeksu o liberalizaciji;

 - dodanim člankom 27.b odvjetničko društvo iz države članice EU-a ili države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji može u Republici Hrvatskoj osnovati odvjetničko društvo (društvo kćer).

 -  te dopunom članka 61. ZO dio vježbe nakon položenog pravosudnog ispita može se obaviti kod odvjetnika s nastanom u drugoj državi članici EU-a upisanog u Imenik HOK-a, ako se poslovi odnose na pravo RH i ako vježba pruža istovrijednu obuku i iskustvo.

Zbog Obrazloženog mišljenja od 8. listopada 2025., povreda br. 2023/2189, i utvrđene neusklađenosti Zakona o odvjetništvu s europskom pravnom stečevinom potrebno je što žurnije provesti usklađivanje ovoga zakona i otkloniti mogućnost upućivanja predmeta Sudu Europske unije.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator