10.06.2026.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku, a s težištem na zaštiti maloljetnika i javnog zdravstva.

Izmjena trenutno važećeg Zakona o trgovini donosi navedene mjere:

- zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima;

- obveznu vjerodostojnu provjeru punoljetnosti pri internetskoj prodaji alkohola i energetskih pića (preko sustava e-Građani) uz upis trgovaca u evidenciju Ministarstva gospodarstva;

- ovlast jedinica lokalne samouprave da odlukom vremenski ograniče prodaju alkohola (najviše 21:00–6:00);

- te nove i pooštrene prekršajne kazne (članak 6. Izmjene navodi: pravna osoba 5.000-39.810 eura; odgovorna osoba 2.000-6.630 eura; obrtnik/samostalna djelatnost 5.000-13.270 eura; fizička osoba 2.000-6.630 eura za prodaju maloljetnicima, internetsku prodaju bez provjere dobi, prodaju bez upisa u evidenciju, neuskratu pri odbijanju provjere te nepridržavanje odluke iz čl. 57.b.).

Kao neke od bitnih izmjena, izdvajamo:

Obveza trgovca - prodavača da uskrati prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol ako procijeni da je kupac mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava i u slučaju prodaje robe putem automatiziranih blagajni, u svrhu osiguranja većeg stupnja zaštite maloljetnika;

Dužnost trgovca da prilikom prodaje alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol putem interneta, na svojoj mrežnoj stranici osigura provjeru punoljetnosti putem informacijskog sustava e-Građani, odnosno njegove mobilne inačice sukladno zakonu kojim se uređuje državna informacijska infrastruktura.

Funkcionalnost za provjeru punoljetnosti dostupna je za trgovce i korisnike bez naplate i predstavlja pouzdano tehničko rješenje za dohvat vjerodostojnih podataka o punoljetnosti kupca, nužnog za provedbu odredbi Zakona o trgovini, a bez otkrivanja identiteta korisnika trgovcu. Rješenje je potpuno sukladno odredbama propisa kojim je regulirana zaštita osobnih podataka i dio je državne informacijske infrastrukture.

Radi transparentnosti u poslovanju te omogućivanja nadzora nad provedbom Zakona, trgovci koji su registrirani za trgovinu na malo putem interneta i/ili usluge informacijskog društva u skladu s Zakonom o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14., 32/19. i 67/25.), i koji prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol, dužni su upisati se u evidenciju pri Ministarstvu gospodarstva koje im na temelju tog upisa izdaje podatke za integraciju tehničkog rješenja za provjeru punoljetnosti.

Velika novost je mogućnost ograničavanja radnog vremena u djelatnosti trgovine za prodaju određenih proizvoda od strane jedinica lokalne samouprave. Naime, Prijedlog zakona daje mogućnost predstavničkom tijelu jedinica lokalne samouprave da svojom odlukom propišu drugačije vrijeme za prodaju pojedinih vrsta proizvoda, i to alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša.

Kako se navodi u Prijedlogu, ovim izmjenama „štite se legitimni interesi od osobitog javnog značaja, ponajprije zaštita javnog zdravlja, očuvanje javnog reda i mira te zaštita okoliša i kulturne baštine… Istodobno, ovlast jedinica lokalne samouprave da vremenski ograniče prodaju alkohola u prodajnim objektima omogućuje prilagodbu mjera specifičnim lokalnim potrebama u cilju očuvanja javnog reda, mira te zaštite ljudskog okoliša i kulturne baštine od prekomjernog opterećenja i devastacije“.

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. svibnja 2026. godine, a u svrhu usklađivanja s pravnim stečevinama Europske Unije i jačanje zaštite potrošača.

Razlozi donošenja prvenstveno su preuzimanje triju direktiva:

- Direktive (EU) 2023/2673 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. studenoga 2023. o izmjeni Direktive 2011/83/EU u pogledu ugovora o financijskim uslugama sklopljenih na daljinu i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/65/EZ (SL L, 2023/2673, 28.11.2023.) (Direktiva o financijskim uslugama sklopljenih na daljinu);

- Direktive (EU) 2024/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni direktiva 2005/29/EZ i 2011/83/EU u pogledu jačanja položaja potrošača u zelenoj tranziciji boljom zaštitom od nepoštenih praksi i boljim informiranjem (SL L, 2024/825, 6.3.2024.) (Direktiva o jačanju položaja potrošača), i

- Direktive (EU) 2024/1799 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe i izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 te direktiva (EU) 2019/771 i (EU) 2020/1828 (SL L, 2024/1799, 10.7.2024.) (Direktiva o promicanju popravka robe)

Navedeno je još i kao razlog donošenja „potreba jasnijeg uređenja pojedinih postojećih i novih obveza trgovaca, osiguranje visokog stupnja zaštite potrošača jasnijim normiranjem posebnih oblika prodaje robe te uređenja novih pravila isticanja cijena s ciljem višeg stupnja transparentnosti i pooštravanjem sustava sankcija za povrede“.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom, između ostaloga, izdvajamo:

- Detaljnije uređivanje predugovornog informiranja tijekom sklapanja ugovora o prodaji financijskih usluga na daljinu (obavještavanje potrošača o profilu profit-rizik što je regulatorna mogućnost za države članice, a za što se Republika Hrvatska zalagala tijekom pregovora o samoj Direktivi), uvođenje novih oznaka kojima se potrošača informira o odgovornosti za materijalni nedostatak i za dano komercijalno jamstvo trajnosti (nove usklađene oznake o odgovornosti za materijalni nedostatak koje ističe prodavatelj na prodajnom mjestu i o komercijalnom jamstvu trajnosti na samoj robi) te mogućnost davanja Europskog obrasca za informacije o popravku robe (riječ je o unaprijed standardiziranom obrascu koji sadrži najvažnije informacije ponude ugovora o pružanju usluge o popravku robe);

- Uvođenje funkcije za jednostrani raskid ugovora sklopljenog na daljinu, tzv. gumba za jednostrani raskid. Riječ je o funkciji koja će se uspostaviti na mrežnim stranicama trgovca, a koja će potrošaču omogućiti da raskine ugovor jednako jednostavno kao što ga je i sklopio;

- Posebne odredbe vezane uz zavaravajuće tvrdnje o ranom zastarijevanju robe, zatim uz tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš („manipulativni zeleni marketing”) te uz netransparentne i nevjerodostojne oznake održivosti. Novim posebnim odredbama o zavaravajućoj nepoštenoj poslovnoj praksi, osobito se olakšava utvrđivanje povrede u postupcima pred tijelima nadzora (sudovima, inspekcijskim i drugim nadzornim tijelima). Primjerice, propisuje se zabrana isticanja tvrdnji o prihvatljivosti cjelokupnog proizvoda ili cjelokupnog poslovanja trgovca za okoliš kad se ona odnosi samo na određeni aspekt proizvoda ili na određenu djelatnost poslovanja trgovca, kao što bi to bio slučaj kada trgovac tvrdi da je ambalaža robe reciklabilna, a zapravo je reciklabilan samo dio ambalaže, primjerice kada je reciklabilna samo boca, ne i čep, zatim zabranjuju se lažne tvrdnje o preuranjenom zastarijevanju robe i dr.;

- Izrijekom se propisuje obveza komuniciranja s fizičkom osobom na zahtjev potrošača, kada trgovac primjenjuje automatizirane mrežne alate za informiranje potrošača i to bilo kada prije, tijekom i nakon sklapanja ugovora, kao što su chatbotovi i sl.;

- Osobito je važna odredba kojom se zabranjuje odbijanje popravka robe isključivo iz razloga što su prethodno robu popravljale druge osobe, primjerice neovlašteni serviseri ili sami potrošači, kao i zahtjev da proizvođač-tvorac stavlja na tržište rezervne dijelove i alate za popravak robe i to po razumnoj cijeni koja ne odvraća od pristupa istima;

 - uređuje se obveza isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda koje pruža. Osim navedenoga, propisuje se i obveza isticanja bazne cijene koja je bila primjenjiva na točno određen dan u prethodnom razdoblju kako bi se osigurala veća transparentnost i lakša usporedba promjena maloprodajnih cijena proizvoda kroz određeno razdoblje. Također, uvodi se obvezna objava važećih cjenika na mrežnim stranicama trgovca i radi praćenja učinaka promjena pojedinih maloprodajnih cijena, kako bi potrošači mogli donositi informirane odluke, u svrhu zaštite njihovih ekonomskih interesa;

 - zabranjuje se trgovcu dostavljanje oglasnih poruka i materijala putem pošte onim potrošačima koji su nedvosmisleno i izričito trgovcu izjavili takvu zabranu.

Odredbama Konačnog prijedloga zakona razrađuju se i ovlasti tijela nadzora za povrede odredaba ovoga Konačnog prijedloga zakona. Uzimajući u obzir djelokrug turističke inspekcije Državnog inspektorata koja obuhvaća inspekcijske poslove u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu i boravišne, odnosno turističke pristojbe, propisala se isključiva nadležnost turističke inspekcije Državnog inspektorata vezano uz nadzor nepoštenih praksi trgovaca koji pružaju ugostiteljske i turističke usluge.

Jednako tako, uređuje se nadležnost nadzora inspektora elektroničkih komunikacija Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti nad trgovcima koji pružaju elektroničke komunikacije vezano uz odredbe ovoga Konačnog prijedloga zakona kojima se uređuje zabrana nepoštene poslovne prakse.

Konačno, predviđeno je povećanje iznosa minimalnih i maksimalnih prekršajnih, novčanih kazni koje se mogu izreći trgovcima za povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator