Konačni prijedlog zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. ožujka 2026. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem novog zakona s obzirom na dugo razdoblje važenja prethodnog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

Prijedlogom zakona uređuje se planiranje regionalnoga razvoja, definiraju akti strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja, kao i sadržaj akata kroz četiri glavne skupine mjera koje su nositelji akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja dužni planirati - demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne mjere.

Poslovi koje obavljaju regionalni koordinatori su ažurirani, a izvori njihova financiranja uređeni su tako da se Ministarstvo obvezuje osigurati im tehničku i financijsku podršku radi kvalitetnijega obavljanja poslova koje im dodijeli u rad. Dodatno, uređeno je pitanje materijalnih prava ravnatelja regionalnih koordinatora.

Jača se urbana dimenzija politike regionalnoga razvoja Republike Hrvatske, u odnosu na prethodni Zakon.

Utvrđuju se ciljevi održivoga urbanog razvoja za Republiku Hrvatsku koji su usklađeni s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030., Poveljom o urbanom razvoju Republike Hrvatske i Urbanom agendom Europske unije.

Uređuju se odredbe vezane uz osnivanje urbanih područja i produljuje se razdoblje za provedbu postupka ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na pet godina.

Brdsko-planinska područja, otoci, pogranična područja te druga područja Republike Hrvatske koja, u svrhu prevladavanja razvojnih ograničenja s kojima se suočavaju zahtijevaju poseban programsko-planski pristup od strane nositelja politike regionalnoga razvoja smatraju se područjima s razvojnim posebnostima.

Jedinicama lokalne samouprave koje na svom području imaju evidentirano zaštićeno prirodno područje osigurava se pravo na novčanu naknadu iz godišnjega neto prihoda ako javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica veći od 5.000.000,00 eura. Pravo na naknadu prijedlogom zakona osigurava se jedinicama lokalne samouprave u svim razvojnim skupinama prema indeksu razvijenosti.

Uređeno je, te sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske usklađeno, praćenje, vrednovanje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja politike regionalnoga razvoja.

Ministarstvo, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje provedbe akata strateškoga planiranja politike regionalnoga razvoja.

Ministarstvo, u okviru godišnjeg izvješća o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o provedbi politika regionalnoga razvoja iz svoje nadležnosti, a Vlada Republike Hrvatske godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. travnja 2026. godine.

''Konvencija je usvojena u Aarhusu u Danskoj 25. lipnja 1998., a stupila je na snagu 30. listopada 2001. Republika Hrvatska je 2007. postala stranka Konvencije nakon donošenja Zakona o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Izmjena i dopune Konvencije usvojene su na drugom zasjedanju sastanka stranaka Konvencije (Almaty, Kazahstan, 25. - 27. svibnja 2005.). Izmjena i dopune Konvencije stupile su na snagu 20. travnja 2025. Izmjenu i dopune Konvencije do sada su ratificirale 33 države, a među njima su i sve države članice Europske unije, uključujući i samu Europsku uniju, osim Republike Hrvatske i Grčke. Izmjena i dopune Konvencije se nadovezuje na članak 23. Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju u biološkoj raznolikosti koji se odnosi na javnu svijest i sudjelovanje javnosti.

Sukladno Kartagenskom protokolu, stranke se obvezuju da će promicati i razvijati javnu svijest, obrazovanje i sudjelovanje glede sigurnog prijenosa, rukovanja i uporabe GMO u vezi s očuvanjem i održivom uporabom bioraznolikosti, vodeći također računa o opasnostima po ljudsko zdravlje. Nadalje, Kartagenski protokol obvezuje stranke da u skladu s vlastitim zakonima i propisima, osiguraju uključivanje javnosti u donošenja odluka u vezi s GMO te da informiraju javnost o rezultatima takvih odluka, pri čemu se poštuje povjerljivost određenih informacija. Hrvatski sabor potvrdio je Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. U Republici Hrvatskoj postupanje s GMO uređeno je Zakonom o genetski modificiranim organizmima.

Imajući u vidu sve gore navedeno, potrebno je da Republika Hrvatska pokrene postupak potvrđivanja Izmjene i dopuna Konvencije, obzirom da su u nacionalnom zakonodavstvu već ispunjeni svi preduvjeti za provedbu ove Izmjene i dopuna Konvencije. Donošenjem ovoga Zakona Republika Hrvatska će prihvatiti međunarodni pravni okvir vezan za pristup javnosti različitim informacijama o GMO te sudjelovanju javnosti u odlukama o namjernom uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište GMO. Sukladno članku 14. stavku 4. Konvencije, Izmjena i dopune Konvencije će stupiti na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku devedesetoga dana nakon što položi svoju ispravu o ratifikaciji.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator